UPANOVI

Izloba slika iz privatnog vlasnitva 1994. - 2011.

Autoportret, ulje na platnu, 60x70 vlasnik autor, Osijek

Gradske galerije Osijek Fakultetska 7 Osijek

Grad Osijek

2011.

U etiri zida
Slikar Dinko upanovi, poznat je osjekoj javnosti po interesu za tako zvano manualno slikarstvo, koje se odmie od dematerijalne estetike posmodernizma, te u slikarstvo vraa ljubav za sam in slikanja, subjektivnost i autorovu pristranost u predstavljanju motiva. Uvaava odnos sredstva, boje i podloge, kao primarnih slikarskih konstanti i postie ekspresivnost rastvaranjem i apstrahiranjem vanjskog poticaja. Odabrana djela nisu prije izlagana, niti su nastala s namjerom da ih se predstavlja irokoj masi. Veinom su, privatne, narudbe ija je svrha zadovoljavanje individualnih estetskih potreba bez pretencioznosti da se uklope u odreeni autorski kontekst. Vremenski diskontinuitet nastajanja i prilagodbe konkretnim zahtjevima razlog su tematske nepovezanosti i manipulacije razliitim stilskim karakterima. Nastaju u poratnom razdoblju kada autor nesretnim sluajem (rat), nakon gubitka atelijera i svih mladenakih i razvojnih radova, ponovo u javnosti dokazuje svoj autorski identitet. Nije odan istovrsnosti, zalazi u razliite kontekste i karaktere slikarstva i ne zazire od dekorativne i zadovoljavajue uloge slike u graanskom drutvu. Takav oportunistiki stav spram likovne estetike osigurao mu je irok krug publike. Iskustvo kopiranja starih majstora omoguilo mu je, tehniko i teoretsko poznavanje tonskog akademskog slikarstva koje svoj vrhunac dosee u irokom spektru baroknih anrova.

Raznolikost tematike, nije dokaz lutanja i zadovoljavanja umjetnikog duha, ve je odraz raznovrsnosti interesa, dok je motiv izazov za ekspresivnu transformaciju stvarnosti. U mrtvim prirodama pokazuje sklonost tektoninosti kompozicije i tonalnoj degradaciji boje, ime postie kontemplativnost sadraja. Individualne umjetnike sklonosti, strukturiranje potezom iste boje i armacija njene materije, najbolje se izraavaju kroz portrete i apstrahiranje motiva iz krajolika. Forma portretiranog lika je razgraena ekspresivnim potezom, a tektonika poremeena nervoznim dinaminim rukopisom. Sklon ekspresionistikim uzorima hrvatskog slikarstva, konkretno hermanovskoj ikonograji, uspijeva spojiti simbolinost sadraja s ekspresivnou izraza. U komponiranju, osjea se odsustvo planiranja i skice jer popunjava platno impulzivnom gestom koja je rezultat trenutnog osjeaja . Opredijeljen za boju kao strukturalnu, dominantnu, slika brzo i ne dozvoljava izbijanje crtea. Boju prihvaa kao sredstvo za postizanje emotivnog iskustva ali ju promilja u svim kontekstima i oblicima pojavnosti, od stvaranja pigmenta do armacije na povrini platna. Opinjen bojom kao tvari i ritualom njenog nanoenja na platno, esto za tehniku odabire ulje kojim ostvaruje kvalitetu i vrstinu poteza .

Vizualnu postojanost geste kroz autonomiju iste boje uva zikim nemijeanjem boja jer koristi razliitu etku za svaki koloristiki akcent, ime ostvaruje jasno superponiranje slojeva i kontrasni doivljaj. Debljinom impasta naglaava materiju boje i njezinu ziku postojanost, dok impulzivnim nanoenjem ostvaruje hrapavost teksture i neraniranost granulacije boje. Sklon je saimanju emocije u arite motiva, koja postaje kompozicijska i doivljajno dominantna. Naizgled nekonzistentan odabir radova povezuje podreenost motiva autonomiji poteza i ekspresivnost geste zarobljene unutar skuenih konformistikih formata. Bez obzira na odabir teme i postavljene zahtjeve, slikarski potez dominira nad tektonikom slike i tei transformaciji zike postojanosti lika. Iako je oito akademsko poznavanje likovne problematike te referiranje na teme i kompozicije iz povijesno umjetnikog diskursa, autorski identitet probija kroz apstrahiranje motiva i koloristiku viziju trenutnog emotivnog doivljaja, kojem je motiv samo poticaj za gestualnu interpretaciju stvarnosti. Lana Skender

ivotopis
Roen u Bilju 18. svibnja 1949. godine. Akademiju likovnih umjetnosti zavrio u Ljubljani 1984. Studirao kod profesora tefana Planinca, Kiara Meka, Milana Butine, Marijana Trara, Janeza Bernika. Crtaku klasu zavrio kod Metke Kraovec, a slikarsku kod Gustava Gnamua i restauraciju umjetnina kod profesora Franca Kokalja. Bio je lan HDLU-a Osijek i HDLU-a Valadimir Beci iz Vinkovaca, te jedan od osnivaa Udruge likovnih umjetnika Prizma iz Osijeka. Sudionik je vie likovnih kolonija i humanitarnih aktivnosti. Dobitnik je dvije likovne nagrade. Bavi se grakim dizajnom, slikarstvom, restauriranjem, crteom, grakom i pedagokim radom.

Djed Mate, 1930.

Biography
Dinko upanovi was born on 18th May 1949 in Bilje. He graduated from the Academy of Fine Arts in Ljubljana in 1984. He studied under professors tefan Planinc, Kiara Meko, Milan Butina, Marijan Trar and Janez Bernik. He studied drawing in the class of Metka Kraovec, painting in the class Gustav Gnamu and restauration in the class of professor Franc Kokalj. He was member of HDLU Osijek and HDLU Vladimir Beci from Vinkovci and is one of the founders of the Association of ne artists Prizma in Osijek. He took part in several painting colonies and charitable projects. Dinko upanovi received two awards for his art. His work comprises graphic desing, painting, restauration, drawing and teaching.

Lebenslauf
Geboren in Bilje 18.05.1949. Das Studirum der Bilderen Kunste beendete er in Ljubljana 1984. Er studierte bei den Professoren tefan Planinc, Kiar Meko, Milan Butina, Marijan Trar, Janez Bernik. Die Bildnerische Klasse beendete er bei Metka Kraovec, und die Malereiklasse bei Gustav Gnamu. Ebenso studierte er Kunst-restaurierung bei Profesor Franc Kokalj. Er war Leiter der Kroatischen Vereinigung der Bildnerischen Kunstler (HDLU) in Osijek und der HDLU Vladimir Beci aus Vinkovci. Heute arbeitet und wirkt er mit in der Vereingung der Bildender Kunstler Prizma aus Osijek. Er ist einer der Initiatoren und Grunder dieser Vereinigung. Er wirkt mit in mehreren Kunstkolonien und bei humanitaren Aktivitaten. Er ist Gewinner zweier bildnerische Preise. Er beschaftigt sich mit grascem Desing, Malerai, Restaurierung, Zeichungen, Grak und padagogischer Arbeit.

Oneletrajz
Bellyen szuletett 1949. Majus 18-an. A Kepzomuveszeti Akademiat Ljubljnaban fejezte be 1984-ben. Kovetkezo professzoroknal tanult: Planinc tefan, Meko Kiar, Butina Milan, Trar Marijan es Bernik Janez. Diplomajat a rajz tanszeken Kraovec Metkanal, a festeszeti tanszeken Gnamua Gustavnal es a restauralasi tanszeken professzor Kokalj Francnal szerezte. Tagja volt az eszeki es a Vinkovci Vladimir Beci Horvat Kepzomuveszek Egyesuletenek HDLU, az eszeki Prizma. Kepzomuveszek Egyesuletenek egyik alapito tagja. Tobb muveszeti tabor es jotekonysagi rendenzveny aktiv resztvevoje. Ket kepzomuveszeti dij tulajdonosa. Pillanatnyilag grakai trevezessel, festeszettel, restauralassal, rajzzal es grakaval foglalkozik, valamint pedagogiai munkat vegez.

Fotograja iz ateljea

Fotograja iz ateljea

to su rekli
Koje sve karakteristike se mogu oduzeti simbolu, a da mu se ne oduzme znaenje? Kada karakteristika postaje znaenje? U nekom trenutku svi smo prihvatili stvarnost, odnosno vlastiti privid stvarnosti, prevladali smo konceptualnu barijeru netko je konano rekao balon je plavistvorili smo vlastiti privid razumijevanja svijeta, svladali smo pravila komunikacije kojom izmjenjujemo, usporeujemo, kopiramo.

Marija Heer

Trag boje jedan je od osnovnih agensa, impulsa upanovieva autorstva. Pun pokret ruke i bljesak stisnute mase. Kontakt s ovim slikama, osim vizualnog, sadri u sebi i taktilnost. Dodir. Slikar ivi tjelesni sraz sa svojom slikom. On je denitivno u njoj. Ima ziku deniciju u nutrini. Otud bliskost i simbioza s djelom.

Davor pii

Slikarstvo Dinka upanovia savladava samo sebe polaui potez, ili potez uz potez. Oni ne izlaze iz meditacije ve nastaju brzo i nepripremljeno. U intenzivnom i zanosnom stvaranju, ekspresionistiko istiskivanje ostavlja dojam lakoe, iskustva i izgraenosti. Potezi su uvijek jasni i gotovo energini, no uoljiva je i svojevrsna ustreptalost. Razvrstavaju se prema naelu prednosti detalja nad cjelinom uz vieslojnu individualnu posebnost. Dinamika i ritam poteza ostvaruju gibanje u svim smjerovima. Potez i pokret potpuno su nadzirani i sigurni. Jasni i postojani. Jednostavni. Isto tako oni podupiru i nose. Napinju i vise. Dijele, povezuju i prekrivaju. Analogno tome, upanovi u ovom hitrom postupku bira poteze bez previe oklijevanja. Potiskuje virtuoznost pazei da ne upadne u zamku tehniciranja. Slikanje je radost samo ako predstavlja neprekinuto traganje za novim. Beskonana kombiniranja - ali ne i nijansiranja - stvaraju uvijek nove mogunosti i odnose. Sve govori u prilog tezi, da se ne radi samo o slikanju neoekivanih ostvarenja; ve i o osobnoj ispovijedi koja se skriva u slikama ovoga autora.

Vilim Mati, prof.

Umjetnost, pa i ova likovna naa svagdanja, premda ponekad u raskoraku s dosluhom sredine, mitteleuropskim shvaanjima i proimanjima, na izdisaju drugog tisuljea koliko god na prvi pogled bila destruktivna i revolucionarna glede obrauna s avangardama, ne dokida ih i ne iskljuuje. Upravo njihova iskustva, zapaanja, htijenja dovodi u funkciju pomaka. Loginost promiljanja navodi na istinu kako svaki start od nule, bez obzira na enormne napore, ne mora rezultirati pozitivnim uinkom, iskustvom za pokoljenja koja e nas naslijediti. Mudrost je dakle, na zgaritu identiteta ieprkati i nai znamen, oplemeniti ga novim spoznajama i impulsima atomskog vremena, te promiljanjima ere simuliranog ivota iz kompjutora. Taj zalog ostavtini za budunost, armiran do juer nepoznatim medijima dostojan je unikat i spoznaja da smo ipak karika u lancu koji traje i koji e nas nadivjeti.

Igor Brean

upanovi je slikar osebujnog opusa. Iznimno je vjet i nadahnut. Najblii je ekspresionizmu. iroki pastozni potezi kontinuirano su kao matrica prisutni u njegovu stvaralatvu. Neponovljiv, a ipak prepoznatljiv. Stvara irokim gestama i pokretima. Gotovo u pravilu prostorno i koloristiki slojevito. Uvijek je prepun dinamike. U pokretu. Ostvaruje aroliju. Kompozicije mu nikada ne miruju. U neprestanom su kretanju. Tome dojmu pridonose pastozni nanosi boje. On voli kretanje, brzinu, dinamiku. Poteze.

Grgur Marko Ivankovi

Alkemija ove discipline jednaka je dijalektici moderno-retro, retro-moderno. Sinteza je pak teka, jer kazuje da je jedino pravilo da pravila nema, a to opet samo obvezuje na ono najtee, biti svoj u vremenu, absorbiran esencijom artistike sudbine.

Pavle Hegedu

U svemu posrijedi su uvjerljivi radovi jakog izraajnog naboja. upanovi pronalazi mnogo razliitih mogunosti da u svojim radovima iskae svoj stvaralaki nerv. Valja napomenuti da je zamjetna i golema energija to ju autor ulae da bi te razliite mogunosti i zamisli pretoio u likovna djela.

Vesna Nikoli

Unutar konteksta kojeg sam nagovjetava, tvrdim, ima ogromne mogunosti stilizacije i apstrahiranja. Naroito ako se ide za rjeavanje tipinih likovnih problema unutar povrine. Svia mi se da si toga svjestan i to zna da se cjelokupna igra dogaa unutar povrine. Tu je jo mnogo mogunosti i varijacija. Najtvra je ona koju ostvaruje s gurama u prostoru.

Janez Balai

Njegovo slikarstvo nain je za osmiljavanje svoje sveprisutnosti jer znakovi koji su nastali potvruju i dokazuju elemantarnu viziju istinskog - emancipaciju duhovne biti njega kao autora i svih nas openito. U svojim slikama prikazuje istinitost i samoistinitost ispunjene due. Usput razmilja o razdvojenosti, eljeznoj zavjesi, zavjesi likovnosti, metazikom razjanjavanju energetske zavjese izmeu likovnog djela i posmatraa.

Bogdan Mesinger

Noviji upanoviev opus odreuje i stanoviti pomak u izboru i tretiranju temata, koji u kontekstu spomenutog fenomena na specian nain apsolvira izvjesnu dozu ikonografskog pozitivizma, pejsaa, vedute ili neive prirode. Ono je jasno prolirano, stvaralako, personalno i tragalako. Autor latentne arhetipske vrijednosti pretvara u snane matrice koje rezultiraju novim rjeenjima.

Mardu

Izlagaka djelatnost
Skupne izlobe Izloba studenata likovne akademije, Beograd, 1984. VI. Trijenale suvremene jugoslavenske grake, G.S.J.G. Bitola 1987. Bienale suvremene grake, Umjetniki salon, Split 1987. Jugoslavenski konkurs MOSI 88. Uika Poega, 1988. International mail show youth and sports, Uika Poega, 1988. Izloba primljenih u HDLU Studenski centar, Osijek, 1988. Nagradni konkurs meurepublike zajednice za kulturu, Pljevlja, 1988. Izloba minijature Del Bello Galery, Toronto, Kanada, 1988. XVI. Postav recentnih radova SHDLU, Karas, Zagreb, 1988. Izloba slika, Kazalite, Titovo Uice, 1989. Izloba slika, Dom kulture, Prijepolje, 1989. Likovna kolonija eljezare Sisak, Gradski muzej, Sisak, 1989. XII. Bienale Slavonaca, G.L.U. Osijek, 1989.

I. Bienale Jugoslavenske minijature, Muzej G. Milanovac, 1989. Hrvatska izloba minijatura, Umjetniki salon, Split, 1990. XIII. Bienale Slavonaca,Gradska Galerija, Peuh, 1993. Izloba Prizme, G.L.U, Osijek, 1995. Zagrebaki salon, Muzejski prostor, Zagreb, 1995. I. Trienale hrvatskog crtea, HAZU, Zagreb, 1996. Osjeki slikari, INA, Zagreb, 1996. Izlobeni salon CAFFETERIJA (Danko, upanovi), Hotel Osijek, 1997. Izloba slika ( PRIZMA), Cae galerija, Osijek,1997. Izloba slika (PRIZMA), AM, Osijek, 1997. Izloba slika (PRIZMA), Club-galerija, Magis, Osijek, 1997. Alebi, Danko, Leina, upanovi, Weisz, Galerija Dean, akovo, 1997. Alebi, Danko, Mrkonji, Pandi, upanovi (Prizma), Nacionalna galerija portreta, Tuzla, 1997. Festival Hrvatskog akvarela, 1997.

Samostalne izlobe Samostalna izloba slika, R. Bokovi, Osijek, 1987. Samostalna izloba slika, Amadeus, Osijek, 1987. Samostalna izloba slika, Croatia, Osijek, 1987. Samostalna izloba slika, Priboj, 1987. Samostalna izloba crtea, R. Bokovi, Osijek, 1988. Samostalna izloba slika, Galerija slika, Varadin, 1989. Samostalna izloba slika, Pokrainski muzej, Ptuj, 1989. Samostalna izloba slika, Galerija umjetnosti, Vinkovci, 1989. Samostalna izloba slika, Sveuilite B. Manastir, 1989.

Samostalna izloba slika, Salon Gali, Split, 1992. Samostalna izloba (retrospektiva), G.L.U., Osijek, 1996. Samostalna izloba slika (mrtva priroda), G.L.U., Osijek, 1997. Samostalna izloba slika, Cae galerija, Osijek, (Portret), 1997. Samostalna izloba slika, Galerija Isidor Krnjavi, Naice, 1997. Samostalna izloba slika, Kavana-galerija Waldinger, Osijek, 1997. Samostalna izloba slika, Evropska kua, Moha, 1997. Slika mjeseca, Kazalina kavana HNK, Osijek, 1997. Samostalna izloba, dvorana Waldinger, Osijek, 1999. Samostalna izloba, Kavana-galerija Waldinger, Osijek, 2000. Samostalna izloba, galerija ULRICH, Zagreb, 2004. Samostalna izloba, Kavana-galerija Waldinger, Osijek, 2004.

Nagrade 1988.g. Jugoslavenski konkurs MOSI 88, nagrada za slikarstvo 1988.g. Third anual international exibition of miniature art, Toronto, Canada, otkupna nagrada za sliku. 1999.g. III. nagrada 3. Waldingerova salona, Osijek

Katalog djela
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Portret djevojke, ulje na platnu, 100x120cm, vlasnik autor, Osijek Portret djevojice, ulje na lesonitu, 50x45cm, vlasnik dr. Borna Kovai, Osijek Autoportret, ulje na platnu, 60x70cm, vlasnik Duje Tonkovac, epin Portret mukarca , ulje na platnu, 70x100cm, vlasnik autor, Osijek Raieva gospoa u crnom eiru, 30x40, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek Madona, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek Tvra, ulje na platnu, 70x100cm, vlasnik Ekonomska kola Osijek Motiv Osijeka, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Anto Jurevi, Osijek Vaza u plavom, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek Pejsa Rogoznica, ulje na platnu, 40x30cm, vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek More, ulje na platnu, 20x25cm, vlasnik Zorana Tonkovac, epin Pejsa, ulje na platnu, 50x40cm, vlasnik Josip Papi, Osijek Cvijee, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek Baranjski pejsa, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek Atelier u Bilju, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek Cvijee, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Danijel Dozet, Osijek Mrtva priroda, ulje na platnu, 40x30cm, vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek Stijena, ulje na platnu, 16x20cm, vlasnik Mirjana Ponton, Osijek Ensor, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek Muketir, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Zorana Tonkovac, epin Mrtva priroda, ulje na platnu, 40x30cm, vlasnik Danijel Dozet, Osijek Motiv sa cvijeem, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Josip Papi, Osijek Dupli motiv, ulje na platnu, 80x80cm, vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek Mrtva priroda, ulje na platnu, 70x100cm, vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek Motiv Osijeka, ulje na platnu, 40x30cm, vlasnik Josip Papi, Osijek

26. Homage Adolfu Waldingeru, ulje na platnu, 25x25cm, vlasnik Marin upanovi, Zagreb 27. Baranja, ulje na platnu, 50x40cm, vlasnik Marin upanovi, Zagreb 28. Cvijee, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Marin upanovi, Zagreb 29. Otok, ulje na platnu, 50x40cm, Snjeana upanovi, Zagreb 30. Vaza, ulje na platnu, 30x40cm, Snjeana upanovi, Zagreb 31. Vrba, ulje na platnu, 60x50cm, vlasnik Josip Papi, Osijek 32. Golub, ulje na platnu, 50x40cm, vlasnik Mladen Siber, Osijek 33. Plava slika, ulje na platnu, 40x30cm, vlasnik Stjepan andrk, Zagreb 34. Plava vaza, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik imo Bonjak, Osijek 35. Horizont, ulje na platnu, 50x25cm, vlasnik Zvonko Privek, Osijek 36. Individualne posebnosti, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Anto Jurevi, Osijek 37. Plavo gibanje, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Zvonko Privek, Osijek 38. Crvena aa, ulje na platnu, 25x25cm, vlasnik Zorana Tonkovac, epin 39. Plavi pejsa, ulje na platnu, 100x70, vlasnik dr. Miroslav Vegar, Osijek 40. Veliko cvijee, ulje na platnu, 120x100cm, vlasnik Ante Erceg, Osijek 41. Kraljevi, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek 42. Tizian, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek 43. Goya, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek 44. Kazalite, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Darko najder, Osijek 45. Cvijee, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Ivica kojo, Osijek 46. Rogoznica, ulje na platnu, 20x25, vlasnik Mirjana Ponton, Osijek 47. Vrt u Bilju, ulje na platnu, 40x50cm, vlasnik Mirjana Ponton, Osijek 48. uma s pticama, ulje na panelu, 40x40cm, vlasnik Relja Kovai, Osijek 49. Mrtva priroda, ulje na platnu, 50x40cm, vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek 50. Cvijee s crvenom pozadinom, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik Anto Jurevi, Osijek 51. Crna ena, acryl na platnu, 50x70cm, vlasnik autor, Osijek 52. Cvijee, ulje na platnu, 30x40cm, vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

Plavo gibanje, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Zvonko Privek, Osijek

37

Portret djevojice, ulje na lesonitu, 50x45 vlasnik dr. Borna Kovai, Osijek

Motiv sa cvijeem, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Josip Papi, Osijek

22

Muketir, ulje na platnu, 30x40 vlasnik Zorana Tonkovac, epin

20

Individualne posebnosti, ulje na platnu, 30x40 vlasnik Anto Jurevi, Osijek

36

Pejsa Rogoznica, ulje na platnu, 40x30 vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek

10

Crvena aa, ulje na platnu, 25x25 vlasnik Zorana Tonkovac, epin

38

Horizont, ulje na platnu, 50x25 vlasnik Zvonko Privek, Osijek

35

Rogoznica, ulje na platnu, 20x25 vlasnik Mirjana Ponton, Osijek

46

Vrt u Bilju, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Mirjana Ponton, Osijek

47

Cvijee, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Ivica kojo, Osijek

45

Mrtva priroda, ulje na platnu, 40x30 vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

17

Plava slika, ulje na platnu, 40x30 vlasnik Stjepan andrk, Zagreb

33

Baranja, ulje na platnu, 50x40 vlasnik Marin upanovi, Zagreb

27

Baranjski pejsa, ulje na platnu, 30x40 vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

14

uma s pticama, ulje na panelu, 40x40 vlasnik Relja Kovai, Osijek

48

Pejsa, ulje na platnu, 50x40 vlasnik Josip Papi, Osijek

12

More, ulje na platnu, 20x25 vlasnik Zorana Tonkovac, epin

11

Cvijee, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

13

Atelier u Bilju, ulje na platnu, 30x40 vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

15

Portret mukarca , ulje na platnu, 70x100 vlasnik autor, Osijek

Cvijee, ulje na platnu, 30x40 vlasnik Danijel Dozet, Osijek

16

Cvijee, ulje na platnu, 30x40 vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

52

Mrtva priroda, ulje na platnu, 40x30 vlasnik Danijel Dozet, Osijek

21

Dupli motiv, ulje na platnu, 80x80 vlasnik dr. Damir Kovai, Osijek

23

Crna ena, acryl na platnu, 50x70 vlasnik autor, Osijek

51

Motiv Osijeka, ulje na platnu, 40x30 vlasnik Josip Papi, Osijek

25

Mrtva priroda, ulje na platnu, 70x100 vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek

24

Madona, ulje na platnu, 30x40 vlasnik Marija Alikavazovi, Osijek

Kazalite, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Darko najder, Osijek

44

Vaza, ulje na platnu, 30x40 Snjeana upanovi, Zagreb

30

Otok, ulje na platnu, 50x40 Snjeana upanovi, Zagreb

29

Vrba, ulje na platnu, 60 x50 vlasnik Josip Papi, Osijek

31

Homage Adolfu Waldingeru, ulje na platnu, 25x25, vlasnik Marin upanovi, Zagreb

26

Motiv Osijeka, ulje na platnu, 30x40 vlasnik Anto Jurevi, Osijek

Cvijee s crvenom pozadinom, ulje na platnu, 30x40, vlasnik Anto Jurevi, Osijek

50

Portret djevojke, ulje na platnu, 100x120 vlasnik autor, Osijek

Tvra, ulje na platnu, 70x100 vlasnik Ekonomska kola Osijek

Plava vaza, ulje na platnu, 30x40 vlasnik imo Bonjak, Osijek

34

Cvijee, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Marin upanovi, Zagreb

28

Vaza u plavom, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

Golub, ulje na platnu, 50x40 vlasnik Mladen Siber, Osijek

32

Mrtva priroda, ulje na platnu, 50 x40 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

49

Raieva gospoa u crnom eiru, 30x40 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

Tizian, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

42

Ensor, ulje na platnu, 40x50 vlasnik Berislav Mlinarevi, Osijek

19

Impresum
Nakladnik: Poglavarstvo Grada Osijeka Gradske galerije Osijek Urednik: Predgovor: Fotograje: Mirjana Ponton Lana Skender Foto Art, Osijek Foto Land, Osijek Dinko upanovi Izbor radova: Postav: Graka priprema i tisak: Prijevod na njemaki jezik: Prijevod na maarski jezik: Prijevod na engleski jezik: Naklada: Naslovna strana: Dinko upanovi Miran Blaek i Dinko upanovi Graka d.o.o., Osijek Miroslav Krajnovi Melita Aleksa Varga Lada Brdari 500 primjeraka Stijena, ulje na platnu, 20x16, vlasnik Mirjana Ponton, Osijek

Zahvaljujemo
Dr. Borni Kovaiu, Dr. Miroslavu Vegaru, Danijelu Dozetu, Berislavu Mlinareviu, Josipu Papiu, Mariji Alikavazovi, Anti Jureviu, Zvonku Klobuaru, Zorani Tonkovac, Duji Tonkovcu, Zvonku Priveku, imi Bonjaku, Mladenu Siberu, Ivici koji, Stjepanu andrku, dr. Damiru Kovaiu i Relji Kovaiu. Posebno se zahvaljujem Anti Ercegu, Kreimiru Bubalu, Mirjani Ponton i Darku najderu.