1.

SIGMUND FREUD -austrijski neurolog i psihijatar,osniva je psihoanalize,terapeutske metode lijeenje neuroza a koja se poslije prometnula i u teoriju linosti -znaajno je pridonijeo razvoju sustavnog psiholokog pristupa duevnim bolestima -otvorio je put znanstvenom prouavanju podruja seksualnosti posebice njenog utjecaja na nastanak psiholokih problema kao i na oblikovanje linosti -upozorio je na vanost iskustva ranoga djetinjstva na kasniji razvoj linosti i njenu prigodu u drutvu. 2.PRVI MODEL INTERPERSONALNOG PODUAVANJA; POJASNI POJMOVE EMPATIJA,BEZUVJETNA PANJA,KONGRUENTNOST? -interpersonalno poduavanje trei model- odnosi se na stvaranje toplih ljudskih odnosa izmeu uitelja i uenika,ako je uitelj otvoren i iskren prema uenicima stvoriti e se najbolji uvjeti za uenje. Tri uvjeta za poticanje uenja po Karl Rogers: 1)empatija= komuniciranje sa svojim uenicima i shvaanje njihovih emocija 2)bezuvjetno pozitivna panja= omoguuje prihvaanje svojih uenika onakvima kakvi jesu,bez ocjenjivanja 3)kongruentnost= biti stvaran , pravi , iskren, ne glumiti 3.OPII UOBIAJNE KARAKTERISTIKE DUEVNO ZDRAVE OSOBE? -odsutnost duevnih bolesti -primjereno duevno ponaanje -sloboda od tjeskoba, osjeaja krivnje, konflikta -prihvaanje samoga sebe i sposobnost samokontrole -osobna kompetencija i sposobnost samoostvarenja -integritet linosti -otvorenost za nove informacije i sposobnost prilagodbe novim iskustvima 4.TO SVE DJELUJE NA NASTANAK,RAZVOJ I MJENJANJE LINOSTI? -linost predstavlja sveobuhvatnu cjelinu, integraciju osobina pojedinca u relativno stabilnu i jedinstvenu organizaciju koja odreuje njegovu aktivnost u promjenjivoj okolini i oblikuje se pod utjecajem te aktivnosti i mijenja. -faktori koji utjeu na oblikovanje linosti: obitelj, odgojno-obrazovne ustanove, kvaliteta braka i uspjeh u odreenom zanimanju.

5.KROZ KOJE FAZE PROLAZI OVJEK PRI ODABIRU ZANIMANJA I KOJI SU BITNI UVJETI DA SE ODABERE PRAVO ZANIMANJE? -postoje 3 faze pri odabiru zanimanja: 1)period mate = do puberteta 2)pokusni period = od puberteta do 17.god. 3)realistiki period = iskristaliziranje glavnih dimenzija zanimanja,do 24.god -3 uvjeta za odabir zanimanja: 1)ljubav prema zanimanju 2)realne mogunosti za ostvarivanje eljenog zanimanja 3)sposobnost tj. odabrati neto za to si sposoban 6.NAVEDI PODRUJA NADARENOSTI U OVJEKA? -ope intelektualne sposobnosti -zasebne kolske sposobnosti -stvaralake ili produktivne sposobnosti -sposobnosti voenja i rukovoenja -umjetnike sposobnosti -psihomotorike sposobnosti Daroviti aci su oni koji se istiu ili svojim vrlo visokom stupnjem opeg intelektualnog razvoja ili izrazitim razvojem samo odreenih sposobnosti koje ih u odnosu na ostale ake ine znatno naprednijim. 7.NAVEDI I OPII NAJEE FIZIKE I PSIHIKE POREMEAJE DJECE U RAZREDU? -fiziki poremeaji: Oteenje vida i sluha Tekoe u itanju i pisanju Smetnje u govoru -psihiki poremeaji: Mentalno retardirana djeca Poremeaji panje s naglaenom hiperaktivnou Neurotini oblici ponaanja 8.NAVEDI I KRATKO OPII KARAKTERISTIKE ZRELE OSOBE? -karakteristike zrele osobe: 1. ispravno shvaanje stvarnosti 2. sposobnost razumijevanja i prihvaanja sebe 3. integracija i ravnotea vlastitih psihikih procesa 4. velika upornost u savladavanju ivotnih potekoa 5. samoostvarenje vlastitih potencijala Zrelost je stanje optimalnog ostvarenja psihikih i duhovnih ovjekovih mogunosti,njegova spremnost za ispunjenje svojih zadaa i savladavanja ivotnih zahtjeva.
2

9.TO JE KREATIVNOST? Kreativnost je sposobnost da na svijet donesemo neto novo i originalno. Postoje 4 sastavne funkcije kreativnosti: 1. miljenje, racionalnost (ne vole autoritet,snalaljivi,riskiraju) 2. visoka razina emocija (spontaniji su u izraavanju,prilagodljivi) 3. talent,visoka razina mentalnog razvoja (talent ukljuuje produkt,umjet.formu) 4. visoku razinu svijesti i intuitivnosti (vie energije,elek.valovi mozga jai) 10.NABROJ PRAVILA ZA USPJENO UENJE? 1. stalno mjesto za uenje olakava uenje 2. smanjiti mogunost pada koncentracije tokom uenja 3. vie puta ponoviti gradivo 4. koritenje mnemotehnike 5. povezati novo gradivo sa starim znanjem 6. stalno se samoispitivati 7. smanjiti proaktivnu (staro gradivo ometa novo) i retroaktivnu interferenciju (novo ometa staro) 8. slino gradivo grupirati 9. gradivo prenauiti 10.nagrada za uspjeno uenje 11.TO JE ZNANSTVENA A TO PRIMJENJENA PSIHOLOGIJA? Znanstvena psihologija je orijentirana na istraivanje psihikih pojmova i fenomena,njihovih uzrono-posljedinih veza te na istraivanje razlika meu individuama/se bavi prouavanjem i skupljanjem rezultata na razliitim podrujima i na znanstvenim i experimentalnim metodama Primjenjena psihologija- ono to znanstvena ustanovi pokuava primijeniti u praksi 12.OPII NAJESE KATEGORIJE POREMEAJA LINOSTI? Dvije kategorije: 1.uzrokovani organskim oteenjima (infekcija..) 2.psihogeni poremeaji a to su: psihoneuroze = blai psihiki poremeaji (fobije,depresije) psihoze = tei psihiki poremeaji (izofrenija),gubitak veze sa realnou psihomatski = izazvani psihikim tekoama,a odraze se na fiziki poremeaji linosti = nain percipiranja koje priinjavaju okolini neugodu situacijski poremeaji = akutna reakcija na bol i neugodna iskustva (smrt drage osobe) s vremenom prou

13.UTJECAJ OCA I MAJKE NA RAZVOJ SINA I KERI? A) u razvoju osobnosti sina znaajno ovisi od bliske i srdane veze s ocem.Tako sinovi koji su iskusili manjak roditeljske srdanosti osjeaju se manje sigurnim, manje samopouzdanim, manje prilagoeni nego sinovi koji su s ocem imali vrlo blizak odnos. Meutim samo uloga oca nije dovoljna za odgoj sinova.Sinovi koji imaju vrlo blizak odnos s majkom znatno e se bolje osjeati i kao mukarci i kao osobe. B) djevojke koje su bliske s majkom su povjerljive,razborite, samopouzdane za razliku djevojica koje nemaju tako bliske odnose s majkom (agresivne su,razdraljive). Takoer topao i srdaan odnos oca i keri igra vrlo vanu ulogu u izgraivanju zdrave svijesti djevojke o svojoj enstvenosti i pozitivnom prihvaanju sebe kao ene. Djevojke koje puno dre do svojih oeva i oevi do njih,osjeaju se puno bolje kao ena, i imaju puno bolje razmiljanje i sliku o mukarcima. 14.HUMANISTIKI I BIHEVIORALNI PRISTUP? Humanistiki pristup istie vanost subjektivnih iskustava svake osobe i tenju za samoostvarenjem svojih potencijala. Najistaknutije teorije su samoaktualizacija (Maslow) i individua (Rogers) Bihevioralni ili okolinski pristup za osnovu uzimamo da je ovjek roen kao tabula rasa tj. prazna ploa a onda postepeno uenjem stjee odreene osobine linosti. 15.NAVEDI GLAVNE FIZIOLOKE UTJECAJE NA PSIHU I PONAANJE? Glavni fizioloki utjecaji na psihu i ponaanje su: 1. ivani sustav 2. lijezde s unutranjim izluivanjem 3. tjelesna konstitucija 16.EMOCIONALNA INTELIGENCIJA? -je sposobnost praenja vlastitih i tuih osjeaja, njihova razlikovanja i koritenja tih informacija kao vodia u razmiljanju i postupcima. Struktura emocionalne inteligencije: 1. emoc.percepcija 2. emoc.integracija 3. emoc.razumijevanje 4. emoc.upravljanje

17.SADRAJ MOTIVA PREMA A.MASLOWU? 1. fizioloke potrebe (glad,e) 2. potrebe za sigurnou (krov nad glavom,posao) 3. potrebe za pripadanjem (ljubav,prijateljstvo..) 4. samopotovanje (ugled,presti,uspijeh..) 5. samoaktualizacija 18.KOHELBERG I NJEGOVA SPOZNAJNO RAZVOJNA TEORIJA MORALNOG ODGOJA? 1.predkonvencionalna (predmoralna) 4-5.god. sposobnost moralnog prosuivanja. 2.konvencionalna (8-10god.) ponaanje i donoenje sudova temelji se na ugaanju drugima i javlja se potovanje autoriteta 3.postkonvencionalna ili naelna (oko 15.god) temelji se na osobnim pravima i standardima. Pamenje- proces usvajanja,zadravanja i koritenja informacija steenih iskustvom ili uenjem. Imamo kratkorono pamenje ( malog kapaciteta i kratkog trajanja) ; dugorono pamenje ( velikog kapaciteta,dueg trajanja) Uenje proces smislenog i namjernog usvajanja injenica. Imamo: - uenje uvjetovanjem - kognitivno uenje - teorija socijalnog uenja Percepcija upoznavanje i prepoznavanje znaenja predmeta, pojava i dogaaja u okolini prvenstveno njihov prostorni i vremenski razmjetaj, oblik, veliinu, te kvalitativne i intenzivne razlike. Motivacija- je pretpostavljeni proces u ivom biu koje to ivo bie pokree prema odreenom cilju. Mnemotehnika postupak kojim se olakava pamenje manje smislenog gradiva tako da ga poveemo sa smislenim ili ve poznatim gradivom.