Prva brana no

] [ Bosanski

] [

Muharem tulanovi

Pregledao : Ebu Usama el Deziri

:

Pomoni ured za dawu - Riyadh 9241 8002

Prva brana no mr. Muharem tulanovi

Uvod etverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee da je Poslanik a.s. uio takozvanu ,,hutbetun-nikah (branu hutbu), pa emo i mi zapoeti ovaj na rad, koji govori o specifinim branim odnosima i radnjama, upravo sa njom: Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo i oprost traimo. Utjeemo Mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, nee zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti nee. Svjedoim da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojaznou i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Islam dotie koleracijski odnos suprunika, u samom izvoritu, kroz glavne doktrinarno-tradicionalne izvore vjere, regulirajui taj odnos u Kuranu i sunnetu Poslanika a.s.; objanjavajui parametre kojih se valja drati prilikom izbora branog druga, meusobna prava i obaveze suprunika, te postupak pri sklapanju branog ugovora, obavezu i odgovornost staratelja-roditelja koji je pozvan da udaje enu, propise i adabe udaje i prve brane noi, propise seksualnog ivota, temelje na kojima poiva brana zajednica o kojoj se ivot suprunika temelji na meusobnom uvaavanju, milosti i oslanjanju jednog na drugo, nainu otklanjanja netrpeljivosti i svae na nekoliko tipinih odgojnih nivoa; mudrim i lijepim savjetom, zatim naputanjem u krevetu (seksualnom apstinencijom) odreeno vrijeme, potom nebrutalnim udaranjem koje ne smije da bude po licu, onda ako i to ne bude efikasno sudijsko-porodinim presuivanjem i savjetovanjem i, na koncu, najomraenijim halalom, a to je disolucija braka kad se izgubi svaka nada u harmonian brani ivot kakav je propisao Allah d.., pa ak rjeava i postbrane odnose kao to je period ekanja (iddet), propise vraanja ene, izdravanje u periodu ekanja, dojenje djeteta, njegova prava itd. Dakle, brani odnosi, meu kojima su i intimni odnosi suprunika, nisu u Islamu tabu tema, nego potpuno prirodni odnosi koje regulie islamsko erijatsko pravo.

Kuran, Allahova objava koja se ui na namazu, u molitvi i zikrullahu, bez ijeg uenja ne vrijedi namaz, pominje i intimne brane odnose pa kae: " zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kad se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako hoete."[1] I u sunnetu Poslanika a.s. takoer se pominju ti odnosi, izmeu ostalog i kao neto prirodno, erijatski pohvalno, stavljaju se u rang sadake, Allahu dragog ina za koji slijedi nagrada i sevap, iako je vid najljepeg dunjalukog uivanja, naravno, ako se upranjavaju na halal nain, unutar brane zajednice, izbjegavajui nedoputene vanbrane odnose. Muslim biljei predaju: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: Allahov Poslanie, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka? Allahov Poslanik odvrati: A ta misli da li ima grijeh ako to uini na nedozvoljen (vanbrani) nain? Naravno! Prema tome, ako to uini (u braku) na dozvoljen, halal nain, onda ima nagradu." U ovom vremenu potpunih seksualnih sloboda koje su dole do granice kakvu je najavio Poslanik a.s. kao predznak Sudnjeg dana, kada nas sa gotovo svih medija zapljuskuje napadno nametljiva pornografija koja poziva u nemoral, gdje se nago ensko tijelo (a i muko) koristi kao i bilo koja druga potrona roba, u vremenu kada smo svjedoci upranjavanja fizikih seksualnih odnosa javno, bukvalno na ulici, pred kamerom, u medijima, bez ikakvog stida, morala i etike po kojima bi se trebao odlikovati insan, potrebno je da informiemo nau islamsku omladinu koja je u braku, stupa u brak, ili namjerava da stupi u brak, o osnovnim vjerskopravnim propisima ovog segmenta ivota da bi znali kako da se ponaaju u skladu sa islamom, pravei prve korake drutvenog i porodinog ivota na halal nain, zasnivajui branu vezu na osnovima koji su trajni, jaki i odrivi, bereketom Nebeske pravne regulative sa kojom je doao Poslanik a.s. Ova broura e vam ponuditi erijatske propise prve brane noi i propise seksualnog ivota u Islamu, kako bi naa islamska omladina znala da se treba okupati nakon branog kontakta, kako na islamski nain postupiti u tom intimnom, strogo privatnom ivotu, kako zamoliti Allaha d.. za bereket u branom segmentu ovodunjalukog ivota, ivota koji je sav podreen vjeri i nema ambivalenciju profanog i svetog, nego se oba meusobno proimaju i ne lue jedan od drugog, itd. Fikhska regulativa branih odnosa, meu kojima su i propisi prve brane noi i intimnih odnosa uope, velika je nepoznanica naoj omladini u velikom broju sluajeva, tako da ne zna ni da postoje, a kamoli da zna njihove adabe i sunnete. Ovi propisi su kod nas zanemareni iz vie razloga. Jedan od njih je vjerovatno stid da se o toj temi otvoreno govori, a drugi, nepostojanje radova te provenijencije na naem jeziku, i svakako nedostupnost i nerazumijevanje literature i hadiskih zbirki koje govore i o tome, ali na izvornom arapskom jeziku. Radi toga elimo u kratkim crtama spomenuti ono to nam je Poslanik a.s., kao na uzor u ovodunjalukom i ahiretskom ivotu, ostavio od tih propisa, kako bi ih oni

koji dre do vjerske prakse mogli imati kao orijentir ponaanja, slijedei i u tom domenu Poslanika a.s. Brani propis (hukm) Brana zajednica je konstantno praksa Poslanika a.s. u kojoj se ostvaruje praktina korist za suprunike; uvaju se upadanja u zinaluk, podiu porodicu i nasljednike produavajui ljudsku vrstu, i na takav nain uestvuju u prirodnom dunjalukom procesu koji traje do Sudnjeg dana. U islamu nema predbranih, fizikih, intimnih, seksualnih odnosa. To je strogi haram. Allah d.. kae: "I ne pribliavajte se zinaluku (prostituciji)."[2] Za neoenjenu i neudanu osobu koja to uini kazna je stotinu udaraca tapom-biem, a za oenjenu ili udanu osobu sankcija je javno kamenovanje pred svijetom. Zato, u muslimanskom drutvu koje se dralo islamske prakse, preljuba-prostitucija je bila gotovo nepoznata stvar. Meutim, treba naglasiti da u islamu, takoer, nema ni asketizma, u smislu da se radi ibadeta odrekne seksualnih strasti. One se moraju i smiju manifestovati i upranjavati samo u validnoj branoj zajednici. Poslanik a.s. je prekorio ashabe koji su htjeli da ugue svoju prirodu, u kakvoj ih je Allah d.. stvorio; sa nagonima za jelom, spavanjem, seksualnim openjem. Kada kau da e se odrei toga u korist danononog ibadeta, on ih prekorijeva i kae: Ja klanjam, ali i spavam, postim ali i mrsim, enim se i ne odriem ena, a ko se odrekne moga sunneta, i ja se njega odriem. Savjet Poslanika a.s. islamskoj omladini bio je: Omladino! Ko moe da podnese brane obaveze neka se eni, to je bolje za uvanje od nedozvoljenog pogleda, i od nedozvoljenog seksualnog kontakta. Ko ne moe nositi teret i obaveze braka neka posti, jer e u tome imati zatitu. Brak u pravnoj regulativi erijata moe da uzme hukm stroge obaveze (fardvadib), da bude strogo zabranjen (haram), da bude pokuen, (mekruh), da ima status sunneta, da je lijep i pohvaljen (mendub) i, konano, da bude samo dozvoljen. Brak koji je fard-vadib Brak e biti fard, odnosno vadib, za osobu koja eli brak i nije u dilemi da e zapasti u zinaluk, ako se ne oeni, jer mu post i ustezanje nee dovoljno oslabiti seksualnu pohotu, a uz to je moguan da izdrava enu na halal nain. Analogno tome, i za enu je fard da se uda, ako nije sposobna da se sama izdrava i boji se da e biti rtva ljudi pokvarena morala. Brak koji je sunnet Ako neka osoba sa umjerenim seksualnim nagonom ima elju za brakom, ne strahuje od toga da se nee moi kontrolisati, a uz to moe da izdrava enu iz halal opskrbe, eli i nijjeti brak iz razloga produenja i podizanja porodice te da se sauva prostitucije, u tom sluaju enidba bi mu bila sunnet.

Brak koji je mendub Ako neka osoba nema elje za brakom, ali eli da ima djecu i moe da izvri sve brane obaveze, lijepo bi mu bilo da se oeni. Brak koji je haram Haram brak bi bio sastaviti i petu enu sa ve ranijih etiri u isto vrijeme, sastaviti sa enom njezinu sestru ili tetku sa majine ili oeve strane, eniti se da bi eni napravio tetu, brak mut'e koga upranjavaju i'ije i tome sl. Pokueni brak (mekruh) Ako neka osoba ne bi imala elju za brakom, te bi ga taj brak samo odvraao od dobrovoljnog ibadeta kojem bi se inae posveivao, ili ako bi se bojao da nee moi izdravati enu osim iz haram opskrbe, onda bi sklapanje takvog braka bilo pokueno. Dozvoljeni brak (mubah) Dozvoljen je brak osobi koja ima elju za brakom, iako nema bojazni da e upasti u zinaluk. Dozvoljen je brak i osobi koja nema nikakve elje za seksualnim uivanjem, kao to je starac ili impotentan mukarac, ali uz uvjet da se time ne ini teta eni, i da to nee dovesti do njenog moralnog posrtanja, inae bi takav brak bio haram. Brana prava i obaveze Allah d.. propisuje suprunicima prava i obaveze kojih bi trebali da se dre. Allah d.. kae: "One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu samo muevi imaju prednost nad njima jednu deredu - stepen"[3] Poslanik a.s. je na Oprosnom haddu kazao: "Vae supruge kod vas imaju svoja prava, a i vi imate svoja prava kod njih" Neke od tih zajednikih meusobnih dunosti i obaveza su: - brana vjernost, - ljubav i milost, - povjerenje, - elja, strpljivost, podnoenje ivotnih nedaa i problema u nastojanju ouvanja brane zajednice, - pridravanje opih adaba i propisa sa kojima se produava brana veza, itd. Dunosti i obaveze mua prema eni Pored ovih opih meusobnih dunosti i obaveza mu ima i posebne obaveze prema supruzi: - Da joj potpuno ispuni njena moralna i materijalna prava, kao i fizika, tjelesna; da joj isplati mehr, dadne opskrbu, da je uva, titi i pazi ivei sa njom na lijep pristojan i propisan nain, da je hrani, odijeva i obuva, obezbijedi stan, da joj obezbijedi sve to voli i to je u granicama erijata, a njemu ne predstavlja potekou, da je odgaja na propisan nain lijepim savjetom i govorom. Ako se ne pokori, onda seksualnom apstinencijom jedno vrijeme,[4] a ako se opet ne pokori, onda je istue pazei da je ne rani, ne slomi neki dio tijela ili udari po licu.

Allah d.. kae: "A one ijeg se neposluha bojite, posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; kad vam poslune postanu, onda im zulum ne inite!"[5] - Da je poui osnovnim stvarima vjere, ako to ne zna, ili da je pusti da ide na za to odreena mjesta, gdje moe nauiti (mektebi, seminari, predavanja, kola itd.), poto duhovna potreba u islamu ne zaostaje za materijalnom. - Da je prisili na uenje, usvajanje i prakticiranje najosnovnijih islamskih propisa; da joj zabrani neislamsku nonju i otkrivanje, nedoputeno mijeanje i kontaktiranje sa drugim mukarcima, osim u prisustvu mahrema, da joj ne prui priliku da se moralno pokvari, jer Poslanik a.s. kae: "ovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado." - Da ne iznosi njene tajne pred svijet. - Da ima sa njom seksualne odnose, makar u etiri mjeseca, osim ako nema neki poseban uzur i opravdanje, kao to je odsutnost na putu i sl. Naravno, ovdje bi trebalo malo ire obrazloiti i elaborirati ovo pitanje, zbog njegove vanosti u branim odnosima, poto se i sami islamski pravnici razilaze po ovome pitanju. Hanbelijski uenjaci smatraju da bi to moralo biti makar u etiri mjeseca obavezno, osim iz opravdanog razloga. Tako, ako bi mu odbio pribliavanje eni nakon etiri mjeseca seksualnog apstiniranja, ena bi imala pravo da trai razvod braka. Meutim, ako bi mu otiao na put radi potrebe, pa makar se to oduilo, to bi bio opravdan razlog odgaanja intimnih odnosa. Ako bi mu otputovao i proboravio est mjeseci, a ne bi imao opravdanja za dalji boravak, pa ga ena pozvala, trebao bi da se vrati, kao to je Omer r.a. donio odluku za oenjene mudahide; da est mjeseci proborave sa vojskom na ratitu, etiri kod svojih ena, a dva mjeseca na putu, po mjesec u dolasku i odlasku. - Da spava i zanoava kod nje. Ako je u poligamnom braku, onda je obaveza da boravi kod nje kad doe njena reda u noima. - Lijepo bi bilo da dadne dozvolu eni kako bi mogla u sluaju potrebe sluiti svoju bolesnu rodbinu, klanjati im denazu u sluaju smrti i posjeivati ih pod uslovom da to nije na tetu porodice i mua. - U sluaju pokornosti ene, mu nema prava da je udara ili da je ostavlja u krevetu. - Mu je voa i nadreeni u domu suprunika. - Da je ne prisiljava na odvratne i mrske stvari. - Da joj dozvoli pravo miljenja i da se konsultuje sa njom. - Da se lijepo ophodi prema njezinim roditeljima i rodbini. - Da je ne iznenauje povratkom sa puta, da je obavijesti o tome i trai dozvolu ulaska kod nje kada se vrati (da je ne bi zatekao u neurednom i nepoeljnom stanju to moe imati nepoeljnje konsekvence u daljem branom ivotu). Obaveze ene prema muu Kae Poslanik a.s.: "Obaveza ene prema muu je, makar on bio i nepravedan (zulumar): da mu se dopusti i poda makar bila na samaru, da ne posti ni jedan
6

dan bez njegove dozvole, osim dana koji je fardom propisan (ramazan), a ako posti bie grijena i post joj nee biti primljen kod Allaha d.., da iz kue svoga supruga ne daje nita osim sa njegovom dozvolom, a ako to uini grijena je, mada e on imati nagradu, da ne izlazi iz kue osim sa njegovom dozvolom, u protivnom je Allah d.. proklinje zajedno sa melekima, sve dok se ne pokaje, ili dok se ne vrati u kuu." ena bi trebala da se pridrava slijedeih obaveza, adaba i propisa: - Da bude pokorna muu u svemu to nije grijeh i to moe bez velike potekoe da uini.Trebala bi paziti na njegove osjeaje i nastojati da ga uini zadovoljnim kad je prisutan ili odsutan. Ahmed biljei hadis: "Kada ena klanja svih pet namaza, posti mjesec ramazan, bude moralna i pokori se ovjeku; bie joj reeno: Ui u dennet kroz koja god dennetska vrata hoe." Tirmizija biljei predaju: "Da sam ikom naredio da ini seddu drugome, naredio bih eni da ini seddu muu radi prava koja on ima nad njom." - Da pazi na muevu ast i obraz, na njegov imetak, djecu i ostalo vlasnitvo. Buharija i Muslim biljee predaju: "ena je pastir koji bdije nad kuom i djecom svoga mua." - Da se dri kue svoga mua i da ne izlazi iz nje osim sa muevim zadovoljstvom i dozvolom. - Da pazi na svoj pogled, - Da se dri propisa oblaenja i pokrivanja i da svoje ukrase ne pokazuje nikome osim svome muu ili bliskoj rodbini (mahrem), - Da snizi glas i da pazi ta e govoriti, da mueve roditelje i rodbinu pazi kao to ih pazi i on, jer ne moe uiniti dobro ovjeku, ako ne ini i njegovim roditeljima, - Da se bavi kunim poslom i slui mua. Poznato je da je Fatima, jedna od najvrednijih ena na dunjaluku, kerka najvrjednijeg insana, Poslanika a.s., imala uljeve od kunih poslova. - Da putuje sa svojim muem, ako ranije nije uslovila da ostaje na svom mjestu. - Da se u svakoj situaciji poda muu, ako to zatrai od nje - osim ako postoji erijatska zapreka za to - i da to bude na najljepi mogui nain, bez iskazivanja mrzovolje, nelagode i sl. Biljee Buharija i Muslim predaju: "Kada ovjek pozove enu u krevet pa ga odbije, i on zanoi ljut na nju, meleki je proklinju sve do zore." Tirmizija biljei predaju: "Kada ovjek pozove enu radi seksualne potrebe i elje, neka mu se odazove, makar kod furune bila (pripremajui jelo)." - Da trai dozvolu kad hoe da posti dobrovoljni post, ako je mu prisutan kod kue, a ako se mu vrati sa puta, treba prekinuti dobrovoljni post, osim ako joj dozvoli da nastavi. Tirmizija biljei predaju: "Ako umre neka ena, a mu bude zadovoljan sa njom, ui e u dennet." Tirmizija biljei i predaju: "Ne desi se da ena na dunjaluku napadne i kinji mua, a da hurija koja e mu biti ahiretska ena, ne kae: 'Ne mui ga, Allah te ubio! On je kod tebe nakratko, samo to te nije ostavio i doao nama.'"
7

- ena ne bi trebala da uzima bilo ta, to sprjeava trudnou, bez dozvole svoga mua. - Poslanik a.s. nam je ukazao na injenicu da ena moe biti svome muu uzrokom dennetskog spasa ili dehennemske vatre; u zavisnosti od njenih postupaka i morala, usprkos njene formalne bogobojaznosti, namaza, posta, hadda, dijeljenja zekata itd. - Supruga bi trebala biti zahvalna svome muu na onome to joj ini iz obaveza, poklona i sl., jer, Allah d.. ne gleda na onu koja je nezahvalna svome muu. Nesaija biljei predaju: "Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvaljuje svome muu, a ne moe bez njega." - ehidi imaju posebne nagrade za svoju rtvu na Allahovom putu. ene postiu taj stepen kako Poslanik a.s. kae: "pokornou muu i priznavanjem njegovih prava, meutim, malo ih je od vas koje to ine." Propisi prve brane noi i ono to joj prethodi Od tih propisa su slijedei sunneti, mustehabbi i adabi: Pronja (el-hitbe) Poslanik a.s. je rekao: "Kada neko od vas htjedne da prosi, iz potrebe za brakom, ili htjedne da odri neku drugu hutbu, neka izgovori ,,hutbetul-hadde:[6] Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo i oprost traimo. Utjeemo mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, nee zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti nee. Svjedoim da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojaznou i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On e vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao postii e ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Ovo je mustehabb prouiti pred in prosidbe. Ova forma hutbe je sunnetska forma i bilo bi najljepe da se njen tekst izree u toj datoj prilici, to ne znai da je ne moe zamijeniti i najkraa verzija hutbe u kojoj se kae: (El-hamdulillah, ves-salatu ves-selamu 'ala resulillah). Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika. Ebu Hurejre r.a. prenosi predaju u kojoj se kae: "Svaka hutba u kojoj nema svjedoanstva (teehhuda) je kao sakata ruka." Takoer prenosi predaju: "Svaka stvar koja zavreuje panju, a ne zapone se sa zahvalom Allahu d. ., liena je bereketa." Zbog ovih predaja ne bi trebalo da islamska omladina zapoinje svoj brani ivot bez zahvale Allahu d.., selama i salavata na Poslanika a.s., ijim se zaboravom moe izgubiti bereket, potreban u svim stvarima dunjaluka i ahireta, a pogotovo u zajednikom branom ivotu. To naravno ne znai da je brak bez hutbe pokvaren.
8

On je validan poto se prenosi predaja: "Prenosi se od ovjeka iz Benu Selima da je rekao: 'Zaprosio sam od Poslanika a.s. enu koja mu se ponudila da je oeni (a on je odbio), pa je (prihvativi moju prosidbu) rekao: 'Sklapam brak meu vama uz mehr onoga to si nauio iz Kurana.'" U drugoj jednoj predaji kod Ebu Davuda se kae: "Zaprosio sam Umamu, kerku Abdul-Mutalliba, pa me vjenao bez izgovora ehadeta." Mustehabb je jedna hutba, koja moe da bude bilo od staratelja ene koja se udaje, bilo od prosca koji se eni. Svadbena gozba (el-velime) Lijepo je povodom enidbe napraviti svadbenu gozbu, pozvati i poastiti goste, kao to je naredba Poslanika a.s. Abdur-Rahmanu b. Avfu kada se oenio, da zakolje makar jednu ovcu tom prilikom, kako biljee Buharija i Muslim. Rekao mu je: "Napravi svadbenu gozbu pripremanjem (klanjem, serviranjem i nuenjem) makar jedne ovce." Ova gozba je u fikhskom smislu konstantnni sunnet, a odazvati se na njen poziv je obaveza; za svakog ko nema opravdan razlog izostanka, i ako se na njoj ne deavaju erijatom zabranjene radnje. U suprotnom bi ovu sveanost bilo dozvoljeno bojkotovati i ne ukljuivati se u neto to je haram. Buharija i Muslim biljee da je Poslanik a.s. rekao: "Ko bude pozvan na svadbu (velimu) neka se odazove." Od Ebu Hurejre se prenosi predaja: "Ko se ne odazove pozivu taj je pogrijeio prema Allahu i Njegovom Poslaniku." Svadba se odrava iz razloga zahvale Allahu d.. zbog omoguavanja enidbe i da bi se nahranili i pomogli siromasi i potrebni, mada je dozvoljeno pozvati i bogate. Poslanik a.s. kae: "Najgora gozba je ona na koju se pozivaju samo bogati, a izostavljaju siromani." Vrijeme, kada se pravi ova gozba i sobet, je pri samom inu vjenanja, odnosno iza njega, ili kako se ve ustrojilo sa pohvaljenim, lijepim, lokalnim obiajima, koji nisu u koliziji i kontradikciji sa erijatom. Nakon zavrenog jela, gosti bi trebali napustiti dom mladenaca, ne zadravajui se i ne ometajui ih u njihovom buduem poslu. Allah d.. kae: "i poto jedete, raziite se ne uputajui se jedni s drugima u razgovor..."[7] Komentariui ovaj ajet Er-Razi kae: "Neki ashabi su na dan Poslanikove enidbe sa Zejnebom r.a. ostali due, a Poslanik a.s. im nije nita rekao, tako da je doao ajet pouavajui ih propisu vezanom za tu situaciju" Oglaavanje sklapanja braka erijatski je lijepo oglasiti enidbu, i to na nain kako to dozvoljavaju obiaji mjesta i vremena, usklaeni sa erijatskim propisima. Ahmed i Tirmizija prenose predaju u kojoj se kae: "Oglasite brak, neka bude u damiji i upotrijebite (na svadbi) mali bubanj (deff)."

Po ovome hadisu lijepo bi bilo da se brak sklopi u damiji. Razlog za to je bereket samog mjesta, Allahove kue, ili eventualno, iz razloga to je damija javno mjesto, tako da je to vid oglaavanja brane zajednice. Svadba se oglaava sa deffom (mali bubanj), i dozvoljenom pjesmom, bez popratnih nedozvoljenih radnji; kao to je alkohol, ples uz nedozvoljeno mijeanje mukih i enskih, kao to je nedoputena muzika i druge zabranjene stvari, kako se na poetku tog branog ivota ne bi zapoelo sa haramom, remetei oekivani bereket islamskog ivljenja. Poslanik a.s. kae: "Oglasite brak i upotrijebite deff!" enama (meusobno) i djeci je dozvoljeno da se vesele udarajui dlanom o dlan. U ovakvom nainu veselja imamo oglaavanje braka i radovanje tom najznaajnijem trenutku u ivotu onih koji stupaju u zajedniki ivot. Muzika se ne upotrebljava na vjenanjima muslimana zbog hadisa Poslanika a.s., koji se nalazi u Buhariji, a u kome se kae: "Bie u mom ummetu i onih koji e dozvoljavati predbrane intimne odnose (zinaluk), svilu,[8] alkohol i muzike instrumente (me'azif). Lijepo je zapjevati tom prilikom. Naalost, neki hoe da dozvole i zabranjenu pjesmu i muziku (pjevanje uz zabranjene muzike instrumente, pjevanje obnaenih ena i sl.) te iskrivljuju rivajete - govore o pjesmi djevojica (duvejrijat i darijetani) za vrijeme udaje Aie r.a., koje je ak i Poslanik a.s. sam sluao i odobrio njihovo sluanje - tako to pominju i prijevode ,,pjevaice umjesto ,,djevojice kako je dolo u originalu. U komentaru Buharije objanjava se ta rije (darijeh) sa ,,nedozrela djevojica na koju jo ne padaju erijatske obaveze. Vrijeme sklapanja braka Lijepo bi bilo da sklapanje braka bude petkom, odnosno uoi petka, na Bajram i slinom prigodom. Ovakvo miljenje je preneseno od starih pravovjernih generacija selefa. Dova za suprunike Poslanik a.s. je dovio u korist mladenaca slijedeu dovu koju prenose etverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde): Barekellahu leke, ve bareke 'alejke, ve deme'a bejnekuma fi hajrin. Neka ti Allah podari bereket, i neka je na tebe Njegov bereket, i neka vas sastavi u svakom dobru. Zapoinjanje branih intimnih odnosa u mjesecu evvalu (brak izmeu dva bajrama) To bi bilo lijepo ako postoji mogunost za to, zbog hadisa 'Aie r.a. koji biljei Muslim, a u kojem se kae: "Allahov Poslanik me oenio u mjesecu evvalu i zapoeo brani, intimni ivot u tom mjesecu. Koja je od ena Poslanika a.s. imala vei udio kod njega od mene?" Kae 'Urve: Aia je smatrala mustehabbom da ene zaponu svoj intimni brani ivot u evvalu. Imam En-Nevevi kod komentara ovog hadisa kae da Aia r.a. sa ovim pobija dahilijetsko vjerovanje. Naime obini su sujevjerni ljudi iz dahilijjeta neosnovano
10

smatrali pokuenom enidbu i zapoinjanje sa branim intimnim ivotom u mjesecu evvalu zbog vjerovanja da samo znaenje imena tog mjeseca (njegov korijen glasi ,,ale, a znai: otii, razii se, postati nesloni, izgubiti mo, prepasti se, bojati se itd.) ima negativan odraz na tako vanu stvar kao to su brani intimni odnosi i njihov poetak. Interesantno je da se to sujevjerje prenijelo i do naih dana, tako da i kod nas ima obiajna izreka: Ne eni se izmeu dva Bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah iza ramazana. Zato Aia r.a. eli naglasiti da je ona sklopila brak i zapoela sa intimnim branim odnosima u evvalu, uprkos tom dahilijetskom sujevjerju, pa ipak je imala najvei udio u tom braku, komparirajui ga sa brakom drugih ena Poslanika a.s. Prve noi u poligamnom braku U sluaju da se eni oenjen ovjek, poto je u islamu dozvoljena poligamija, a mlada bude djevica, proboravie kod nje sedam noi, a onda e redosljedno ii ostalim enama. Meutim, ako dovodi ve udavanu enu, onda e kod nje na poetku proboraviti samo tri dana, a potom nastaviti po ustaljenom pravednom i jednakom rasporedu i redosljedu; u boravku, opskrbi, poklonima i ostalim stvarima porodinog ivota, postupajui po hadisu koji biljee Buharija i Muslim, a prenosi Enes: "Ako se neko oeni djevicom na hudovicu, proboravie kod nje u poetku sedam dana, potom e nastaviti po uobiajenom rasporedu. I obratno, ako se oeni hudovicom na djevicu, proboravie kod nje tri noi, a onda nastaviti po obiajnom rasporedu." Biti dobar suprug Poslanik a.s. kae, kako je zabiljeio Ahmed: "Najbolji od vas je onaj koji je najbolji svojoj supruzi. A ja sam najbolji meu vama, svojoj." Hadis ima uopeno znaenje, meutim, pogotovu se podrazumijeva da treba biti dobar i paljiv prema svojoj eni tih prvih branih noi kada je ona kao stranac u novom domu i novoj stranoj porodici. Meusobno potivanje suprunika Obaveza je za obadva suprunika da budu u svim svojim postupcima oprezni i paljivi kako ne bi povrijedili osjeaje jedni drugih, jer to ima posebno znaenje na poetku novog ivota i pamti se itavog vijeka. Klanjanje nafile i uenje dove Mustehabb je prve noi da suprunici klanjaju dva rekata nafile u dematu kako bi njihov fiziki dodir i sastanak zapoeo sa pokornou Allahu d.. Mu staje naprijed, a ena iza njega. Kada zavre sa namazom, mustehabb je da mu dovi slijedeu dovu (biljei je Taberanija), a ena amina: Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum. Allahummedme' bejnena ma dema'te fi hajrin. Ve ferrik bejnena iza ferrakte fi hajrin. Gospodaru, podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru, daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje. Uini da na sastanak i ivot bude samo dobro. A ako nas rastavi, daj da i u tome bude dobro. Od Ebu Se'ida mevla Ebu Usejda se prenosi da je rekao: "On se oenio, pa su mu doli Abdullah b. Mes'ud, Ebu Zerr, Huzejfe i drugi ashabi Allahovog Poslanika a.s.
11

Dolo je vrijeme namaza. Proturili su ga da im bude imam, a bio je rob. Klanjao im je pa su mu rekli: 'Kada ue eni, klanjaj dva rekata, zatim stavi ruku na eninu glavu pa izgovori dovu: 'Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum.' Gospodaru podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje, zatim tek inite ta hoete." Uenje dove za bereket ene Mustehabb je da suprug prve brane noi stavi ruku na elo mlade i izgovori: "bismillu", a potom proui dovu molei Allaha d. . za njen bereket. Poslanik a.s. je rekao, a Buharija zabiljeio: "Kada se neko od vas oeni, neka spomene Uzvienog Allaha, potom neka zamoli za bereket rijeima: 'Allahumme inni es'eluke min hajriha ve hajri ma debelteha 'alejhi, ve e'uzu bike min erriha ve erri ma debelteha 'alejhi.' Gospodaru, molim Ti se da me od nje zapadne samo dobro, dobro sa kojim si je Ti stvorio, a utjeem se Tebi od zla njenog, i zla onoga sa kojim si je Ti stvorio." Upotreba misvaka ili etkice Prije fizikog intimnog odnosa mustehabb je upotreba misvaka (analogno tome etkice i kaladonta za onoga ko nema misvaka) kako bi se izbjegao neugodan miris iz usta. Suprug bi se trebao truditi da pridobije povjerenje ene, da joj ulije sigurnost i samopouzdanje, da joj razbije stid pred njim, strah i nervozu koji se mogu javiti u toj situaciji. Poto islamska omladina koja se dri islamskog morala, nema predbranih fizikih odnosa, jer su oni strogo zabranjeni i sankcionisani po islamu izvan brane zajednice to je nain da se ena pripremi na normalan, neusiljen nain za ta potpuno nova brana iskustva. Lijepo bi bilo da joj se lijepo obraa, da joj ponudi neto od jela ili pia kao au mlijeka i sl., pokazujui i na taj nain panju prema njoj, da bude paljiv, njean i nenasilan, tako da mu ona prirodno i nenametljivo odgovori i udovolji. Prekrivanje kod intimnog odnosa Od adaba fizikog odnosa je da se suprunici obnae, a najbolje je da to bude pod jednim zajednikim prekrivaem, poto Poslanik a.s. kae: "Allah je onaj koji se stidi, skriven je, voli stid i da se bude prekriveno." Ibn Madde biljei predaju, takoer: "Kada neko od vas ima odnos sa svojom enom, neka se prekrije i ne obnai potpuno, da ne bi izgledali u tome kao dvoje magaradi." Dozvoljeno je suprunicima da gledaju stidna mjesta svojih partnera u braku, mada hanefijski pravnici kau da je pree da ne gledaju. Ibn Madde biljei predaju u kojoj Aia r.a., ena Poslanika a.s., kae: "Nisam nikad pogledala, ili nisam nikad vidjela stidno mjesto Poslanika a.s." (1/217). - Da se odnos obavlja u tami ili pod priguenim svjetlom, posebno u poetku branog ivota, da se izbjegne nelagodnost i stid koji se mogu javiti kod enske osobe. - Da suprug ne izazove odbojnost i nelagodu kod ene kakvim gestom, uhoenjem ili sl. dok se ona priprema za taj in. Mu bi trebao da ima inicijativu sa dovoljnim uvodom i predigrom zbog raznoraznih razloga pshiloke, fizike i druge naravi
12

Propisi intimnog branog ivota to se tie ,,brane postelje postoje razni sunneti i adabi sa kojima se prilikom tog ina - najveeg dunjalukog uivanja - ujedno postie i sevap i nagrada za onoga ko ih se pridrava. Od tih propisa su slijedei: Pripremiti postelju sa ,,bismillom. Da se suprunici urede na nain da svrate pozornost svoga branog druga, odjeom, mirisom, postupkom, pozom i sl. Abdullah b. 'Abbas je tako inio, a kada je o tome upitan, rekao je: Volim da se uredim eni kao to volim da se i ona uljepa meni. Od adaba odnosa je da mu ui dovu koju biljee Buharija i Muslim: "Ako neko prilikom odnosa sa enom proui: 'Bismillahi, Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi-ejtane ma rezaktena.' 'U ime Alllaha, Gospodaru moj, otkloni ejtana od nas i otkloni ejtana od onoga to se zane,' pa ako se iz tog odnosa rodi dijete, ejtan mu nikad nee moi natetiti." Od adaba intimnog odnosa, analogno ovoj predaji, bilo bi da i ena ui pomenutu dovu. Haram je imati snoaj u stranji, analni otvor, kao i u prednji u vremenu menstruacije, ili u periodu nakon poroaja, dok se ena ne oisti i dok ne proe taj period, zbog ajeta u kome se kae: "I ne pribliavajte se enama dok su u menstrualnom ciklusu" I zbog hadisa koga biljee autori hadiskih zbirki ,,Sunnen (Ebu Davud, Tirmizija i Ibni Madde) osim Nesaije: "Ko ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, ili u analni otvor, taj je postao nevjernik u ono to je objavljeno Muhammedu a.s." Ako bi se desilo da ovjek ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, bio bi to grijeh - haram, a poinilac bi trebao po sunnetu podijeliti zlatnik sadake ako je to uinio dok je menstruacija bila u svom uzlaznom nadolazeem ciklusu, i pola zlatnika ako je to uinio u njegovom zavrnom stadiju, po hadisu koga biljee Ebu Davud i Hakim koji ga ocjenjuje kao vjerodostojnu predaju: "Ako ovjek ima intimni odnos sa svojom enom dok ima menstruaciju, neka podijeli sadaku visine jednog zlatnika u sluaju da se to desilo dok je mjesenica bila crvene boje, i pola zlatnika ako je bila ukaste boje." Ako bi ena dozvoljavala odnos u takvom stanju, bila bi grjena. U vrijeme menstruacije i ekanja nakon poroda dozvoljeno je naslaivati se eninim tijelom, ali se ne smije imati i intimni odnos sa njom u takvom stanju. Autori hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee predaju gdje se dozvoljava sve osim intimnog odnosa: "(dozvoljeno je) da radite sve osim intimnog odnosa" Nesaija biljei i verziju hadisa: "Prii eni sprijeda ili od pozadi, ali samo u prednji otvor, i ne ini to za vrijeme menstruacije." Takoer, biljei i drugu verziju: "Allah ne gleda u ovjeka koji ima odnos sa enom u stranji, analni otvor." Ebu Davud biljei hadis: "Proklet je onaj koji opi sa enom u analni otvor."

13

A Nesaija biljei predaju: "Ibni Abbas je pitan o onome koji opi sa enom u analni otvor pa je rekao: 'Ovaj me pita o nevjerovanju (kufru).'" Dozvoljeno je prilaziti enama u bilo kojoj pozi, ali da snoaj bude u prednji otvor, po ajetu u kome se kae: 'Vae ene su njive vae i prilazite im kako hoete', to je Poslanik a.s. prokomentarisao, kako biljee Buharija i Muslim: 'Sprijeda ili odpozada samo da snoaj bude u prednji otvor.' Osoba za koju se zna da opi sa enom u njen analni, stranji otvor, kanjava se kaznom ta'zira, ako je znao za tu zabranu. A ako se brani par oda takvoj perverziji, kanjavaju se prisilnim razvodom, takoer i u sluaju ako mu sili enu na takav odnos pa mu se zabrani, a on to ponovi. Najprirodnija i najbolja poza je, kako se pominje u hadisu koji biljei Muslim, da ena bude na leima, a mu iznad nje: I kad ovjek lee izmeu njena etiri uda (ruku i nogu), te se spolovila samo dotaknu, obaveza je uzimanja gusula (makar i ne bilo snoaja). Nakon snoaja, u sluaju ponovne elje, mustehabb bi bilo uzeti abdest prije ponovnog odnosa, radi predaje koju biljei Muslim: "Kad neko od vas bude imao odnos sa enom, pa htjedne to da ponovi, neka prije toga uzme abdest, tako e stimulisati tu aktivnost." Naravno da je kupanje jo efikasnije od abdesta. Biljei Ebu Davud i Nesaija od Poslanika a.s.: Kako je on jednog dana posjetio svoje ene kupajui se kod svake. Upitao ga je prenosilac ove predaje, Ebu Rafi': Allahov Poslanie, to to nisi sveo na jedno kupanje? Odgovorio je: Ovako je bolje, vrednije i ie. Najbolje je pouriti sa kupanjem koje je obavezno nakon makar i doticaja spolnih udova mukarca i ene. Meutim, ako se iz kojekakvih razloga odgodi kupanje, onda je mustehabb da se uzme abdest prije spavanja. Ne bi trebalo spavati neist, pa makar se uzeo samo abdest (naravno, ovaj abdest nije validan za klanjanje, uzimanje mushafa i sl., nego se mora za te ibadetske radnje prvo okupati), poto Muslim biljei predaju: Kako je Poslanik a.s. prvo uzimao gusul, ili eventualno abdest, pa tek onda spavao (nakon odnosa sa enom). Biljee Buharija i Muslim: "Poslanik a.s. bi, u situaciji kada je bio neist (dunup) pa htio jesti ili spavati, prao svoje stidno mjesto, a potom uzimao abdest, kao to se uzima za namaz." Naravno, da se u sluaju nemanja vode ili ako je potrebnija za neke druge svrhe, umjesto gusula i abdesta moe uzeti tejemmum. Suprunicima je dozvoljeno zajedniko kupanje i to nee kvariti gusul, makar jedno drugo i gledali, po predaji koju biljee Buharija i Muslim, a prenosi Aia r.a.: "Kupala sam se sa Poslanikom a.s. iz iste posude u kojoj su nam se ruke preplitale, a on je stizao uzeti vodu prije mene, pa sam mu govorila: 'Ostavi i za mene, ostavi i meni! Bili smo obadvoje dunupi.'" Suprunici bi svojim brakom trebali nanijetiti branu neporonost i ustezanje od svega onoga to je Uzvieni Allah zabranio, tako da bi svojim branim ivotom i fizikim intimnim odnosom imali sevap i nagradu, iako je to vid najslaeg dunjalukog uivanja. I pored toga, Allah d. . za to daje nagradu, kao to biljei
14

Muslim: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: 'Allahov Poslanie, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka?' Allahov Poslanik odvrati: 'A ta misli da li ima grijeh, ako to uini na nedozvoljen (vanbrani) nain?' 'Naravno!' Prema tome, ako to uini (u braku) na dozvoljen, halal nain, onda ima nagradu.'" Dozvoljeno je prilikom snoaja, ako se ena sa tim slae, da prije ejakulacije suprug izvadi ud izvan enskog polnog organa, radi sprjeavanja trudnoe iz raznoraznih opravdanih razloga (da bi odmorio suprugu od raanja i sl.), mada je pree da se i to izbjegne poto je takav in opisan u hadisu koga biljei Muslim, kao ,,el-ve'dulhafijj ili ,,skriveno ubistvo. Gazalija smatra da je takvo uvanje dozvoljeno i navodi hadis koji biljee Ahmed, Buharija i Muslim od Dabira: "I dok je Kuran jo objavljivan, mi smo prilikom intimnog odnosa ejakulirali izvan enskog polnog organa." Dakle, znaenje hadisa je u smislu logikog zakljuka; da je to bilo zabranjeno, Kuran bi dokinuo tu njihovu praksu, jer se objavljivao dok su oni to inili. Sva etiri mezheba ipak dozvoljavaju takav nain uvanja, na temelju hadisa koga biljei Ahmed, a prenosi Ebu Se'id El-Hudri: "'Imali smo odnose sa naim enama, i to volimo, pa ta misli da ejakuliramo izvan eskog polnog uda?' Poslanik a.s. ree: 'Uinite kako mislite da je najbolje, meutim, ono to Allah d.. odredi, bie, a ne biva zaee od svake sperme.'" Muslim biljei predaju u kojoj se kae: "ena doe u liku ejtana, i ode u njegovom liku. Zato ako nekom zapne za oko neko ensko, neka ide svojoj eni i ima sa njom odnos, to e mu odagnati stvorenu viziju." Dakle, znaenje hadisa je da se - u sluaju pokrenute strasti koja moe nastupiti sluajnim vienjem lijepog i privlanog enska - ode svojoj eni i rijei nadraaja i napetosti na halal i dozvoljen nain. Ono to savjetuju islamski pravnici, ljekari, i to se pominje u literaturi specijalista iz ove oblasti, u pogledu prekomjernog udovoljavanja strastima, jeste da se ne pregoni u tome, poto pregonjenje u udovoljavanju strastima teti ne samo duhovno, nego i fiziki. Mu bi trebao da vodi rauna o situaciji ene i da je ne sili na intimne odnose kad nije za to spremna; u sluaju bolesti i sl. Prije nego to mu zavri sa udovoljavanjem svojih strasti, treba da pazi da to priuti i eni i da je ne naputa prije toga. Prenosi se predaja: "Kada neko od vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka je ne naputa dok se ona ne zadovolji, (jer) kao to on voli da zadovolji svoje potrebe, tako voli i ona." Intimni odnos je dozvoljen u svim vremenima i trenucima dana i noi, osim u sluaju posta, hadskih obreda, kada je ena u menstrualnom ciklusu ili ekanju nakon poroda Sunnet je, ipak, da odnos bude uoi petka, ili petkom, radi hadisa kojeg biljei Buharija, a u kojem se izmeu ostalog kae: "Ko se na dan dume okupa, gusulom od dunupluka" (implicite se u afirmativnom kontekstu pominje intimni odnos).

15

Isto tako je sunnet okupati se "gusulom od dunupluka, dakle nakon openja sa enom, uoi Bajrama, prije oblaenja ihrama, prije i poslije putovanja i sl. ena treba da primijeni sve ono to privlai mua; od line higijene, uljepavanja, oblaenja, pokreta, poza i sl. bez ogranienja, usteui se od svega toga pred bilo kim drugim, osim pred svojim muem. Pokueno je suprunicima prenoenje opisa o svojim intimnim odnosima, bilo govorom ili pokretom, direktno ili posredno, po hadisu koji biljee Buharija i Muslim: Najgori ovjek stepenom kod Allaha d.. na Sudnjem danu je onaj koji prie eni i ona njemu, a potom iznosi njene tajne. Iz samog hadisa se razumije zabrana prenoenja i opisivanja pojedinosti intimnog odnosa i onoga to se odigra u trenucima uivanja ovjeka sa enom. Meutim, samo pominjanje odnosa bez nekog opravdanog razloga je mekruh. Ovo su sieirani propisi, sunneti i adabi, prilikom prve brane noi i inae prilikom intimnih odnosa u branom ivotu, te propisi o obavezama i pravima suprunika. Vallahu e'alemu. Prevedeno, pripremljeno i sieirano iz izvora na arapskom jeziku: dr. Se'id Numejr, Min adabi ni'metiz-zevadi vez-zefaf dr. Vehbez-Zuhajli, El-fikhul-islami ve edilletuh dr. 'Abdul-Kerim Zejdan, El-Mufessalu fi ahkjamil-mer'eti vel-bejtil-muslimi fieri'atil-islamijjeh Muhammed Mustafa elebi, Ahkamul-usreti fil-islam Sejjid Sabik, Fikhus-sunne E-ejh Muhammed El-Hamid, Medmu'atu resail [1] El-Bekare: 222,223 [2] El-Isra':32 [3] El-Bekare:228 [4] To pravo je pravo supruga, a ne i ene, tako da ena ne smije nikada seksualno odbiti mua. [5] En-Nisa':34 [6] Ovu hutbu (hutbetun-nikah ili hutbetul-hadde) smo naveli u originalu i prijevodu u Uvodu ove broure, a ovdje je navodimo samo u prijevodu kao dio ovog citiranog hadisa. [7] El-Ahzab:53. [8] Svila je zabranjena samo mukarcima.

16