GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Predmet: konstrukcije - hidrotehniko i geomehaniko usmjerenje

Projektiranje (DESIGN)
Projektiranje mostova je proces sinteze graevine mosta za zadane podatke uporabom projektnih alata i projektnih kriterija uz pridravanje propisanih uvjeta. Sinteza je proces sastavljanja, kreiranja ili generiranja mosta od osnovnih komponenata ili podataka. Rjeenje problema kod sinteze ima uobiajeno vie rjeenja. Analiza je proces rastavljanja mosta u osnovne komponente. Rjeenje problema kod analize ima uobiajeno jedno rjeenje, koje moe sadravati vie dijelova. Teorija je analitiki okvir koji omoguuje sistematski opis sustava postojee strukture.

Projektiranje (DESIGN)
Projektni alati su sredstva koja koristimo u procesu projektiranja prazna stranica zdravi razum iskustvo temeljeno na vlastitim i tuim projektima teorija propisi i norme projektne smjernice, katalozi tvrtki, kompjuterski programi (CAD) Razina projekta: konceptualni preliminarni definitivni (konani)

Konstrukcije

1. Znaajke konstruktivnih sustava

GF

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Stabilnost
sposobnost strukture da preuzme optereenja uz ograniene deformacije i pomake

Granina deformacija ili pomak odreuje da li je struktura stabilna ili ne ovisi o tipu strukture
Stabilnost je kvalitativni izraz, struktura je stabilna ili nestabilna - ne moe biti vie stabilna ili manje stabilna

nestabilno

stabilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Razlikuju se dva tipa stabilnosti:

1. geometrijska
sposobnost strukture da uope preuzme optereenja svojstvo geometrije strukture nema veze s veliinom optereenja ili s nosivosti pojedinih konstruktivnih elemenata stabilno nestabilno

nestabilno

stabilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Razlikuju se dvije vrste stabilnosti:

2. elastina (ili izvijanje)

nain sloma strukture funkcija optereenja i krutosti strukture i njenih dijelova izvijanje je karakteristino za strukture ili konstruktivne elemente pod tlanim optereenjem izvijanje je fenomen gubitka stabilnosti geometrijski stabilnih struktura, do kojeg dolazi kad optereenje dosegne odreenu kritinu vrijednost silu izvijanja lokalno izboavanje

izvijanje (openito)

bono izvijanje

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Krutost
funkcija geometrije strukture i ne ovisi o veliini izmjera strukture i njenih elemenata

kruto

fleksibilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Geometrijska krutost
kvalitativni parametar oznaava odsutnost gibanja uslijed infinitezimalno malih sila

geometrijski kruto

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Elastina krutost
funkcionalni odnos izmeu sila i pomaka

Elastinost
kvantitativni parametar vezan na veliinu gibanja uslijed poveanja optereenja

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

Geometrijska deformabilnost
znaajka strukture koja pod optereenjem mijenja oblik ma kako malo inverzni pojam u odnosu na geometrijsku krutost, kao to je fleksibilnost inverzni pojam u odnosu na elastinu krutost

geometrijski deformabilno

(a) Stabilnost, krutost i klasifikacija struktura

neka struktura openito ima i fleksibilnost i elastinu krutost, ali moe biti ili kruta ili deformabilna

Kruta i deformabilna struktura

kruta struktura preuzima optereenja bez veih promjena oblika (geometrije) npr. greda i reetka
deformabilna struktura ne moe preuzeti optereenje u svom osnovnom obliku (geometriji), nego se oblikom prilagouje zadanom optereenju deformacije (pomaci) su ipak unutar odreenih tolerancija, tako da se takva struktura moe smatrati stabilnom primjer takve strukture je ue razapeto izmeu dva oslonca ili struktura od tkanine npr. atora

(b) Ravninske tapne strukture

Izvijanje tlanih tapova
Euler-ova kritina sila izvijanja

Pcr=2 EI/L2

L = duljina izvijanja = udaljenost izmeu toaka infleksije EI = krutost na savijanje

izvijanje tapa

(b) Ravninske tapne strukture

Vlani tap - zatega

zatega moe biti i ue (kabel) zanemarive krutosti na savijanje oznaka kabel obuhvaa i zakrivljene elemente funikularnog oblika

(b) Ravninske tapne strukture

Prednapinjanje
stanje kod kojeg u strukturi postoje unutarnje sile bez vanjskog optereenja reetkaste zglobno sastavljene strukture mogu se prednapeti samo ako su statiki neodreene geometrijski deformabilne strukture se mogu prednapeti, a najee se jedino prednapinjanjem mogu ostvariti pomaci unutar prihvatljivih granica

prednapeto ue

prednapeta uad, oba aktivna za sva djelovanja

statiki odreena reetka, ne moe se prednapeti

(b) Ravninske tapne strukture

Tipovi ravninskih tapnih struktura

reetke grede - slobodno oslonjene - upete - kontinuirane ploe - nose u jednom smjeru - nose u dva smjera - ploe s rebrima Vierendeel nosai ravninski okviri - preko jednog polja - preko vie polja lagani ravninski krovni nosivi sustavi - pokrov - podronice - vjetrovni spregovi horizontalna stabilizacija

(c) Kablovi i lukovi

Funikularni oblici
funikularni oblik sile na rasponu je oblik koji poprima element bez fleksijske krutosti (ue ili lanac) pod zadanim optereenjem, objeen preko raspona izmeu fiksnih oslonaca funikularni oblik je iskljuivo funkcija optereenja

funikularni oblici

(c) Kablovi i lukovi

Kabel (ue, lanac)

u istom vlaku nema fleksijske krutosti pa se automatski prilagouje zadanom optereenju, uvijek zauzimajui funikularni oblik

ravnotea kabela

visei most

(c) Kablovi i lukovi

Kabel (ue, lanac)

nestabilna struktura ako se optereenje drastino promijeni, primjerice promijeni smjer, mogu nastati nedozvoljeno veliki pomaci ako je pak podruje mogue varijacije optereenja malo, kabel je unutar tog podruja stabilna deformabilna struktura primjer takve strukture je visei most - stalna teina viseeg mosta je neusporedivo vea od promjenjivih djelovanja i struktura je openito stabilna

(c) Kablovi i lukovi

Luk
ako se oblik kabela za zadano optereenje invertira (zaokrene za 180) provjes kabela postaje strelica luka novo dobiveni oblik je u istom tlaku struktura koja je izvedena prema funikularnom obliku u tlaku zove se luk

invertirani oblik kabela - luk

(c) Kablovi i lukovi

Luk
luk mora imati fleksijsku krutost zbog izvijanja zato je kruta struktura nepromjenjivog oblika, koji se ne moe prilagoditi promjeni optereenja sukladno gornjem luk je u istom tlaku samo za onu kombinaciju optereenje za koje je funikularnog oblika za bilo koju drugu razliitu kombinaciju optereenja u luku nastaje kombinacija aksijalnog tlaka i savijanja definicija luka je strukturalna a ne geometrijska

konstruktivna visina kabela je provjes, a luka strelica

(c) Kablovi i lukovi

Luk
horizontalna komponenta unutarnjih sila na cijeloj duljini kabela i luka je za vertikalna djelovanja konstantna to slijedi iz uvjeta ravnotee horizontalnih sila H = 0:

unutarnje sile u kabelu

(c) Kablovi i lukovi

Luk
funikularni oblik i oblik momentnog dijagrama grede su funkcije optereenja

slijede slijedei izrazi:

Kontinuirano optereenje: greda

funikularni oblik
Koncentrirana sila: greda funikularni oblik napadni moment savijanja jednak je u oba sluaja

M = qL2/8 M = qL2/8h M = PL/4 M = PL/4h

stabilizirajui moment u sluaju grede je moment savijanja M, a za funikularni oblik H x h.

(c) Kablovi i lukovi

Luk
vrijedi izraz:

y(x) = M(x)/H

gdje je y(x) ordinata funikularnog oblika u udaljenosti x slijedi da je funikularni oblik za zadani raspon i za proizvoljno optereenje oblik momentnog dijagrama slobodno oslonjene grede za jednaki raspon i optereenje:

luk

kabel

(d) Ljuske
zakrivljene plohe, koje vanjska djelovanja preuzimaju membranskim djelovanjem, tlanim, vlanim i posminim naprezanjima unutar plohe, to znai da je konstruktivna visina jednaka debljini ljuske zakrivljenost ljuske definirana je odnosom ravnine koja tangira ljusku prema plohi ljuske

Jednostruka zakrivljenost
ako ravnina dodiruje plohu po ravnoj liniji ako prereemo plohu ravninom okomitom na liniju dodira dobit emo zakrivljeni popreni presjek razvijene plohe - mogu se razviti od ravnih ploha ravnina

tangentna linija

(d) Ljuske

Dvostruka zakrivljenost
postoje barem dvije meusobno okomite ravnine, koje prolaze dodirnom tokom, koje su okomite na tangentnu ravninu, a presjek s plohom im je krivulja plohe dvostruke zakrivljenosti ne mogu se razviti postoje dva tipa ploha dvostruke zakrivljenosti: ANTIKLASTIKE SINKLASTIKE - negativna Gaussova zakrivljenost - lei s jedne strane tangentne ravnine - ako se ploha nalazi djelomino s jedne - moe biti konveksna ili konkavna strane tangentne ravnine, a djelomino s - ima pozitivnu Gaussovu zakrivljenost druge strane u blizini dodirne toke tangentna toka

ravnina

tangentna toka

(d) Ljuske

Dvostruka zakrivljenost
krivulje presjeka plohe s dvije ortogonalne ravnine, okomite na tangentnu ravninu na mjestu dodirne toke lee na suprotnim stranama tangentne ravnine (osim za posebne orijentacije kod kojih dvije krivulje degeneriraju u pravce hiperbolini paraboloid) - ovakve plohe obino nazivamo sedlaste

ploha jedne ljuske moe biti sloena od kombinacije sinklastinih i antiklastinih dijelova, ali ako sadri i ravninske dijelove, ti dijelovi obino moraju preuzeti

(d) Ljuske

Prstenovi
zatvorene konveksne krivulje esto se koriste kod prostornih struktura ili kao rubni elementi ili kod nekih poprenih presjeka prsten je u konstruktivnom smislu posebni tip funikularnog oblika za skup uravnoteenih sila u ravnini, tako da je u istom vlaku ili istom tlaku

prsten u vlaku

prsten u tlaku

(d) Ljuske

Kupola
struktura dvostruke zakrivljenosti (ljuska obino konveksne zakrivljenosti) koja prekriva prostor priblino regularnog oblika (kruni, poligonalni) SFERNA KUPOLA s plohom koja je dio kugle (sfere) sferna kupola moe preuzeti sva optereenja membranskim djelovanjem, osim koncentriranih sila koje mogu izazvati lokalno savijanje za razliku od funikularnih oblika, oblik zakrivljene plohe nije funkcija optereenja do lokalnog savijanja dolazi u tzv. zoni smetnje u okolini rubova, gdje uvjeti oslanjanja nisu kompatibilni s membranskim djelovanjem isjeak kupole

rebra prstenovi

sila u rebru posmine sile (nesimetrino optereenje)

sila u prstenu

(d) Ljuske

Kupola
konstruktivna visina kupole je cijela visina kupole od baze do tjemena odnos konstruktivne visine prema rasponu je u granicama od za plitke kupole do za visoke kupole uobiajeni optimalni odnosi konstruktivne visine prema rasponu iznose 0,2 - 0,25 u sfernoj kupoli za simetrino optereenje sile u prstenima se mijenjaju od tlanih pri vrhu do vlanih kod dna (osim za plitke kupole) vlak je uzrokovao mnoge probleme kod povijesnih kupola od kamena, koje ga nisu mogle preuzeti ako je oblik meridijalno poloenih rebara funikularni oblik za vanjsko djelovanje, sile u prstenima nestaju, jer se puna ravnotea ostvaruje samo rebrima

(d) Ljuske

Kupola
kupole se esto oslanjaju na vertikalne zidove ili stupove ako se smjer pruanja oslonca razlikuje od tangente na meridionalna rebra potrebni su posebni prsteni na razini oslonaca za preuzimanje koncentracije vlanih ili tlanih sila prstenasta greda ili rubni prsten prsten preuzima horizontalnu reakciju, koja nastaje od razlike smjera tangente na plohu kupole i vertikale ako je vertikalni oslonac u odnosu na tangentu zaokrenut prema unutranjosti kupole (standardni sluaj) sila u prstenastoj rubnoj gredi je vlana tlani vlastita teina prsteni vlani prsteni

sile u prstenima

rubni prsten (u vlaku)

(d) Ljuske

Kupola
prstenasta rubna greda nije potrebna ako su stupovi ili zidovi nagnuti u smjeru tangente meridijalnih rebara

kupola bez prstenaste rubne grede

(d) Ljuske

Kupola
kupole mogu biti i drugih oblika, npr. konine konina kupola je jednostruke zakrivljenosti no prenosi sile direktnim (membranskim) djelovanjem, slino kao kod kupola dvostruke zakrivljenosti sile u prstenovima ne mijenjaju predznak

konina kupola

(d) Ljuske

geometrija ljusaka moe se generirati na razliite naine zakrivljena ploha moe se generirati pomicanjem jedne krivulje uzdu druge krivulje ili uzdu para krivulja na taj nain mogu se generirati razliiti oblici ljusaka

(d) Ljuske

kada je nepomina krivulja direktrisa u horizontalnoj ravnini, a pomina krivulja generator u vertikalnoj ravnini, plohu se obino definira s generatorom kao imenicom i direktrisom kao pridjevom

Hiperbolini paraboloid
ploha koja se dobije pomicanjem parabole u vertikalnoj ravnini uzdu hiperbole u horizontalnoj ravnini

(d) Ljuske

Hiperbolini paraboloid
vrsta ljuske vrlo pogodna za izradbu u betonu najjednostavniji nain geometrijske definicije je kao ploha generirana pomicanjem pravca po dva pravca koji nisu u istoj ravnini. geometrijska svojstva hipara: - proizvoljna linija paralelna s granicom je pravac - hipar sadri dva ortogonalna skupa pravaca nad pravokutnim tlocrtom i zato nije potrebna zakrivljena oplata - ploha je antiklastina (sedlasta) - vertikalna ravnina koja po dijagonali povezuje suprotne donje uglove sijee plohu po konveksnoj paraboli - druga dijagonala ini konkavnu parabolu. - horizontalne ravnine sijeku plohu po hiperbolama koje se asimptotski pribliavaju donjim granicama hiperbole asimptote

(d) Ljuske

Hiperbolini paraboloid
unutarnje sile hipara za jednoliko rasporeeno optereenje daju se jednostavno proraunati Jedan skup parabola plohe su konveksne, tj. lukovi (tlak), a drugi skup konkavne parabole, tj. kabeli (vlak) u smjerovima paralelnim s dijagonalama ne postoje posmine sile; to su tzv. glavne osi

Element u vlaku

sile u rubnim elementima hipara

Element u tlaku

(d) Ljuske

Hiperbolini paraboloid
na rubovima (granicama) sijeku se vlane sile od konkavnih dijagonala i vlane sile od konveksnih dijagonala s rezultantom u smjeru rubnog elementa ako je hipar prikladno oslonjen u rubnom elementu javljaju se samo uzdune sile, vlane, tlane ili dijelom vlane a dijelom tlane, ovisno o usvojenom poloaju rubnog elementa

primjer toka sila u rubnom elementu

(d) Ljuske

Hiperbolini paraboloid
barem jedan kraj rubnog elementa mora se fiksirati i u horizontalnom smjeru optimalna dispozicija dobije se tako da se horizontalne komponente susjednih rubnih elementa meusobno ponitavaju, ime se postie da na stupove djeluju samo vertikalne sile uobiajena dispozicija hipara je sa konstruktivnom visinom (strelicom odnosno provjesom) od ukupne visine, a najmanja konstruktivna visina ne bi smjela biti manja od 1/10 raspona horizontalne sile se ponitavaju

horizontalne sile se ponitavaju

ali ne i ovdje, potreba za vlanim tapom

vlani tap

Uinak pridranja na sile u rubnim elementima

(d) Ljuske

Cilindrine ljuske
generiramo ih pomicanjem krivulje paralelne samoj sebi uzdu pravca ili obrnuto pomicanjem pravca uzdu krivulje, to pokazuje da se radi o plohi jednostruke zakrivljenosti cilindrine ljuske zahtijevaju za oslanjanje krute zabatne zidove, da bi zadrale oblik i da se osigura membransko djelovanje slobodne rubove treba ojaati da se izbjegne lokalno izboavanje i savijanje

generiranje cilindrine ljuske

vlani tap zabatni zid

rubna ukruta

(d) Ljuske

Cilindrine ljuske
cilindrina ljuska moe izgledati slino svodu, ali je njeno ponaanje potpuno drugaije. svod je ravninska struktura funikularnog oblika, koja nosi po irini s oslanjanjem po uzdunim rubovima, a zabati nisu potrebni, a cilindrina ljuska nosi u smjeru duljine

Razlika izmeu cilindrine ljuske i svoda

(d) Ljuske

Konoidna ljuska
formira se pomicanjem pravca na jednom kraju po krivulji a na drugom kraju po pravcu ove ljuske su vrlo uinkovite za konzolne konfiguracije jer konstruktivna visina raste od najmanje vrijednosti na slobodnom rubu do najvee vrijednosti na upetom rubu, gdje su i momenti savijanja najvei upeti kraj npr. zabatni zid preuzeta momente savijanja ljuske pa mora imati i krutost u ravnini i krutost na savijanje (bonu krutost)

Generiranje konoidne ljuske

Konoidna ljuska kao konzola

(d) Ljuske

Konoidna ljuska

(d) Ljuske

Konoidna ljuska
primjeri natkrivanja konoidnom ljuskom

(d) Ljuske

Pravasta ploha
generira se pomicanjem pravca preko dviju krivulja cilindrine i konoidne ljuske su posebni sluajevi ovakvih ploha ove plohe mogu biti jednostruke i dvostruke zakrivljenosti (npr. hiperbolini paraboloid)

Rotacijske ljuske
dobivaju se rotacijom krivulje oko krunice, npr. sferne i konine ljuske.

(d) Ljuske

Translacijske ljuske
dobivaju se translacijom krivulje po drugoj krivulji cilindrine ljuske su primjer translacijskih ljusaka s pravcem kao generatorom

(d) Ljuske

Primjer: natkrivanje kvadratnog prostora

MOGUNOST 1 PRIMJENA REDUCIRANE SFERNE KUPOLE primjena reducirane sferne kupole kojoj se vertikalnim ravninama rubovi prostora odreu tako se nad rubovima dobivaju kruni lukovi MOGUNOST 2 GENERACIJA TRANSLACIJSKE KUPOLE translacijom krunog luka po identinom luku, okomitom na translatirani luk, generira se kupola vrlo slina reduciranoj sfernoj kupoli RAZLIKE U RUBNIM LUKOVIMA: kod reducirane sfere polumjer tih lukova manji je od polumjera sfere, a u vertikalnoj projekciji ti polumjeri su koncentrini kod translacijske kupole polumjer rubnih lukova jednak je polumjeru bilo koje vertikalne ravnine paralelne s rubovima

translacijska kupola

reducirana sfera

(d) Ljuske

Ljuske oblika mjehura od sapunice

imaju oblik koji bi se realizirao kad bi se iani model granica prostora uronio u sapunicu ove plohe se nazivaju i minimalnim plohama, jer se njima ostvaruje najmanja povrina ploha za zadanu granicu vlak u bilo kojem smjeru bilo kojeg elementa ovakve ljuske je konstantan ove plohe prikladne su za sloene granice prostora, a mogu se simulirati i na raunalu, s dodatnom prednosti mogunosti modifikacije plohe za proizvoljna funkcionalna ogranienja

(d) Ljuske

Ljuske slobodnih oblika

plohe koje se ne mogu prikazati kao matematske funkcije mogu se oblikovati temeljem fizikalnih modela ili generirati na raunalu primjenom optimizacijskih postupaka za proizvoljna ogranienja, kao to su granice prostora, mjesta oslanjanja, traeni gabariti i sl.

(d) Ljuske

Ploaste i tapne ljuske

zamjena glatke plohe bilo koje ljuske sa:

ili mreom zglobno spojenih tapnih elemenata (tapna ljuska)

ili mreom zglobno spojenih ploa (ploasta ljuska)

(d) Ljuske

Ploaste i tapne ljuske

geometrijsku krutost zakrivljene mree zglobno spojenih tapnih elemenata (tapne ljuske) moe se ostvariti samo ako mreu ine trokuti

geometrijsku krutost zglobno spojenih ploa (ploaste ljuske) realizira se tako da se u pojedinom voru sijeku barem tri ruba susjednih ploa

(d) Ljuske

Ploaste i tapne ljuske

ne treba zaboraviti da elementi tapnih ljusaka preuzimaju samo normalne sile, a elementi ploastih ljusaka djeluju kao membrane to ukljuuje i posmine sile u ravnini ploe tapne ljuske od elinih elemenata su mnogo tanje od betonskih ljusaka. Osnovni mehanizmi odkazivanja nosivosti su razne vrste izvijanja odnosno izboavanja (problem stabilnosti vitkih elemenata), izvijanje tapova, lokalno snapthrough izboavanje ili globalno izboavanje kod velikih raspona zakrivljenost je esto vrlo mala. Zbog netonosti izvedbe moe doi do lokalne nestabilnosti, to se obino izbjegava primjenom dvoslojnih konfiguracija

(d) Ljuske

Ojaane kupole (braced domes)

danas najea vrsta kupola velikih raspona ukupna teina im je od 4080 kg/m2, zajedno s pokrovom postoji vie geometrijskih oblika takovih kupola koje se razlikuju po diskretizaciji plohe kupole rebraste ljuske nastaju formiranjem plohe od mree meridijalnih rebara i prstenova

Rebrasta kupola