Opa deklaracija o pravima ovjeka Usvojena i proklamirana rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih naroda 217A (III) od 10.

prosinca 1948.g. Ratificirana Sl. l. br. 7/1971. UVOD BUDUI da su priznavanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu, BUDUI da su nepotivanje i preziranje prava ovjeka imali za posljedicu akte, koji su grubo vrijeali savjest ovjeanstva, i budui da je stvaranje svijeta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha i nestaice bilo proglaeno kao najvia tenja obinih ljudi, BUDUI da je bitno da prava ovjeka budu zatiena vladavinom prava, da ovjek ne bude primoran da kao posljednjem sredstvu pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja, BUDUI da je bitno da se unapreuje razvoj prijateljskih odnosa izmeu naroda, BUDUI da su narodi Ujedinjenih naroda ponovo potvrdili u Povelji svoju vjeru u osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ovjekove osobe i u ravnopravnost mukaraca i ena i poto su odluili da unapreuju drutveni napredak i bolji drutveni standard u iroj slobodi, BUDUI da su se Drave lanice obavezale da, u suradnji s Ujedinjenim narodima, postignu unapreenje opeg potivanja ovjekovih prava i osnovnih sloboda i njihovo odravanje, BUDUI da je zajedniko razumijevanje tih prava i sloboda od najvee vanosti za puno ostvarenje te obaveze, GENERALNA SKUPTINA PROGLAAVA OVU OPU DEKLARACIJU O PRAVIMA OVJEKA kao zajedniko mjerilo postizanja za sve narode i sve drave radi toga da bi svaki pojedinac i svaki organ drutva, imajui ovu Deklaraciju stalno na umu, teili da uenjem i odgojem doprinesu potivanju ovih prava i sloboda i da bi pprogresivnim nacionalnim i meunarodnim mjerama osigurali njihovo ope i djelotvorno priznavanje i odravanje, kako meu narodima samih Drava lanica, tako i meu narodima onih podruja koja su pod njihovom sudbenou. lan 1. Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svijeu i trebaju jedni prema drugome postupati u duhu bratstva. lan 2. Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje vrste, kao to su rasa, boja, spol, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje, narodnosno ili drutveno porijeklo, imovina, roenje ili drugi pravni poloaj. Nadalje, ne smije se initi nikakva razlika na osnovu politikog, pravnog ili meunarodnog poloaja zemlje ili podruja kojima neka osoba pripada, bilo da je ovo podruje nezavisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili da se nalazi ma pod kojim drugim ogranienjima suverenosti. lan 3. Svako ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost. lan 4.

Nitko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuje se u svim njihovim oblicima. lan 5. Nitko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom, neovjenom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. lan 6. Svako ima pravo da svagdje pred zakonom bude priznat kao osoba. lan 7. Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zatitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zatitu protiv bilo kakvoj diskriminaciji kojom se kri ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na takvu diskriminaciju. lan 8. Svako ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadlenih nacionalnih sudova zbog djela kojima se kre osnovna prava koja su mu podijeljena u ustavu ili zakonu. lan 9. Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom hapenju, zatvoru ili izgonu. lan 10. Svako ima pravo da ga u punoj jednakosti poteno i javno saslua nezavisan i nepristran sud radi utvrivanja njegovih prava i obaveza i bilo kakve krivine optube protiv njega. lan 11. (1) Svatko tko je optuen za krivino djelo ima pravo da se smatra nevinim dok se na temelju zakona krivnja ne dokae na javnom pretresu na kojem je imao sva jamstva potrebna za svoju odbranu, (2) Nitko se ne smije smatrati krivim za krivino djelo na temelju bilo kakvog ina ili propusta koji nisu predstavljali krivino djelo u smislu nacionalnog ili meunarodnog prava u vrijeme kada su oni bili poinjeni. Isto tako ne smije se izricati tea kazna od one koja se mogla primjeniti kada je krivino djelo poinjeno. lan 12. Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom ili prepisku, niti napadajima na njegovu ast i ugled. Svako ima pravo na zatitu zakona protiv ovakvom mijeanju ili napadu. lan 13. (1) Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja unutar granice svake drave. (2) Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui svoju vlastitu i da se vrati u svoju zemlju. lan 14. (1) Svako ima pravo da trai i uiva u drugim zemljama utoite pred progonima. (2) Na to se pravo nitko ne moe pozivati u sluaju progona koji su zaista izazvani nepolitikim zloinima ili postupku protivnom ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. lan 15. (1) Svako ima pravo na dravljanstvo. (2) Nitko ne smije samovoljno biti lien svog dravljanstvaniti mu se smije odrei pravo da promijeni svoje dravljanstvo. lan 16. (1) Punoljetni mukarci i ene, bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vjere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, zavrijeme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda.

(2) Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak. (3) obitelj je prirodna i osnovna drutvena jedinica i ima pravo na zatitu drutva i drave. lan 17. (1) Svako ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto tako da je posjeduje u zajednici s drugima. (2) Nitko ne smije samovoljno biti lien svoje imovine. lan 18. Svako ima pravo na slobodu misli, svijesti i vjere; to pravo ukljuuje slobodu promjeniti svoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se, bilo pojedinani ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, ispoljava vjera ili uvjerovanje uenjem, vrenjem, obredima i odravanjem. lan 19. Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, ovo pravo obuhvaa slobodu miljenja bez tueg miljenja a isto tako i traenje, primanje i saopavanje obavjetenja i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. lan 20. (1) Svako ima pravo na slobodu mirnog zborovanja i udruivanja. (2) Nitko ne moe biti primoran da pripada nekom udruenju. lan 21. (1) Svatko ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. (2) Svako ima pravo na jednak pristup javnim slubama u svojoj zemlji. (3) Volja naroda treba da bude osnova vladine vlasti: ta volja treba da se izraava na povremenim i istinskim izborima koji treba da se sprovode opim i jednakim pravom glasa, tajnim glasovanjem ili odgovarajuim postupcima slobodnog glasovanja. lan 22. Svako, kao lan drutva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje ekonomska, socijalna i kulturna prava neophodna za svoje dostojanstvo i za razvoj svoje linosti, putem dravne pomoi i meunarodne suradnje a u skladu s organizacijom i sredstvima svake drave. lan 23. (1) Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i povoljne uvjete rada i na zatitu o nezaposlenosti. (2) Svako bez razlike, ima pravo na jednaku plau za jednaki rad. (3) Svako ko radi ima pravo na pravinu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ovjeka dostojni opstanake i koja se, po potrebi, dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite. (4) Svako ima pravo da radi zatite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih. lan 24. Svako ima pravo na odmor i dokolicu, ukljuujui razumno ogranienje radnih sati i periodine plaene praznike. lan 25. (1) Svako ima pravo na ivotni standard koji odgovara zdravlju i dobhrobiti njega samoga i njegove obitelji, ukljuujui hranu, odjeu, stan i lijeniku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za sluaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za ivot u

prilikamakoje su izvan njegove moi. (2) Majka i dijete imaju pravo na naroitu brigu i pomo. Sva djeca, roena u braku ili van njega, trebaju uivati jednaku socijalnu zatitu. lan 26. (1) Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba biti besplatno bar u osnovnim i niim stupnjevima. Osnovno obrazovanje treba biti obavezno. Tehniko i struno obrazovanje treba biti openito pristupano, a vie obrazovanje treba takoer biti svima pristupano na temelju sposobnosti. (2) Obrazovanje treba biti usmjereno na puni razvitak ljudske linosti i na uvrivanju potivanja ovjekovih prava i osnovnih sloboda. Ono treba unapreivati razumijevanje, snoljivost i prijateljstvo meu svim narodima, rasnim i vjerskim skupinama, i treba unapreivati djelatnost Ujedinjenih naroda na odranju mira. (3) Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu. lan 27. (1) Svako ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom ivotu zajednice, uivati u umjetnosti i uestvovati u znanstvenom napretku i u njegovim koristima. (2) Svako ima pravo na zatitu moralnih i materijalnih interesa koji proistieu ma od kojeg znanstvenog, knjievnog ili umjetnikog proizvoda kojemu je on autor. lan 28. Svako ima pravo na drutveni i meunarodni poredak u kojem prava i slobode izloene u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvarene. lan 29. (1) Svako ima obveze prema zajednici iz koje je jedino mogue slobodno i puno razvijanje njegove linosti. (2) U vrenju svojih prava i sloboda svatko treba biti podvrgnut samo onim ogranienjima koja su odreena iskljuivo u cilju osiguranja dunog priznanja i potivanja prava i sloboda drugih u cilju zadovoljenja pravinih zahtjeva morala, javnog poretka i opeg blagostanja u demokratskom drutvu. (3) Ta prava i slobode ni u kojem sluaju ne mogu se primjenjivati protivno ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. lan 30. Nita se u ovoj Deklaraciji ne moe tumaiti kao pravo ma koje drave, skupine ili osobe da sudjeluje u bilo kojoj djelatnosti ili da vri bilo kakvu djelatnost usmjerenu na unitenje bilo kojih ovdje izloenih prava i sloboda.