1.EGZODINAMIKA-prouava zbivanja u atmosferi, hidrosferi, biosferi i njihove uticaje na Zemljinu koru.

Egzogene sile djeluju na Zemljinu koru s tendencijom da izvre izravnjavanje reljefa na podrujima gdje su endogene sile dovele do stvaranja neravnina u reljefu. *Ovi procesi manifestuju se kao: povrinsko raspadanje stijenskih masa, denudacija, erozija padina, fluvijalna erozija, abrazija, sufozija, zamovarenje, karstna erozija, eolska erozija, lednika erozija, klienje, odronjavanje, osipanje. 2.POVRINSKO RASPADANJE STIJENSKIH MASA-je nasraprostranjeniji savremeni geoloki proces. Ono se sastoji iz fizikog(mehanikog) i hemijskog raspadanja stijenskih masa. Fizikim raspadanjem tretira se mehaniko usitnjavanje stijenske mase. Hemijsko raspadanje predstavlja hemijske izmjene stijenskih masa kao to su hidratacija, oksidacija, hidroliza i rastvaranje. *Zona stijenskih masa u kojoj dolazi do znaajnije izmjene fizikih osobina i hemijskog sastava se naziva zona ili kora raspadanja. Sa in.-geol. Aspekta moe da ima negativnu i pozitivnu ulogu. Negastivna strana ogleda se u injenici da stijenske mase imaju manju vrstou, te su manje otporne na mehanike uticaje i eroziju. Pozitivne strane su kada se u okviru njih formira materijal(npr. Glina) koji se koristi u graevinarstvu, i jer se razvijaju poljoprivredna dobra i poveavaju povrine obrasle umom. 3.DENUDACIJA-predstavlja proces spiranja i ogoljavanja terena pod djelovanjem atmosferske i kopnene vode. Pri tome vodene kapljice i slabiji mlazevi nose sa sobom sitne mineralne estice. *Kao posljedica nakupljanja materijala noenog kinim kapima i mlazevima kinice, javlja se deluvij. On se formira od eluvija, odnosno, materijala formiranog u kori raspadanja stijena. 4.EROZIJA PADINE-je proces linijskog spiranja padina povremenim mlazevima tekue vode. *Prilikom erozije padina formiraju se odgovarajui erozioni i akumulacioni aonlici. Erozioni oblici su: vododerine i jaruge, dok su akumulacioni oblici: erozione plavine. *In.geo. Odlike plavine su: velika poroznost, slaba konsolidovanost, podlonost slijeganju, slaba nosivost.. Intenzivna erozija padina moe u kratkom roku uiniti teren neprohodnim za vozila i ljude. 5.FLUVIJALNA EROZIJA-obuhvata razaraki rad potoka i rijeka koji se manifestuje u vidu produbljavanja(vertikalna erozija) i proirivanja( bona erozija) njihovih korita. *U dolinama potoka i rijeka gdje preovlauje vertikalna erozija formiraju se: kanjoni, klisure, vodopadi. Ukoliko u dolinama potoka i rijeka dominira bona erozija, nastaju: rijeni meandri. *Prouavanje oblika i veliine rijenih i potonih terasa ima veliki znaaj pri slijedeim gra. radovima: izgradnji saobraajnih objekata i kanala, fundiranju mostova, izgradnji brana, naselja... 6.ABRAZIJA-podrazumijeva se djelovanje morskih i jezerskih talasa koje se manifestuje u vidu razaranja obala, odnoenju razorenog materijala i njegovom taloenju. *Vrste: Udaranjem talasa u kamenite obale formiraju se udubljenja, odnosno, talasne potkapine. Ukoliko podsjeene mase padnu u more, obrazuju se strmi odsjeci na obali mora koji se zovu klifovi. *U okviru mekih stijena, abrazijom se formiraju zalivi, a u zoni vrih stijena: rtovi i poluostrva. Ovakva abrazija se naziva selektivna abrazija. 7.SUFOZIJA-proces ispiranja i prenoenja sitnih estica iz rastresitih stijena kroz koje se filtriraju ppodzemne vode. *Pri ovom procesu imamo dvojako djelovanje vode. Kada voda odnosi nerastvorljive mineralne estice, takvu sufoziju nazivamo mehanikom, a ukoliko voda rastvara mineralne estice i odnosi ih u vidu rastvora, takvu sufotiju nazivamo hemijskom. 8.ZAMOVARENJE TERENA-pri ovom egzodinamikom procesu dolazi do akumuliranja stajaih voda u okviru depresija. Te vode mogu biti atmosferskog porijekla, izlivene iz korita rijeka za vrijeme poplava, i izdignute podzemne vode. U okviru movara dolazi do taloenja sedimenata biljnog porijekla, gline, pijeska... Niske movare se prihranjuju izdanskom vodom, visoke samo padavinama, a mjeovite(najzastupljenije) vodom oba porijekla. *Ope

in.-geo. Odlike movarnih sedimenata su: velika poroznost, izvanredna stiljivost, izrazito slijeganje i istiskivanje pri optereenju. 9.KARSTNA EROZIJA-podrazumijeva se razaraki rad povrinskih i podzemnih voda u lahko rastvorljivim stijenama(karbonatne, sulfatne, hloridne). *Obzirom na stijene u kojima je zastupljena ova erozija razlikujemo slijedee vrste karsta: karbonatni, gipsani i soni karst. *Znaajniji povrinski reljefni oblici u karstu su: krape, vrtae, uvale i karstna polja. *Pri in.-geo. istraivanju karsta prikupljaju se slijedei pocai: vrste, brojnost i prostorni raspored karstnih oblika, starost karsta, intenzitet obrazovanja povrinskih i podzemnih karstnih oblika, stabilnost terena i uvjeti izgradnje gra. objekata. 10.EOLSKA EROZIJA-predstavlja izduvavanje, prenoenje i taloenje estica praine i pijeska pod dejstvom vjetra. U starogrkoj mitologiji Eol je bio bog vjetra pa je po njemu ova erozija dobila naziv. *Proces izduvavanja i odnoenja rastresitog materijala naziva se deflacija. Prilikom ovog procesa nastaju eolski erozioni oblici: kamene pustinje i oaze.Eolski akumulacioni oblici su: pjeane pustinje i dine. *In.-geo. istraivanjem terena sa eolskim tvorevinama prikupljaju se slijedei podaci: vrsta matine stijene od koje potie pijesak, mineraloki i petrografski sastav pijeska, granulometrijski sastav zrna, oblik i glatkost zrna, poroznost, vlanost, vodopropustljivost... 11.LEDNIKA EROZIJA-(glacijalna)nazivamo aktivnosti leda pri stvaranju erozionih oblika. *Bez obzira na sporost kretanja lednika(nekoliko cm-m na dan) oni svojim kretanjem utiu na formiranje reljefa obrazujui akumulacione i erozione oblike. Najpoznatiji erozioni ledniki oblici reljefa su: cirk i valov. Akumulacioni ledniki oblik reljefa naziva se eona morena. *Pri in.-geo. istraivanju terena sa lednikom erozijom posebna panja se posveuje morenskom materijalu koji zbog svojih karakteristika moe biti nepovoljna sredina za izvoenje graevinskih radova. 12. KLIENJE I KLIZITA-Klienje je proces otkidanja i pomjeranja otkinutih masa preko stabilne podloge. To je padinski gravitacioni proces. Klienje moe nastati spontano-prirodni proces, a u ukoliko je izazvano djelatnou ovjeka-tehnogeni proces. *Klizite je tvorevina procesa klienja, odnosno, to je dio terena koji se pomjera ili se pomjerao niz padinu. 13.UZROCI STVARANJA KLIZITA- Na veliinu, oblik, vrijeme nastanka i svojstva klizita, utie veliki broj faktora koji se mogu svrstati u dvije grupe: a) promjene u sastavu i svojstvima stijena (dolazi usljed razliitih uzroka od kojih su najznaajniji fiziko i hemijsko raspadanje stijena, te hemijska i mehanika sufozija), b) prirodne i vjetake izmjene konfiguracije padina (mogu biti izazvane: podrivanjem rijenih obala, zasjecanjem i usjecanjem, intenzivnom denudacijom i erozijom, nasipanjem materijala,..). 14.LJUDSKA AKTIVNOST KAO UZROK KLIZANJA15.ELEMENTI KLIZITA16.KLASIFIKACIJA KLIZITA I INDIKATORI KLIZANJA-Klizita se mogu klasifikovati po raznim kriterijima kao to su: aktivnost procesa klienja (mogu biti aktivna-brza i nagla; i neaktivna-smirena, fosilna), dubina klizita (povrinska-do 1m; plitka-1-5m; duboka-5-20m; vrlo duboka-preko 20m), veliina klizita (vrlo mala <100m3 ogromna >1000 000m3), smjer razvoja klienja (delapsivna-proces klienja odozdo navie, detruzivna-proces klienja odozgo nanie), prema geolokom sklopu stijena (konsekventna, asekventna i insekventna). *Prepoznavanje labilnih padina vri se na osnovu razliitih indikatora, kao to su: geoloki (duboka povrinska raspadnutost stijena, intenzivna tektonska oteenost stijena, nepovoljan litoloki sastav..), geomorfoloki (strm nagib padine, strmo podsjeene padine, jako razuen reljef..), hidroloki i hidrogeoloki (jaka raskvaenost stijena, esta pojava izvora, mnogo pitevina..), bioloki (ogoljenost padina, pojavu krivih stabala-pijanih uma..) i tehniki (prsline i pukotine na objektima, te krivljenje objekata). 17.CILJ IN.-GEO. IZUAVANJA KLIZITA-svodi se na slijedee: a) definisanje stepena ugroenosti objekata ( koji su zahvaeni ili mogu biti zahvaeni procesom klienja), b)

pravilno odabiranje, a potom i projektovanje mjera saniranja klizita. 18.SANIRANJE LABILNIH PADINA I KLIZITA-Ako se pouzdano definiu uzroci klienja, dimenzije i ostala svojstva klizita, mogu se primjeniti efikasne mjere saniranja. Prema vremenu izvoena razlikuje se preventivno i akutno saniranje. Preventivne mjere se primjenjuju u cilju sprjeavanja klienja na labilnim padinama. One obuhvataju: obnavljanje unitene vegetacije, zatvaranje pukotina glinama, sprjeavanje raskvaavanja terena povrinskim i podzemnim vodama... Akutne sanacione mjere primjenjuju se za saniranje aktivnih klizita. Te mjere su: izrada kanala za prihvatanje i odvodnju povrinskih voda, izrada drenanih rovova za prihvatanje odvodnju podzemnih voda, podupiranje potpornim konstrukcijama.. 19.ODRONJAVANJE-je egzodinamini proces pri kome dolazi do otkidanja i padanja dijelova stijena sa strmih padina. *Uzroci odronjavanja kamenitih masa mogu biti slijedei: podsjecanje strmih padina, nepovoljna orijentacija primarnih i sekundarnih diskontinuiteta, zamrzavanje vode u pukotinama, rast korijenja viih biljaka.. *U terenu na kome se desilo odronjavanje mogu se razlikovati: zona odronjavanja, oiljak odrona, odronski materijal. *In.-geo. karakteristike odronskog materijala su: loa sortiranost blokova, velika poroznost, izrazita vodopropustljivost... 20.OSIPANJE-je padinski proces rotacionog kretanja (kotrljanja) komada stijena nastalih mehanikim raspadanjem kamenitih stijena. *Akumulacioni oblik je sipar koji se formira nagomilavanjem ovog materijala. *In.-geo. odlike tijela sipara su: velika poroznost, lahka i potpuna ocjedljivost, slaba konsolidovanost, velika stiljivost, mala nosivost,... 21.IN.-GEO. PROCESI-podrazumijevaju se vjetake promjene geolokih uvjeta terena prouzrokovane izgradnjom objekata. Kao najei in.-geo. procesi izdvajaju se: slijeganje (moe biti prouzrokovano exploatacijom mineralnih sirovina bonim istiskivanjem slabonosivih stijena, sniavanjem nivoa izdani), prolamanje stijenskih masa (deava se kada u krovini podzemnih prostorija doe do pucanja i pomjeranja stijena to se moe prenijeti sve do povrine terena), nadimanje stijenskih masa (uglavnom je vezano za bujanje glina koje prodiru u podzemne prostorije), prodori podzemnih voda i teljivih masa (javljaju se u tunelima i drugim podzemnim objektima, naroisto u karstnim terenima, zatim plitko ispod povrinskih tokova,..). 22.IN.-GEOLOGIJA-def.: In.-geo. je specijalistika nauna disciplina, koja prouava geoloku grau, geoloke procese, mineraloko-petrografske i fiziko-mehanike karakteristike stijena i terena za potrebe gradnje. zad.: Njenim rezultatima se definiu uvjeti gradnje, predviaju se promjene u terenu, koje e biti izazvane savremenim egzodinamikim i endodinamikim procesima i pojavama i njihov odraz na graevinski objekt. cilj: Dobiveni rezultati osnova su za ocjenu mogueg stepena uticaja prirodnih geolokih i naknadno izazvanih procesa i pojava na gra. objekt, kao i predvianje zatitnih mjera protiv eventualnih nepovoljnih faktora. 23.METODE ISTRAIVANJA ZA POTREBE GRAEVINARSTVA-istraivanja poinju in.-geo. kartiranjem, iji rezultati usmjeravaju daljnje faze istraivanja. Uzroci s terena, poremeeni i neporemeeni, podvrgavaju se laboratorijskim ispitivanjima. Dobivene rezultate radni tim obrauje i interpretira, i uz odreena miljenja i sugestije predlau investitoru optimalan pristup izvedbi radova. In.-geo. istraivanja se nuno rade za sve objekte jer daju rezultate ija primjena u praxi bitno utie na pravovremeno eliminisanje moguih negativnih uticaja terena na objekat, a omoguuju i spoznaje o nosivosti terena, izboru alata, mehanizacije, vrste exploziva, optimalnog naina izvedbe radova, upotrebe kamena,.. 24.IN.-GEO. KARTIRANJE-prije poetka terenskog rada prikupljaju se i prouavaju svi dostupni podaci o nekom terenu, kako bi se mogao izraditi cjelovit projekt istraivanja. Kod in.geo. kartiranja analizira se fotogeoloka dokumentacija (fotoskice i avionski simci), koja daje vrijedne podatke o in.-geo. karakteristikama terena (sastav, strukture, postojanje

egzodinamikih i geolokih procesa i pojava, hidrogeolokih i geomorfolokih pojava,..), a uz to su vani rezultati laboratorijskih istraivanja. Kartiranjem se, naime, dobijaju podaci o odnosima izmeu razliitih litolokih komplexa. Svaku in.-geo. kartu prate profili i odgovarajui textualni dio (tuma) s vanim grafikim prilozima i dokumentacijom. 25.GEOFIZIKA ISTRAIVANJA-Temeljne geofizike metode, koje se primjenjuju za cjelovitije upoznavanje karakteristika stijenske mase radi izvedbe nekog inenjerskog objekta, su seizmike i geolektrine, te magnetometrijska mjerenja. *Seizmike metode baziraju se na vjetakom izazivanju elastinih valova i odreivanju njihove brzine irenja kroz materijale koji se istrauju. Osnovne dvije seizmike metode su: refrakcijska (pouzdano se mogu odrediti karakteristike naslaga do dubine na kojoj se objekt ima uticaja na tu stijenu) i reflekcijska (nalazi osnovnu primjenu u istraivanju debljeg podzemlja). *Geoelektrine metode koje se koriste u graevinarstvu su: metoda elektrinog otpora (bazira se na injenici da pojedine vrste stijena imaju razliite veliine specifinog otpora), elektromagnetska metoda ( bazira se na upotrebi struja i pojava indukcije u vidljivim materijalima pod zemljom), metoda spontanog potencijala (bazira se na mjerenju potencijala koji postoje ispod povrine, a izazivaju ih, izmeu ostalog, trenje pri protjecanju podzemne vode, elektrohemijski procesi u nekim rudnim leitima,..). 26.ISTRANO BUENJE I RASKOPI-Istrano buenje se svrstava meu najuniverzalnije istraivake radove jer se tim nainom istraivanja dobiva mnotvo razliitih podataka vanih za projektovanje i izvedbu inenjerskih objekata. Obrada rezultata buenja poinje determinacijom jezgra i odvajanjem njegovih dijelova za laboratorijska istraivanja. *Istraivakim raskopima, pomou otkrivki, istraivakih zasjeka i usjeka, jama i potkopa, dobiva se mogunost promatranja i mjerenja dijelova stijenske mase u njihovom prirodnom okruenju. *Ovim radovima se, uz prouavanje stijenske mase, omoguava dreniranje podzemnih voda, ali i istraivako buenje u podzemlju. 27.MINERALOKO-PETROGRAFSKE KARAKTERISTIKE-Kod odreivanja min.-petrog. karakteristika, velika se panja posveuje mineralnom sastavu, strukturi i teksturi stijene. Min.-petrog. svojstva stijena ispituju se makroskopski , uz pomo poveala, polarizacijskim mikroskopom,.. 28.FIZIKE KARAKTERISTIKE-Gustoa je odnos mase vrste faze prema ukupnoj zapremini, bez upljina, a odreuje se formulom: gama(s)=mo/Vo(g/cm3). *Poroznost oznaava odnos zapremine svih upljina prema ukupnoj zapremini uzorka u prirodnom stanju, a izraava se u procentima prema formuli: n=Vp/V*100(%). *Stiljivost oznaava svojstvo stijeda smanjuje zapreminu djelovanjem vanjskih faktora, a bitno utie na slijeganje terena ispod gra. objekta. Kvantitativni pokazatelj stiljivosti je modul stiljivosti koji se rauna: Mv= Delta Ro/delta h/h(kN/m2). *Vodopropusnost/permeabilnost oznaava mogunost stijene da proputa vodu. To svojstvo ovisi o veliini pora i njihovoj povezanosti u stijeni. Darcyjev zakon filtracije: Q=k*A*H1-H2/L(m3/s). *Bubrenje stijena oznaava svojstvo poveanja volumena zbog upijanja vode. To je bitno svojstvo gline i glinovitih stijena, a uzrokovano je karakteristikama minerala glina i mogunostima, jonske zamjene. Stepen bubrenja definie se: Bv=Vb-Vo/Vo. 29.MEHANIKE KARAKTERISTIKE-vrstoa na pritisak je rezltat jednoosnog optereenja na jedinicu povrine dok ne doe do loma uzorka. Jednoosna vrstoa na pritisak rauna se: beta(p)=F/A(MPa). *vrstoa na istezanje odreuje se za kamen na prizmatinim uzorcima propisanih dimenzija, ali i na valjkastim, pri emu se rezultati reduciraju na prizmatian uzorak. Prema iskustvenim podacima ona je 20-40x manja od vrstoe na pritisak. *vrstoa na savijanja ispituje se na uzorku oslonjenom na dva oslonca(nosaa). Na uzorak se djeluje silom okomitom na njegovu os. Ova vrstoa je 10-20x manja od vrstoe na pritisak. *vrstoa na smicanje ispituje se na cilindrinom ili prizmatinom uzorku u specijalnom aparatu, u kojem se istodobno primjenjuju horizontalna sila smicanja i vertikalna

sila na plohu smicanja. Sila smicanja se poveava do sloma, a vertikalna se odrava trajnom. *ilavost stijena (dinamika vrstoa) oznaava svojstvo stijene da prua otpor na udar i na uestalo djelovanje neke koncentrirane sile. Stijene neotporne na udar nazivaju se krte, a odlikuju se hrapavim i nepravilnim prelomom. ilave stijene odlikuju se glatkim i koljkastim prelomom. *Otpornost na habanje oznaava postojanost stijene i kamena prema abraziji struganjem, to utie na primjenu kamena u prostorima izloenim habanju. *Elastinost stijene je odlika koja ukazuje na mogunost promjene oblika i volumena stijene pod uticajem vanjskih faktora i vraanje u prvobitno stanje nakon prestanka takvog uticaja. Elastinosr stijena izraava se: Youngovim modulom (E), Poissonovim brojem (m), Poissonovim koeficijentom. *Plastinost je svojstvo stijena da nakon djelovanja neke sile mijenjaju oblik i volumen, koji ostaju promijenjeni i nakon prestanka djelovanja sile. Deformacije se realiziraju bez loma stijena. *Tiksotropija je karakteristika nekih glina, a odraava se u izmjeni viskoziteta, iskljuivo zbog mehanikog djelovanja. Tiksotropne pojave sreu se pri povijanju ipova dinamikim metodama, pri buenju tla, izradi podzemnih prostorija,... 30.UTICAJ VODE, LEDA, VATRE I HEMIJSKI AGRESIVNIH MATERIJA NA STIJENE I KAMEN-Voda na stijene djeluje fiziki i hemijski. Fiziko djelovanje vode na stijenu rezultira mijenjanjem nekih njenih svojstava, kod ega te promjene mogu biti neznatne. Hemijskim djelovanjem voda otapa slabije otporne minerale, pa se s tim u vezi razlikuju praktino netopive stijene, slabo topive i lahko topive stijene. U vrednovanju kamena za primjenu graevinarstva vaan je pokazatelj njegovo upijanje vode. *Led na stijene djeluje razarajue, naroito na one koje u sebi sadre veu koliinu vlage ili su potpuno zasiene vodom. Stepen djelovanja leda ovisi o mineralnom sastavu, poroznosti, vrstoi stijene, intenzitetu smrzavanja,... Na djelovanje leda otporne su stijenemalog stepena poroznosti i velike vrstoe. *Vatra ima negativan uticaj na stijene. Jako velikom i iznenadno pojaanom temeperaturom razara im strukturu i bitno smanjuje vrstou. Kod toga su monomineralne stijene postojanije od polimineralnih. Znaajno je da na vatru nisu otporne izlivne magmatske stijene staklaste strukture. *Hemijski agresivne materije koje djeluju na stijenu i kamen nalaze se u atmosferi, a njihov je neposredni uticaj uglavnom izazvan padavinama, i to uglavnom u zagaenom urbanom i industrijskom okruenju. Na vanjskim povrinama mijenja se boja i pigmentacija. Promjene u kamenu enterijera obino nastaju agresivnim djelovanjem sredstava za ienje. 31.TEHNOLOKA SVOJSTVA STIJENA-Znaajnije tehnoloke karakteristike stijena u in.geo. su obradivnost (svojstvo stijena i kamena koji ukazuje na mogunost njihovog oblikovanja razliitim alatima) i otpornost pri buenju (predstavlja njihovu osobinu da pruaju otpor buaem alatu prilikom buenja kroz njih, prema buivosti razlikuju se: veoma tvrde, srednje tvrde i mehke stijene). 32.ISTRAIVANJE PUKOTINA I DRUGIH STRUKTURNIH ELEMENATA-Pukotine su u stijenskim masama veinom koncentrirane te ine sisteme pukotina, koje se s obzirom na kinematiku nastanka nalaze kao odreeni broj skupina. Za cjelovito prouavanje sistema pukotina treba odrediti i sve karakteristike pojedinih skupina i pojedinanih pukotina koje ine sistem. *Strukturni dijagram/rozeta je predstavljeno polarnim koordinatnim sistemom, kod kojeg podjela po vanjskom obodu pokazuje skupine, a podjela po radijusu oznaava uestalost pojedine skupine. Strukturni dijagrami imaju najveu primjenu u statistikom prikazu strukturnih elemenata, kako pravaca tako i ravnina. Kod njega se koristi tzv.poloajna lopta. 33.NAELA MODELIRANJA I VRSTE MODELA-Modeliranje se u in.geo. moe def. kao sistem ispitivanja prognoziranih dogaaja o vremenu i prostoru s obzirom na sastav stijenske mase, njenu strukturu i teksturu, tektonske karakteristike, vodopropusnost,.. Vrste modela: laboratorijski (predstavljaju nain eksperimentalnog prouavanja pojava i njihovih posljedica

na konstrukciju, a temelji se na teoriji slinosti), matematiki model (daju kvantitativne podatke kojima se egzaktno opisuju in.geo. procesi i pojave). 34.OBRADA I INTERPRETACIJA REZULTATA-Provedeni istraivaki radovi obrauju se i uz interpretaciju sintetiziraju u izvjetaje o rezultatima in.geo. istraivakih radova. Obraeni rezultati istraivanja trebaju uputiti graevinare u sve relevantne probleme koji ih oekuju tokom graenja a u direktnoj su vezi sa stijenskom masom u kojoj se izvode radovi. Izvjetaj treba sadravati tekstualni dio i priloge. 35.TEMELJENJE-Osnovna funkcija temelja neke graevine je prenoenje optereenja objekta na podlogu, uz traenu stabilnost i sigurnost. U projektovanju i gradnji temelja bitne su metode: mehanike tla i mehanike stijena da rijeimo probleme deformacija i eventualnog slijeganja, te odredimo doputeno optereenje koje podloga moe preuzeti bez loma ispod graevine. U tome bitnu ulogu imaju parametri otpornosti na smicanje: kohezija (c) i ugao unutranjeg trenja (fi). 36.PROSTORNO PLANIRANJE-Kod prostornog planiranja, u domenu geolokih disciplina, nije dovoljno odrediti smao in.geo. karakteristike, ve je nuno odrediti i litoloke, hidrogeoloke, seizmotektonske, seizmoloke i geomorfoloke karakteristike. Velika panja posveuje se stabilnosti terena. Prostorni poloaj stijena u terenu i njihove strukturne karakteristike takoer bitno utiu na urbanizaciju. 37.CESTOVNE SAOBRAAJNICE-Idejno rjeenje trase neke saobraajnice daju graevinari. Trasa se ucrtava na postojeu geo. kartu odgovarajue razmjere i uoava se geo. graa terena o kojoj ovisi obim radova. Geo. podaci obrauju se po dionicama. Rezultati trebaju dati nedvosmislena rjeenja o odrivosti projektirane trase u cjelini ili po dionicama i prijedlog sanacije manje povoljnih podruja. 38.ELJEZNIKE PRUGE-Kod projektovanja eljeznikih pruga, odnosno njihovog nagiba u usponu i padu, kao i veliini radijusa krivine, vrijede strogi kriterijumi kao to je to sluaj kod cestovnih saobraajnica. Stoga se velika panja posveuje karakteristikama reljefa i stabilnosti terena. 39.POMORSKE LUKE-su objekti izraeni na rubovima obala. Temeljeni su na dubinama koje omoguuju pristajanje plovnih objekata odgovarajueg gaza. Pri izboru dijela obale za izvedbu pristanita i komunikaciju, bitno je istraiti geoloku grau i topografiju morskog dna, djelovanja valova i morskih struja, te topografiju i geo. grau obalnog dijela. Reljef morskog dna odreuje se dubinomjerima ali i uz pomo ronilaca. Kod toga je potrebno znati da su obalni i morski reljef u meusobnoj interakciji. 40.AERODROM-mogu biti izvedeni u nizinskom reljefu, rijenim dolinama i u brdskoplaninskom reljefu na razliitim vrstama stijene. Neposredna zrana zona prouava se sa stanovita meteorologije, naroito smjera jaine uestalosti vjetra, te uestalosti snijega, magle i leda, to bitno utie na izbor lokacije aerodroma. U nizinskim podrujima maximalni nivoi podzemnih voda u pjeskovitim i ljunkovitim sedimentima moraju biti nii od nivoa temelja najmanje 0,5m. U brdsko-planinskim podrujima mogue je izgraditi podzemne hangare za avione. 41.TUNELI-su podzemni objekti koji se grade u sklopu saobraajnica i hidrotehnikih objekata. Tuneli se ovisno o geolokim, karakteristikama stijenske mase u kojoj se planira njihova izgradnja dijele na: lahke tunele (u vrstim stijenama velike tvrdoe i ilavosti), srednje teke tunele (u poluokamenjenim stijenama manje vrstoe, jae oteenim vrstim stijenama i stijenama u procesu raspadanja), teke tunele (u slabo vezanim plastinim, veoma raspadnutim i razlomljenim stijenama), veoma teke tunele (u slabo vezanim i nevezanim stijenama sa znatnim koliinama vode i vlage). Pri projektovanju i izgradnji tunela od najvee su vanosti iz.geo. istraivanja koja se izvode u 3 faze: istraivanja za potrebe projektne dokumentacije, istraivanja tokom izgradnje tunela, istraivanja tokom

eksploatacije tunela. 42.MOSTOVI I VIJADUKTI-Izvode se u sklopu saobraajnica zbog morfolokih karakteristika terena. Smatra se da je most objekat koji spaja obale neke rijeke, odnosno rijene doline, a vijadukt objekat koji premouje suhu dolinu zbog skraivanja duine puta i trokova koji bi nastali obilaenjem, a takoer i zbog poboljanja saobraajnih karakteristika trase. Bitni geoloki podaci koji su potrebni pri izgradnji odnose se na litoloki sastav terena, tektonske i strukturno geoloke karakteristike, fiziko-mehanike osobine,... 43.ZASJECI, USJECI I NASIPI-Zasjeci i usjeci izvode se u morfolokim razuenom terenu, u svims sluajevima kada je kota nivelete trase ispod kote terena neposredno u padini (zasjeci), ili podruju niskih breuljaka (usjeci). Time se izbjegavaju visoki stepeni nagiba trase i njezino produenje obilaenjem prepreke. Nasipi su takoer objekti koji se izvode na cestovnim saobraajnicama i eljezniim prugama, u sluajevima kada je kota nivelete trase iznad kote terena. Za izvedu nasipa najpovoljniji je lomljeni, dobro sloeni kamen. Ako kamena nema u terenima, za nasipanje se koristi ljunak, pijesak i glina. Nasipanje se obavlja u slojevima debljine do max. 60cm, uz trajno nabijanje vibro valjcima i osiguranje optimalne vlanosti. 44.HIDROTEHNIKI OBJEKTI-Geo. istraivanja za potrebe izgradnje hidrotehnikim objekata su kompleksna i raznovrsna jer zahtijevaju tane i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu, s obzirom na to da njihova pogrena ili nedovoljno precizna ocjena moe izazvati katastrofalne posljedice. Istrani radovi provode se u 4 faze: preliminarna istraivanja, istraivanja za potrebe izrade osnovnog projekta, istraivanja za potrebe izrade glavnog projekta, istraivanja tokom izvoenja radova. 45.AKUMULACIJSKA JEZERA-Kod izvedbe akumulacijskih jezera potrebno je prouiti morfoloke karakteristike terena, veliinu slivnog podruja, hidrogeoloke odlike, klimatoloke i meteoroloke karakteristike,.. Za postojanost akumulacije najpovoljnije su vodonepropusne stijene. U irem podruju akumulacija, posebno prilikom punjenja i pranjenja vode, primjeena je poveana seizmika aktivnost. 46.BRANE-su hidrotehniki objekti koji omoguavaju zadravanje vode u nekom podruju. Savremene brane se izvode od betona, armiranog betona i kamenog nasipa s vodonepropusnim glinenim jezgrom, ovisno o pritisku akumulirane vode koji na branu djeluje i ingeo. karakteristikama terena u kojim se izvode. U morfolokom smislu, brane se izvode u sunim dijelovima rijenih dolina ili na nekom drugom morfoloki povoljnom mjestu. In.geo. karakteristike koje posebno treba prouiti pri odabiranju lokacije i tipa brane su:razlomljenost terena, seizminost, doputeno optereenje i mogunost smicanja brane po temeljnoj stijeni i s temeljnom stijenom. 47.KANALI-su dovodni i odvodni objekti hidrotehnikih sistema za potrebe energetike i poljoprivrede. Mogu biti koriteni i kao plovni putevi. Kanal je mogue izgraditi u svim vrstama stijena. Po potrebi mogu biti obloeni, neobloeni, pokriveni, nepokriveni, pravougaonog ili trapeznog oblika s razliitim stepenima nagiba ose i bokova. 48.ODLAGALITA OTPADA-Otpadni materijal i njegovo kontrolisano odlaganje na odgovarajuu deponiju predstavlja jedan od problema s kojim se ovjek svakodnevno susree. U okviru geologije, veliki znaaj u traenju optimalnog rjeenja lokacije odlagalita imaju dvije specijalistike deiscipline koje su s graevinarstvom najvie povezane: hidrogeologija i in. geologija. Hidrogeoloka istraivanja daju podatke o moguoj migraciji zagaivaa u podzemne vode. Od ingeo. egzodinamikih pojava, panja se posveuje klizitima i siparima. 49.MEZARJA I GROBLJA-su objekti koji se izvode na periferijama urbaniziranih cjelina. Ona se uglavnom izvode u nevezanim i poluvezanim sedimentima, ali i u povrinskim, veoma

razlomljenim stijenama kra. U ingeo. smislu, kod izbora novih lokacija za mezarja i groblja ili u sluajevima proirenja postojeih, porebno je odrediti: elemente stabilnosti terena, parametre o kojima ovisi promjena zapremine i sadraja vode, pukotine i pukotinske sisteme, njihovu ispunu i mogunost komuniciranja povrinskih i podzemnih voda.