Planiranje (ekonomija) Planiranje je osnova svakog dugoronog razmiljanja managera i temelj za uspjeno poslovanje poduzea.

Svako perspektivno poduzee treba imati plan Plan je pisani dokument koji odreuje smerove akcija, a nastao je kao rezultat procesa planiranja. Plan je takoe temelj za sprovoenje kontrole. Povratna veza kontrole i planova, tj. planiranja se vidi u tome to se kontrolom moe izvriti korekcija plana za budui period i na taj nain kontrola utie na plan. Planovi su efikasni ako ostvaruju svoju svrhu uz razumne trokove koji se ne mere samo vremenom, novcem ili proizvodnjom ve i stepenom individualnog i grupnog zadovoljstva Plan mora sadrati : 1. 2. 3. 4. cilj akcije sredstva (resursi) implementacija

Ciljevi su krajnje take prema kojima su usmerene aktivnosti. To su odredine take do kojih elimo doi. Ciljevi proizlaze iz plana
Kakvi ciljevi trebaju biti

1. merljivi 2. ostvarivi 3. realni

Ciljevi trebaju biti izraeni :

1. kvalitativno 2. kvantitativno 3. vremenski

Dimenzije ciljeva

1. atribut 2. indikator 3. vreme

Primjer : Do 20.12.2006. godine (vremenska dimenzija) 90 % svih managera (indikator) mora proi test usavravanja i obrazovanja (atribut). Ostvariti (atribut) na kraju godine (vrijeme) prinos od 15 % na investiciju (indikator).

Koraci u razvoju plana : - biti svestan prilika - postavljanje ciljeva - razmatranje pretpostavki planiranja - traenje alternativa - analiza alternativa - izbor alternative - formulacija prateih planova - kvantifikacija planova stvaranjem prorauna... Planiranje je najbitniji zadatak menadera u oblikovanju okruenja tj. organizacije, kako bi delovanje pojedinaca koji rade u timu bilo delotvorno. Planiranjem se premouje jaz izmeu onoga gde smo sada i onoga gde elimo ii. Planiranje je intelektualno zahtevan proces koji trai svesno odreivanje smerova delovanja i temeljenje odluka na svrsi, znanju i ispravnim procenama.

Priroda i svrha planiranja

Vanost planiranja ima etiri aspekta : 1 doprinos planiranja svrsi i ciljevima 2 primat planiranja meu menaderskim zadacima 3 sveprisutnost planiranja 4 efikasnost stvorenih planova

Strategije, politike i pretpostavke planiranja

Strategije i politike su blisko povezane. Obe su okvir za planove i temelj su operativnih planova i utiu na sva podruja upravljanja. Strategija je sredstvo za ostvarivanje krajnjih taaka stratekog procesa. Odnosi se na odreivanje misije i osnovnih dugoronih ciljeva poduzea, usvajanje pravaca akcije i alociranje resursa za njihovo ostvarenje. Politike su opte izjave ili saglasnosti koje usmeravaju razmiljanje managera pri odluivanju. Osiguravaju da se odluke nalaze unutar odreenih granica

Odluivanje
Odluivanje se definira kao odabir nekog smjera djelovanja izmeu vie alternativa. U odabiru alternative se mogu koristiti tri (3) pristupa : 1. Iskustvo 2. Eksperimentiranje 3. Istraivanje i Analiza Programirane odluke su prikladne za strukturirane (rutinske) odluke i uglavnom ih donose manageri na niim organizacijskim razinama. Neprogramirane odluke se koriste za nestrukturirane i nerutinske probleme i obino ih donose manageri viih razina.

Naela i smjernice za planiranje

Svrha i priroda planiranja 1. 2. 3. Svrha svakog plana je pridonijeti postizanju ciljeva poduzea. Ciljevi moraju biti jasni, dostini i provjerljivi. Efikasnost plana se mjeri njegovim doprinosom svrsi i ciljevima.

Struktura planova 1. Da bi planiranje bilo koordinirano pojedinci zadueni za planiranje moraju razumjeti i prihvatiti planske pretpostavke. 2. Plan e biti uinkovitiji ako su strategije i politike poduzea jasno shvaene.

proces planiranja 1. Odabir prave alternative ovisi o ograniavajuim imbenicima koji su presudni za postizanje eljenog cilja. 2. Planiranje mora obuhvatiti budue vremensko razdoblje kako bi sadanja odluka imala bolji uinak. 3. Fleksibilnost planova je potrebna da bi se umanjila opasnost od neoekivanih dogaaja.

4. Planove je potrebno periodiki provjeravati i mijenjati ukoliko to situacija zahtijeva kako bi se dolo do eljenog cilja.