Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

EUbilten
Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj
EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

EN

Preuzmite bilten na engleskom jeziku

U OVOM BROJU
HRVatsKa I EUROPsKa UnIJa  susret poljskog premijera tuska i predsjednice Vlade Republike Hrvatske Kosor  Predstavljeni prioriteti poljskog predsjedanja Vijeem Europske unije  Veleposlanik Vandoren i predsjednica Vlade Republike Hrvatske Kosor obili radove na projektu sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Knina  tim Ope uprave za proirenje posjetio Hrvatsku  EU izdvaja 5,5 milijardi eura za reforme na zapadnom Balkanu, turskoj i Islandu  Predstavnici Europske komisije i veleposlanik Vandoren s dravnim tajnikom Plenkoviem  Izvueni pobjednici nagradne igre Pokaite znanje o Europskoj uniji i otputujte u Bruxelles!  Predsjednica Odbora regija Mercedes Bresso na Croatia summitu  2. Dani EU fondova  19 milijuna eura za projekte zelenog rasta u Hrvatskoj i turskoj  Hrvatski novinari posjetili institucije EU-a  EU financira Vodi za strane istraivae u Hrvatskoj  trei sastanak Komisije aRlEM-a za ekonomske, socijalne i teritorijalne poslove  Poziv na Otvorene dane Europskog tjedna regija i gradova  natjeaj za zelenu prijestolnicu Europe 2014.  Foto natjeaj na temu sigurnih i zdravih radnih mjesta
2

Viktor Orban, maarski premijer, predaje simbolinu zastavu EU Predsjednitva poljskom premijeru Donaldu Tusku

JEstE lI znalI?
Da na web stranicama Delegacije moete pogledati video s koncerta Ritam Europe odranog 7. svibnja u sklopu Europskog tjedna? Da je u 2010. godini izdvajanje po graaninu EU-a iznosilo 0,64 eura dnevno kako bi se financirao godinji proraun EU-a? Da je Facebook stranica Informacijskog centra EU-a prikupila vie od 1000 lajkova ili fanova?

VIJEstI Iz EU-a  zajedniki odgovor na kriznu situaciju  Proraun Europske unije za 2012. godinu  7 milijardi eura za istraivanja i inovacije za otvaranje radnih mjesta i rast  Komisija e osigurati 244 milijuna eura za 183 nova projekta za zatitu okolia  stres test bankarskog sektora: veina banaka u boljoj poziciji natJEaJI za FInanCIJsKU POtPORU EU PROJEKtI U HRVatsKOJ VIJEst U slICI EU RJEnIK: EUROPsKa PODUzEtnIKa REGIJa naJaVE DOGaanJa nOVE PUBlIKaCIJE U EU InFORMaCIJsKOM CEntRU naGRaDnO PItanJE

8 8 11 11 12 12 12

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

HRVatsKa I EUROPsKa UnIJa

Susret poljskog premijera Tuska i predsjednice Vlade Republike Hrvatske Kosor
Poljski premijer Donald tusk, kao predstavnik zemlje predsjedateljice Vijea Europske unije susreo se 20. srpnja s predsjednicom Vlade Republike Hrvatske Jadrankom Kosor. Glavna tema razgovora bilo je predstojee pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Veliko nam zadovoljstvo priinjava injenica da e Hrvatska potpisati Ugovor o pristupanju za vrijeme naeg predsjedanja, naglasio je na konferencijizamedijeef poljske vlade. sljedei sastanak odrat e se sredinom rujna u Zagrebu kada bi trebal biti dogovoreni datum imjesto potpisivanjaUgovora o pristupanju, objavili su premijeri na konferenciji za novinare nakon sastanka u Varavi.
Predsjednica Vlade RH Kosor i poljski premijer Tusk

Vie na stranicama poljskog predsjedanja i Vlade RH.

Predstavljeni prioriteti poljskog predsjedanja Vijeem Europske unije

na konferenciji za medije, odranoj 7. srpnja u Informacijskom centru EU-a predstavljeno je estomjeseno poljsko predsjednitvo Vijeem Europske unije. Veleposlanik Paul Vandoren tom je prigodom naglasio kako je nakon prvog trija Europske unije kojeg su inile panjolska, Belgija i Maarska, 1. srpnja 2011. godine Poljska postala prva zemlja predsjedateljica novog trija EU-a. nakon Poljske, predsjedanje Vijeem EU-a u prvoj polovici 2012. godine preuzet e Danska te Cipar u drugoj polovici 2012. Veleposlanik Poljske u Hrvatskoj Wieslaw tarka predstavio je glavne ciljeve poljskog predsjednitva, a to su: Europske integracije kao izvor rasta, Sigurna Europa i Otvorena Europa. U svojim kratkim osvrtima na temu predsjedanja EU trija danski veleposlanik Bo Eric Weber i veleposlanik Cipra Marios lyssiotis rekli su kako e zakljuenje pregovora o proraunu EU-a, a kojim bi se definirali naini za postizanje njenih ciljeva, za njihova budua predsjednitva svakako biti veliki izazov. Vie na stranicama Delegacije i poljskog predsjedanja.

Europa u plesu - isjeak iz promotivnog videa Poljskog predsjednitva EU-a autora Tomasza Bagiskog

Veleposlanik Vandoren i predsjednica Vlade Republike Hrvatske Kosor obili radove na projektu sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Knina
Veleposlanik Paul Vandoren i predsjednica Vlade Republike Hrvatske, Jadranka Kosor obili su 26. srpnja radove na projektu Poboljanje sustava vodoopskrbe i odvodnje s ureajem za proiavanje otpadnih voda u Kninu. Rije je o jednom od najznaajnijih vodno-gospodarstvenih projekata u ibensko-kninskoj upaniji, vrijednom 15,7 milijuna eura. Operativni program za okoli trenutno obuhvaa tri vodnogospodarstvena projekta i iznimno sam sretan, da se nakon sveanosti otvorenja u Drniu u veljai, i slavonskog Broda u travnju, susreemo ovdje danas i u Kninu. Ovaj projekt je dobar primjer stratekog razmiljanja i izvrsne suradnje institucija na svim razinama - izjavio je tom prigodom Vandoren.
Grad Knin

Vie na stranicama Delegacije i Vlade RH.

Tim Ope uprave za proirenje posjetio Hrvatsku

catherine Wendt, voditeljica Odjela za komunikacije i informiranje Ope uprave za proirenje Europske komisije zajedno sa svojim suradnicima u srpnju je posjetila Hrvatsku. tijekom dvodnevnog boravka ga Wendt i njeni suradnici susreli su se s brojnim predstavnicima hrvatskih institucija, civilnog drutva, medija te takoer s predstavnicima Delegacije Europske unije u RH kako bi se podrobnije informirali o stanju u Hrvatskoj te ulozi razliitih imbenika u komunikacijskim aktivnostima vezanim uz Europsku uniju u nadolazeem razdoblju. Uloga Europske komisije je hrvatskim graanima pruiti objektivne informacije o EU i njenim politikama te o sadanim dravama lanicama EU-a i mi smo, po tom pitanju, uvijek spremni biti partnerima svim relevantnim imbenicima u Hrvatskoj, naglasila je Wendt.

EU izdvaja 5,5 milijardi eura za reforme na Zapadnom Balkanu, Turskoj i Islandu

Europska komisija je 12. srpnja predstavila zavrne planove za financijsku potporu sadanjim reformama u albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Islandu, Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Crnoj Gori, srbiji i Kosovu (prema rezoluciji Vijea sigurnosti Un-a 1244/1999) za razdoblje od 2011. do 2013. godine. U tim planovima, nazvanim Viegodinji indikativni planovi (MIPD), prikazana je revidirana strategija financiranja u sklopu Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA). ta bi sredstva trebala djelovati kao katalizator za poticanje reformi u zemljama obuhvaenim proirenjem i podupirati te zemlje na putu ka europskim integracijama, rekao je povjerenik za proirenje i politiku susjedstva tefan Fle. Vie na stranicama Delegacije i Europske unije.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

HRVatsKa I EUROPsKa UnIJa

Predstavnici Europske komisije i veleposlanik Vandoren s dravnim tajnikom Plenkoviem
Predstavnici Europske komisije Dirk lange, voditelj Odjela za Hrvatsku u Opoj upravi za proirenje te allan Jones iz Ope uprave za proirenje, u pratnji efa Delegacije Veleposlanika Paula Vandorena susreli su se 13. srpnja s dravnim tajnikom za europske integracije andrejem Plenkoviem. Izraeno je obostrano zadovoljstvo nedavnim zakljuenjem pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ime je priznat sveukupan napredak koji je Hrvatska ostvarila u ispunjavanju svih obveza koje proizlaze iz pregovora. Razgovaralo se o dinamici i modalitetima rada na dovretku teksta Ugovora o pristupanju kao i o predstojeim aktivnostima vezanim za izradu i predstavljanje ovogodinjeg Izvjea o napretku za 2011. godinu. Predstavnici Europske komisije poblie su objasnili mehanizam i sadraj procesa praenja ispunjavanja obveza od strane RH, tzv. monitoringa, od zavretka pregovora pa do ulaska u punopravno lanstvo Unije. Vie na stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

Predstavnici Europske komisije i veleposlanik Vandoren u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

Izvueni pobjednici nagradne igre Pokaite znanje o Europskoj uniji i otputujte u Bruxelles!
U Informacijskom centru Europske unije, 28. srpnja izvueni su dobitnici nagradne igre Pokaite znanje o Europskoj uniji i otputujte u Bruxelles!. Dobitnici su: Danijela Rako iz Zapreia, Ivana Prikratki iz Vinice i Luka Peruko iz Pule. njih e troje u pratnji jo jedne osobe od 18. do 21. rujna 2011. godine boraviti u Bruxellesu te e u sklopu putovanja posjetiti i Europski parlament, instituciju koja e ubudue predstavljati hrvatske graane u EU. nagradna igra je trajala mjesec dana, a tijekom tog razdoblja vie od 5.000 graana iskualo je svoje znanje o EU. naime, za sudjelovanje u nagradnoj igri bilo je potrebno ispuniti EU-kviz na web stranicama Delegacije EU-a. Informacijski centar EU-a je i ovom nagradnom igrom, uz brojne druge komunikacijske aktivnosti, htio pridonijeti proirivanju znanja graana o Europskoj uniji, pristupanju Hrvatske Europskoj uniji kao i prednostima i izazovima koje taj proces donosi njezinim graanima. Vie na stranicama Delegacije.

Predsjednica Odbora regija Mercedes Bresso na Croatia Summitu

Predsjednica Odbora regija Mercedes Bresso otvorila je 8. srpnja u Dubrovniku Croatia Summit, uz hrvatskog predsjednika Ivu Josipovia i premijerku Jadranku Kosor. Summitu je prisustvovao i tefan Fle, europski povjerenik za proirenje i politiku susjedstva. Gospoa Bresso je tom prigodom izjavila: Croatia Summit prua nam mogunost da bolje razumijemo kakve bi koristi ova regija mogla imati od europske agende i kako bi mogla pridonijeti toj istoj agendi agendi u kojoj obini ljudi i lokalne zajednice moraju igrati kljunu ulogu. Ga Bresso se susrela i sa upanima Dobroslaviem (Dubrovako-neretvanska upanija), sanaderom (splitsko-dalmatinska), Paukom (ibensko-kninska) i Jurkoviem (liko-senjska). zajedno su razmotrili izazove s kojima se suoavaju hrvatske lokalne i regionalne vlasti te mehanizme koje su Odbor regija i Europska unija u stanju pruiti. Vie na stranicama Odbora regija.

Sudionici Croatia Summita 2011.

2. Dani EU fondova
U organizaciji Ministarstva financija i sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (saFU) u zagrebu su 4. i 5. srpnja odrani 2. Dani EU fondova. Cilj dogaanja bio je informirati sve zainteresirane posjetitelje o mogunostima koritenja sredstava iz aktualnog IPa pretpristupnog programa kao i buduih fondova EU-a kroz individualne razgovore sa strunjacima na info pultovima te podijeliti znanja i iskustvo o pripremi i prijavi projekata s potencijalnim korisnicima sredstava EU-a. Info pultevima su bile predstavljene sve komponente programa IPA, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova, SAFU te Delegacija Europske unije i Informacijski centar EU-a. U sklopu Dana EU fondova predstavljeno je i drugo izdanje publikacije Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku koja donosi pregled provedbe i mogunosti koritenja pretpristupnih programa EU-a u Republici Hrvatskoj. Vie na stranicama Delegacije, Ministarstva financija i saFU-a.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

HRVatsKa I EUROPsKa UnIJa

19 milijuna eura za projekte zelenog rasta u Hrvatskoj i Turskoj
Europska komisija najavila je 18. srpnja ulaganje od 19 milijuna eura u Zeleni fond za rast Jugoistone Europe (eng. Green for Growth, Southeast Europe Fund GGF) u svrhu financiranja investicija u energetsku uinkovitost i obnovljivu energiju u Hrvatskoj i turskoj. Rije je o drugom investicijskom ugovoru koji je Europska komisija potpisala s GGF-om, nakon to je u taj fond u prosincu 2009. godine uloila 20 milijuna eura. GGF kojeg su 2009. godine osnovale njemaka razvojna banka (KfW Entwicklungsbank) i Europska investicijska banka (EIB), uz financijsku podrku Europske komisije i Europske banke za obnovu i razvoj, koristit e ova sredstva kako bi osigurao financiranje malih i srednjih poduzetnika te privatnih kuanstava u Hrvatskoj i turskoj putem lokalnih financijskih institucija. Fond e takoer usmjeriti dio sredstava u lokalne energetske tvrtke, projekte ili tvrtke obnovljivih izvora energije te tvrtke koje pruaju usluge vezane uz energetsku uinkovitost i opskrbu, navodi se u priopenju toga fonda. Vie na stranicama Delegacije i zelenog fonda za rast Jugoistone Europe.

Hrvatski novinari posjetili institucije EU-a

Delegacija Europske unije organizirala je studijski posjet Bruxellesu od 11. do 13. srpnja za 15 novinara hrvatskih lokalnih i nacionalnih medija. novinari su se tom prigodom sastali s Dirkom langeom, voditeljem Odjela za Hrvatsku u Opoj upravi za proirenje. s njim su razgovarali o hrvatskom pregovarakom procesu i upoznali se s radom Odjela. Razgovarali su i s Charlesom Whiteom iz Ope uprave za regionalnu politiku, koji im je objasnio ciljeve strukturnih i kohezijskog fonda koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju nakon pristupanja EU-u. novinari su se sastali i s predstavnicima Odjela za informiranje i komunikaciju Ope uprave za proirenje te Ope uprave za komunikacije, a upoznali su se i s radom Europskog parlamenta i njegove press-slube.
Novinari ispred zgrade Berlaymont Europske komisije

Vie na stranicama Delegacije.

EU financira Vodi za strane istraivae u Hrvatskoj

Euraxess centar za mobilnost istraivaa koji djeluje pri agenciji za mobilnost i programe EU izdao je tree izdanje Vodia za strane istraivae u Hrvatskoj - a Foreign Researchers Guide to Croatia. U ovom je izdanju posebno razraena druga cjelina Vodia Raditi u Hrvatskoj Working in Croatia u kojoj su detaljno opisane najvanije administrativne procedure vezane uz boravak i rad stranih istraivaa u Republici Hrvatskoj - poput reguliranja boravka u svrhu znanstvenog istraivanja, ishoenja vize, priznavanja inozemnih kvalifikacija, spajanja obitelji, reguliranja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, oporezivanja, zatite intelektualnog vlasnitva i slino. Vodi je financiran sredstvima Europske komisije odnosno sedmog okvirnog programa za istraivanje i tehnoloki razvoj u okviru projekta HR-MOB. Vie informacija i sam vodi moete pronai na stranicama EURaXEss centra Hrvatska.

Trei sastanak Komisije ARLEM-a za ekonomske, socijalne i teritorijalne poslove

U Poreu je 8. srpnja odran trei sastanak Komisije Ecoter za ekonomske, socijalne i teritorijalne poslove udruenja ARLEM - Skuptine regionalnih i lokalnih vlasti Euro-Mediterana. na sastanku, iji su domaini i predsjedatelji bili upan Istarske upanije Ivan Jakovi i potpredsjednik aRlEM-a luc Van den Brande, okupilo se pedesetak sudionika iz 15 zemalja iz Europe i afrike. aRlEM okuplja i spaja lokalne i regionalne vlasti iz 43 zemlje Europe i junog Mediterana, te pomae stvaranju sinergije i suradnje razliitih zemalja, to doprinosi stvaranju zone stabilnosti, prosperiteta i mira na Mediteranu.
Sudionici sastanka Komisije ARLEM

Vie na stranicama Istarske upanije.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

HRVatsKa I EUROPsKa UnIJa

Poziv na Otvorene dane Europskog tjedna regija i gradova
Odbor regija Europske unije poziva zainteresirane na Otvorene dane u sklopu Europskog tjedna regija i gradova. Otvoreni dani predstavljaju vano godinje dogaanje na kojem europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti imaju priliku razgovarati o upravljanju, rezultatima i perspektivama kohezijske politike EU-a. Ovaj skup organizaraju europski Odbor regija i Opa uprava za regionalnu politiku Europske komisije u suradnji s Europskim parlamentom, predsjednitvom EU-a i 206 regija te gradova iz 35 zemalja. Cilj Otvorenih dana je izmjena dobre prakse na podruju regionalnog i urbanog razvoja, povezivanje administracija razliitih zemalja na aktivnostima vezanim uz strukturne fondove te doprinos raspravi o postignuima i perspektivama kohezijske politike. sudjelovanje na Otvorenim danima je besplatno. Prijaviti se moete iskljuivo online: www.opendays.europa.eu, do 28. rujna 2011.

Natjeaj za Zelenu prijestolnicu Europe 2014.

zapoela je potraga za gradom koji e 2014. naslijediti prestinu titulu zelene prijestolnice Europe. Do sada, od 2010. do 2013. godine, ta je prestina titula dodijeljena stockholmu, Hamburgu, Vitoria-Gasteizu i nantesu. nagrada zelena prijestolnica Europe prepoznaje i nagrauje gradove koji predvode na podruju ekolokog urbanog ivota i koji mogu posluiti kao modeli koji e inspirirati druge gradove. Cilj nagrade je pomoi europskim gradovima da postanu privlaniji i zdraviji pogodni za ivot. za titulu zelene prijestolnice Europe 2014. mogu se natjecati gradovi iz Hrvatske. Rok za prijavu je 14. listopada 2011. Vie na stranicama Delegacije i www.europeangreencapital.eu.

Foto natjeaj na temu sigurnih i zdravih radnih mjesta

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OsHa) pokrenula je foto natjeaj na temu sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, a poseban fokus je na prevenciji rizika. Cilj je pokazati na koje naine poslodavci i zaposlenici mogu zajednikim naporom sprijeiti ozljede i bolesti vezane uz radno mjesto. natjeaju mogu pristupiti i profesionalni i fotografi amateri, a radovi se moraju predati do 31. kolovoza 2011. najbolje radove odabrat e meunarodni iri profesionalnih fotografa i strunjaka na podruju zdravlja i sigurnosti. Dobitnik prve nagrade osvojit e 3.000,00, a druga i trea nagrada iznose 2.000,00, odnosno 1.000,00. Vie na stranici: www.osha-photocompetition.eu.

VIJEstI Iz EU-a
Zajedniki odgovor na kriznu situaciju
na izvanrednom sastanku na vrhu odranom 21.srpnja u Bruxellesu, elnici eurozone donijeli su vane odluke. Poboljali smo odrivost grkog duga, poduzeli smo mjere za zaustavljanje irenja krize i obvezalise poboljati upravljanje rizikom u eurozoni, izjavio je predsjednik Europskog vijea Herman Van Rompuy. elnici drava i vlada eurozone i institucija Europske unije dogovorili su daljnji program pomoi za Grku u ukupnom iznosu od 109 milijardi eura. novac e osigurati Meunarodni monetarni fond, uz dobrovoljno sudjelovanje privatnog sektora. U svrhu zaustavljanja irenja mogue krize, elnici su se dogovorili poveati fleksibilnost Europskog kriznog fonda (EFSF). naime, fond e moi dravama posuivati novac preventivno, temeljem programa predostronosti. U svrhu poveanja fiskalne konsolidacije i rasta u eurozoni, 17 elnika se obvezalo podrati drave koje uspjeno provode svoje programe. Dogovorili su i da e Portugalu i Irskoj ponuditi iste uvjete posuivanja iz EFsF-a kao i Grkoj. Vie na stranicama Delegacije i Europskog vijea.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

VIJEstI Iz EU-a
Proraun Europske unije za 2012. godinu
Vijee EU-a je 25. srpnja prihvatilo stajalite o proraunu EU-a za 2012. godinu. Ono uzima u obzir teku ekonomsku situaciju u mnogim dravama EU koje su provele ozbiljne mjere tednje. Vijee e smanjiti poveanje izdataka koje je predloila Komisija s 4,9% na 2,02 posto u usporedbi s 2011. godinom. Uz oekivanu stopu inflacije od 2%, to znai da e proraun realno biti zamrznut. nakon temeljitog prouavanja prethodnih prorauna, Vijee je smanjilo isplate u ukupnom iznosu od 3.65 milijardi eura. Unato ovom stroem pristupu, Vijee pridaje veliku panju financiranju prioriteta EU-a, kao to su mjere za borbu protiv uinaka krize, promicanje poveanja broja radnih mjesta i rasta, kao i ruralni razvoj. stajalite Vijea stavljeno je i u mandat poljskom predsjednitvu za pregovaranje s Europskim parlamentom. Vie na stranicama Delegacije i Vijea Europske unije.

Sedam milijardi eura za istraivanja i inovacije za otvaranje radnih mjesta i rast

Povjerenica Mire Geoghegan-Quinn najavila je 19. srpnja da e za poticanje inovacija kroz istraivanje biti osigurano gotovo sedam milijardi eura. Oekuje se da e taj dosad najvei financijski paket Europske komisije, u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraivanje i tehnoloki razvoj (FP7) otvoriti oko 174.000 radnih mjesta kratkorono i oko 450.000, dugorono te e omoguiti rast BDP-a od gotovo 80 milijardi eura tijekom razdoblja od 15 godina. Financiranje istraivanja u EU jedan je od priorireta na politike agende EU-a i sada je stavljeno u sredite koherentne strategije za inovacije pod nazivom Unija inovacija, koja je Europi potrebna eli li konkurirati velikim, dinaminim zemljama kao to su saD i Kina. Potporama e se promicati istraivanja koja e omoguiti rjeavanje najveih drutvenih izazova s kojima se Europa i svijet suoavaju. Meu vie od 16.000 korisnika tih sredstava nalaze se sveuilita, istraivake organizacije i gospodarski sektor. Posebna pozornost bit e posveena malim i srednjim poduzeima, ukljuujui i paket od gotovo 1 milijarde eura. Vie na stranicama Delegacije i Europske komisije.

Komisija e osigurati 244 milijuna eura za 183 nova projekta za zatitu okolia
Europska komisija je 19. srpnja odobrila sredstva za 183 nova projekta u sklopu programa lIFE+, fonda Europske unije za zatitu okolia. Projekti dolaze iz svih drava lanica EU-a i pokrivaju aktivnosti na podruju ouvanja prirode, borbe protiv klimatskih promjena, iste tehnologije, politike zatite okolia te informiranja i priopavanja o ekolokim pitanjima. sveukupna ulaganja u te projekte iznose oko 530 milijuna eura, od ega e EU osigurati 244 milijuna. nakon natjeaja za projektne prijedloge, koji je zatvoren u rujnu 2010. godine, Komisija je primila 748 prijedloga. Od njih je 183 izabrano sa sufinanciranje kroz tri komponente programa: lIFE+ Priroda i bioloka raznolikost, lIFE+ Politika i upravljanje zatitom okolia i lIFE+ Informiranje i priopavanje. Vie na stranicama Europske komisije.

Stres test bankarskog sektora: veina banaka u boljoj poziciji

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn pozdravili su 15. srpnja objavu rezultata provjere otpornosti europskih banaka koja je pokazala da je veina banaka u boljoj poziciji nego to su bile ranije. Osam od ukupno 90 europskih banaka, jedna austrijska, pet panjolskih i dvije grke, nije prolo test otpornosti na krizne situacije i one e trebati pojaati svoj kapital za 2,5 milijardi eura, priopila je u petak Europska bankarska agencija (EBa). Oporavak bankarskog sektora u EU-u vaan je element sveobuhvatnog odgovora na sadanju krizu. stoga pozdravljamo objavu rezultata stres testa jer to predstavlja jo jedan korak u procesu oporavka. Dananji rezultati pokazuju da je velika veina banaka sada jaa i otpornija na okove, stoji u zajednikom priopenju Barrosa i Rehna. Vie na stranicama Europske unije.

Povjerenik Rehn i predsjednik Europske komisije Barroso

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

VIJEstI Iz EU-a
Europski parlament i Komisija protiv ponovnog uvoenja graninih kontrola
strunjaci Europske komisije posjetili su 14. srpnja Dansku u sklopu dijaloga s danskim vlastima o provoenju mjera iji je cilj ponovno uvoenje unutarnje kontrole na danskim granicama. strunjaci su se u Kopenhagenu sastali s danskim vlastima te su posjetili dansko-njemaku i dansko-vedsku granicu. U svojoj prvoj ocjeni, strunjaci izvjetavaju da danska strana nije dala dovoljno opravdanja za jaanje kontrola na unutarnjim granicama. I Europski parlament se snano protivi ponovnom uvoenju graninih kontrola unutar engenske zone. Priljev useljenika i traitelja azila to ne moe opravdati, kau zastupnici u Europskom parlamentu u rezoluciji o planiranim promjenama engenskih pravila. U rezoluciji od 7. srpnja, Parlament se kritiki odnosi prema najavljenom ponovnom uvoenju graninih kontrola od strane nekoliko drava lanica. Parlament naglaava svoje vrsto protivljenje svakom novom engenskom mehanizmu iji bi ciljevi bili u suprotnosti s poveanjem slobode kretanja i jaanjem europskog upravljanja u engenskoj zoni. Vie na stranicama Delegacije, Europske komisije i Europskog parlamenta.

Vijee raspravlja o prijedlogu dugoronog prorauna EU-a

na temelju prijedloga Europske komisije, koje su na Vijeu za ope poslove 18. srpnja predstavili povjerenici Janusz lewandowski i Maro efovi, zapoeli su pregovori o okviru za sljedei dugoroni proraun EU-a. Taj novi viegodinji financijski okvir vrijedit e za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Taj okvir ograniava potronju EU-a tijekom fiksnog vremenskog razdoblja, postavljajui gornje granice za izdatke EU-a kako u cijelosti, tako i u svakoj zasebnoj kategoriji izdataka. na taj nain, okvir namee Europskoj uniji proraunsku disciplinu osiguravajui da njezin godinji proraun ne prekorai dogovorene gornje granice. Istovremeno, on prioritete politika EU-a pretae u brojke. Prema prijedlogu Europske komisije, izdvajanja tijekom sedmogodinjeg razdoblja odgovarala bi jednom postotku bruto nacionalnog dohotka EU-a. Vie na stranicama Vijea Europske unije.

EU pozdravlja najnoviju svjetsku dravu Republiku Juni Sudan

Drave lanice EU-a estitale su narodu Junog sudana na neovisnosti i izjavile da potiu rukovodstvo te zemlje da usvoje pluralizam i raznolikost te postave temelje za demokratsko, pravino i inkluzivno drutvo zasnovano na vladavini prava i potivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Juni Sudan se formalno odvojio od Republike Sudan u subotu, 9. srpnja. slubenom sveanou u glavnom gradu Jubi obiljeeno je roenje nove nacije, 193. drave svijeta. sveanosti su prisustvovali mnogi predstavnici meunarodne zajednice, ukljuujui visoku predstavnicu EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine ashton te nekoliko ministara iz drava lanica. Vie na stranicama Vijea Europske unije.

Zastava Republike Juni Sudan

Gotovo 40 posto povrine EU-a prekriveno umama

ume i ostale umovite povrine pokrivaju gotovo 40 posto ukupne povrine Europske unije dok na kultivirane povrine otpada gotovo etvrtina teritorija, pokazali su nedavno objavljeni podaci Eurostata. travnate povrine ine petinu, a one izgraene, ukljuujui ceste i eljeznike pruge, etiri posto, objavio je Eurostat u prvom izvjeu o povrinama u Europskoj uniji i njihovoj namjeni. Izvjee koje je obuhvatilo 23 lanice Unije i koje je provedeno prole godine temelji se na sveobuhvatnom ispitivanju o iskoritenosti teritorija. Na prvom je mjestu po povrinama obraslim umom Finska, u kojoj ume pokrivaju 68 posto teritorija. slijedi vedska sa 66 posto, slovenija sa 63 posto, Estonija s 55 posto i latvija s 52 posto teritorija prekrivenog umom. Izvjee je objavljeno povodom Meunarodne godine uma 2011. Vie na stranicama Europske unije.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

natJEaJI za FInanCIJsKU POtPORU

Tehnika pomo u poslovnim statistikama i izrada dokumentacije o kvaliteti podataka
sredinja agencija za financiranje i ugovaranje objavila je natjeaj za pruanje tehnike pomoi u poslovnim statistikama i izradi dokumentacije o kvaliteti podataka. Projekt je osmiljen za provedbu strategije koja je usmjerena na sljedea prioritetna podruja: pripremne aktivnosti za uspostavu sustava kvalitete dokumentacije o kvaliteti podataka te na poslovne statistike, koje se pak sastoje od sljedeih potprojekata: energija, kratkorone statistike i poslovne statistike (MEEts). Prijaviti se mogu pravne osobe, meunarodne organizacije te pojedinci pod posebno propisanim uvjetima samog natjeaja. Rok za podnoenje prijava je 24. kolovoza 2011.., a detalje moete pronai ovdje.

Unapreivanje mobilnosti osoba koje rade s mladima sa svrhom uenja te pruanja podrke mladim nezaposlenim osobama
Izvrna agencija za obrazovnu, audiovizualnu i kulturnu politiku (EaCEa) objavila je poziv na natjeaj za nevladine organizacije te lokalna i regionalna javna tijela. svrha natjeaja je poticanje mobilnosti osoba koje rade s mladima te stjecanje novih vjetina i sposobnosti s ciljem obogaivanja vlastitog iskustva u podruju rada sa mladima te jaanja kapaciteta organizacija ukljuenih u projekt. Prijaviti se mogu samo neprofitne organizacije: nevladine organizacije na razini Europe koje imaju lanice iz barem osam zemalja u kojima se provodi program Mladi na djelu, te javna tijela regionalne ili lokalne razine. Rok za podnoenje prijava je 1. rujna 2011.., a detalje moete pronai ovdje.

Struna praksa za studente u okviru programa Erasmus

natjeaj se odnosi na strunu praksu studenata Sveuilita u Zagrebu u inozemnoj ustanovi u dravama lanicama Europske unije u ak. god. 2011./2012. Mobilnost moe trajati od 3 do 12 mjeseci. Vaee razdoblje u kojem se moe realizirati aktivnost mobilnosti unutar programa Erasmus u akademskoj godini 2011./2012. je 01.06.2011. do 30.09.2012. strunu praksu studenti mogu obavljati u tvrtkama, ustanovama, organizacijama i ostalim subjektima koji imaju status pravne osobe, iskljuivo u dravama lanicama EU-a. strunu praksu nije mogue obaviti u zemljama koje nisu lanice EU-a. Mogu se prijaviti redoviti i izvanredni studenti preddiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija, osobe sa statusom izbjeglica, osobe bez dravljanstva ili s registriranim stalnim boravitem u Republici Hrvatskoj. Rok za podnoenje prijava je 15. rujna 2011.., a detalje moete pronai ovdje.

EU PROJEKtI U HRVatsKOJ
Jaanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave
sveanost zatvaranja i prezentacija rezultata IPa 2008 twinning light projekta Jaanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave odrana je 22. srpnja u Informacijskom centru Europske unije. Cilj ovog projekta vrijednog 230.000 eura bio je osigurati uinkovitu provedbu antikorupcijskog zakonodavstva. Projekt je pruio znaajnu podrku Carinskoj upravi Ministarstva financija kako bi u potpunosti mogla provesti antikorupcijski program te uskladiti sustav sprjeavanja korupcije sa standardima EU-a. Partner u provedbi ovog projekta bila je Porezna agencija Kraljevine panjolske. ef odjela za provedbu projekata Delegacije EU-a, Richard Masa, naglasio je da su postignuti vani koraci hrvatskih institucija u borbi protiv korupcije, te je dodao da je borba protiv korupcije bila jedna od najvanijih toaka u ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 (Pravosue i temeljna prava) u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om. takoer je naglasio da e konkretne mjere u borbi protiv korupcije podii razinu povjerenja graana u institucije. Vie na stranicama Delegacije i www.carina.hr.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

EU PROJEKtI U HRVatsKOJ
Potpora Hrvatskoj u podruju sredstava za zatitu bilja
zavrno predstavljanje IPa 2007 twinning projekta Daljnje jaanje kapaciteta u podruju sredstava za zatitu bilja i ostataka pesticida usmjerenog na zatitu zdravlja ljudi i okolia,odrano je 15. srpnja u prostorijama Informacijskog centra EU-a. Projekt vrijedan 650.000 eura priveden je uspjenom zavretku rezultirajui poboljanim standardima za sredstva za zatitu bilja i potrebnom institucionalnom infrastrukturom, s ciljem usklaivanja hrvatskog zakonodavstva i rada relevantnih institucija iz podruja registracije sredstava za zatitu bilja sa zahtjevima EU-a. Uz Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) kao nadlenog tijela, u projektu su sudjelovale i druge institucije ukljuene u poslove koji ureuju podruje sredstava za zatitu bilja (szB) i ostataka pesticida u hrani, dok je twinning partner bila Uprava za regulaciju kemikalija (eng. Chemicals Regulation Directorate - CRD) u Ujedinjenoj Kraljevini, odgovorna za razne aspekte kontrole kemikalija, ukljuujui i kontrolu szB-a. Vie na stranicama Delegacije i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Podizanje znanja i vjetina medicinskih sestara i primalja

slubeni zavretak IPa 2008 projekta Podizanje znanja i vjetina medicinskih sestara i primalja i ujednaavanje obrazovnog programa s Direktivom 2005/36/EK obiljeen je 8. srpnja u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Cilj projekta, s proraunom od 230.000 eura, bio je analizirati obrazovne programe za medicinske sestre i primalje koji se trenutno provode u RH te ih usporediti s odredbama Direktive 2005/36/Ez. Drugi, jednako vaan cilj projekta, bila je izrada razlikovnih programa koji e svim medicinskim sestrama i primaljama u budunosti pripomoi u prepoznavanju kvalifikacija u zemljama EU-a te pruiti mogunost rada u tim zemljama. Kroz projekt su izraeni razlikovni programi kojima e se ostvariti izjednaavanje obrazovnih razina medicinskih sestara poslije temeljnog sestrinskog obrazovanja s obrazovnim razinama u zemljama EU-a te ujedno uskladiti program preddiplomskog studija za primalje sa zahtjevima Direktive 2005/36/EK. Izraeni programi posluiti e kao podloga za daljnje razvijanje ovog podruja, posebice u dijelu edukacije buduih mentora za medicinske sestre i primalje. Vie na stranicama Delegacije i portalu nurse.hr.

Borba protiv krijumarenja i zlouporabe droga

zavrna prezentacija IPa 2007 twinning projekta Jaanje kapaciteta Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv krijumarenja i zlouporabe droga odrana je 5. srpnja u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP). Projekt, s proraunom od milijun eura ostvaren je uz pomo twinning partnera, savezne uprave kriminalistike policije Republike austrije. Cilj ovog projekta bio je ojaati sposobnost MUP-a u borbi protiv organiziranog kriminala, naroito u podruju suzbijanja krijumarenja i zlouporabe droga. Projekt je pridonio sporazumu za stabilizaciju i pridruivanju te nacionalnom programu za integraciju Republike Hrvatske u EU; poboljao sposobnosti policijskih slubenika u podruju suzbijanja zlouporabe i krijumarenja droga; pojaao institucionalne kapacitete Centra za forenzina ispitivanja, istraivanja i vjetaenja Ivan Vueti u podruju analize droga i uspostavio nacionalnu kontaktnu toku za prijenos uzoraka droge i razmjenu podataka s drugim centrima za forenzina ispitivanja. Vie na stranicama Delegacije i Ministarstva unutarnjih poslova.

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

EU PROJEKtI U HRVatsKOJ
e-Poslovanjem do vee konkurentnosti
IPa projekt e-Poslovanje - Poboljanje poslovne konkurentnosti putem elektronikog poslovanja, vrijedan preko 1,5 milijuna eura, predstavljen je 5. srpnja u Informacijskom centru Europske unije. Cilj ovog projekta koji je zapoeo u svibnju 2010. je poboljati konkurentnost malih i srednjih poduzetnika poveanjem razine svijesti o vanosti elektronikog poslovanja i trgovanja te poveanje koritenja elektronikih alata u poslovanju kako bi se poveala mogunost uspjeha na lokalnom i globalnom tritu. Rezultati ostvareni tijekom dosadanje provedbe su: odabrano je 10 poduzetnikih potpornih institucija za suradnju na projektu, pokrenuta je web stranica www.eposlovanje.eu, izraeni su materijali za radionice i treninge, te je educirano 120 trenera za e-poslovanje usmjerenih ka usavravanju elektronikog poslovanja. Vie na stranicama Delegacije i www.eposlovanje.eu.

Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)

zavrna konferencija projekta Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odrana je 6. srpnja u zagrebu. naslanjajui se na Europski kvalifikacijski okvir (EKO), Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument za koordinaciju i povezivanje svih dijelova kvalifikacijskog sustava Republike Hrvatske, koji prua temelj za jasnou, pristupanje, stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, pazei na interese pojedinca i drutva. Projekt, financiran s 1,468,000 eura iz IV. komponente programa IPa - Razvoj ljudskih potencijala, je imao za cilj osigurati neprekidno poboljavanje obrazovnog sustava u Hrvatskoj u pogledu prenosivosti i priznavanja kompetencija i kvalifikacija u skladu s potrebama trita rada na nacionalnoj razini / razini EU-a, kako bi se podrao sustav transparentnosti i mobilnosti kao i zapoljivost hrvatskih graana. Vie na stranicama Delegacije.

Aarhukom konvencijom do demokratskog drutva

U zagrebu je 9. lipnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia odrana meunarodna konferencija Provedba aarhuke konvencije u zemljama Jadrana koja je okupila stotinjak sudionika iz devet zemalja regije i Europske unije. Kroz panele i strune rasprave predstavnici vlada Hrvatske, slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, albanije i srbije govorili su o dobrim i loim primjerima primjene aarhuke konvencije i njezina tri stupa, a to su pravo pristupa graanima na informiranje, pravo javnosti na sudjelovanje u procesima donoenja odluka i pristup graanima pravosuu u pitanjima okolia. Europski strunjaci okolinog prava analizirali su trendove i dobre prakse iz Europske unije. Projekt Provedba aarhuke konvencije u zemljama Jadrana, u sklopu kojega je organiziran i ovaj dogaaj, GOnG provodi od poetka 2010. godine zajedno s pet partnerskih udruga. Vie na stranicama GOnG-a.

Zatita okolia prekograninog podruja

sporazum o partnerstvu za projekt Remedisanus potpisan je 20. lipnja. Projekt vodi Krapinskozagorska upanija zajedno s hrvatskim i slovenskim partnerima zagorskom razvojnom agencijom i Gradom zapreiem, Opinom Breice, Opinom sevnica, te slovenskim Institutom za okoli i prostor. Glavni cilj projekta je zatititi okoli i ouvati prirodna i kulturna bogatstva prekograninog podruja te doprinijeti opoj zatiti okolia prekograninog podruja kroz mijenjanje postojeih navika tetnih po okoli. Ukupna vrijednost projekta je 1,1 milijun eura, a sufinancira se iz Operativnog programa IPa slovenija-Hrvatska 2007.2013. aktivnosti koje e se provesti u sklopu ovog projekta su sanacija divljih odlagalita (30 odlagalita otpada s hrvatske i 30 sa slovenske strane), realizacija remedijacijskih pilot-projekata na podruju pet saniranih divljih odlagalita otpada (dva s hrvatske i tri sa slovenske strane), radionice za djecu vrtike dobi (mogunost ponovne uporabe otpadnih materijala za izradu igraaka), te edukacija osnovnokolaca u sortiranju otpada. Vie na stranicama zagorske razvojne agencije.

10

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

VIJEst U slICI: HUManItaRnI POsJEtI aFRICI

Delegacija Europskog parlamenta u posjetu Tunisu, kako bi procijenili situaciju s izbjeglicama - 13.-16.07.2011 Jos Manuel Barroso na trgu Tahrir, Kairo, Egipat - 14.07.2011

Povjerenica EU-a Kristalina Georgieva sa enama pogoenim suom u Keniji, hitna pomo je osigurana financijskim sredstvima EU-a - 27.07.2011

Delegacija Europskog parlamenta u posjetu Tunisu, kako bi procijenili situaciju s izbjeglicama - 13.-16.07.2011

EU RJENIK
Europska poduzetnika regija
Europska poduzetnika regija (EER) je program koji svake godine nagrauje do tri europske regije s istaknutom vizijom za jaanje poduzetnikog okruja. tim se nazivom odaje priznanje regijama s vizijom, bez obzira na njihovo bogatstvo, veliinu ili nadlenosti. Jedno od glavnih naela EER-a je pomo regijama da doprinose provedbi zakona o malim poduzeima za Europu. EER su tijekom Otvorenih dana u sklopu Europskog tjedna regija i gradova 7. listopada 2009. pokrenuli tadanji predsjednik Odbora regija luc Van den Brande i Gnter Verheugen, tadanji potpredsjednik Europske komisije za poduzetnitvo i industriju. Vie na stranicama Odbora regija.

11

Delegacija europske uNije u republici Hrvatskoj

EUbilten - informacije i novosti, broj 39, srpanj 2011.

naJaVE DOGaanJa
5. RUJNA 2011. EU Konferencija o mladima Varava 8. DO 15. RUJNA 2011. Tjedan cjeloivotnog uenja 2011. Diljem Hrvatske 12. RUJNA 2011. Konferencija o e-volontiranju Varava 21. RUJNA 2011. Meunarodni dan mira Diljem svijeta 16. - 22. RUJNA 2011. Europski tjedan mobilnosti Diljem Europe 26. RUJNA 2011. Europski dan jezika Diljem Europe

nOVE PUBlIKaCIJE U EU InFORMaCIJsKOM CEntRU

Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku Ministarstvo financija, 2011. Understanding Enlargement Ured za publikacije, 2011. Pregled ostalih naslova dostupnih u Informacijskom centru EU-a potraite u elektronskom katalogu.

naGRaDnO PItanJE
U PROLOM bROJU PITANJE JE bILO: Koliko je epizoda emisije PUTEM EUROPSKIH FONDOVA emitirano u proljetnoj sezoni prikazivanja? a toan odgovor je: Deset epizoda. Dobitnik EU poklon-paketa izvuen nasuminim odabirom meu sudionicima koji su tono odgovorili na pitanje je gospoa Donata Barii iz zagreba. estitamo!

NOVO NAGRADNO PITANJE GLASI: Koliko je u 2010. godini iznosilo izdvajanje po graaninu Europske unije kako bi se financirao godinji proraun EU-a? Odgovor poaljite do 20. rujna 2011. na e-mail adresu info@euic.hr s napomenom Za nagradno pitanje EUbiltena u naslovu e-maila. svi koji tono odgovore na pitanje ulaze u generator nasuminih brojeva kojim e biti odabran pobjednik. nagrada je poseban EU poklon-paket.

Napomena
Elektronski EU-bilten poslan je od Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, a izdaje se na mjesenoj bazi. Glavna urednica: Avis Bene, voditeljica Informacijskog centra EU-a. Dostupan je na engleskom i hrvatskom jeziku. Informacije u biltenu su iskljuivo ope prirode i nisu namijenjene obraanju specifinim okolnostima bilo kojeg pojedinca ili subjekta. Slobodno proslijedite ovu poruku svima za koje mislite da bi ovaj bilten mogao zanimati. Ukoliko ne elite primati bilten Delegacije, molimo poaljite e-mail na info@euic.hr. Informacijski centar Europske unije je za sve zainteresirane posjetitelje otvoren svaki dan od 10.00 do 17.30. Vae upite vezane uz tematiku EU-a poaljite elektronskom potom na info@euic.hr ili nas nazovite na 01 4500 110.

12