( kategorija na webu, unutar rubrike za ESLJP) Kako podnijeti zahtjev Europskom sudu za ljudska prava?

KOJE ZAHTJEVE SUD MOE RAZMATRATI? Europski sud za ljudska prava meunarodna je institucija koja moe, pod odreenim uvjetima, razmatrati zahtjeve osoba koje se ale da su prekrena njihova prava po Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Spomenuta Konvencija je meunarodni ugovor kojim su se brojne europske drave obavezale osigurati odreena temeljna ljudska prava. Zajamena prava navedena su u samoj Konvenciji, te u Prvom, etvrtom, estom, Sedmom i Trinaestom Protokolu koje su prihvatile samo neke drave. Svi koji smatraju da su osobno ili izravno bili rtva povrede jednog ili vie temeljnih prava od strane jedne od drava, imaju pravo podnijeti zahtjev Sudu. Sud moe razmatrati samo zahtjeve koji se odnose na povredu jednog ili vie prava navedenih u Konvenciji i protokolima. Europski sud nije prizivni sud u odnosu na domae sudove, te ne moe ponititi ili izmijeniti njihove odluke. Sud, nadalje, ne moe izravno intervenirati u ime podnositelja zahtjeva kod organa u vezi kojih se podnosi alba. Sud moe razmatrati samo zahtjeve protiv drava koje su ratificirale Konvenciju ili protokol o kojem je rije, te koji se tiu dogaaja koji su se dogodili nakon odreenog datuma. Taj datum varira ovisno o dravi protiv koje se podnosi zahtjev, te ovisno o tome da li se zahtjev odnosi na pravo navedeno u samoj Konvenciji ili u jednom od protokola. Sudu se moe aliti iskljuivo u vezi predmeta koji su u nadlenosti javnih organa vlasti (zakonodavstva, uprave, suda, itd.) jedne od tih drava. Sud ne moe razmatrati zahtjeve protiv pojedinaca ili privatnih organizacija. U skladu s uvjetima navedenim u lanku 35. stavku 1. Konvencije, Sud moe razmatrati zahtjev tek nakon to su iscrpljeni svi domai pravni lijekovi i unutar razdoblja od est mjeseci od dana donoenja konane odluke. Sud nee moi razmatrati nijedan zahtjev koji ne zadovoljava navedene uvjete doputenosti. Stoga je neophodno da se prije obraanja Sudu iscrpe svi pravni lijekove u dravi protiv koje se podnosi alba, a koji su relevantni za dani predmet. Ukoliko se to ne uini, biti e potrebno dokazati da bi takva sredstva bila nedjelotvorna. U skladu s tim, prvo se podnositelj mora obratiti domaim sudovima, ukljuujui i albu najviem sudu koji ima nadlenost u tom predmetu. U toj albi je potrebno iznijeti, barem u osnovi, iste pritube koje e kasnije biti iznesene u zahtjevu Sudu. Kada se koriste odgovarajui pravni lijekovi, potrebno je potovati sva pravila postupka, ukljuujui vremenske rokove. Sud nee moi razmatrati zahtjev ukoliko je alba odbijena jer je podnesena prekasno ili je podnesena pogrenom sudu ili nije potovan odgovarajui postupak.

Meutim, ukoliko je alba uloena na sudsku odluku kao to je presuda ili kazna, nije potrebno uloiti zahtjev za ponavljanje postupka nakon to ste proli redovite albene sudske postupke. Takoer se ne moraju iskoristiti pravni lijekovi koji nemaju utjecaja na ishod predmeta, ili traiti oprost ili pomilovanje. Peticije (upuene parlamentu, predsjedniku drave ili vladi, ministru ili ombudsmanu) se ne smatraju djelotvornim pravnim lijekovima kojima se podnosite treba koristiti. Nakon to je donesena odluka najvieg nadlenog domaeg suda ili organa, podnijeti zahtjev Sudu se mora podnijeti u roku od est mjeseci. Razdoblje od est mjeseci rauna se od datuma kada je konana odluka u redovitom sudskom postupku dostavljena podnositelju zahtjeva ili njegovom zastupniku, a ne od datuma eventualnog kasnijeg odbijanja zahtjeva za ponavljanjem postupka ili molbe za oprost ili pomilovanje, ili bilo kojeg drugog zahtjeva nekom od organa koji nema utjecaja na ishod spora. Razdoblje od est mjeseci prekida se u trenutku kada Sud primi bilo prvi dopis podnositelja u kojem je jasno iznesen makar samo u osnovnim crtama predmet zahtjeva koji se eli podnijeti, bilo ispunjeni obrazac zahtjeva. Ukoliko se dopisom samo trae informacije od Suda, time se ne prekida rok od est mjeseci koji je potrebno potovati. Vie od 90% zahtjeva koje Sud razmotri bude proglaeno nedoputenima jer ne zadovoljavaju jedan ili vie od gore navedenih uvjeta. (podkategorija na webu) KAKO PODNIJETI ZAHTJEV SUDU Slubeni jezici Suda su engleski i francuski, no, tajnitvu Suda se moe obratiti i na jednom od slubenih jezika drava koje su ratificirale Konvenciju. U poetnoj fazi postupka dopisi koje upuuje Sud takoer mogu biti na tom jeziku. Meutim, u kasnijoj fazi postupka, u sluaju da Sud zahtjev ne proglasi nedoputenim na osnovi podnesaka koji su dostavljeni ve odlui zatraiti od Vlade da dostavi pismena oitovanja vezano uz dane pritube, svi dopisi Suda bit e na engleskom ili francuskom, te ete se podnositelj u daljnjim podnescima takoer u principu morati koristiti engleskim ili francuskim. Zahtjev Sudu moe se podnijeti iskljuivo putem regularne pote. Ukoliko je zahtjev dostavljen putem elektronske pote ili telefaksom, isti se mora potvrditi putem regularne pote. Po primitku prvog dopisa podnositelja ili ispunjenog obrasca zahtjeva, tajnitvo Suda e izvijestiti podnositelja o otvaranju spisa na njegovo ime. Broj tog spisa mora se navesti u svim daljnjim dopisima. Nadalje, tajnitvo moe zatraiti dostavu dodatnih podataka, dokumenata ili pojedinosti vezanih uz albu. Tajnitvo ne moe pruiti podatke o zakonima i drugim propisima te pravu drave protiv koje je alba podnesena, niti moe davati pravne savjete koji bi se ticali zahtjeva te tumaenja domaeg prava.

U interesu je podnositelja da bez nepotrebnog odlaganja odgovara na dopise tajnitva. Ukoliko se odgovori sa zakanjenjem ili se propusti odgovoriti na dopis koji Vam je uputilo tajnitvo, Sud moe zakljuiti da podnositelj ne eli ustrajati u svom zahtjevu. Stoga e, ukoliko u roku od godine dana ne zaprimi ispunjeni obrazac zahtjeva ili podnositelj ne odgovori pravovremeno na bilo koji dopis koji tajnitvo uputi, spis biti uniten. Ukoliko se alba odnosi na jedno od prava zajamenih Konvencijom ili njenim protokolima te su zadovoljeni navedeni uvjeti, potrebno je paljivo i itko ispuniti obrazac zahtjeva te ga vratiti tajnitvu u roku od est tjedana. U skladu s uvjetima pravila 47. Poslovnika Suda, u zahtjevu nuno treba: (a) ukratko iznijeti injenice na koje se podnosi alba te izloiti prirodu albe; (b) naznaiti prava zajamena Konvencijom za koja se smatra da su u Vaem sluaju bila povrijeena; (c) navesti pravne lijekove koje su iskoriteni; (d) navesti sve slubene odluke vezane uz predmet, pri emu treba navesti datum svake odluke, naziv suda ili organa koji je odluku donio, te ukratko iznijeti sadraj same odluke. Zahtjevu je potrebno priloiti kopije svih odluka. U skladu s pravilom 45. Poslovnika Suda, obrazac zahtjeva mora potpisati podnositelj zahtjeva ili njegov zastupnik. Ukoliko podnositelj ne eli da njegov identitet bude dostupan javnosti, mora to zatraiti te iznijeti razloge za takvo odstupanje od pravila o dostupnosti podataka u postupku javnosti. Sud moe odobriti anonimnost u iznimnim i opravdanim sluajevima. Da bi zahtjev Sudu bio podnesen, nije potrebno imati odvjetnika, a zastupnik podnositelja ne mora biti odvjetnik. Meutim, kada Sud zatrai od Vlade da dostavi pismena oitovanja vezano uz podnesenu albu, u principu e podnositelj morati imati odvjetnika koji e ga zastupati u daljnjem postupku. Odvjetnik, osim u iznimnim sluajevima, mora biti ovlaten za obavljanje odvjetnike prakse u jednoj od drava potpisnica Konvencije te mora posjedovati odgovarajue znanje jednog od slubenih jezika Suda (engleskog ili francuskog). Ukoliko podnositelj ima pravnog zastupnika, uz obrazac zahtjeva mora dostaviti punomo kojom njega ili nju ovlauje da ga predstavlja u postupku pred Sudom. Zastupnik pravne osobe (tvrtke, udruenja, i sl.) ili grupe pojedinaca mora dostaviti dokaz da je ovlaten zastupati tu pravnu osobu ili grupu pojedinaca. Sud ne jami pravnu pomo u poetnoj fazi, prije odluke o komunikaciji zahtjeva. U kasnijoj fazi postupka nakon to Sud odlui komunicirati zahtjev vladi drave protiv koje je podnesena alba te od nje zatrai pismena oitovanja podnositelj moe imati pravo na besplatnu pravnu pomo ukoliko nema dovoljno sredstava za plaanje trokova odvjetnika, te ukoliko

Sud smatra da je dodjela takve pomoi neophodna za ispravno voenje postupka. (Tekst je dijelom prenesen i sastavljen uz pomo informacija dostupnih na slubenim stranicama Europskog suda za ljudska prava te Centra za ljudska prava)