1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Zastupnici se u Hrvatskoj biraju na vrijeme od etiri godine. Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor. Izbore raspisuje Predsjednik Republike Hrvatske. Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskog sabora. Prvo zasjedanje Hrvatskog sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava. Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava raspustiti Hrvatski sabor. 2. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskog sabora ureuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. Hrvatski sabor: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom. 3. Predsjednik Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje, te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata. U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskog sabora da ga zamjenjuje. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, Predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dunost privremenog Predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade. Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom. Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskog sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, Predsjednik Republike moe uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. 4. Vlada Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu, ili ako predloena Vlada ne dobije povje renje Hrvatskog sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Vlada Republike Hrvatske: predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora, donosi uredbe za izvravanje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom. 5. Ustavni zakon o ljudskim pravima Svatko u RH ima prava i slobode neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu jeziku, vjeri, politikom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenim poloaju. Jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava na prava na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. RH u skladu s ustavnom poveljom UN-a, Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Konvencijom vijea Europe za zatitu prava ovjeka, obvezuje se na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava ovjeka i graanina. RH priznaje i titi ljudska prva i slobode, a posebice: 1. pravo na ivot, 2. pravo da osobe ne budu izvrgnute muenju ili nehumanom ili poniavajuem postupku, 3. pravo da ne budu izvrgnute ropstvu ili prisilnim radu, 4. pravo na slobodu i osobnu nepovredivost, 5. pravo na pravino i javno sasluanje sa strane nepristranog suda, 6. pravo na potovanje osobnog i obiteljskog ivota, 7. pravo na slobodu izraavanja, 8. pravo na slobodu mirnog okupljanja, 9. pravo na rad i slobodu rada, 10. pravo na brak i stvaranje obitelji. RH titi ravnopravnost etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina i potie njihov svestrani razvoj. RH se obavezuje da e svim pripadnicima etnikih i nacionalnih manjina osigurati: 1. puno potovanje naela nediskriminacije 2. pravo zatititi od svake djelatnosti koja moe ili koja bi mogla ugroziti njihov opstanak 3. pravo na identitet, kulturu, vjeroispovijed... 4. uivanje u politikim i ekonomskim slobodama Odgoj i obrazovanje etnikih i nacionalnih manjina obavlja se u djejim vrtiima i kolama na njihovom jeziku i pismu. Imaju pravo na zastupljenost u tijelima lokalne samouprave razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovnitvu odreene jedinice lokalne samouprave.

6. Tijela lokalne uprave i samouprave Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opeg birakog prava. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain odreen zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave. Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. Grad je jedinica lokalne samouprave koja je sjedite upanije, te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje ili vie meusobno povezanih naselja, osnivaju ga graani na svom zboru na kojem je nazono najmanje 10% biraa. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na nain propisan zakonom. Grad Zagreb ima poloaj upanije. upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. Jedinice lokalne samouprave (opine i gradovi) obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu civilnu zatitu, upravlja opinskom (gradskom) imovinom itd.. Jedinice podrune (regionalne) samouprave (upanije) obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova (osniva javne ustanove). Jedinice lokalne uprave i samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Predstavniko tijelo: 1. Opinsko, gradsko vijee,

2. Izvrna tijela: 1. 2. 3.

upanijska skuptina. u opini - naelnik, u gradu - gradonaelnik, u upaniji - upan.

7. Djelokrug rada strunih organa kole Struna tijela u osnovnoj koli su: 1. Uiteljsko vijee, 2. Razredno vijee, 3. Razrednik (?) Izmjene i dopune ZO-a. Djelokrug strunog tijela utvruje se Statuom kole. Uiteljsko vijee ine svi uitelji kole. Uiteljsko vijee uz poslove odreene zakonom i provedenim propisima: predlae Godinji plan i program rada kole, ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine, predlae imenovanje razrednika, analizira i ocjenjuje odgojno-obrazovni rad, osniva strune aktive i imenuje njihove voditelje, odluuje o pohvalama i nagradama uenika, izrie pedagoke mjere za koje je ovlateno, obavlja druge poslove utvrene ovim Statutom i drugim aktima kole. Razredno vijee ine uitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razredno vijee: skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razrednom odjelu, skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa, utvruje raspored kolskih i domaih zadaa, predlae izlete i ekskurzije razrednog odjela, utvruje ocjenu iz vladanja, izrie ukor i donosi odluke o usmenoj i pismenoj pohvali, surauje s roditeljima i skrbnicima uenika, obavlja druge poslove odreene ovim Statutom i drugim aktima kole. Svaki razredni odjel ima razrednika. Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea. Uitelj u razrednoj nastavi je i razrednik razrednog odjela. 8. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli U dokumentaciju trajne vrijednosti u koli ubrajamo matinu knjigu uenika i ljetopis (spomenica). Matina knjiga je temeljna knjiga s najosnovnijim podacima o ueniku, njegovim roditeljima, uspjehu i zavravanju pojedinih razreda. To je najvaniji dokument i ima trajnu vrijednost. Tijekom obaveznog kolovanja uenici se samo jednom upisuju u matinu knjigu. Na poetku kolovanja u matinu knjigu se unose opi podaci o ueniku. Kada je jednom matina knjiga popunjena, uzima se nova koja se oznaava rimskim brojevima. Uspjeh svakog uenika biljei se u matinoj knjizi na zavretku svake kolske godine koju je uenik s uspjehom zavrio. Spomenica (ljetopis) je posebna knjiga u koju su upisani svi znaajniji dogaaji, zbivanja, akcije iz ivota kolske zajednice tijekom svake kolske godine. Za registriranje u spomenici treba odabrati samo najkarakteristinije dogaaje: od izgradnje, dogradnje, ureenja kole, broja uenika, imena uitelja, uvoenja inovacija, postignutih rezultata, nagrada i sl. 9. Dodatni rad i dopunska nastava Dodatna nastava jest poseban oblik nastave u toku redovnog obrazovanja za onu skupinu uenika koji su normalno svladali propisani program u redovitoj nastavi i pokazuju izriite sklonosti i duhovnu potrebu za neka znanstvena podruja radi proirivanja i produbljivanja obrazovanja. Drugim rijeima, ta skupina uenika eli jo neki dodatak uz propisani redoviti program, pa odatle i naziv dodatna nastava. Takvom nastavom nastoji se omoguiti svakom ueniku potpuniji razvoj prema njegovim individualnim sklonostima i interesima. Dodatna nastava moe biti veoma raznovrsna po programu i nainu rada, a organizira se s manjim ili veim skupinama uenika bez obzira na razrednu pripadnost. To je znatno liberalniji oblik nastave od one redovne i ostvaruje se prema objektivnim uvjetima kole i izraenom zanimanju uenika. Prema karakteru programa svaka skupina ima svoj naziv (recitatorska, filmska, mladi matematiari, mladi informatiari..). Dopunska nastava organizira se uz redovitu nastavu, i to samo za onu skupinu uenika koja u redovnoj nastavi tee svladava dijelove propisanog programa, pa joj je potrebna jo naknadna dopunska (instruktivna) pomo nastavnika radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. Naime, praznine koje se mogu pokazati u redovitoj nastavi u obrazovanju uenika onemoguuju ueniku daljnje napredovanje za vrijeme kolske godine, pa se popunjavaju povremenom dopunskom nastavom. Otuda i naziv za tu nastavu. Zato je program redovne nastave ujedno i program dopunske nastave. Odluku o uvoenju dopunske nastave donosi nastavniko vijee kole u skladu s potrebama uenika i objektivnim uvjetima kole, a izvodi se izvan redovne nastave u koli. Zove se jo i poseban oblik obrazovnog rada s uenicima koji imaju vee tekoe u svladavanju gradiva. 10. Uenik, daroviti uenik, uenik sa tekoama u razvoju

Upisom u osnovnu kolu uenik stjee status redovitog uenika. Takav status moe se imati samo u jednoj koli. Redoviti uenici upisuju se u prvi razred ako do kraja travnja tekue godine imaju navrenih 6 godina ivota. Prije upisa obavezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Uenici imaju pravo: sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu, predlagati osnivanje uenikih udruga, samostalno ili s uiteljima raspravljati o pitanjima odgojno-obrazovnog rada, koristiti objekte kole i materijalne pogodnosti u skladu s njihovom namjenom, koristiti sredstva koja slue za ostvarivanje nastavnih sadraja, dati prijedloge o pohvaljivanju i nagraivanju uenika, te o pedagokim mjerama, ustrojavati razne oblike kulturno-umjetnikih i sportskih sadraja, iznositi prijedloge i miljenja o ureivanju odnosa u koli, Uenici su duni: redovito pohaati nastavu, savjesno uiti i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu, uvati kolsku imovinu, pravodobno opravdati izostanke i zakanjenja. Darovitost se definira kao sklop osobina koje ueniku omoguavaju trajno postignue natprosjenih rezultata u jednom ili vie podruja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticajem. Prema sposobnostima podruja darovitosti jesu: 1) ope individualne sposobnosti, 2) stvaralake (kreativne) sposobnosti, 3) sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena podruja, 4) socijalne i rukovodne sposobnosti, 5) sposobnosti za pojedina umjetnika podruja, 6) psihomotorne sposobnosti. Uoavanje i procjenjivanje osobina darovitih uenika ostvaruju uitelji i struni suradnici u osnovnoj koli. U cilju razvoja darovitih uenika osnovna kola e omoguiti: 1) rad po programima razliite teine i sloenosti za sve uenike, 2) izborne programe, 3) grupni i individualni rad, 4) rad s mentorom, 5) raniji upis, 6) zavravanje osnovnokolskog obrazovanja prije od propisanog, 7) izvannastavne i izvankolske aktivnosti, 8) kontakte sa strunjacima iz podruja interesa, 9) pristup izvorima specifinih znanja. Osnovno kolovanje uenika s lakim tekoama u razvoju provodi se u osnovnim kolama prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelominu integraciju. Uenik s tekoama u razvoju svladava program redovne ili prilagoene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoi defektologa odgovarajue specijalnosti. Prilagoeni program, je primjeren osnovnim karakteristikama tekoe djeteta., a izrauje ga uitelj u suradnji s odgovarajuim defektologom. Za uenike sa senzorikim i motornim oteenjima organizira se produeni struni postupak ovisno o stupnju oteenja. Produeni struni postupak organizira se u posebnim odgojno - obrazovnim grupama nakon redovne nastave, a ostvaruju ga defektolozi. Za uenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se djelomina integracija u posebnim odgojno obrazovnim grupama. Preostali materijal savladavaju u matinom razrednom odijelu. Za uenike s organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju moe se organizirati kolovanje u posebnim razrednim odjelima u osnovnoj koli (5-10 uenika). 11. upanijski ured za kolstvo ustrojstvo i zadae Upravni nadzor nad radom kole i drugih ustanova koje obavljaju kolovanje obavlja tijelo upanijske uprave, odnosno grada Zagreba nadleno za poslove kolstva, prema sjeditu kole. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport upanije obavlja sljedee grupe poslova: vodi decentralizirane funkcije ustanova osnovnog i srednjeg kolstva kojima je upanija osniva, sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske, upanijske skuptine i upanijskog poglavarstva, prati i analizira cjelokupni sustav decentraliziranog financiranja i predlae naine njegovog poboljanja, za ustanove osnovnog i srednjeg kolstva kojima je upanija osniva kroz decentralizirane funkcije planira, prati i financira materijalne trokove, investicijsko odravanje prostora i opreme, nabavu opreme i nastavnih sredstava i pomagala te kapitalne projekte, utvruje potrebe ustanova kolstva za dulje razdoblje i prema njima planira projekcije budueg financiranja i aktivnosti, surauje s nadlenim Ministarstvima po pitanju izvjea, suglasnosti, sufinanciranja i planiranja decentraliziranog financiranja, sudjeluje u izradi mree srednjih kola za podruje upanije, iji prijedlog utvruje upanijska skuptina a donosi Vlada RH, te u izradi mree osnovnih kola za podruje upanije, koju utvruje upanijska skuptina, planira, provodi i prati programe iznad zakonskog standarda ustanova osnovnog i srednjeg kolstva kojima je upanija osniva, te programe kojima se unapreuju podsustavi osnovnog i srednjeg kolstva na podruju upanije, poslove povezane s posebnim programima u vezi kolstva koji se financiraju iz Dravnog prorauna izvan decentraliziranih funkcija,

predlae Program javnih potreba u odgoju i obrazovanju, kulturi, sportu i tehnikoj kulturi, prati njihovo izvravanje i utroak planiranih financijskih sredstava, poslove vezane uz financiranje rada i programa ustanova u kulturi kojima je upanija osniva, nadzire i prati rad te izvrenje programa ustanova u kulturi kojima je upanija osniva, podnosi izvjea o radu tih ustanova izvrnom i/ili predstavnikom tijelu upanije te predlae mjere za unapreivanje njihovog.

12. Izostanci uenika iz kole Izostanke i zakanjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada uenici su duni opravdati (isprinicom roditelja, skrbnika, lijenika i sl.). Opravdanim izostancima smatra se bolest uenika, smrtni sluaj u obitelji, iznimne potrebe u uvanju imovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest lanova obitelji i slino. Uenik moe izostati s nastave prema odobrenju: uitelja s njegovog sata, razrednika do tri radna dana, ravnatelja do sedam radnih dana, uiteljskog vijea vie od sedam radnih dana. Ako uenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvrava druge obveze, kola e zatraiti od roditelja ili skrbnika objanjenje o razlozima uenikovog neizvravanja obveza. Pod neredovitim dolaskom u kolu smatra se neopravdani izostanak tri dana neprekidno ili osam dana tijekom jednog mjeseca. Uenicima se mogu izricati pedagoke mjere: ukor za 15 do 20 sati neopravdanog izostanka (razredno vijee), strogi ukor za 20 do 40 sati neopravdanog izostajanja (uiteljsko vijee), preseljenje u drugu kolu vie od 40 sati neopravdanih sati (uiteljsko vijee). 13. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika U koli se izvode izvannastavne aktivnosti uenika radi proirivanja obrazovnih sadraja, poticaja individualnih sklonosti i sposobnosti uenika, razvijanje zajednitva uenika, razvijanja drutvenog ivota i razonode uenika. Izvannastavne aktivnosti temelje se na naelu dragovoljnosti izbora sadraja i oblika rada. Nositelji izvannastavnih aktivnosti su uenici, a nastavnici im trebaju pruiti strunu i drugu potrebnu pomo. Izvannastavne aktivnosti odvijaju se u koli ali izvan programa redovne nastave. U naoj koli djeluje nekoliko takvih skupina: dramsko - scenska, novinarska, ekoloka, informatika, radio klub, humanitarne aktivnosti. U izvoenju odgojno - obrazovnih sadraja uenici sudjeluju i u izvankolskim aktivnostima: kulturno umjetnike manifestacije, sportska natjecanja, sudjeluje se u drutvenom ivotu mjesta i naselja odakle djeca polaze kolu. One se odvijaju izvan kole (u prirodi, vrtu, tvornici, radionici, institutu) u ueniko slobodno vrijeme im izvan neposrednog nadzora uitelja (rad esto vode ekolozi, povjesniari, umari...). Uenika zadruga O moe osnovati zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti, te organizirati drugi drutveno koristan rad uenika. O moe stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada uenika u zadruzi. Sredstva iz prometa zadruge posebno se evidentiraju, a mogu se iskoritavati iskljuivo za rad zadruge. Izvannastavne aktivnosti i izvankolske aktivnosti uenika pridonose zadovoljavanju interesa uenika u stjecanju znanja, ovladavanju metoda spoznavanja, razvitku psihikih sposobnosti, razvijanju kulture intelektualnog rada. 14. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj? Sustav : predkolski odgoj - osnovna kola srednja kola via i visoka kola Osnovna kola u RH organizacijski je nastala od 4 razreda osnovne puke kole i 4 razreda nie gimnazije. kola je ureena uzlazno s postupnim prijelazom iz razreda u razred i mogunou akceleracije za darovite uenike. O je obavezna za sve dravljane RH. Sustav nastave je razredno predmetni. O ima dva dijela: razredna nastava od 1.-4. razreda, te predmetna na stava od 5.-8. razreda. Postoje dva provedbena modela organizacije rada u O: o model poludnevne kole, o model cjelodnevne kole. Tradicionalni razred, nastavni predmet i sat ine okosnicu organizacije ivota i rada u koli. kolski sat je osnovna vremenska jedinica nastavnog plana i ustroja nastavnog procesa. Osobitost naeg kolstva je rad u smjenama. Ima vie varijanti smjena: od viih i niih razreda do smjena na a, b, c i d. Postojanje smjena je ograniavajui imbenik veih promjena u naem kolstvu. Srednja kola slijedi nakon zavrene osnovne kole, a dijelimo ih s obzirom na nastavni plan i program, te s obzirom na osnivaa. S obzirom na nastavni plan i program: 1. Gimnazije najmanje 4 godinja kola, ope ili specijalizirane, srednja kolska sprema, 2. Strukovne kole izvode nastavni plan i program od 1- 5 godina. 3-5 godina srednja struna sprema, 1-2 godine nia struna sprema. Tehnike, industrijske, obrtnike... 3. Umjetnike kole nastavni plan i program traje najmanje 4 godine, srednja struna sprema; glazbene, plesne, likovne, itd.. S obzirom na osnivaa: 1. Javna srednja kola osniva je RH, 2. privatna srednja kola osniva je domaa fizika i pravna osoba.

15. Kalendar rada osnovne kole kolska godina ima ukupno 45 tjedana; poinje 1. 9. a zavrava 31. 8. naredne godine. kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima. Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Nastava se organizira i izvodi u najmanje 35 nastavnih tjedana (nastavna godina). Ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program i broj nastavnih tjedana nastava se moe produljiti uz prethodnu suglasnost Ministarstva prosvjete i porta. Ukupni odmor tijekom kolske godine ne moe biti manji od 45 radnih dana. Poetak i zavretak nastavne godine, obrazovnih razdoblja i trajanje uenikih odmora za svaku kolsku godinu propisuje ministar. 16. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u osnovnoj koli? Nastavni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji i struni suradnici koji pored opih uvjeta: imaju odgovarajuu strunu i pedagoku spremu, mogu izvoditi nastavu na hrvatskom jeziku, ispunjavaju zdravstvene uvjete, imaju poloen struni ispit, potvrda o nekanjavanju. Za uitelja ne moe biti izabrana osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo koje ju ini nedostojnom za obavljanje uiteljskog poziva. Uitelji se biraju na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. Natjeaj se raspisuje u dnevnom tisku RH. Nastavnici bez radnog iskustva zasnivanju radni odnos kao pripravnici, a pripravniki im sta traje 1 godinu. 16. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u srednjoj koli? Nastavnici u srednjem kolstvu jesu: profesori, struni radnici, struni uitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi. Za nastavnika moe biti izabrana osoba koja pored opih uvjeta ima odgovarajuu strunu spremu i pedagoko-psiholoko obrazovanje prema odredbama ovog zakona. Ispunjenje uvjeta utvruje kolski odbor. Za nastavnika ne moe biti izabrana osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo koje ju ini nedostojnom za obavljanje nastavnikog poziva. Za profesora, strunog suradnika i odgajatelja moe biti izabrana osoba koja je zavrila odgovarajui studij visoke strune spreme i ima poloen PPO. Ako se na natjeaj za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuu strunu spremu, a nema potreban PPO, moe biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku godine dana od dana izbora stekne to obrazovanje. Nastavnici se biraju na temelju javnog natjeaja kojeg raspisuje kolski odbor. Natjeaj se raspisuje u dnevnom tisku RH. Nastavnici bez radnog iskustva zasnivanju radni odnos kao pripravnici, a pripravniki im sta traje 2 godine. 17. Kako se u Ustavu Republike Hrvatske spominje kolstvo? U l. 65. stoji da je osnovno kolstvo obavezno i besplatno. Svakome je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. l. 66 govori o osnivanju privatnih kola i uilita uz uvjete propisane zakonom. U l. 67 se jami autonomija sveuilita, sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. 18. Koliko kolska godina ima radnih tjedana? kolska godina ima ukupno 45 tjedana; poinje 1.rujna a zavrava 31. kolovoza i ima dva polugodita. U tijeku kolske godine uenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor. Poetak i zavretak nastave, trajanje polugodita trajanje uenikih odmora u srednjim kolama propisuje ministar prosvjete i porta. Nastava se organizira i izvodi u najmanje 35 nastavnih tjedana, osim za zavrne razrede za koje se nastava izvodi u najmanje 32 nastavna tjedna. 19. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)? Spomenica (ljetopis) uva se trajno. 20. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika? Imenik treba uvati 10 godina, a sadri: 1. osobne podatke o ueniku (prezime i ime uenika, ime majke i oca, odnosno uenikova skrbnika, nadnevak, mjesto i drava roenja, adresa stanovanja uenika i roditelja, redni broj i JMBG uenika), 2. upisani program obrazovanja, 3. biljeke o zadacima, radu i napredovanju i ocjenama uenika po predmetima, mjesecima i sastavnicama ocjenjivanja, podatke o izostancima, opem uspjehu uenika, uspjehu na popravnom ispitu i vladanju uenika.

Ocijenjeni pismeni rad mora se ueniku dati na uvid i uvati u koli do kraja tekue kolske godine. 21. Matina knjiga

Matina knjiga uenika vodi se za sve uenike kole, uva se trajno i sadri: 1. ope podatke o koli i matinoj knjizi (naziv i sjedite kole, naziv upanije, redni broj matine knjige, naznaku i podatak o matinim brojevima, i razdoblju koje knjiga obuhvaa, te ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme poetka voenja knjige i u vrijeme zavretka voenja knjige te oznaku za mjesto peata kole). 2. Matini broj uenika. 3. Prezime i ime uenika. 4. Osobne podatke o ueniku (dan, mjesec, godina, mjesto i drava roenja, dravljanstvo i narodnost, JMBG uenika, adresa, ime i prezime majke i oca, odnosno uenikova skrbnika). 5. Nadnevak upisa u kolu. 6. Vrstu kole i programa zanimanje. 7. Temelj upisa (naziv i broj javne isprave). 8. Podatak o statusu uenika (redoviti uenik, obrazovanje prema osobnim potrebama, obrazovanje odraslih, razlikovni, predmetni ili razredni ispit). 9. Popis nastavnih predmeta i uenikov uspjeh po kolskim godinama i razredima. 10. Podatke o opem uspjehu, vladanju, izostancima s nastave, klasi, urudbenom broju i nadnevku izdavanja svjedodbi. 11. Ime, prezime i potpis razrednika. 12. Biljeke o posebnostima vanim za uenikovo kolovanje. 13. Podatke o maturi ili podatke o zavrnom ispitu, zavisno od vrste kole (nadnevak polaganja, nastavni predmeti i ocjene, podaci o moebitnom oslobaanju uenika od polaganja ispita, potpis ravnatelja i razrednika). 14. Podatke o izdavanju svjedodbe o poloenoj maturi odnosno zavrnom ispitu (klasa, urudbeni broj i nadnevak izdavanja svjedodbe, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kole). 15. Podatke o izdavanju duplikata svjedodbi (razlozi izdavanja duplikata, nadnevak izdavanja i potpis ovlatene osobe). 16. Naputak o upisu podataka u matinu knjigu (o voenju matine knjige). Pravokutnog je oblika, format je 31x21, omoti su crvene boje. Vodi se na obrascu veliine 29,5x42 cm i sadri 200 stranica koje u odreene rednim brojem. Uvezuje se u tvrdi uvez, na prednjoj strani korica u gornjem srednjem dijelu otisnut je grb RH., na s redini je otisnuto mat k U i podaci o nazivu kole, matinim brojevima i razdoblju. 22. Biranje ravnatelja osnovne kole Ravnatelj je struni i poslovni voditelj kole. Za ravnatelja osnovne kole moe se imenovati osoba koja ispunjava uvjete za uitelja ili strunog suradnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu. Ravnatelj se bira na temelju javnog natjeaja. Ravnatelja imenuje i razrjeava kolski odbor. Ravnatelj se imenuje na etiri godine. Ista osoba moe biti ponovno imenovana. Nain i postupak imenovanja i razrjeenja ravnatelja ureuje se statutom kole u skladu s ovim Zakonom. kolski odbor donijet e odluku o razrjeenju prema Stavku 1. ovog lanka najkasnije u roku od 15 dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje. U sluaju da se steknu uvjeti za razrjeenje, a kolski odbor ne razrijei ravnatelja, ravnatelja moe razrijeiti ministar prosvjete. Ravnatelj: predlae ope akte, vodi poslove kole, sudjeluje u radu kolskog odbora, imenuje razrednike, izdaje radne naloge, odluuje o potrebi zasnivanja radnog odnosa, saziva sjednicu O i Vijea roditelja, sudjeluje u programiranju nastave, odobrava izlete i ekskurzije. 23. Biranje ravnatelja srednje kole Iz zakona o srednjem kolstvu Upravljanje srednjom kolom i uenikim domom: Za ravnatelja kole moe se imenovati osoba koja ima visoku strunu spremu, ispunjava uvjete za nastavnika i ima najmanje pet godina iskustva u odgojno-obrazovnom radu. Ravnatelj se bira na temelju javnog natjeaja. Ravnatelja imenuje i razrjeava kolski odbor. Ravnatelj se imenuje na etiri godine. Ista osoba moe biti ponovno imenovana. Nain i postupak imenovanja i razrjeenja ravnatelja ureuje se statutom kole u skladu s ovim Zakonom. kolski odbor donijet e odluku o razrjeenju prema Stavku 1. ovog lanka najkasnije u roku od 15 dana kada utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje. U sluaju da se steknu uvjeti za razrjeenje, a kolski odbor ne razrijei ravnatelja, ravnatelja moe razrijeiti ministar prosvjete. 23. Nastavna dokumentacija U nastavnu dokumentaciju spadaju: nastavni plan i program, imenik, dnevnik, pregled rada, pripreme, raspored sati, dnevnik praktine nastave. Treba ju razlikovati od pedagoke dokumentacije (matina knjiga, spomenica, svjedodbe, uenike knjiice,...).

Matina knjiga, dnevnik rada i imenik, te evidencija o ispitima pohranjuju se i uvaju, nakon isteka obrazovnog ciklusa. Dnevnik rada i imenik te evidencija o ispitima uvaju se 10 godina, a matina knjiga i ljetopis uvaju se trajno, s time da se nakon 10 god. matina knjiga pohranjuje i uva u Ministarstvu znanosti,obrazovanja i sporta RH. Ocijenjeni pismeni rad mora se ueniku dati na uvid i uvati u koli do kraja tekue kolske godine.

24. Godinji plan i program osnovne kole Na temelju utvrenog nastavnog plana i programa osnovna kola donosi godinji nastavni plan i program rada do 30. rujna za tekuu kolsku godinu. Njime se utvruju mjesto, vrijeme, nain i nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa. Godinjim planom i programom rada kole utvruje se plan i raspored propisanog broja radnih dana potrebnih za provedbu nastavnog plana i programa, te broj, plan i raspored ostalih radnih dana tijekom kolske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe kole, za kolske priredbe, natjecanja, dan kole, dan upe, opine i grada te za izlete, ekskurzije i sl. Donosi ga kolski odbor, do 30. rujna za tekuu kolsku godinu. Godinji plan i program sadrava: -osnovne podatke o O 1. uvjeti rada podaci o kolskom podruju, te prostorni uvjeti, 2. kadrovski uvjeti podaci o uiteljima, ravnatelju i administrativnom i tehnikom osoblju, 3. organizacija rada broj uenika, organizacija smjena, godinji kalendar, raspored sati, 4. godinji nastavni plan i program fond sati, dopunska nastava, dodatna nastava, prilagoeni program, rad s nadarenim uenicima, izvannastavne i izvankolske aktivnosti,... 5. plan organizacije kulturne djelatnosti kole priredbe, manifestacije, usmjeravanje, 6. plan brige kole za zdravstveno socijalno i ekoloku zatitu uenika, 7. plan o radnim zaduenjima djelatnika kole, 8. plan strunog usavravanja, 9. plan rada strunih organa uiteljsko, razredno vijee, ravnatelja, strunih suradnika, tajnitva, tehnike slube. Nastavnim planom i programom se utvruju obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj sati po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvruju sadraji, cilj i zadae obveznih i izbornih predmeta. 25. Obvezatna pedagoka dokumentacija u koli Pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima, koja se obvezno vodi u osnovnim kolama je: a. Matina knjiga uenika (matica uenika), b. Dnevnik rada, c. Imenik uenika, d. Ljetopis uenika (spomenica), e. Svjedodba, f. Uenika knjiica, g. Svjedodba prijelaznica, h. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti, i. Knjiga evidencije zamjene nenazonih uitelja, j. Zapisnik o razrednom, predmetnom, dopunskom ili razlikovnom ispitu. II: Dnevnik rada vodi se za razredni odjel i sadri: ope podatke o nazivu i vrsti kole, razrednom odjelu i kolskoj godini za koju se vodi te potpise ravnatelja i razrednika, podatke za imenik, pregled rada i dnevnik rada. III. Imenik uenika sadri: osobne pod o ueniku ( prezime i ime, ime uenikovog oca i majke, nadnevak, mjesto i drava roenja, adresa uenika i roditelja, redni broj i JMBG uenika), biljeke o zadacima, radu, napredovanju i ocjenama uenika po predmetima, mjesecima i sastavnicama ocjenjivanja, podatke o izostancima, uenikovom opem uspjehu, uspjehu na popravnom ispitu i uenikovom vladanju. Pregled rada sadri: popis nastavnih predmeta s podacima o zvanju i strunoj spremi uitelja te o vremenu u kojem izvode nastavu u razrednom odijelu, popis uenika s podacima o naknadnom upisu i ispisu, dunostima uenika i slino, raspored zadaa i programa po mjesecima, te izvedbi tih zadataka, lektiri i sl., Podatke o provedbi programa profesionalnog informiranja, Godinji plan i tjednu evidenciju rada sata razredne zajednice. Dnevnik rada sadri: podatke o odranim nastavnim jedinicama, po radnim tjednima, danima i nastavnim satima, podatke o izostancima uenika, deurnim uenicima i odranim nastavnim satima u tjednu, s potpisom razrednika, podatke o strunim posjetima, ekskurzijama i izvannastavnim aktivnostima te suradnji sa roditeljima, zapisnike i biljeke o sastancima u razrednom odijelu, o pregledu razredne knjige, o zbirnom broju uenika u razrednom odjelu, o broju odranih sati Dnevnik rada i imenik je pravokutnog oblika, tvrdo ukoriena, a omoti su plave boje. Na prednjoj je otisnuto Razredna knjiga, i podaci za upis naziva kole, vrste kole, razrednog odijela i kolske godine. III. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti vodi se za svaku skupnu aktivnost u koli(klub, zbor, druina) i sadri: - podatke o nazivu skupine, voditelju i vanjskim suradnicima, - popis uenika, - godinji plan i program rada za skupinu, - evidencija o praenju rada i procjeni razine postignua.

IV. Knjiga evidencije zamjene vodi se po kolskim godinama i sadri podatke o nadnevku nenazonosti. V. Zapisnik o razredbenom, predmetnom ili razlikovnom ispitu, sadri: naziv kole, ime i prezime uenika, razred za koji polae ispit, matini broj uenika, nadnevak polaganja ispita i oznaku kojom se utvruje vrsta ispita, naziv premeta koji se polae, zadae i pitanja, ocjena, opa ocjena, popis i potpis l komisije. VI. Zapisnik za popravni ispit vodi se za svakog uenika koji upuen na popravni ispit i sadri: nadnevak polaganja ispita, ime i prezime, matini broj uenika, naziv predmeta, zadae i pitanja, ocjena, potpisi. 26. Opi akti u koli Opi akti kole su: Statut je temeljni akt ustanove kojim se poblie utvruje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja pojedinih organa, kao i druga pitanja znaajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove, Pravilnik: o pravilnik o radu, o pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada, o pravilnik o kunom redu, o pravilnik o zatiti na radu, o pravilnik o zatiti od poara, o pravilnik o radu kolske knjinice, o pravilnik o pohvalama, nagradama i pedagokim mjerama, o pravilnik o polaganju popravnih ispita, o pravilnik o raunovodstvu. Poslovnik: poslovnik o radu kolegijalnih tijela: poslovnik o radu uiteljskog vijea, Poslovnik o radu Vijea roditelja, Odluke kojima se na opi nain ureuju odnosi u koli.

Inicijativu za donoenje, izmjena i dopuna opih akti moe dati svaki djelatnik kole. Opi akti objavljuju se na oglasnoj ploi kole. 27. Opiite kadrovsku strukturu osnovne kole Kadrovsku strukturu kole ine: 1. Uitelji razredni, predmetni, 2. Ravnatelj, 3. Struni suradnici- knjiniar, pedagog, psiholog, defektolog, zdravstveni djelatnik, socijalni djelatnik, 4. Administrativno i tehniko osoblje tajnik, raunovoa, kuhari, domar, spremaica. Radi ostvarivanja godinjeg plana i programa rada kole i zadae kole utvrenih zakonom i propisima donijetim na temelju zakona, u koli se uspostavljaju radna mjesta po skupinama poslova unutarnjeg ustrojstva rada. U koli se ustrojavaju dvije slube: a) organizacijsko razvojna, b) administrativno - tehnika. Organizacijsko-razvojna sluba obavlja poslove u svezi s izvoenjem nastavnog plana i programa, potrebama i interesima uenika te promicanjem pedagokog rada kole (uitelji, struni suradnici: pedagozi, psiholog, defektolog, knjiniar); poslovi rukovoenja - ravnatelj, voditelj smjene (pedagog). Administrativno-tehnika sluba obavlja ope, pravne i kadrovske poslove, raunovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove voenja i uvanja pedagoke dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava uenika, roditelja i radnika, poslove tehnikog odravanja i rukovanja opremom i ureajima, poslove odravanja istoe objekata i okolia (tajnik, raunovoa, domar, spremaice). 1) poslovi rukovoenja a. ravnatelj, b. voditelj smjene. strunoadministrativni i raunovodstveno-financijski poslovi c. tajnik, d. voditelj raunovodstva. poslovi nastave, odgoja i drugi struno-pedagoki poslovi e. poslovi nastave: uitelji b. poslovi odgoja i drugi struno-pedagoki poslovi: pedagog, knjiniar odravanje i uvanje i odravanje istoe a. domar, b. spremaice, loa i skladitar, loa podvornik, domar, spremaice.

2)

3)

4)

Broj izvritelja po predmetima i znanstvenim podrujima utvruje se godinjim planom i programom.

28. Optereenost uenika u osnovnoj koli Uenik razredne nastave moe biti optereen s najvie 4 sata redovne nastave dnevno, a uenik predmetne nastave s najvie 5 sati nastave dnevno. Uenik razredne nastave moe biti optereen sa svim oblicima rada najvie 25 sati tjedno, a uenik predmetne nastave s najvie 30 sati tjedno. Redovita nastava ne ukljuuje izborne predmete i izvannastavne aktivnosti. Optereenje (pre)optereenost uenika je pedagoko-didaktiki problem star gotovo koliko i kola. Jedan dio problema proizlazi iz drutvenog okruenja u kojem odgojno-obrazovni sustav djeluje posebno problemi uvjetovani tranzicijskim promjenama. Drugi dio problema je unutranje prirode. To su prije svega nastavni planovi i programi jer se njima, kao temeljnim dokumentom kole, odreuju: cilj, zadaci i struktura opseg, dubina i redoslijed obrade nastavnih sadraja koje uenici trebaju usvojiti. Tu su jo neprimjerena didaktiko-metodika dokumentacija, neprimjerena pedagoko-psiholoka i didaktiko-metodika osposobljenost uitelja, niska razina pedagokog standarda, esti i neprimjereni zahtjevi roditelja i drugo. O kvaliteti ostvarivanja nastavnog plana i programa ovisi i kvaliteta uenikova znanja, stupanj razvitka sposobnosti, vjetina i umijea te uenikov sustav vrijednosti. to je preoptereenost uenika? Openito preoptereenost uenika je stalno stanje u kojem se tijekom kolovanja uenici nalaze i u kojemu obaveze to ih namee kolski program koliinom i kakvoom, zahtjevima i nainom odgojno-obrazovnog rada, premauju njihove psihofizike mogunosti, to ponekad izaziva negativne posljedice na mentalni i fiziki razvoj uenika. Preoptereenost kod uenika u pravilu izaziva stresove i frustracije, ali i stvaranje obrambenih mehanizama otpor prema koli i uenju u njoj. Poinju raditi neredovito, svoje obveze obavljaju selektivno, povrno i formalistiki prepisuju zadae, (izmiljaju opravdanja, neopravdano izostaju s nastave), gube motivaciju, ne surauju s uiteljima i ue (iako ne uvijek) samo koliko je potrebno za prolaznu ocjenu. Nerijetko se meu uenicima razvija solidarnost na etiki problematinim vrijednostima. Prestrukturiranjem vaeih okvirnih nastavnih programa redefinirani su cilj i zadaci svakog predmeta, utvrene su zadae obvezne za uenike po nastavnim cjelinama (kompleksima), neobvezne zadae (proirene za uenike koji ele znati vie, ali to svladavaju sami izvan nastave) i uspostavljena je korelacija veza sadraja meu nastavnim predmetima. 29. Optereenost uitelja u osnovnoj koli Radno vrijeme djelatnika iznosi 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme rasporeuje se u 5 dana tjedno. Dnevno radno vrijeme utvruje se jednokratno i dvokratno, kako je utvreno godinjim planom i programom. 30. Organi upravljanja u osnovnoj koli Osnovnom kolom upravljaju ravnatelj kole i kolski odbor. kolski odbor ima poloaj i ovlatenje tijela upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagokog rukovoditelja u skladu sa zakonom. a) kolski odbor ima 9 lanova. etiri lana biraju zaposlenici kole iz reda uitelja tajnim glasovanjem, a dva lana biraju roditelji iz reda vijea roditelja. Tri lana odbora bira predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na ijem podruju je sjedite kole. lanovi kolskog odbora biraju se na etiri godine i mogu biti ponovno izabrani. Odluke kolskog odbora valjane su ako se za njih izjasni veina ukupnog broja lanova. kolski odbor: donosi ope akte kole, donosi Godinji plan i program rada i prati njegovo ostvarivanje, donosi financijski plan, donosi godinji zavrni raun, osniva udruge uenika, odluuje, uz suglasnost osnivaa, o promjeni djelatnosti kole, odluuje o stjecanju, optereenju ili otuivanju nekretnina i pokretne imovine te investicijskim radovima ija je vrijednost od 20.000,00 200.000,00 kuna, odluuje, uz suglasnost osnivaa, o stjecanju, optereivanju ili otuivanju nekretnina i pokretne imovine te investicijskim radovima ija je vrijednost vea od 200.000,00 kn, odluuje o ustrojavanju cjelodnevnog ili produenog boravka uenika u koli, predlae promjenu naziva i sjedita kole, predlae ravnatelju mjere poslovne politike kole, donosi odluku o ispisu iz kole uenika koji je navrio 15 god., razmatra rezultate obrazovnog rada, razmatra predstavke i prijedloge graana u svezi s radom kole obavlja druge poslove u skladu s aktom o osnivanju, statutom i zakonom. Ako kolski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na nain koji ne omoguava redovito poslovanje i djelatnost kole, osniva kole moe raspustiti kolski odbor. b) Ravnatelj je poslovni i struni voditelj kole. Predlae ope akte, Vodi poslovanje kole, Sudjeluje u radu kolskog odbora, bez prava odluivanja, Obustavlja izvrenje odluka za koje utvrdi da nisu utemeljene na zakonu, podzakonskom ili opem aktu, Predlae osnivau rasputanje kolskog odbora, Izvjeuje osnivaa o nemogunosti utemeljenja kolskog odbora, Izdaje radne naloge radnicima, Imenuje razrednike , Izvrava odluke i zakljuke osnivaa, kolskog odbora i uiteljskog vijea,

10

Odluuje o potrebi zasnivanja i prestanka radnog odnosa, Saziva konstituirajui sjednicu kolskog odbora, Vijea uenika i Vijea roditelja Predlae po oglasu izbor uitelja, Sklapa pravne poslove o stjecanju, optereenju ili otuivanju nekretnina i pokretne imovine te investicijskim radovima ija je vrijednost do 100.000,00 kuna samostalno, a preko prema odluci kolskog odbora, Odreuje raspored upuivanja radnika na redovite lijenike preglede, Sudjeluje u poslovima provoenja upisa uenika, Izvjeuje kolski odbor i uiteljsko vijee o nalazima i odlukama tijela upravnog i strunog nadzora, Odobrava izlete i ekskurzije uenika, Sudjeluje u programiranju nastave, Saziva sjednice nastavnikog vijea i predsjedava im, Obavlja druge poslove utvrene Statutom i drugim opim aktima kole,

31. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u osnovnoj koli Prema uenicima se primjenjuju pedagoke mjere. Pedagoke mjere su: 1. usmena i pismena pohvala savjesno izvravanje uenikih obaveza; nagrada: uspjeno uenje i uzorno vladanje, pravilan i savjestan odnos prema imovini kole, uspjenu komunikaciju s uiteljima i uenicima. Odluke o pismenoj i usmenoj pohvali donosi razredno i uiteljsko vijee. Odluku o nagradama donosi razredno i uiteljsko vijee. 2. opomena zbog ometanja drugih uenika: nediscipline na nastavi, 10 - 15 sati neopravdanog izostajanja, ometanja uitelja, neredovitog noenja kolskog pribora. Izrie je razrednik. o Ukor: zbog neopravdanog izostajanja s nastave 16 - 25 sati, izazivanje sukoba, oteivanja kolske imovine. Izrie ga razredno vijee. o Strogi ukor: zbog neopravdanog izostajanja s nastave 26 40 sati, namjerno unitavanje i falsificiranje pedagoke dokumentacije, ugroavanja sigurnosti uenika, uitelja i graana. Izrie ga uiteljsko vijee. Preseljenje u drugu kolu zbog neopravdanog izostajanja s nastave vie od 40 sati, izazivanje tue i fiziki napad na uenika ili uitelja, protupravno prisvajanje imovine kole. Izrie ga uiteljsko vijee. Nain, postupak i tijela za donoenje pedagokih mjera utvruju se opim aktom kole. Protiv izreenih pedagokih mjera roditelj, odnosno staratelj uenika ima pravo albe u skladu s opim aktom kole. 32. Pedagoki standard osnovnokolskog sustava Javne potrebe u osnovnom kolstvu utvruje se pedagokim standardom osnovnog kolstva u RH. Njime se utvruju materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj O za srednjorono razdoblje. Donosi ga Hrvatski sabor. Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne kole osiguravaju se u dravnom proraunu, odnosno proraunu jedinice lokalne i podrune samouprave. 33. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada Planiranje je skup radnji kojima rasporeujemo (distribuiramo) sadraje (cjelina, tema) kroz zadani vremenski period. Distribucija podrazumijeva naziv sadraja, red sadraja, raspored sadraja i vrijeme potrebno za proradu pojedinih sadraja tijekom plansk og perioda. Programiranje je skup radnji koje uz sadraje (teme ili cjeline) odreuje zadatke u temama ili cjelinama (jedinice) te ciljevi i zadaci koje treba dostii pojedinom jedinicom, a odreuje i koja sredstva i pomagala e se koristiti za svladavanje jedinice, koje metode e biti koritene za svladavanje jedinica, koliko puta e se ponoviti pojedina jedinica zavisno od tipa sata (uenje, ponavljanje, uvjebavanje, provjera). Osnovni preduvjet za kvalitetno programiranje je poznavanje inicijalnog stanja i definiranje cilja. Da li je cilj definiran okvirnim planovima? posljedica je jurnjava za postizanjem cilja, zbog ega se esto preskau ponavljanja i uvjebavanja. Ostali preduvjeti kvalitetnog programiranja su poznavanje metoda i resursa koji stoje na raspolaganju (metodska pomagala). Potrebno je programirati i korelacije izmeu predmetnih podruja. Nastavni program predstavlja materijalnu osnovicu nastavnog plana, a obuhvaa sadraje pojedinih konkretnih nastavnih predmeta koji su navedeni u nastavnom planu. Operativni plan i program temeljni je metodiki dokument svakog oblika, vrste i razine kolovanja. Osnovica je za dnevno (tekue) pripremanje nastavnika za neposredni nastavni rad i pretpostavka za uspjeno voenje nastavnog procesa. Svaki nastavni program (program svakog nastavnog predmeta) ima tri razne razraenosti okvirni (opi), izvedbeni (posebni) i operativni (pojedinani): Okvirni (opi) nastavni program odnosi se na sve kole (i oblike kolovanja) odreene razine u kojima se realizira. Struktura sadraja nije detaljno razraena. Navedeni su samo naslovi pojedinih tema, ukupan broj sati za realizaciju, nain realizacije, opi uvjeti potrebi za realizaciju i osnovne obaveze polaznika. Okvirni program se ne moe izravno primijeniti u nastavi. Donosi ga Ministarstvo prosvjete. Izvedbeni (ili posebni) program predstavlja razradu okvirnog programa na razliita podruja rada (tehnologije) ili regije. Npr. zemljopis i detaljni opis primorske Hrvatske, gorske Hrvatske i nizinske Hrvatske. Donose ga izrauju, razrauju grupacije (ili udruge) kola struna vijea (aktivi) uitelja. Operativni (pojedinani) program predstavlja detaljnu razradu izvedbenoga. Izrauje se na razini konkretne kole ovisno o konkretnim uvjetima i mogunostima kole i neposredne okoline u kojoj kola djeluje. Izrauje ga svaki uitelj u koli.

11

Polazite je cilj, iz cilja se izvode zadaci, a na osnovi cilja i zadataka se utvruje i razrauje sadraj. Nakon toga se utvruju i biraju metode (aktivnosti) nastavnog rada. Ova etiri elementa ine osnovu planiranja, pripremanja i realizacije nastavnog rada. Ciljem iskazujemo izriitu formulaciju oekivanih promjena koje e nastati kod uenika (pojedinca) nakon to ovlada sadrajima koji su obuhvaeni u odreenoj toj etapi (obliku, vrsti i razini) njegovog kolovanja. Zadaci su putovi, naini postupci, etape dolaska do cilja. Zadacima se cilj operacionalizira, utvruju se operativne mogunosti njegovog postizanja. Za ostvarenje zadatka i postizanje cilja potrebna je materijalna osnova, programski sadraji (NPP) i odreene metode aktivnosti nastavnog rada primjenom kojih se nastavni sadraj obrauje. Ovi elementi ine osnovu planiranja, pripremanja i realizacije nastavnog procesa i ako nisu jasno, precizno i jednoznano utvreni, nema ni teorijskih mogunosti za uspjeh u bilo kojem nastavnom radu. Svaki nastavni sat mora imati jasno i jednoznano realno odreen cilj i jasno utvrene zadatke. Cilj nastavnog sata mora biti izveden kao zadatak iz cilja teme, cilj teme kao zadatak iz cilja kompleksa koji je (cilj kompleksa) opet kao zadatak izveden iz cilja predmeta, a ovaj kao zadatak iz cilja ukupnog nastavnog plana i programa. Zadaci se uvijek izvode iz cilja i moraju biti formulirani tako da jednoznano ukazuju na konkretne sadraje i aktivnosti koje treba u nastavnom procesu da bi se postigao cilj iz kojeg su i zvedeni. Time u osnovi utvrujemo zadae kojima uenici moraju iskazati uspjenost svojih postignua. 34. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj skupini Nastava se organizira po razredima, a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj grupi. Razredni odjel ini u pravilu do 30 uenika istog razreda. Ako postoji samo jedan odjel istog razreda moe imati najvie 34 uenika. Ako kola ima vie od 34 uenika istog razreda, razred se ustrojava tako da ima najblie 30 uenika, a ne prelazi 32 uenika. U razredni odjel se mogu ukljuiti najvie tri uenika s tekoama u razvoju, pa ti odjeli mogu imati najvie: - s 1 integriranim uenikom = 28 uenika - s 2 integrirana uenika = 26 uenika - s 3 integrirana uenika = 24 uenika Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najvie 20 uenika, a od tri i etiri razreda najvie 16 uenika. U kombiniranom razrednom odjelu mogu biti integrirana najvie 3 uenika s tekoama u razvoju.: - s jednim = 18 uenika - s dva = 17 uenika - s tri = 16 uenika U pojedinim oblicima rada (vjebe, praktina nastava, rad s darovitim i uenicima s tekoama u razvoju i sl.) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne grupe. Nain organiziranja nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u strukovnim kolama utvruje ministar prosvjete. Odgojno obrazovne skupine ustrojavaju se kao i razredni odjeli, a OO skupine dopunske nastave mogu imati najvie 10, a OO dodatne nastave najvie 15 uenika. 35. Zakon o osnovnom kolstvu Ovim zakonom se utvruje djelatnost osnovnog kolstva kao dio jedinstvenog sustava kolstva. Djelatnost osnovnog kolstva obuhvaa odgoj i obavezno kolovanje, druge oblike kolovanja djece, kolovanje odraslih. Osnovna kola je pravna osoba i javna ustanova. Moe imati najvie 960 uenika. Svrha je osnovne kole da ueniku omogui stjecanje znanja, pojmova, umijea, stavova i navika potrebnih za ivot i rad ili daljnje kolovanje. kola je duna osigurati kontinuirani razvoj uenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i drutvenog bia u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Ciljevi osnovnog kolstva: a) da kod uenika potie i razvija interes i samostalnost pri uenju, stvaralatvo, moralnu svijest i odgovornost, b) da uenika poui pismenosti, raunu, komunikaciji, kritikom promatranju. Traje najmanje 8 godina. Obvezno je za svu djecu u pravilu od 6 do 15 g. Osnovna kola ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa. Zakon sadri deset toaka: 1. ope odredbe, 2. javne potrebe u O, 3. djelatnost osnovnog kolstva, 4. zdravstvena i socijalna skrb uenika, 5. uitelji i struni suradnici, 6. osnovno kolovanje odraslih, 7. upravljanje kolom, 8. obavezna dokumentacija, 9. kaznene odredbe, 10. prijelazne i zavrne odredbe. 36. Pravilnik o normi neposredno odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i nainu utvrivanja broja izvritelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u osnovnoj koli

12

Ukupne tjedne obveze nastavnika utvruju se u 40-satnom radnom tjednu u skladu s godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove, o emu se nastavniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju, i to: poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada i iz izvrenja godinjeg plana i programa rada. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima iznosi: 20 + 12: * hrvatski jezik o matematika 21 + 11: * strani jezik o strukovni predmeti koji imaju propisanu izradu programa, mjerenja i elaborata u laboratorijskim vjebama o za nastavnike predmeta koji se izvode 1 sat tjedno 22 + 10: * ostali predmeti 28 + 6: * za nastavnika praktine nastave i laboratorijskih vjebi 32-36 +3: * za nastavnika suradnika u nastavi s uenicima Tjedna norma umanjuje se: 1) razredniku za 2-4 sata, 2) voditelju strunog aktiva koji ima najmanje 5 lanova u koli za 1 sat, 3) voditelju strunog aktiva na upanijskoj razini za 2 sata, 4) voditelju strunog aktiva na dravnoj razini za 1 sat, 5) nastavniku koji izvodi nastavu iz 3 i vie predmeta za 1 sat pod uvjetom da kola iste te predmete nije rasporedila na 2 i vie nastavnika, 6) nastavniku do poloenog strunog ispita za 2 sata, 7) voditelju odgojne skupine u uenikom domu za 2 sata. Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada moe se uveati iznad norme za 3 sata tjedno, a uz pristanak nastavnika najvie 6 sati tjedno, najdulje jedno polugodite. Nastavniku u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, ija je tjedna norma manja od norme najvie 2 sata, moe se priznati puna tjedna norma pod uvjetom da sate do pune norme dopuni drugim oblicima neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Ostali poslovi nastavnika su: struno-metodika priprema, razredniko - administrativni poslovi, struno usavravanje, planiranje i voenje ekskurzija, suradnja s roditeljima, rad u strunim tijelima kole i izvan kole, popravni, razredni i razlikovni ispiti, maturalni i zavrni ispiti, rad u strunim povjerenstvima, kulturne i portske aktivnosti kole te izvannastavne aktivnosti. 37. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja u osnovnom kolstvu Ovim pravilnikom utvruje se odgovarajua struna sprema i potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli. Odgovarajuom strunom spremom za izvoenje nastave predmeta zajednikog dijela nastavnog plana i programa u gimnazijama, strukovnim i umjetnikim kolama smatra se slijedea struna sprema i to: Informatika ili raunalstvo: prof. matematike i informatike dipl. in. elektrotehnike smjer raunarska tehnika te telekomunikacije i informatika dipl. informatiar dipl.in. matematike smjer informatika dipl.in. matematike uz uvjet utvrene nastanim planom i programom dipl.in. raunarstva prof. informatologije (osim u PSM gimnazijama) osoba s visokom strunom spremom osposobljena za voenje informatikog kolskog kabineta prije uvoenja informatike ili raunalstva kao nastavnog predmeta, ako je zateena na tim poslovima na dan uvoenja tog predmeta u kolu u kojoj je nastavnik bio zaposlen (osim u PSM gimnaziji i tehnikoj koli). Odgovarajuom strunom spremom nastavnika prema odredbama ovog pravilnika smatra se zavren odgovarajui jednopredmetni ili dvopredmetni studij ili smjer za stjecanje visoke strune spreme. Odgovarajuom strunom spremom strunog uitelja koji samostalno izvodi teoretsku nastavu smatra se srednja ili via struna sprema utvrena ovim pravilnikom, ako je to najvii stupanj obrazovanja u tom strunom ili umjetnikom podruju. Pod potrebnim pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika srednje kole smatra se pedagoko-psiholoko obrazovanje koje obuhvaa obrazovna podruja: ope pedagogije, didaktike, metodike i psihologije odgoja i obrazovanja. Uitelji i struni suradnici u posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja i rehabilitacije uenika s veim tekoama u razvoju trebaju imati i defektoloki spremu. Ako nema strunu spremu, moe nastaviti s izvoenjem nastave tog nastavnog predmeta ako je nastavu tog predmeta izvodio najmanje 8 godina. Ako netko ima strunu spremu, ali nema PPO, a radili su uspjeno u nastavi najmanje 5 godina i imaju ocjenu NV, mogu nastaviti raditi uz uvjet da poloe struni ispit u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

38. Propisana pedagoka dokumentacija U pravilniku o obrascima i sadraju pedagoke dokumentacije i evidencije o uenicima navedena je slijedea dokumentacija: matina knjiga uenika (trajno),

13

dnevnik rada, imenik uenika, ljetopis kole (spomenica) trajno, svjedodba, uenika knjiica, svjedodba prijevodnica, pregled rada izvannastavnih aktivnosti, knjiga evidencije nenazonih uitelja, zapisnik o razrednom, predmetnom, dopunskom, razlikovnom ispitu, zapisnik o popravnom ispitu.

39. Razrednik, uloga i zadae Svaki razredni odjel ima razrednika. Uloga razrednika je primarno odgojne prirode. Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea. Uitelj u razrednoj nastavi je i razrednik razrednog odjela. U srednjoj koli se pojavljuje problem da osim to razrednik predaje svom razredu, predaje i drugim razrednim odjelima, te je esto optereen velikim brojem uenika. Za uspjeno obavljanje uloge razrednika odluujua je kvaliteta njegove linosti, ne samo njegovo znanje o tome to treba raditi , ve uz to one osobine, svojstva i sposobnosti koje e zapravo omoguiti da to znanje doe do izraaja. Linosti razrednika: - odgojna uloga je primarna stav prema ulozi razrednika, zainteresiranost za razred i pojedince, sposobnost socijalnog percipiranja, sposobnost procjenjivanja, empatinost, razumijevanje uenika, komunikativnost, fleksibilnost objektivnost, pravednost, dosljednost, strunost, pedagoko-psiholoka osposobljenost, usklaenost nastavnik-razrednik. Podruja rada razrednika: suradnja s itavim razredom sat razredne zajednice sat razrednika s uenikom (individualni rad), s roditeljima, s razrednim vijeem, s direktorom i pedagogom/psihologom, s nastavnikim vijeem, s mjesnom zajednicom. obavezan je izvjeivati roditelja na individualnim razgovorima i roditeljskim sastancima o uenikovoj motivaciji, interesu i njegovoj sposobnosti te o njegovom radu, zalaganju, uspjehu, izostancima i vladanju najmanje 4 puta u nastavnoj godini razrednik je duan pravodobno napismeno izvijestiti roditelja uenika koji nije dolazio na individualne razgovore i roditeljske sastanke o uenikovim tekoama, uspjehu ili pak neuspjehu. razrednik mora zatraiti da se prigovori roditelja u vezi s neobjektivnou ocjenjivanja odreenog uitelja odnosno predmetnog nastavnika te prigovori roditelja da su njihovi postupci i ponaanje u provjeravanju i ocjenjivanju uenika neprimjereni, obvezno uvrste u dnevni red razrednog vijea. na prijedlog uenika razrednik moe zahtijevati da razredno vijee za pojedinog uenika provjeri opravdanost upisane ocjene. razrednik upisuje u matinu knjigu ocjene iz imenika. Na temelju tako upisanih ocjena u matinu knjigu razrednik ili druga ovlatena osoba ispisuje uenikovu svjedodbu.

Prava i dunosti razrednika: a) skrbi o redovitom pohaanju nastave i izvravanju drugih obaveza uenika, b) skrbi o ostvarivanju Godinjeg plana i programa rada u svom razrednom odjeli, c) skrbi o redovitom popunjavanju razredne dokumentacije (svjedodbe, uenike knjiice), d) prati ivot i rad uenika izvan kole, e) ispunjava i potpisuje svjedodbe, uenike knjiice i druge isprave, f) saziva sjednice razrednog vijea i predsjedava im, g) podnosi izvjee o radu razrednog vijea i predsjedava im, h) izvjeuje uenike i njihove roditelje o rezultatima, i) predlae pohvale i nagrade, te opomene, j) izraunava i priopuje ueniku opi uspjeh, k) skrbi o redovitom ocjenjivanju uenika iz drugih predmeta, l) pomae uenicima u rjeavanju kolskih i drugih problema, m) obavlja druge poslove vezane uz razredni odjel. 40. Statut kole

14

Svaka O ima statut, kojeg donosi kolski odbor uz prethodnu suglasnost osnivaa (Ministarstvo prosvjete i porta). Statut je temeljni akt ustanove kojim se ureuje: nain obavljanja djelatnosti kole, djelokrug i ovlatenje tijela upravljanja i strunih tijela kole, poloaj, prava i obaveze uenika, uitelja i roditelja, te ureuju druga pitanja od znaaja za djelatnost i poslovanje kole. Statutom se stoga ureuju: uvjeti i nain obavljanja djelatnosti ustanove, osnivanje podrunice, njezin naziv, sjedite i djelatnost, pitanja vezana uz upravno vijee, uvjeti za izbor ravnatelja ustanove i trajanje njegovog mandata, pitanja vezana uz funkciju strunog voditelja i ostalih organa ustanove, nain objavljivanja statuta i opih akata, kako se upotrebljava dobit ustanove, nain obavjetavanja javnosti o obavljanju djelatnosti itd. Statut je temeljni akt srednje kole kojeg donosi kolski odbor uz prethodnu suglasnost Ministarstva prosvjete i porta. On ureuje: unutarnje ustrojstvo kole, nain obavljanja djelatnosti, upravljanje kolom, prava i dunosti uenika i nastavnika, druga vana pitanja vezana uz rad kole. On je uz pravilnike i poslovnike opi akt kole. Sadraj: 1) Ope odredbe, 2) Obavljanje djelatnosti, 3) Unutarnje ustrojstvo, 4) Upravljanje kolom, 5) Ravnatelj, 6) Tajnik kole, 7) Struna tijela kole (uiteljsko, razredno vijee), 8) Radnici, 9) Uenici, 10) Tijela razrednog odijela, 11) Roditelji i skrbnici, 12) Javnost rada, 13) Sindikat, 14) Poslovna tajna, 15) Zatita okolia, 16) Imovina kole i financijski plan, 17) Rad kolegijalnih tijela, 18) Opi i pojedinani akti kole, 19) Prijelazne i zavrne odredbe. 41. Struna tijela (organi) kole To su (promjena 2005.): 1. uiteljsko vijee 2. razredno vijee Uiteljsko vijee ine ga uitelji kole i ravnatelj. predlae godinji plan i program rada kole, ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine, predlae imenovanje razrednika, analizira i ocjenjuje odgojno- obrazovni rad, osniva strune aktive, odluuje o pohvalama uenika, izrie pedagoke mjere. Razredno vijee ine ga uitelji koji izvode nastavu u razrednom odjelu. skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razrednom odjelu, skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa, utvruje raspored kolskih i domaih zadaa, predlae ekskurzije i izlete, utvruje ocjenu iz vladanja, surauje s roditeljima i skrbnicima. 42. kolska godina i nastavna godina kolska godina ima ukupno 45 tjedana; poinje 1.9. a zavrava 31. 8. naredne godine. kolska godina organizira se po obrazovnim razdobljima. Tijekom kolske godine uenici imaju pravo na ljetni, zimski i proljetni odmor.

15

Nastavna godina odnosno poetak i zavretak nastave, obrazovna razdoblja, broj radnih dana i odmori uenika propisuju se posebnim kalendarom koje donosi ministar znanosti, obrazovanja i porta. Nastavna godina ima najmanje 35 radnih tjedana 43. Uiteljsko vijee Uiteljsko vijee ine ga uitelji kole i ravnatelj predlae godinji plan i program rada kole ustrojava razredne odjele i obrazovne skupine predlae imenovanje razrednika analizira i ocjenjuje odgojno - obrazovni rad osniva strune aktive odluuje o pohvalama uenika izrie pedagoke mjere 44. Upravljanje kolom Osnovnom kolom upravljaju ravnatelj i kolski odbor. Djelokrug i nain odluivanja ravnatelja i kolskog odbora utvruje se Zakonom i statutom O. kolski odbor ima poloaj i ovlatenja tijela upravljanja, a ravnatelj poslovodnog tijela i pedagokog rukovoditelja u skladu sa Zakonom. 45. Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli Ovim pravilnikom se propisuje nain praenja redovnog uenika O. Provjeravanje, ispitivanje i ocjenjivanje njegova znanja, vjetina i navika. Pod praenjem uenika razumijeva se sustavno biljeenje zapaanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti, njegovih postignua u usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja nastavnog predmeta ili odgojno obrazovnog podruja, njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Pod provjeravanjem razumijeva se sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastavnog predmeta ili odgojno-obrazovnog podruja tijekom kolske godine. Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih vanih injenica o uenikovim postignuima tijekom praenja, provjeravanja i ispitivanja, a izraava se ocjenom u skladu sa zakonom. Uenik se provjerava i ocjenjuje: razgovorima i ispitivanjem, izradom raznih zadaa, rjeavanjem zadataka objektivnog tipa, kontrolnim provjerama, nastupima i dr. Praenje i ocjenjivanje treba provoditi tako da se potuje: uenikova linost, potie samopouzdanje, potie na aktivno sudjelovanje u nastavi, omoguuje uenika da se sam javi, osposobljava uenika za samouenje. Uenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje dvaput u jednom polugoditu. Osnovni elementi ocjenjivanja u postupcima provjeravanja su: 1. poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja, 2. usmeno i pismeno izraavanje, 3. primjena gradiva praktina i kreativna, 4. razvijenost vjetina. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje uspjeha uenika: provodi se na svakom satu bez najave u jednom danu uenika se moe provjeravati iz najvie 2 predmeta Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje uspjeha uenika: samo poslije obraenih i uvjebanih cjelina 2 dana prije treba obavijestiti uenike ako vie od 50% dobije 1, upisuje se u rubriku biljeaka i p.p. se ponavlja i to nakon ponavljanja i utvrivanja gradiva provodi se samo iz predmeta koji su nastavnim planom i programom propisani: hrvatski jezik, matematika, strani jezici, informatika. Ocijenjeni rad mora se dati ueniku na uvid i uvati do kraja kolske godine; roditelj ima prvo uvida takoer. Tjedno najvie tri pismene provjere, a dnevno najvie iz jednog predmeta. Uspjeh uenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2), nedovoljan (1) Ocjene odlian, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne, pa se opi uspjeh uenika koji ima sve ocjene prolazne u tvruje srednjom ocjenom iz svih predmeta.

16

Opi uspjeh uenika kojemu je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena nedovoljan iz 2 i vie predmeta odnosno koji nije poloio popravni ispit u propisanim rokovima, utvruje se ocjenom nedovoljan. Redoviti uenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz najvie dva predmeta ocjenom nedovoljan, polae popravni ispit . Popravni ispit polae se pred komisijom u dva ispitna roka od kojih je prvi najranije 15 dana nakon zavretka nastave. Ocjenjuje se i vladanje koje moe biti: uzorno, dobro i loe. UPISIVANJE OCJENA I ZAKLJUNO OCJENJIVANJE Nakon usmene provjere ocjena se odmah upisuje, a nakon pismene provjere najkasnije 8 dana nakon provjere. Zakljuna ocjena mora biti odraz uenikovih cjelokupnih odgojno obrazovnih dostignua tijekom kolske godine i temeljena na biljekama o praenju uenika i ocjenama u imeniku. Zakljuna ocjena iz pojedinog predmeta na kraju godine ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine ocjena upisanih na polugoditu, pogotovo ako je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. Opi uspjeh uenika utvruje razrednik jedinstvenom ocjenom koja je aritmetika sredina. Svaki nastavni sat mora imati jasno i jednoznano realno odreen cilj i jasno utvrene zadatke. Cilj nastavnog sata mora biti izveden kao zadatak iz cilja teme, cilj teme kao zadatak iz cilja kompleksa koji je (cilj kompleksa) opet kao zadatak izveden iz cilja predmeta, a ovaj kao zadatak iz cilja ukupnog nastavnog plana i programa. Zadaci se uvijek izvode iz cilja i moraju biti formulirani tako da jednoznano ukazuju na konkretne sadraje i aktivnosti koje treba u nastavnom procesu da bi se postigao cilj iz kojeg su izvedeni. Time u osnovi utvrujemo zadae kojima uenici moraju iskazati uspjenost svojih postignua. 46. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnoj koli Ovim pravilnikom se utvruju postupci i uvjeti ocjenjivanja i napredovanja uitelja, profesora i strunih suradnika u kolama. Uitelji (u O) i nastavnici (u SS) mogu napredovati u struci i stjecati zvanja: 1. mentor, 2. savjetnik. Postupak za napredovanje uitelja pokree prosvjetno pedagoki nadzornik, a na prijedlog ravnatelja kole ili uitelja ili nastavnika. Ocjenu nastavnog rada uitelja donose: ravnatelj (na osnovi praenja rad uitelja, uz suglasnost uiteljskog vijea), struno pedagoki nadzornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Elementi za vrednovanje strunosti i kvalitete rada uitelja su: 1. uspjenost u radu s uenicima, 2. izvannastavni struni rad, 3. struno usavravanje. Elementi vrednovanja uspjenosti u radu su: 1. metodika kreativnost u pouavanju, 2. primjenjivanje suvremenih oblika i metoda rada, 3. postignuti rezultati u odgojnom radu s uenicima, 4. postignuti obrazovni rezultati, 5. promicanje ljudskih prava i briga za okoli, 6. suradnja s uiteljima, roditeljima, drugim djelatnicima kole. Izvannastavni struni rad vrednuje se: s jednim bodom: odravanje oglednog sata, predavanje na strunom skupu, pripremanje javne priredbe, pripremanje natjecanja; s dva boda: mentorstvo pripravnika do strunog ispita, objavljivanje strunog lanka, referat na dravnom kongresu s tri boda: mentorstvo studentima, recenzija udbenika s etiri boda: mentorstvo uenicima koji osvoje 1. 3. mjesta na meunarodnim natjecanjima, prijevod udbenika sa est bodova: autorstvo udbenika, objavljivanje istraivakog rada Izvannastavni struni rad vrednuje struno-pedagoki nadzornik. Elementi strunog usavravanja su: sudjelovanje na strunom usavravanju to ga ustrojava Ministarstvo i to ga provode strune ustanove, praenjem strune literature. Odluku o napredovanju donosi ministar znanosti, obrazovanja i porta. Zvanje mentor moe stei uitelj: koji ima najmanje 6 god radnog iskustva, koji je postigao ocjene vrlo uspjean ili izvrstan, koji je postigao najmanje 7 bodova iz izvannastavnog strunog rada, koji se redovito struno usavravao. Uitelji se biraju u zvanje mentora na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani. U sluaju da uitelji ne zadovolje ili ne dostave ocjene o svom radu Ministarstvu, gube steeno zvanje.

17

Zvanje savjetnika moe stei uitelj: koji ima najmanje 11 god. radnog iskustva, koji je postigao ocjenu izvrstan, koji je postigao najmanje 15 bodova iz izvannastavnog strunog rada, koji se redovito struno usavravao. Uitelji se biraju u zvanje savjetnika na 5 godina i mogu biti ponovno izabrani. U sluaju da uitelji ne zadovolje ili ne dostave ocjene o svom radu Ministarstvu, gube steeno zvanje. Postupak za napredovanje u zvanje savjetnika moe se pokrenuti najranije 5 godina nakon izbora u zvanje mentora. 47. kolski odbor Osnovnom kolom upravlja kolski odbor. kolski odbor donosi godinji plan i program rada kole, nadzire njegovo izvravanje, odluuje o financijskom planu i godinjem obraunu, odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa, predlae osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugih odluka vezanih za osnivaka prava, daje osnivau i ravnatelju kole prijedloge i miljenja o pojedinim pitanjima, te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i statutom kole. kolski odbor ima 9 lanova. etiri lana biraju zaposlenici kole iz reda uitelja tajnim glasovanjem, a dva lana biraju roditelji iz reda vijea roditelja. Tri lana odbora bira predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na ijem podruju je sjedite kole. lanovi kolskog odbora imenuju se na vrijeme od 4 godine i mogu biti ponovno imenovani. Odluke kolskog obora su pravovaljane ako za njih glasuje veina od ukupnog broja lanova kolskog odbora. kolski odbor: donosi ope akte, odluuje o uporabi dobiti, odluuje o promjeni djelatnosti kole, predlae statusne promjene, razmatra rezultate obrazovnog rada predlae promjenu naziva i sjedita kole, razmatra prijedloge graana u svezi kole, donosi odluku o ispisu uenika starijeg od 15 godina. Nain rada kolskoga odbora poblie se ureuje statutom. 48. Pravilnik o polaganju predmetnih i razrednih ispita Njime se utvruju razlozi, nain i vrijeme polaganja predmetnih i razrednih ispita i osnovnoj koli. Predmetne i razredne ispite mogu polagati uenici od 1.-8. razreda koji zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nisu pohaali redovno nastavu ili su ostali neocijenjeni iz pojedinih ili iz svih nastavnih predmeta. Predmetni i razredni ispit trebalo bi poloiti do 1.9. odnosno najkasnije do 30.9. Polae se pred komisijom: predsjednik (razrednik), ispitiva (uitelj odreenog predmeta), stalnog lana komisije. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela i odravaju su u pravilu dva ili vie dana. Pismeni traje 60 minuta, a usmeni 10 do 20 minuta. Predsjednik komisije rezultate proglaava isti dan ili najkasnije jedan dan nakon toga. 49. Pravilnik o upisu djece u osnovnu kolu Njime se ureuje postupak utvrivanja psihofizikog stanja djece prije upisa u O, te razlozi zbog kojih se moe odgoditi upis u toj godini. Prije upisa u O obavezno je utvrivanje psihofizikog stanja djeteta. Utvruje ga komisija koju ine: defektolog, psiholog ili pedagog, lijenik i uitelj. Komisija utvruje stanje djece u vremenu od 1.4. 30.6. Za djecu koja ne navre do 1. travnja tekue godina roditelj moe podnijeti zahtjev opinskom organu za kolstvo da uputi uvrsti u popis. Privremeno, a najdue 1 godinu, oslobaaju se djeca od pohaanja O: koja boluju od zaraznih bolesti ili se oporavljaju, koja boluju od drugih bolesti ili se oporavljaju. Ta djeca slijedee godine ponovno pristupaju pregledu. kola na kraju izrauje izvjetaj, struno miljenje i obrazloeni prijedlog odgoja i obrazovanja. 50. Grb i zastava Republike Hrvatske Zakonom o grbu, zastavi i himni RH ureuje se opis hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne RH, te opis zastave i lente predsjednika RH. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se Republika Hrvatska i izraava pripadnost Republici Hrvatskoj. Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik tita, te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu tita crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s pet iljaka koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom tita. U krunu je smjeteno pet manjih titova s povijesnim hrvatskim grbovima koji su poredani od lijeve na desnu stranu tita u ovom redu: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi

18

Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Omjer visine polja na glavnom titu i visine manjih titova u kruni je 1 : 2,5, a omjer irine polja na glavnom titu i irine manjih titova u kruni 1:1. Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu (zvijezdu Danicu) s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom (tzv. "Leljiva").

Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove (ili lavlje ili risje) glave. U jednom razdoblju hrvatske povijesti i ovaj grb je funkcionirao kao hrvatski grb . Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo.U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda. Grb je obrubljen crvenom crtom.
Legenda o grbu Hrvatska ima znaajnu ahovsku tradiciju. Poetak pripada legendi vezanoj uz hrvatski grb, "ahovnicu". Uzorak bijelih i crvenih kvadrata (44) kao grb Hrvatske prvi se put pojavljuje 1508. godine na portretu Fridrika III. Habsburkog, koji je naslikao Hans Burgkmair. Na dokumentu kojim Sabor 1. sijenja 1527. godine potvruje izbor Ferdinanda Habsburkog za hrvatskog kralja nalazi se kompletna ahovnica s 88 polja. Kasnije je nastala legenda kako je hrvatski kralj Drislav (spominje se i ime kralj Suronja), zarobljen od Mleana, igrao ahovski me u kojem mu je protivnik bio dud Petar II. Orseolo. Dobio je sve tri partije i time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon toga je stavio ahovsku plou u svoj grb. Grb Hrvatske rabi se: u sastavu peata i igova dravnih organa, u slubenim natpisima organa drutveno politikih zajednica, na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi, na slubenim aktima, na diplomama i svjedodbama. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer irine i duine zastave je 1 : 2. Boje zastave su poloene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka bo ja ini jednu treinu irine zastave. Grb Republike Hrvatske je smjeten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Sredinja toka grba poklapa se s tokom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

Zastava RH istie se: stalno na zgradama svih dravnih organa, u dane praznika RH, u dane alosti RH, u drugim prilikama utvrenim zakonom, viju ju brodovi i druga plovila, moe se isticati: na prijavnim skupovima (politikim, znanstvenim, kulturno umjetnikim, sportskim ...), drugim prilikama. U sveanim prilikama zastava RH podie se i sputa, istie i skida uz uobiajene poasti. Himna republike Hrvatske je Lijepa naa domovino. Autor teksta je Antun pl. Mihanovi. Pjesma je prvi put tiskana u Danici 1835. godine pod naslovom Horvatska domovino. Uglazbio ju je Josip Runjanin kao kadet u Glini 1846. godine, a njegov napjev, prema predaji, prvi je harmonizirao i notizirao V. Lichtenegger 1861. godine. Prvi put je pjevana kao hrvatska himna pod naslovom Lijepa naa prigodom izlobe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog drutva 1891. godine. Izvodi se: na poetku zasjedanja Sabora, pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku, pri ispraaju iz Republike Hrvatske, u drugim sluajevima; moe se izvodit i na: slubenim proslavama, politikim skupovima i drugim sveanim manifestacijama. Zastava predsjednika se koristi:na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi, na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik, u drugim sveanim prilikama.

19

Lenta predsjednika je znak predsjednike asti, sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave. Nosi se poloena preko desnog ramena. Predsjednik RH nosi lentu: na Dan dravnosti, pri predaji priznanja, kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, u drugim sveanim prilikama. 51. Pravilnik o obavezama uitelja i strunih suradnika u O Ovim pravilnikom utvruju se obaveze uitelja i strunih suradnika u O: uitelji u O izvode nastavu i druge obaveze neposrednog odgojno obrazovnog rada s uenicima, vode razrednitvo, te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno obrazovnog rada s uenicima poslove iz ovog lanka obavljaju i defektolozi s uenicima s tekoama u razvoju po posebnim planovima i programima Neposredni odgojno obrazovni rad podrazumijeva redovitu i izbornu nastavu, dodatni i dopunski rad, rad u izvannastavnim aktivnostima, voenje uenike zadruge, drutava i klubova, rad u produenom boravku, poduku plivanja, voenje javnih nastupa u umjetnikim kolama,... Razrednitvo je skup poslova koji uz poslove razrednika obuhvaa: planiranje i pripremanje, te provedbu plana i programa rada razrednog odjela, brigu o uenikoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, suradnju s roditeljima, brigu o podmirenju uenikih obaveza, voenje razrednog vijea, voenje razredne dokumentacije, provedbu uenikih izleta i ekskurzija. Poslovi koji proizlaze iz naravi neposredno odgojno obrazovnog rada: poslovi vezani uz poetak, odnosno zavretak kolske godine, poslovi vezani uz zavretak nastave, planiranje i programiranje neposrednog odgojno obrazovnog rada, pripremanje za nastavu, izrada dnevnih priprema, voenje pedagoke dokumentacije i oevidnika, stalno struno usavravanje, provoenje popravnih, razlikovnih, predmetnih i razrednih ispita, briga o kabinetima, deurstvo tijekom nastavnih radnih dana. Uitelji mogu obavljati i posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada kole ili odredaba zakona. Posebni poslovi jesu: satniarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnog povjerenika, povjerenika zatite na radu. Posebni poslovi obavljaju se kao posebna radna obaveza za koju se uitelji s punim radnim vremenom smanjuju redovite tjedne obaveze, a uitelju s nepunim vremenom, poveava radno vrijeme. Mogu se obavljati i ako radna obaveza koja u razrednoj nastavi mijenja nastavne predmete odgojnih podruja, a u predmetnoj razrednike poslove: nastavni sat odgojnih predmeta zamjenjuje se s 2, razrednikih poslova s 4 sata posebnih poslova. Satniarski poslovi obuhvaaju izradu rasporeda sati, rasporeda uporabe uionica, te rasporeda deurstava. Voditeljski poslovi obuhvaaju ustrojavanje i prenje rada smjene, rada podrunih odjela, organizaciju zamjene uitelja i sl. Struni suradnici obavljaju struno razvojne i druge strune poslove u skladu sa zahtjevima struke. Pedagog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, surauje s ustanovama, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju... Knjiniar planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, obavlja struno knjinine poslove, te poslove vezane uz kulturu i javnu djelatnost kole, surauje s knjinicama, knjiarama, nakladnicima. Psiholog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, radi s djecom koja trebaju strunu potporu o ouvanju psihikog zdravlja, surauje s ustanovama, struno se usavrava. Defektolog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno obrazovnom radu s uenicima, savjetuje i pomae u radu s uiteljima i strunim suradnicima vezano uz djecu s tekoama u razvoju, savjetuje i pomae roditeljima, sura uje s ustanovama, struno se usavrava, obavlja poslove na prevenciji poremeaja u ponaanju. Socijalni djelatnik prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika, organizira nabavu kolskog pribora i udbenika za socijalno ugroene... Zdravstveni djelatnik identificira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomo, izvodi vjebe s uenicima, savjetuje i pomae uenicima, roditeljima, struni suradnicima. Struni suradnici mogu obavljati poslove sindikalnog povjerenika, povjerenika zatite na radu.. Obaveze uitelja i strunih suradnika utvruje se godinjim planom i programom. Uitelju i strunom suradniku izdaje se pojedinani akt najkasnije do 30. rujna. RADNE OBAVEZE UITELJA a) Radne obaveze uitelja razredne nastave Uitelji RN duni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednog odgojno obrazovnog rada s uenicima u koliini propisanoj nastavnim planom za 1., 2., 3., i 4. razred, te obavljati razrednike i ostale poslove. U radnu obavezu ne ubrajaju se sati stranog jezika, vjeronauka, ni sati nastavni predmeta ako ih izvode predmetni uitelji.

20

Uitelji razredne nastave mogu se osloboditi od obaveze izvoenja dodatne i dopunske nastave, izvannastavnih aktivnosti, te nastavnih predmeta ako obavlja posebne poslove (satniarske, voditeljske) ili ako koristi pravo na manje tjedne obaveze: za 25 godina u 4 r oslobaa se tjelesnog, za 30 godina i od likovnog i za 35 godina i od glazbenog. Ukupne tjedne obaveze manje su za 25 godina staa za 2 sata, za 30 god. 4 sata, za 35 god. 6 sati. b) Radne obaveze uitelja predmetne nastave Uitelji predmetne nastave obvezni su izvoditi nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s uenicima u koliini utvrenoj ovim pravilnikom, te obavljati razrednike i ostale poslove iz lanka 38. ovoga ugovora u sklopu satnice do punoga radnog vremena. Ako uitelj predmetne nastave nije razrednik, moe umjesto ukupnih razrednikih poslova obavljati satniarske i voditeljske poslove ili druge posebne poslove 4 sata tjedno, u skladu s odredbama lanka 42. i 43. ovoga ugovora. Ako uitelj predmetne nastave posebne poslove ne obavlja kao zamjenu za razrednitvo, zaduuje se tim poslovima kao posebnom radnom obvezom u smislu odredbe stavka 1. lanka 41. ovoga ugovora. Tjedna obveza uitelja predmetne nastave u izvoenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika za puno radno vrijeme iznosi: 20 sati za uitelje hrvatskoga jezika, matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, 21 sat za uitelje stranih jezika, 22 sata za uitelje ostalih nastavnih predmeta, uitelje vjeronauka i informatike te uitelje u umjetnikim kolama. Uitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zaduen najmanje: 18 sati hrvatskoga jezika ili matematike te nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, 19 sati stranoga jezika, 20 sati ostalih nastavnih predmeta, vjeronauka ili informatike ili nastavnih predmeta u umjetnikoj koli. Ako jedan od dvaju ili vie uitelja ili jedini uitelj nastavnoga predmeta ne moe biti zaduen prema gore navedenom kriteriju, isti ipak ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zaduen najmanje: 16 sati hrvatskoga jezika, matematike ili nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, 17 sati stranoga jezika, 18 sati ostalih nastavnih predmeta, vjeronauka ili informatike ili nastavnih predmeta u umjetnikoj koli. Uitelji predmetne nastave u malim otonim, planinskim i seoskim kolama mogu ostvariti pravo na puno radno vrijeme i s manje sati redovite nastave uz posebno odobrenje Ministarstva.

21