ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I. OPE ODREDBE Predmet normiranja lanak 1.

(1) Ovim se zakonom (u daljnjem tekstu: Zakon) ureuje visoko obrazovanje, osnivanje i ustroj visokih uilita, vrednovanje i financiranje, ustroj i izvedba prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, te statusna pitanja studenata i akademskih nastavnika. (2) Zakonom se ureuje i status drugih pravnih osoba ija djelatnost osigurava rad sustava visokog obrazovanja, ako su osnovane u sastavu visokih uilita. (3) Na statusna pitanja koja ovim Zakonom nisu drukije ureena primjenjuju se, na odgovarajui nain, odredbe Zakona o ustanovama. (4) Izrazi koji se u Zakonu koriste u mukom rodu odnose se na oba spola. Osnovni pojmovi lanak 2. (1) U Zakonu su u uporabi pojmovi sa sljedeim znaenjem: Visoko uilite - ustanova visokog obrazovanja ovlatena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenog, visokostrunog ili umjetnikog rada; Sveuilite - visoko uilite koje se ustrojava s fakultetima, umjetnikim akademijama i/ili s odjelima ili samo s odjelima (sastavnice sveuilita), te obavlja znanstvena istraivanja i visokostruni rad, ustrojava i izvodi prijediplomske, diplomske i poslijediplomske studije, te razvija vrhunsko umjetniko i tehnoloko stvaralatvo; Veleuilite - visoko uilite koje ustrojava i izvodi prijediplomske i diplomske strune studije i razvija visokostruni i umjetniki rad; Visoka kola - visoko uilite koje ustrojava i izvodi prijediplomski studij, i razvija visokostruni i umjetniki rad; Studij - program kojeg ustrojava i izvodi visoko uilite, a ijim zavravanjem student stjee visoku naobrazbu i odgovarajui struni naziv i akademski stupanj;

Studij na daljinu - pouavanje kada su student i akademski nastavnik fiziki udaljeni uz uvjet koritenja raunalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala; Prijediplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na razini visokog uilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski naziv baccalaureus/baccacalaurea uz naznaku znanstvenog podruja; Diplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na razini sveuilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski naziv sveuilini magistar struke, odnosno doktor struke za sveuiline studije medicine, stomatologije i veterine; Diplomski struni studij struni visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na razini veleuilita, a ijim zavravanjem student stjee akademski naziv magistar struke; Poslijediplomski studij - visokoobrazovni program koji se ustrojava i izvodi na razini sveuilita, a ijim zavravanjem se stjee akademski stupanj magistra ili doktora znanosti, odnosno magistra ili doktora umjetnosti; Student - osoba koja studira na prijediplomskom, diplomskom ili strunom diplomskom ili poslijediplomskom studiju; Mobilnost studenata - ostvarivanje dijela studijskog programa (semestra, akademske godine) na drugom visokog uilitu; Mobilnost nastavnika - provoenje istraivanja i/ili sudjelovanja u nastavnom procesu u drugoj znanstvenoj pravnoj osobi; Akademski nastavnik - osoba koja se bavi znanstvenim, odnosno strunim ili umjetnikim radom ili koja izvodi nastavu na visokom uilitu i zaposlena je na znanstveno-nastavnom ili nastavnom radnom mjestu; Akademska nastavna dopusnica (venia docendi) - akt koji donosi upravljako tijelo na sveuilitu, na nain propisan opim aktom sveuilita, kojim se osobi odobrava izvoenje nastave na sveuilitu; Znanstvena pravna osoba pravna osoba koja se bavi znanstvenim istraivanjima i upisana je u Upisnik znanstvenih pravnih osoba ministarstva nadlenog za znanost (u daljnjem tekstu: Ministarstvo);

Znanstveni novak - osoba izabrana na radno mjesto znanstvenog novaka radi stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti i upisana u Upisnik znanstvenih novaka; Suradnik postdoktorand - osoba s akademskim stupnjem doktora znanosti, izabrana na radno mjesto suradnika postdoktoranda radi usavravanja u samostalnom znanstvenom istraivanju. Temeljna naela i ciljevi lanak 3. (1) Temeljna naela visokog obrazovanja su: - akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita u skladu s Ustavom i ovim Zakonom; - sloboda pouavanja, znanstvenog istraivanja i umjetnikog stvaralatva; - nedjeljivost sveuilinog nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno umjetnikog stvaralatva; - etinost i odgovornost nastavnika i studenata; - ukljuenost u meunarodni visokoobrazovni sustav, posebice u europski sustav visokog obrazovanja, te - potivanje i afirmacija ljudskih prava. (2) Temeljni cilj visokog obrazovanja je odgovoran doprinos u podizanju razine opeg obrazovanja i kvalitete ivota u Rapublici Hrvatskoj putem: - prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja; - znanstvenog istraivanja i umjetnikog stvaralatva. Akademske slobode i akademska samouprava lanak 4. (1) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice, a obuhvaaju slobodu znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje i udruivanja, potujui etika naela te odgovornost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sukladno Ustavu Republike Hrvatske, ovom Zakonu i zakonu kojim se ureuje podruje znanosti. (2) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj obuhvaa:

- utvrivanje pravila studija; - utvrivanje uvjeta za upis studenata na temelju sustava vanjskog vrednovanja najmanje etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja; - izbor akademskih nastavnika te - upravljanje resursima s kojima visoka uilita raspolau u skladu s Ustavom i Zakonom. II. NACIONALNO VIJEE ZA VISOKO OBRAZOVANJE I ZNANOST Zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost lanak 5. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i znanost (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijee) skrbi o sustavnom razvoju visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, a osobito: - ocjenjuje u trogodinjem razdoblju stanje u znanosti i visokom obrazovanju, poloaj i razvoj visokog obrazovanja i znanosti sa stajalita meunarodne usporedivosti, kakvoe i drutvene svrhovitosti, na temelju vrednovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje; - predlae Hrvatskom Saboru Strategiju razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od pet godina; - temeljem Strategije razvoja znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj utvruje prioritetna podruja znanstvenih istraivanja nacionalne znanstvene prioritete; - na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja daje miljenje o potrebi osnivanja, statusnih promjena i prestanka rada znanstvenih pravnih osoba; - predlae Vladi Republike Hrvatske strateki dokument mree znanstvenih pravnih osoba osnovanih od Republike Hrvatske; - daje miljenje na predloene strategije razvoja znanstvenih pravnih osoba i sveuilita osnovanih od Republike Hrvatske; - predlae Vladi Republike Hrvatske smjernice za financiranje znanosti i visokog obrazovanja za narednu proraunsku godinu; - raspravlja pitanja od vanosti za visoko obrazovanje i znanost te predlae i potie donoenje mjera za njezino unaprjeenje; - na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministar) daje miljenje o kriterijima za raspodjelu proraunskih sredstava za visoko obrazovanje;

- na zahtjev ministra nadlenog za poslove visokog obrazovanja utvruje potrebu osnivanja, statusnih promjena i prestanka rada javnih visokih uilita; - predlae Vladi Republike Hrvatske strateki dokument mree visokih uilita osnovanih od Republike Hrvatske. (2) Nacionalno vijee razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanim za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. (3) lanovi Nacionalnog vijea te lanovi njegovih radnih tijela izuzet e se od odluivanja u pitanjima kada kod njih postoji mogunost sukoba interesa to se poblie ureuje poslovnikom o radu Nacionalnog vijea. (4) Nacionalno vijee jednom godinje objavljuje izvjee o svojem radu na mrenim stranicama Vlade Republike Hrvatske. Poslovnik o radu Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost lanak 6. Rad Nacionalnog vijea ureuje se poslovnikom koji se donosi natpolovinom veinom ukupnog broja lanova. Sastav i nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost lanak 7. (1) Nacionalno vijee ima devetnaest lanova. (2) Predsjednik Nacionalnog vijea po poloaju je predsjednik Vlade Republike Hrvatske. (3) Nacionalno vijee ima dva zamjenika. Jedan zamjenik po poloaju je Ministar i jedan od lanova iz stavka 5. ovog lanka kojeg izmeu sebe biraju lanovi Nacionalnog vijea. (4) lanovi Nacionalnog vijea po poloaju su i: - ministar nadlean za financije; - predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora; - potpredsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora.

(5) Ostale lanove Nacionalnoga vijea imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od etiri godine na sljedei nain: - za svako znanstveno podruje iz zakona kojim se ureuje podruje znanosti imenuje po dva lana; - iz umjetnikog podruja imenuju se po dva lana. lanak 8. (1) Na temelju javno objavljenog poziva Ministarstva, kandidate za lanove Nacionalnoga vijea predlau znanstvene pravne osobe. (2) Vlada Republike Hrvatske imenuje lanove Nacionalnoga vijea na prijedlog Ministarstva, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika sveuilita i drugih znanstvenih pravnih osoba. Razrjeenje imenovanih lanova nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i znanost lanak 9. (1) Imenovani lan Nacionalnoga vijea moe biti razrijeen dunosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako: - sam zatrai razrjeenje; - ne ispunjava dunosti lana; - izgubi sposobnost obnaanja dunosti; - svojim ponaanjem povrijedi ugled dunosti koju obnaa. (2) Postupak radi utvrivanja uvjeta za razrjeenje lana mogu pokrenuti predsjednik Nacionalnog vijea ili najmanje pet lanova Nacionalnog vijea, podnoenjem zahtjeva predsjedniku Nacionalnog vijea. (3) Nakon primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga lanka, predsjednik Nacionalnog vijea e imenovati povjerenstvo iz reda svojih lanova na temelju ijeg izvjea e odluiti hoe li Vladi Republike Hrvatske predloiti razrjeenje lana Nacionalnog vijea ili e odbiti zahtjev kojim je postupak pokrenut. (4) U povjerenstvu iz stavka 3. ovog lanka ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea koji su podnijeli zahtjev za pokretanje postupka radi utvrivanja uvjeta za razrjeenje lana Nacionalnog vijea.

III. VISOKA UILITA Vrste visokih uilita i njihova zadaa lanak 10. (1) Visoka uilita su sveuilite sa svojim sastavnicama, veleuilite i visoka kola. IV. SVEUILITE lanak 11. (1) Sveuilite se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz izvedbu prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija, djelatnosti znanstvenih istraivanja i umjetnikog stvaralatva te strunog rada. (2) Sveuilite se osniva, ustrojava i djeluje kroz pravni okvir koji se ureuje Zakonom o sveuilitu. V. VELEUILITA I VISOKE KOLE lanak 12. (1) Veleuilite se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz izvedbu vie prijediplomskih studija i strunog diplomskog studija te strunog rada. (2) Visoka kola se osniva radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja kroz ustroj i izvedbu prijediplomskog studija te stunog rada. (3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita kao svoje sastavnice. (4) Veleuilita i visoke kole mogu osnivati posebne ustrojbene jedinice za obavljanje djelatnosti iz podruja prehrane i smjetaja studenata sukladno Zakonu o ustanovama. Javna i privatna veleuilita i visoke kole lanak 13. (1) Veleuilita i visoke kole mogu biti javni i privatni.

(2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovog lanka su ona koja osniva: - Vlada Republika Hrvatske uredbom te - gradovi i upanije odlukom svog predstavnikog tijela uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. (3) Privatno veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. Upisnik visokih uilita lanak 14. (1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu, Zakonu o sveuilitu i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova moe zapoeti obavljanje djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa u Upisnik visokih uilita i registar ustanova pri trgovakom sudu. (2) Upisnik visokih uilita vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom propisuje sadraj, oblik i nain voenja Upisnika te postupak upisa. (3) Upis u Upisnik visokih uilita obavlja se na temelju Zakona i opih akata kojima se ureuje osiguranje kvalitete i uinkovitosti u visokom obrazovanju. (4) Rjeenje o zahtjevu za upis visokih uilita u Upisnik donosi Ministar. (5) Rjeenje kojim se odbija zahtjev za upis u Upisnik visokih uilita upravni je akt protiv kojeg nije doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni spor. lanak 15. (1) Gubitak statusa visokog uilita i brisanje iz Upisnika visokih uilita rjeenjem odreuje Ministar na temelju rezultata vrednovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. (2) Rjeenje kojim se odreuje brisanje visokog uilita iz Upisnika upravni je akt protiv kojeg nije doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni spor.

Visoka vjerska uilita lanak 16. (1) Visoka vjerska uilita (veleuilita i visoke kole) osnovana po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka uilita iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona. (2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao sastavnice nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivatelja uilita, uz potivanje meunarodnih ugovora. (3) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu vjerske naravi sukladno odredbama ovoga Zakona za privatna visoka uilita. Tijela veleuilita i visoke kole lanak 17. (1) Veleuilite i visoka kola imaju: - dekana - nastavniko vijee - upravno vijee te - druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuje statutom ili drugim opim aktom. Dekan veleuilita i visoke kole lanak 18. (1) Dekan ima prava i obveze ravnatelja u smislu Zakona o ustanovama. (2) Nastavniko vijee utvruje i predlae kandidate, na nain i u postupku utvrenim statutom veleuilita ili visoke kole. (3) Dekana veleuilita i visoke kole imenuje i razrjeava upravno vijee. (4) U sluaju da upravno vijee ne izabere ni jednog od predloenika, upravno vijee imenuje vritelja dunosti dekana, u skladu s odredbama Zakona o ustanovama. (5) Za akademska pitanja dekan je odgovoran nastavnikom vijeu, a za zakonitost rada odgovaran je upravnom vijeu.

Nastavniko vijee lanak 19. (1) Nastavniko vijee veleuilita i visoke kole ine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa statutom. (2) Nastavniko vijee, sukladno statutu, odluuje o nastavnim i strunim pitanjima i drugim pitanjima vanim za obavljanje djelatnosti. (3) Studenti ine najmanje 10% ukupnog broja lanova nastavnikog vijea. Studente lanove nastavnikog vijea biraju studenti u skladu sa statutom veleuilita i visoke kole. (4) Prilikom odluivanja studenata u nastavnikom vijeu, za pitanja od posebnog interesa za studente, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Nakon suspenzivnog veta nastavniko vijee ponovno raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od osam dana. U ponovljenom odluivanju nema suspenzivnog veta. Nain upotrebe studentskoga suspenzivnog veta, kao i potrebna veina u ponovnom odluivanju nakon suspenzivnog veta, poblie se utvruju statutom veleuilita i visoke kole. (5) Pitanja od posebnog interesa za studente, predviena stavkom 4. ovog lanka su: - promjena sustava studija - osiguranje kvalitete studija - donoenje nastavnog programa studija - utvrivanje izvedbenih programa studija - studentski standard. Upravno vijee lanak 20. (1) Upravno vijee veleuilita ili visoke kole ima pet lanova od kojih tri imenuje osniva, s time da najmanje jedan lan mora biti strunjak iz podruja djelatnosti veleuilita, jednog bira nastavniko vijee veleuilita ili visoke kole, a jednog radniko vijee veleuilita ili visoke kole. (2) Predsjednika upravnog vijea bira se veinom lanova svih lanova vijea. Dekan veleuilita i visoke kole sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava glasovanja.

(3) Upravno vijee brine o ostvarivanju djelatnosti veleuilita i visoke kole prema aktu o osnivanju i statutu, posebice brine o zakonitosti njihova rada, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, provoenju odluka nastavnikog vijea, daje suglasnost na pojedine odluke dekana i nastavnikog vijea sukladno statutu, te obavlja ostale poslove predviene statutom. Dekanska konferencija lanak 21. (1) Dekansku konferenciju ine dekani svih veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj. (2) Dekanska konferencija odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje i razvoj veleuilita i visokih kola: - predlae nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na nastavna radna mjesta; - sudjeluje u postupku kolektivnog pregovaranja s predstavnicima sindikata; - prati rad i razvoj veleuilita i visokih kola i o tome donosi preporuke i miljenja; - obavlja druge poslove predviene ovim zakonom i poslove koje mu povjere visoka uilita. (2) Dekanska konferencija donosi poslovnik o svom radu. VI. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA Provedba visokog obrazovanja lanak 22. (1) Visoko obrazovanje provodi se na sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama. Studiji na sveuilitu lanak 23. (1) Sveuilite ustrojava i izvodi: - prijediplomski studij - diplomski studij te - poslijediplomski studij.

(2) Iznimno se odreeni studijski programi na sveuilitima ustrojavaju i izvode kao integrirani prijediplomski i diplomski studij. Studiji na veleuilitu lanak 24. (1) Veleuilite je ustanova koja ustrojava i izvodi najmanje dva prijediplomska studija. (2) Iznimno, veleuilite ustrojava i izvodi struni diplomski studij kao nastavak prijediplomskog studija iz stavka 1. ovog lanka. (3) Odobrenje za ustroj i izvedbu studija iz stavka 1. i 2. ovog lanka daje Agencija za znanost i visoko obrazovanje sukladno pravilniku kojeg donosi Ministar. (3) Javnu ispravu o zavrenom studiju iz stavka 1. i 2. ovog lanka izdaje veleuilite na kojem se izvodi studij. Studij na visokoj koli lanak 25. (1) Visoka kola je ustanova koja ustrojava i izvodi jedan prijediplomski studij. Ustroj veleuilita i visoke kole lanak 26. (1) Statutom veleuilita i visoke kole ureuju se pitanja unutarnjeg ustroja, upravljanja i odluivanja. (2) Statut veleuilita i visoke kole donosi upravno vijee na prijedlog nastavnikog vijea, uz suglasnost osnivaa. Poslijediplomski studij na nacionalnom znanstvenom institutu lanak 27. (1) Nacionalni znanstveni instituti mogu iznimno organizirati i izvoditi poslijediplomske studije iz znanstvenih podruja svoje temeljne djelatnosti. (2) Odobrenje za ustroj i izvedbu poslijediplomskog studija iz stavka 1. ovog

lanka daje Agencija za znanost i visoko obrazovanje prema pravilniku kojeg donosi Ministar. (3) Ustrojstvo, izvedba i zavretak poslijediplomskog studija provodi se prema odredbama Zakona. Prijediplomski studij lanak 28. (1) Prijediplomski studij traje tri ili etiri godine. Uvjet za zavretak studija je steenih 180 ili 240 ECTS bodova. (2) Prijediplomski studij osposobljava studente za struni rad i zapoljavanje na odreenim strunim poslovima srednje sloenosti, odnosno za diplomski studij. Zavretak prijediplomskog studija lanak 29. (1) Zavretkom prijediplomskog studija stjee se akademski naziv baccalaureus uz naznaku struke, koji se koristi u domaem i meunarodnom pravnom prometu. (2) Kratica bacc. akademskog naziva baccalaureus uz naznaku struke, stavlja se iza imena i prezimena osobe. Struni diplomski studij lanak 30. (1) Uvjet za upis na struni diplomski studij je zavretak prijediplomskog studija. (2) Struni diplomski studij traje jednu ili dvije godine. (3) Struni diplomski studij osposobljava studente za bavljenje strukom na najvioj razini ime se stjeu uvjeti za neposredno ukljuivanje u proces rada unutar jedne struke.

(4) Uvjet za upis jednogodinjeg strunog diplomskog studija je steenih 240 ECTS bodova. (5) Uvjet za zavretak strunog diplomskog studija je steenih 60 ili 120 ECTS bodova. (6) Struni diplomski studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom se stjee najmanje 60 ECTS bodova. (7) Ukupan broj bodova koji se stjeu na prijediplomskom i strunom diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Diplomski studij lanak 31. (1) Uvjet za upis na diplomski studij je zavretak prijediplomskog studija. (2) Diplomski studij traje jednu ili dvije godine. (3) Uvjet za upis jednogodinjeg diplomskog studija je steenih 240 ECTS bodova. (4) Uvjet za zavretak diplomskog studija je steenih 60 ili 120 ECTS bodova. (5) Diplomski studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom se stjee najmanje 60 ECTS bodova. (6) Diplomski studij osposobljava studente za radni odnos u struci na najvioj razini ime se stjeu uvjeti za primjenu strunih znanja i vjetina u radnom procesu te nastavak znanstvenog usavravanja. (7) Ukupan broj bodova koji se stjeu na prijediplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Zavretak diplomskog studija i strunog diplomskog studija lanak 32. (1) Zavretkom strunog diplomskog studija stjee se akademski naziv magistar

(mag.) uz naznaku struke. (2) Zavretkom diplomskog studija stjeu se akademski nazivi: - za sveuilini studij medicine, veterine i stomatologije doktor (dr.) uz naznaku struke; - za programe iz podruja tehnikih znanosti magistar inenjer (univ.mag.ing.) uz naznaku struke; - za ostale programe sveuilini magistar (univ. mag.) uz naznaku struke. (3) Kratice akademskih naziva dr., univ. mag., univ. mag. ing. i mag. stavljaju se iza imena i prezimena osobe. Poslijediplomski studij lanak 33. (1) Poslijediplomski studij moe se upisati nakon zavretka diplomskog studija na sveuilitu. (2) Iznimno, poslijediplomski studij moe se upisati nakon zavretka strunog diplomskog studija nakon pet godina radnog iskustva u struci, uz uvjet upisa razlikovnog semestra/semestara na temelju odluke tijela sveuilita. (3) Poslijediplomski studij upisuje se za stjecanje: - naziva specijalist struke ; - akademskog stupnja magistar znanosti, odnosno magistra umjetnosti te - akademskog stupnja doktor znanosti, odnosno doktora umjetnosti.

Zavretak poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja magistar znanosti/umjetnosti lanak 34. (1) Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti, odnosno magistra umjetnosti traje u pravilu dvije godine i stjee se od 90 do 120 ECTS bodova.

(2) Ispunjenjem svih propisanih uvjeta studija iz stavka 1. ovog lanka i javnom obranom magistarskog rada, stjee se akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), odnosno magistra umjetnosti (mr.art.). (3) U magistarskom radu student postdiplomand samostalno obrauje zadanu temu iz znanstvenog podruja i obvezan je, odgovarajuom znanstvenom metodom i sistematski, izloiti rezultate primijenjenog ili razvojnog znanstvenog istraivanja za razvoj gospodarstva ili struke u znanstvenom podruju. (4) Kratica akademskog stupnja mr. sc. i mr. art. stavlja se ispred imena i prezimena. Zavretak poslijediplomskog studija za stjecanje akadmeskog stupnja doktor znanosti /umjetnosti lanak 35. (1) Poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti traje u pravilu tri godine i stjee se od 180 do 240 ECTS bodova. (2) Poslijediplomski doktorski studij moe upisati osoba koja ima osigurano znanstveno osposobljavanje ili umjetniko usavravanje u znanstvenoj pravnoj osobi. (3) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti mogu upisati doktorski studij u trajanju od dvije godine, a temeljem odluke odgovarajueg strunog vijea sveuilita. (4) Nakon zavretka studija i ispunjenja svih uvjeta uspjenom javnom obranom disertacije mogu stei akademski stupanj doktora znanosti. Javna obrana disertacije najavljuje se na mrenim stranicama sveuilita osam dana prije dana obrane. (5) Sveuilite, organizator poslijediplomskog studija za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti duno je objaviti disertaciju na mrenim stranicama. (6) U disertaciji (doktorskom radu) mora biti ostvaren originalni, samostalni znanstveni rad, po metodologiji obrade i doprinosu znanstvenim istraivanjima prikladan za utvrivanje sposobnosti pristupnika za samostalno znanstveno istraivanje.

(7) Kratica akademskog stupnja dr. sc. i dr. art. stavlja se ispred imena i prezimena. Poslijediplomski specijalistiki studij lanak 36. (1) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij koji traje jednu do dvije godine i zavretkom kojeg se stjee do 60 ECTS bodova i zvanje specijalista odreene struke. (2) Naziv specijalist, odnosno njegova kratica (spec.) dodaju se akademskom nazivu iz lanka 32. Zakona. Iznimno, zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija medicine, stomatologije ili veterine stjee se naziv sveuilini magistar specijalist (univ.mag.spec.) odnosno njegova kratica dodaje se akademskom nazivu iz lanka 32. Zakona. Prijenos ECTS bodova lanak 37. (1) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova izmeu razliitih studija unutar jednog visokog uilita propisuju se opim aktom visokog uilita. (2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova izmeu jednakih ili slinih studija razliitih visokih uilita ureuje se opim aktom visokih uilita ili ugovorom izmeu visokih uilita. Ugovor o suradnji visokih uilita i znanstvenih pravnih osoba lanak 38. (1) Visoka uilita mogu suraivati sa znanstvenim pravnim osobama u znanstvenim istraivanjima i u izvoenju studijskog programa sukladno svojim strategijama. (2) Suradnja visokih uilita i znanstvenih pravnih osoba, u znanstvenim istraivanjima i u izvoenju studijskih programa na visokom uilitu, ureuje se ugovorom izmeu znanstvene pravne osobe i visokog uilita sukladno ovom Zakonu.

(3) Ugovor o suradnji u izvoenju studijskih programa iz stavka 2. ovog lanka u pravilu sadri: - naziv i opis studijskog programa koji je predmet suradnje; - svi oblici nastave kojima se izvodi studijski program, vrijeme, nain i koliina izvoenja svih oblika nastave; - popis znanstvenika zaposlenih na znanstvenim radnim mjestima koji sudjeluju u izvoenju nastave u okviru studijskog programa; - iznos financijskih obveza koje su predmet ugovora; - primjenu propisa i pojedinanih akata o radnom vremenu, normi rada i plaama zaposlenih u znanstvenim pravnim osobama i visokim uilitima; - primjenu propisa i pojedinanih akata kojima se ureuje prekovremeni rad zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju; - zatitu interesa studenata i javnosti u pogledu naina i vremena izvedbe studijskog programa; - te druga pitanja kojima se ureuje suradnja znanstvenih pravnih osoba i visokih uilita. (4) Ugovor o provedbi znanstvenog istraivanja iz stavka 2. ovog lanka u pravilu sadri: - predmet i sadraj znanstvenog istraivanja; - mjesto i trajanje istraivanja; - iznos financijskih obveza koje su predmet ugovora; - prava i obveze ugovornih strana i ostalih sudionika znanstvenog istraivanja; - popis znanstvenika koji sudjeluju u znanstvenom istraivanju; - primjenu propisa i pojedinanih akata o radnom vremenu, normi rada i plaama zaposlenih u znanstvenim pravnim osobama i visokim uilitima; - primjenu propisa i pojedinanih akata kojima se ureuje prekovremeni rad zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju; - praenje i izvjeivanje o provedbi znanstvenog istraivanja; - intelektualno vlasnitvo; - objavu rezultata istraivanja i prezentacija; - raspolaganje opremom; - te druga pitanja koja ureuju suradnju znanstvenih pravnih osoba i visokih uilita. Cjeloivotno uenje lanak 39.

(1) Visoka uilita mogu osnivati programe strunog usavravanja za potrebe cjeloivotnog uenja. (2) Program strunog usavravanja iz stavka 1. ovog lanka studijem u smislu ovoga Zakona. ne smatra se

(3) Po zavretku programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje odgovarajuu potvrdu koja moe biti vrednovana ECTS bodovima na temelju odluke tijela odreenog opim aktom sveuilita, odnosno nastavnikog vijea veleuilita i visoke kole. (4) Oblik i sadraj potvrde iz stavka 3. ovog lanka propisuje Ministar pravilnikom. Kapacitet i kvota visokog uilita, upis na studij, ustroj i izvedba studija lanak 40. (1) Kapacitet visokog uilita utvruje Agencija za znanost i visoko obrazovanje. (2) Broj studenata unutar kapaciteta visokog uilita (kvota) odreuje visoko uilite. (3) Upis studija obavlja se na temelju javnog natjeaja visokog uilita koji se raspisuje najmanje est mjeseci prije poetka nastave. (4) Natjeaj za upis mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose te rokove za prijavu na natjeaj i upis. (5) Visoka uilita utvruju kriterije na temelju kojih se obavlja upis.

Uvjeti za upis na prijediplomski studij lanak 41.

(1) Prijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui program najmanje etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja s vanjskim vrednovanjem. (2)Iznimno, pod uvjetima koji su propisani statutom sveuilita, studij se moe upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja uspjeno zavriti studij. Uvjeti za upis na struni diplomski studij lanak 42. (1) Struni diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui prijediplomski studij. (2) Struni diplomski studij ustrojava se na veleuilitu uz odgovarajuu struku. (3) Veleuilite propisuje uvjete za upis na struni diplomski studij. (4) Veleuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na struni diplomski studij i kriterije mobilnosti studenata. (5) Veleuilite moe, sukladno stavku 3. i 4. ovog lanka, u iznimnim sluajevima, propisati i upis razlikovnih semestara. Predmeti koji se upisuju u razlikovni semestar dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom. Uvjeti za upis na diplomski studij lanak 43. (1) Diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui prijediplomski studij. (2) Diplomski studij se ustrojava uz znanstveno podruje. (3) Sveuilite propisuje uvjete za upis na diplomski studij kao odgovarajui za upis pojedinoga diplomskog studija, uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren neki drugi prijediplomski studij, struni diplomski studij ili diplomski

studij. (4) Sveuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na diplomski studij i kriterije mobilnosti studenata. (5) Sveuilite moe, sukladno stavku 3. i 4. ovog lanka, u iznimnim sluajevima, propisati i upis razlikovnih semestara. Predmeti koji se upisuju u razlikovni semestar dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom. Uvjeti za upis na poslijediplomski studij lanak 44. (1) Poslijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski studij u skladu s uvjetima koje propisuje sveuilite. (2) Sveuilite propisuje koji je diplomski studij odgovarajui za upis pojedinog poslijediplomskog studija kao i uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren neki drugi diplomski studij, struni diplomski studij ili poslijediplomski studij. (3) Sveuilite utvruje kriterije na temelju kojih se obavlja upis na poslijediplomski studij. (4) Sveuilite moe, sukladno stavku 2. i 3. ovog lanka, u iznimnim sluajevima, propisati i upis razlikovnog semestra. Predmeti koji se upisuju u razlikovni semestra dio su akreditiranog studijskog programa. Sadraj razlikovnog semestra definiran je izvedbenim programom. Studijski program lanak 45. (1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko uilite. (2) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom visokog uilita te sadri: - akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija; - uvjete upisa na studij;

- sadraj obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu; - bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS; - oblik provoenja nastave i naine provjere znanja za svaki predmet; - popis predmeta koje student moe izabrati s drugih studija iste razine; - uvjete upisa studenta u svaki semestar ili trimestar studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta; - nain zavretka studija; - odredbe o privremenom prekidu i gubitku prava studiranja. (3) Visoko uilite moe s domaim ili stranim visokim uilitem ustrojiti zajedniki studij. (4) Uvjeti i postupak organizacije i izvoenja studija iz stavka 1. ovog lanka propisani su Zakonom. Izvedbeni plan studija lanak 46. (1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu koji donosi visoko uilite. (2) Izvedbeni plan objavljuje se prije poetka nastave u akademskoj godini i dostupan je javnosti. (3) Izvedbeni plan nastave kao i informacije nune za praenje nastave i polaganje ispita objavljuju se na mrenim stranicama visokog uilita. U sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature objavljuje se i tekst predavanja i tekstovi za druge oblike nastave. (4) Izvedbenim planom utvruju se: - nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu; - mjesta izvoenja nastave; - poetak i zavretak te satnica izvoenja; - oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, provjere znanja i sl.); - tekstovi saetka predavanja i drugih oblika nastave; - nain polaganja ispita; - ispitni rokovi; - popis literature za studij i polaganje ispita;

- mogunosti izvoenja nastave na stranom jeziku; - ostali sadraji vani za uredno izvoenje nastave.

Studij u punoj nastavnoj satnici i studij u produljenom obliku lanak 47. (1) Studij se moe organizirati u punoj nastavnoj satnici ili u produljenom obliku. (2) Puna nastavna satnica je izvedbeni plan nastave koji se ustrojava i odvija u okviru 40-satnog radnog vremena. (3) Izvedbenim planom iz lanka 46. ovog Zakona, prema rasporedu satnice, moe se organizirati studij u produljenom obliku, sukladno potrebama studenata koji studiraju uz rad ili neku drugu aktivnost. Studij na daljinu lanak 48. (1) Studiranje na daljinu je pouavanje kada su student i akademski nastavnik fiziki udaljeni uz uvjet koritenja raunalnih tehnologija i interaktivnih nastavnih materijala. (2) Studijski program moe se organizirati i kroz studiranje na daljinu, ako su osigurani uvjeti za provoenje studija kroz unaprijed odreeni slijed nastavnih modula i samostalno uenje studenata uz odgovarajue nastavne materijale za pripremu ispita. (3) Prije poetka studija koji ukljuuje uenje na daljinu, studentima se na prikladan nain dostavlja raspored nastavnih modula i razdoblja samostalnog uenja te nain koritenja nastavnih materijala za pripremu ispita. (4) Polaganje ispita kod studija iz stavka 1. ovog lanka organizira se u kontroliranim uvjetima. (5) Dopusnica za studijski program iz stavka 1. ovog lanka i njegovo izvoenje izdaje se u istovjetnom postupku kao i dopusnica ureena posebnim zakonom.

Akademska godina lanak 49. (1) Akademska godina poinje 1. listopada, a zavrava 30. rujna sljedee godine. (2) Nastava se ustrojava po semestrima, trimestrima ili na drugi nain, sukladno odredbama izvedbenog plana visokog uilita ili njegove sastavnice. (3) Nastava moe poeti i prije poetka akademske godine iz stavka 1. ovog lanka, ako je tako propisano izvedbenim planom studija, ali ne prije 1. rujna. Provjere znanja, ispiti i ocjene lanak 50. (1) Znanje studenta moe se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, a konana se ocjena utvruje na ispitu. (2) U sluajevima provjeravanja i ocjenjivanja tijekom nastave, konana se ocjena moe utvrditi i bez ispita. (3) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izraava se sljedeim ocjenama: - A - izvanredan uspjeh sa samo nekoliko nevanih pogreaka; - B - uspjeh s nekoliko pogreaka; - C - uspjeh s nekoliko znatnijih pogreaka; - D - uspjeh s nekim znaajnim nedostacima; - E - zadovoljava minimalne kriterije; - F - potreban je dodatan rad za dobivanje prolazne ocjene, te - FX- potrebno je vie rada za dobivanje prolazne ocjene. (4) U indeks i/ili drugu odgovarajuu ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene: A, B, C, D i E. (5) Visoka uilita su uz ocjenu iz stavka 4. ovog lanka duna voditi i evidenciju o rangu uspjenosti studenata. (6) Prosjek ocjena studenta ini kolinik umnoka pripadajue brojane ocjene iz stavka 2. ovog lanka pomnoen sa ECTS bodovima i ukupnog broja steenih

ECTS bodova. (7) Izvedbenim studijskim programom nastave moe se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja ili da se ocjenjuju opisno. Navedeni kolegiji ne ulaze u izraun prosjeka ocjena iz stavka 6. ovog lanka. (8) Ispit je dostupan javnosti u skladu s prostornim uvjetima visokog uilita. (9) Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student te osoba koja za to dokae pravni interes. Postupak i uvjeti provjere znanja studenta lanak 51. Opim aktom visokog uilita o pravilima studija poblie se ureuju ispitni rokovi, nain i vrijeme kontinuiranog ocjenjivanja studenata, vrijeme izmeu izlazaka na ispit, nain ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavniko povjerenstvo), alba na ocjenu i postupak ponavljanja. Uvjeti za zavretak studija lanak 52. (1) Prijediplomski studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (2) Diplomski studij i struni diplomski studij zavrava uspjenim polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i uspjenim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. (3) Poslijediplomski studij zavrava uspjenim polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i uspjenom javnom obranom znanstvenog ili umjetnikoga magistarskog, odnosno doktorskog rada (disertacije). (4) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava uspjenim polaganjem svih ispita, izradom specijalistikog rada i uspjenim polaganjem specijalistikog ispita. (5) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki studij zavrava polaganjem svih ispita te uspjenim polaganjem zavrnog ispita

pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetnikog djela. (6) Postupak prijave, ocjene i obrane magistarskog i doktorskog rada (disertacije), odnosno izrade, izvedbe i prikazivanja umjetnikog djela ureuje se statutom i drugim opim aktima sveuilita. Diplome lanak 53. (1) Po zavretku prijediplomskog, diplomskog, strunog diplomskog i poslijediplomskoga studija studentu se izdaje diploma. (2) Diplome su javne isprave.

(2) Diplomom se potvruje da je student zavrio odreeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj. (4) Sadraj diplome propisuje Ministar. (5) Oblik diplome propisuje visoko uilite. Dopunska ispravao studiju (supplement) lanak 54. (1) Visoko uilite izdaje dopunsku ispravu o studiju (supplement) i potvrdu o studiju. (1) Sadraj dopunskih isprava i potvrda o studiju propisuje Ministar. (2) Oblik dopunskih isprava o studiju i potvrda te informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje visoko uilite. (3) Dopunskom ispravom o studiju (supplement) potvruje se koje je student ispite poloio i s kojom ocjenom, podatak o nastavnom optereenju i nastavnim sadrajima, naziv struke studijskog programa te drugi podaci sukladno

pravilniku kojim se odreuje sadraj dopunske isprave o studiju. (4) Studentu se na osobni zahtjev za vrijeme trajanja studija izdaje isprava o ostvarenim ECTS bodovima. Priznavanje inozemnih diploma i kvalifikacija lanak 55. (1) Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i strunih kvalifikacija provodi se sukladno posebnom zakonu, odnosno na temelju bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku. (2) Postupak akademskog priznavanja inozemnih diploma u studijske svrhe provodi visoko uilite sukladno opem aktu. Oduzimanje akademskog naziva ili stupnja lanak 56. (1) Akademski naziv ili stupanj oduzima se ako se utvrdi da je steen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje ili grubim krenjem pravila studija. (2) Postupak oduzimanja akademskog naziva ili stupnja provodi se u skladu s odredbama statuta ili drugog opeg akta visokog uilita na kojem je steeno akademsko zvanje ili stupanj. VII. STUDENTI Status studenta, stjecanje i dokaz lanak 57. (1) Status studenta stjee se upisom na visoko uilite, a dokazuje se odgovarajuom studentskom ispravom iji sadraj propisuje Ministar, a oblik sveuilite, veleuilite ili visoka kola opim aktom. (2) Pravo na upis na visoko uilite ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz lanka 41. do 44. ovoga Zakona, u okviru kvote koju odreuje visoko uilite.

(3) Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz lanka 41. do 44. ovog Zakona prelazi kvotu visokog uilita, pravo na studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate. Studentski savjetnik i mentor lanak 58. (1) Studentu na prijediplomskom studiju dodjeljuje se studentski savjetnik koji mu pomae u studiju te prati njegov rad i postignue. (2) Studentu diplomskog i poslijediplomskog studija imenuje se mentor pri emu se, prema mogunostima visokog uilita, vodi rauna o elji studenta. (3) Odredbe o studentskom savjetniku i mentoru studenta utvruju visoka uilita opim aktom. Prava i obveze studenta lanak 59. (1) Student ima pravo na: - studiranje prema studijskom programu; - sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu; - konzultacije i mentorski rad; - slobodu miljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim uilitima; - zavretak studija u kraem roku; - sudjelovanje, preko svojih predstavnika, u radu i upravljanju visokim uilitem; - slobodno koritenje knjinica i ostalih izvora informacija; - upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima visokog uilita i ugovorima izmeu visokih uilita; - izjanjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika; - sudjelovanje u odluivanju, sukladno statutu visokog uilita; - pritubu za sluaj povrede nekog od njegovih prava predvienih zakonom ili opim aktima visokog uilita; - privremeni prekid studija za vrijeme trudnoe i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim sluajevima

predvienim opim aktom visokog uilita te - druga prava predviena statutom i drugim opim aktima visokog uilita. (2) Student ima obvezu potivati ope akte visokog uilita te pravovremeno izvravati svoje nastavne i druge obveze na visokom uilitu. (3) Stegovna odgovornost studenata ureuje se opim aktima visokog uilita. Iznos upisnine lanak 60. (1)Visoka uilita mogu izvriti naplatu upisnine po studentu na ime ukupnog iznosa administrativnih trokova studija. (2) Visoka uilita samostalno utvruju iznos upisnine svih studenata sukladno ovom Zakonu. Iznos upisnine na javnim visokih uilitima za studente prijediplomskog i diplomskog studija, ne moe biti vea od 60 % iznosa prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku za upisano puno nastavno optereenje u iznosu od 60 ECTS bodova. (3) Iznos upisnine na javnim visokim uilitima za studente poslijediplomskog studija koji se financiraju temeljem programskog ugovora, ne moe biti vea od iznosa prosjene mjesene neto plae utvrene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku za upisano puno nastavno optereenje u iznosu od 60 ECTS bodova. (4) Ukoliko student upisuje vee ili manje nastavno optereenje, iznos upisnine studenta mijenja se razmjerno broju upisanih ECTS bodova. (5) Iznos upisnine stranih studenata utvruje se Pravilnikom o studentskom standardu, ukoliko drugaije nije odreeno meunarodnim ugovorom. (6) Studenti imaju pravo na subvenciju trokova upisnine sukladno Pravilniku o studentskom standardu. Studentski standard lanak 61.

(1) Studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na privremeno i povremeno zapoljavanje, pravo na otkup trokova studija temeljem uspjeha na studiju te druga prava sukladno Pravilniku o studentskom standardu. (2) Razina navedenih prava i visina financijske upisnine samog studenta ureuje se pravilnikom iz stavka 1. ovog lanka, kojeg donosi Ministar. Studentsko vrednovanje lanak 62. (1) Studentsko vrednovanje na visokim uilitima provodi se putem ankete ili na drugi primjereni nain najmanje jedanput semestralno sukladno opem aktu visokog uilita. (2) Kod provedbe studentskog vrednovanja iz stavka 1. ovog lanka vrednuju se: - kvaliteta studija; - kvaliteta pojedinih kolegija unutar studija; - nain izvedbe i uinkovitost svih oblika nastave koje izvode akademski nastavnici; - razina uspjenosti polaganja ispita sukladno studijskom programu i izvedbenom studijskom planu; - drugi pokazatelji kojima se osigurava kvaliteta i uinkovitost ustroja i izvedbe pojedinog studija na visokom uilitu. (3) Rezultati studentskog vrednovanja redovito se objavljuju na mrenim stranicama visokog uilita uz primjenu odredbi zakona kojim se propisuje zatita tajnosti osobnih podataka. (4) Podaci iz stavka 2. i 3. ovog lanka slue za provedbu vrednovanja studijskog programa kao i vrednovanja samog visokog uilita koje provodi Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Prestanak statusa studenta lanak 63. (1) Osobi prestaje status studenta:

- kad zavri studij; - kad se ispie sa sveuilita, veleuilita ili visoke kole; - kad je iskljuena sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili drugim opim aktom visokog uilita, te - kad ne zavri studij u roku utvrenom opim aktom visokog uilita. (2) Visoka uilita vode evidencije o osobnim podacima studenata koji se trajno pohranjuju. (3) Oblik i sadraj evidencije, nain prikupljanja, pohranjivanja i davanja podataka o studentima propisuje Ministar.

VIII. AKADEMSKI NASTAVNICI Ope odredbe o radnim mjestima akademskih nastavnika lanak 64. (1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta ustrojavaju se na sveuilitima. (2) Nastavna radna mjesta ustrojavaju se na visokim uilitima. (3) Osobe zaposlene na znanstveno-nastavnim radnim mjestima su znanstvenici u smislu odredbi Zakona kojim se ureuje podruje znanosti. Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta lanak 65. (1) Znanstveno-nastavna radna mjesta na sveuilitima su: - docent (doc. dr. sc.) - izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc.) - redoviti profesor (prof. dr. sc.). (2) Umjetniko-nastavna radna mjesta na sveuilitima su: - docent (doc. dr.art.) - izvanredni profesor (izv. prof. dr. art.)

- redoviti profesor (prof. dr. art.). (3) Minimalni uvjet za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto je steen akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti. (4) Minimalni uvjet za izbor na umjetniko-nastavno radno mjesto je steen akademski stupanj doktora umjetnosti. (5) Dodatne uvjete za izbor na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i nastavna radna mjesta propisuje sveuilite opim aktom. (6) Kratice naziva akademskih nastavnika na znanstveno-nastavnim i umjetniko-nastavnim radnim mjestima piu se ispred imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno radno mjesto. Nastavna radna mjesta lanak 66. (1) Nastavna radna mjesta su: - predava (pred.) - vii predava (v. pred.) - lektor - vii lektor - profesor visoke kole (prof.v..). (2) Minimalni uvjeti za izbore na nastavna radna mjesta su: - za predavaa, vieg predavaa lektora i vieg lektora uspjeno zavren diplomski studij, te odgovarajue iskustvo u struci; - za profesora visoke kole steen akademski stupanj doktora znanosti. (3) Dodatne uvjete za izbor na nastavna radna mjesta propisuje visoko uilite opim aktom. (4) Kratice naziva akademskih nastavnika na nastavnim radnim mjestima piu se iza imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno nastavno radno mjesto. Ustroj znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih radnih mjesta

lanak 67. (1) Ustroj i ukupan broj znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih radnih mjesta na javnim sveuilitima koja se financiraju iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske, uspostavlja se prema sljedeim kriterijima: - broj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih radnih mjesta redovitog profesora je najvie do 1/6 ukupnog broja znanstveno-nastavnih, odnosno umjetniko-nastavnih radnih mjesta; - broj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih radnih mjesta izvanrednih profesora je najvie do 2/6 ukupnog broja znanstveno nastavnih, odnosno umjetniko-nastavnih radnih mjesta. (2) Ustroj znanstveno-nastavnih ili umjetniko-nastavnih radnih mjesta javnog sveuilita iz stavka 1. ovog lanka, donosi se uz suglasnost Ministra. (3) Ustroj i ukupan broj radnih mjesta iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se na mrenim stranicama sveuilita. (4) Javna sveuilita mogu ustrojiti znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta, koja se financiraju iz vlastitih prihoda sveuilita, kao radna mjesta na odreeno vrijeme. Ustroj nastavnih radnih mjesta lanak 68. (1) Ustroj i ukupan broj nastavnih radnih mjesta koja se financiraju iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske na javnim veleuilitima i visokim kolama, uspostavlja se prema kriteriju po kojem broj nastavnih radnih mjesta vieg predavaa je najvie do 1/3 ukupnog broja nastavnih radnih mjesta. (2) Javna veleuilita i visoke kole, u skladu sa zakonom i drugim propisima, u svojim opim aktima o ustroju i ukupnom broju nastavnih radnih mjesta primjenjuju kriterije iz stavka 1. ovog lanka. (3) Ustroj nastavnih radnih mjesta javnog visokog uilita donosi se uz suglasnost Ministra. (4) Ustroj nastavnih radnih mjesta objavljuje se na mrenim stranicama javnih visokih uilita.

Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta lanak 69. (1) Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta na sveuilitima provodi se na temelju javnog natjeaja. (2) Javni natjeaj za izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta objavljuje se u Narodnim novinama na hrvatskom jeziku, na mrenim stranicama javnih sveuilita te na EURAXESS portalu na hrvatskom i engleskom jeziku. (3) Postupak i kriteriji izbora na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta propisuju se opim aktom sveuilita. (4) Vrijeme trajanja postupka izbora na znanstveno-nastavna i umjetnikonastavna radna mjesta ne moe biti due od 120 dana od dana raspisivanja natjeaja u Narodnim novinama. (5) U rok iz stavka 4. ovog lanka ne uraunava se razdoblje mjeseca srpnja i kolovoza tekue kalendarske godine. Ocjena uvjeta za izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta lanak 70. (1) Ocjenu znanstvene, odnosno umjetnike, nastavne i strune kompetencije pristupnika na natjeaju za znanstveno radno mjesto, obavlja struno povjerenstvo visokih uilita koje se imenuje temeljem sljedeih kriterija: - lanovi povjerenstva moraju biti zaposleni na istom ili viem znanstvenonastavnom radnom mjestu na koje se bira pristupnik; - najmanje dva lana povjerenstva moraju imati znanstvene kompetencije iz znanstvenog podruja za koje se bira pristupnik te - najmanje jedan lan povjerenstva mora biti zaposlen izvan visokog uilita koje provodi izbor. Rokovi i obveze izbora na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna

mjesta lanak 71. (1) Izbor na znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna radna mjesta provodi se na vrijeme od pet godina. (2) Sveuilite ima obvezu raspisivanja natjeaja na izbor na znanstvenonastavno ili umjetniko-nastavno radno mjesto, najkasnije est mjeseci prije isteka roka od pet godina. (3) Osoba izabrana na znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno radno mjesto ima obvezu podvrgnuti se izboru svakih pet godina. (4) Obveza izbora iz stavka 3. ovog lanka prestaje izborom na znanstvenonastavno radno mjesto redovitog profesora nakon drugog izbora. (5) Uvjeti za izbor na znanstveno-nastavna ili umjetniko-nastavna radna mjesta propisuju se opim aktom sveuilita i objavljuju se u Narodnim novinama na hrvatskom jeziku, te na mrenim stranicama visokog uilita na hrvatskom i engleskom jeziku. (6) Za osobu iz stavka 3. ovog lanka koja nakon proteka roka od pet godina ne bude izabrana na znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno radno mjesto za koje je imala ugovor o radu pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora, u skladu s opim propisima o radu i opim aktom o ustroju sveuilita. Ugovor o radu lanak 72. (1) S osobama izabranima na znanstveno-nastavna ili umjetniko-nastavna radna mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja izbora svakih pet godina. (2) Na teret vlastitih financijskih sredstava sveuilite moe, na temelju javnog natjeaja, zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na znanstvenonastavnom ili umjetnikonastavnom radnom mjestu, ali ne na rok dulji od pet godina.

(3) S osobama izabranima na znanstvenonastavna ili umjetniko-nastavna radna mjesta koje rade na projektu, odnosno studiju ograniena trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme (gostujui akademski nastavnik gostujui profesor), dok traje projekt, studijski program ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana, ali ne na rok dulji od pet godina. Gostujui akademski nastavnik lanak 73. (1) Gostujui akademski nastavnici koji su sukladno lanku 72. stavka 3. ovog Zakona, u svojstvu vanjskog suradnika izabrani za obavljanje znanstvenonastavnih poslova za odreenu akademsku godinu, imaju sva prava i obveze sukladno lanku 65. ovog Zakona. (2) Izbor iz stavka 1. ovog lanka moe biti najdue na pet godina. (3) Svako sveuilite ima pravo priznati izbor osobe na drugom sveuilitu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, to se ureuje opim aktom sveuilita. (4) Izbor iz stavka 3. ovog lanka obavlja senat sveuilita na prijedlog dva redovita profesora na nain odreen opim aktom sveuilita. Izbor na nastavna radna mjesta lanak 74. (1) Izbor na nastavna radna mjesta u visokim uilitima provodi se na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama i na mrenim stranicama visokih uilita na hrvatskom i engleskom jeziku. (2) Postupak izbora na nastavna radna mjesta propisuje se opim aktom visokog uilita i ne moe trajati dulje od 120 dana od dana raspisivanja natjeaja u Narodnim novinama. (3) Izbor osobe na nastavna radna mjesta provodi se na vrijeme od pet godina. (4) Uvjeti za izbor na nastavna radna mjesta na veleuilitima i visokim kolama propisuju se opim aktom javnog visokog uilita, sukladno pravilniku koji

donosi Ministar. (5) Za osobu iz stavka 3. ovog lanka koja, nakon proteka roka od pet godina, ne bude izabrana na nastavno radno mjesto za koje je imala ugovor o radu pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, u skladu s opim propisima o radu i opim aktom o ustroju veleuilita i visoke kole. Prestanak radnog odnosa akademskog nastavnika lanak 75. (1) Osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, odnosno umjetniko-nastavno ili nastavno radno mjesto na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je navrila 65 godina ivota, prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. (2) Iznimno, ukoliko postoji potreba za nastavkom njegova rada redovitom profesoru s trajnom licencom sveuilite moe produljiti radni odnos, na teret dravnog prorauna, do isteka akademske godine u kojoj je navrio 68 godina ivota. (3) Sveuilite moe redovitom profesoru produljiti radni odnos i nakon akademske godine u kojoj navrava 68 godina ivota na teret vlastitih sredstava. Slobodna studijska godina lanak 76. (1) Akademski nastavnik, zaposlen na znanstveno-nastavnom ili umjetnikonastavnom radnom mjestu moe, uz uvjete propisane statutom sveuilita, koristiti plaenu slobodnu studijsku godinu (sabathical) radi znanstvenog ili umjetnikog rada. (2) Sveuilite je duno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog akademskog nastavnika. Poasni naslov lanak 77.

(1) Sveuilita svojim istaknutim umirovljenim redovitim profesorima mogu dodijeliti poasni naslov professor emeritus. (2) Umirovljeni redoviti profesor koji ima poasni naslov professor emeritus moe, u skladu s potrebama sveuilita, sudjelovati u izvoenju nastave na poslijediplomskom studiju i u radu na znanstvenim projektima. (3) Postupak imenovanja i prava umirovljenog redovitog profesora s poasnim naslovom professora emeritus poblie se ureuju opim aktom sveuilita.

IX. ZNANSTVENI NOVACI I SURADNICI POSTDOKTORANDI Znanstveni novaci na sveuilitu lanak 78. (1) Na sveuilitima se ustrojava radno mjesto znanstvenog novaka. (2) Na znanstvene novake na sveuilitima se primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o znanosti. (3) Nastavne obveze i prava znanstvenih novaka ureuje sveuilite opim aktom sukladno odredbama Zakona o znanosti. Suradnici postdoktorandi na sveuilitu lanak 79. (1) Na sveuilitu se ustrojava radno mjesto suradnik postdoktorand. (2) Na suradnike postdoktorande na sveuilitima se primjenjuju odgovarajae odredbe Zakona o znanosti. (3) U skladu s odgovarajuim odredbama Zakona o znanosti, nastavne obveze i prava suradnika postdoktoranada ureuje sveuilite opim aktom. Ugovor o poslijediplomskom studiju znanstvenih novaka

lanak 80. (1) Znanstvene pravne osobe sukladno Zakonu o znanosti zakljuuju ugovor kojim se ureuju prava i obveze znanstvenih novaka koji pohaaju poslijediplomski studij na sveuilitu. (2) Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sadrava: - naziv i opis poslijediplomskog programa kojeg pohaa znanstveni novak; - naziv i opis studijskog programa u ijem izvoenju sudjeluje znanstveni novak te - normu rada u nastavi, obvezama vremenu, nainu i vrsti nastave koji znanstveni novak izvodi. Ugovor o mobilnosti suradnika postdoktoranada lanak 81. (1) Znanstvene pravne osobe sukladno Zakonu o znanosti zakljuuju ugovor o mobilnosti suradnika postdoktoranada. (2) Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se prava i obveze suradnika postdoktoranda, norma rada, opis znanstvenog projekta i znanstvenog tima u koji e biti ukljuen sukladno odredbama Zakona o znanosti. X. AKADEMSKA NASTAVNA DOPUSNICA (VENIA DOCENDI) lanak 82. (1) Ovlatenje akademskog nastavnika za samostalno izvoenje svih oblika nastave i rada sa studentima na sveuilitu utvruje se akademskom nastavnom dopusnicom (venia docendi). (2) Akademsku nastavnu dopusnicu izdaje rektor na prijedlog senata sveuilita. (3) Akademska nastavna dopusnica obnavlja se svakih pet godina, na temelju izvjea o radu koji osoba koja posjeduje dopusnicu podnosi senatu sveuilita. (4) Minimalni uvjet za stjecanje akademske nastavne dopusnice je akademski stupanj doktora znanosti ili izbor na znanstveno-nastavno radno ili umjetniko-

nastavno radno mjesto docenta, odnosno na nastavno radno mjesto koje se ustrojava na sveuilitu. (5) Senat sveuilita moe predloiti rektoru izdavanje dopusnice akademskom nastavniku zaposlenom na drugom sveuilitu u okviru sporazuma o suradnji izmeu sveuilita. (6) Rektor sveuilita moe, ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti predvieni opim aktom sveuilita, odbiti ili oduzeti dopusnicu. (7) Minimalni uvjet za uskraivanje akademske nastavne dopusnice je negativna ocjena izvjea od strane senata sveuilita. (8) Oduzimanjem, odnosno uskraivanjem akademske nastavne dopusnice, osoba zaposlena na znanstveno-nastavnom radnom mjestu gubi pravo rada u svim oblicima nastave na sveuilitu. (9) U skladu sa stavkom 8. ovog lanka osobi zaposlenoj na znanstvenonastavnom radnom mjestu, bez akademske nastavne dopusnice, smanjuju se prava koja joj pripadaju iz norme koju vie ne izvrava. (10) Uvjete, postupak stjecanja i oduzimanja akademske nastavne dopusnice, kao i sadraj izvjea o radu propisuje sveuilite opim aktom. (11) Dopusnica i rjeenje kojim se odbija ili uskrauje izdavanje akademske nastavne dopusnice podnositelju zahtjeva upravni je akt protiv kojega nije doputena alba, ali se protiv njega moe pokrenuti upravni spor. XI. OSTALA RADNA MJESTA NA VISOKIM UILITIMA lanak 83. (1) Visoka uilita imaju struna i druga radna mjesta (administrativna, tehnika i opa). (2) Struna radna mjesta u visokim uilitima su struni suradnik i vii struni suradnik. (3) Ustroj, opis poslova i uvjeti za struna i druga rada mjesta propisuju se opim aktom visokog uilita.

XII. RAD IZVAN VISOKOG UILITA lanak 84. (1) Zaposlenik visokog uilita iji je osniva Republika Hrvatska moe raditi poslove izvan matinog visokog uilita koji su predmet djelatnosti ili vezani uz predmet djelatnosti koju obavlja matino visoko uilite u znanstvenom, nastavnom ili strunom smislu, samo na temelju ugovora izmeu matinog visokog uilita i drugih poslodavaca. (2) Rad zaposlenika unutar matinog visokog uilita bez obzira na kojoj se sastavnici izvodi smatra se obvezom iz ugovora o radu, odnosno ne smatra se vanjskom suradnjom na izvoenju nastave. (3) Rad zaposlenika izvan matinog visokog uilita moe iznositi najvie jednu treinu radnog vremena, odnosno najvie polovinu nastavne norme. (4) Iznimno, rad iz stavka 3. ovog lanka moe iznositi punu nastavnu normu, ali najdue u razdoblju od jedne akademske godine. (5) Prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, preraspodjela radnog vremena i kumulativni radni odnos propisani su odredbama Zakona o radu. Sukob interesa lanak 85. (1) lanovi upravljakih tijela i elnici visokih uilita u kojima Republika Hrvatska ima vie od 50% upravljakih prava ne mogu obavljati upravljaku djelatnost niti mogu biti vlasnici poslovnih udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluju u upravljanju, odnosno u kapitalu bilo kojeg gospodarskog subjekta s vie od 20 % koji se bavi znanstvenim istraivanjima i visokim obrazovanjem. XIII. STEGOVNA ODGOVORNOST ZAPOSLENIKA lanak 86. (1) Zaposlenici u visokim uilitima stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog naruavanja

ugleda visokog uilita, sukladno opem aktu visokog uilita. (2) Utvrena stegovna odgovornost predstavlja mogui uvjet za oduzimanje akademske nastavne dopusnice. (3) Stegovno se moe odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme poinjenja opim aktom visokog uilita bilo predvieno kao stegovno djelo i za koje je bila predviena odreena stegovna mjera.

XIV. FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA Izvori financiranja lanak 87. (1) Visoka uilita financiraju se iz: - Dravnog prorauna Republike Hrvatske; - sredstava osnivaa; - sredstava drugih pojedinaca, trgovakih drutava i pravnih osoba na temelju ugovora o suradnji; - prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave; - Hrvatske zaklade za znanost, - vlastitih prihoda ostvarenih na tritu od kolarina, strunih projekata, elaborata; - ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti; - zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba na temelju ugovora o suradnji; - donacija te - ostalih izvora. (2) Visoka uilita mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utjeu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. (3) Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete ostvarenju osnovnih zadaa visokih uilita. Financiranje javnih visokih uilita

lanak 88. (1) Javna visoka uilita financiraju se iz Dravnog prorauna uzimajui u obzir utvrene kapacitete pojedinoga visokog uilita, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja, sukladno zakonu kojim se vrednuje i osigurava kvaliteta visokog obrazovanja. (2) Javna sveuilita financiraju se iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske na nain odreen programskim ugovorom. (3) Sredstva iz dravnog prorauna namijenjena javnim visokim uilitima doznauju im se kao ukupni iznos za njihov rad, a oni ih svojim proraunom rasporeuju na pojedine trokovne stavke, sukladno statutu i odlukama svojih nadlenih tijela. XV. NADZOR Ope odredbe o nadzoru lanak 89. (1) Ministarstvo nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega, ako drugim Zakonom nije odreeno da nadzor obavlja drugo tijelo dravne uprave, uvaavajui pritom naelo autonomije sveuilita. Upravni nadzor veleuilita i visokih kola lanak 90. (1) Na nadzor nad opim i pojedinanim aktima te drugim poslovima koji se na temelju javne ovlasti obavljaju u veleuilitima i visokim kolama primjenjuju se propisi kojima se ureuje sustav dravne uprave. (2) Ako Ministarstvo utvrdi da su opi akt ili pojedine njegove odredbe protivne zakonu ili drugom propisu, zatrait e od veleuilita i visoke kole da iste uskladi sa Zakonom ili drugim propisom u roku od 30 dana od dana dostave zahtjeva. (3) Ako veleuilite ili visoka kola ne uskladi akt iz stavka 2. ovog lanka Ministarstvo e ponititi ili ukinuti opi akt ili pojedine njegove odredbe.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu veleuilita i visoke kole, zatrait e otklanjanje nedostataka, odnosno propusta u odreenom roku, a najdue u roku od 90 dana. (5) Ako veleuilite i visoka kola ne otkloni nedostatak ili propust u radu u roku iz stavka 4. ovog lanka, protiv veleuilita i visoke kole, fizike osobe ili odgovorne osobe u znanstvenoj pravnoj osobi pokrenut e se prekrajni postupak, u skladu s prekrajnim odredbama ovog Zakona. Nadzor nad primjenom Zakona o radu lanak 91. (1) Nadzor nad primjenom zakona i propisa kojima se ureuju radni odnosi u veleuilitima i visokim kolama obavlja tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada. Nadzor nad primjenom Zakona lanak 92. (1) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora na veleuilitu i visokoj koli utvrdi da je prekrena postupovna odredba Zakona ili na temelju njega donesenog propisa moe ukinuti odluku koja je donesena u postupku koji je proveden suprotno ovom Zakonu ili drugom propisu. Nadzor nad izvrenjem preuzetih obveza lanak 93. (1) Ministarstvo nadzire izvrenje obveza preuzetih proraunima visokih uilita, troenje sredstava dodijeljenih iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske kao i izvrenje ugovora sklopljenih izmeu veleuilita ili visokih kola i Ministarstva. (2) Ako Ministarstvo u obavljanju nadzora iz stavka 1. ovog lanka utvrdi da veleuilite i visoka kola ne izvrava ugovorne obveze ili veleuilite i visoka kola nenamjenski koristi dodijeljena sredstva, moe raskinuti ugovor i donijeti odluku o obustavi daljnje novane potpore koja je predmet ugovora.

(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka Ministarstvo e pokrenuti pred nadlenim dravnim tijelima postupak protiv odgovornih osoba veleuilita i visoke kole pravne osobe te izvijestiti osnivaa radi poduzimanja mjera koje su u njegovu djelokrugu. XVI. PRIMJENA ZAKONA O USTANOVAMA lanak 94. (1) Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno na visoka uilita primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama. XVII. PREKRAJNE ODREDBE lanak 95. (1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se veleuilite i visoka kola ako: - ne postupi po zahtjevu Ministarstva za otklanjanje nedostataka ili propusta u odreenom roku; - obavlja izbor na nastavna i druga radna mjesta protivno odredbama ovog Zakona i svojih opih akata; - otkae ugovor o radu osobi izabranoj na nastavno ili drugo radno mjesto kada su za to ispunjeni uvjeti propisanim zakonom ili opim aktom ili ako ne potuje odredbe ovoga Zakona o odlasku akademskih nastavnika u mirovinu; - zapone djelatnost bez dopusnice ili drugog odgovarajueg akta sukladno posebnom zakonu, ili visoko obrazovanje obavlja bez dopusnice ili drugog odgovarajueg akta kad su oni za obavljanje visokog obrazovanja potrebni prema odredbama ovoga ili posebnog Zakona, ili znanstveno istraivanje obavlja na nain koji nije predvien dopusnicom ili drugim odgovarajuim aktom; - obavlja suradnju sa znanstvenim institutom protivno odredbama ovog Zakona; - obavlja suradnju sa drugim poslodavcem protivno odredbi lanka 77. ovog Zakona; - ne upotrijebi viak prihoda za razvoj djelatnosti; - ne uskladi svoj ustroj i rad s odredbama ovog Zakona u rokovima propisanim glavom XII. ovog Zakona.

(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka fizika osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. (3) Za prekraje iz ovoga lanka ovlateni podnositelj optunog prijedloga za pokretanje prekrajnog postupka je Ministar ili osoba koju on ovlasti. (4) Osobi koja je poinitelj prekraja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe se izrei zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti, poslova ili dunosti fizikoj osobi, u trajanju od 1 mjeseca do godine dana, odnosno zatitna mjera zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi, u trajanju od 3 mjeseca do godine dana. XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Organizacijske promjene lanak 96. (1) Osnivaka prava nad javnim veleuilitima i visokim kolama obavlja Republika Hvatska, odnosno gradovi i upanije, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno. Prava i dunosti osnivaa obavlja Ministarstvo. (2) Na javna veleuilita i visoke kole kojima nije osniva Republika Hrvatska primjenjuju se odredbe ovog Zakona dok se odredbe o financiranju veleuilita I visokih kola primjenjuju na nain da osnovna sredstva za rad osigurava osniva. (3) Veleuilita i visoke kole iz lanka 10. ovog Zakona uskladit e svoje statute s odredbama ovog Zakona u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Ostale ope akte veleuilita i visoke kole uskladit e u roku od dva mjeseca od dana donoenja statuta iz stavka 3. ovog lanka. (5) Veleuilita i visoke kole nastavljaju s radom u roku od tri mjeseca iz stavka 3. ovog lanka prema postojeim statutima i drugim opim aktima do njihova usklaivanja s ovim Zakonom. lanak 97. (1) Dekani veleuilita i visokih kola izabrani prije stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na dunosti do isteka mandata na koji su izabrani.

(2) Postupci izbora dekana veleuilita i visokih kola koji su zapoeti, a nisu dovreni prije stupanja na snagu ovog Zakona, dovrit e se prema odredbama propisa i opih akata prema kojima su zapoeti. (3) Dekanima veleuilita i visokih kola kojima mandat istjee nakon stupanja na snagu ovog Zakona, produljuje se mandat do donoenja statuta sukladno odredbama ovog Zakona. Novi ustroj studija i nastavak studija prema ranijim propisima lanak 98. (1) Prijediplomski, diplomski i struni diplomski studiji na visokim uilitima ustrojit e se, organizirati i provoditi prema odredbama ovoga Zakona od akademske godine 2011./2012. (2) Poslijediplomski studiji na sveuilitu uskladit e se prema odredbama ovoga Zakona najkasnije do poetka akademske godine 2011./2012. (3) Sveuilini preddiplomski i diplomski i struni preddiplomski i diplomski studiji ustrojeni prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog Zakona, uskladit e se prema odredbama ovog Zakona najkasnije do poetka akademske godine 2011./2012. Zavretak studija prema uvjetima koji su vrijedili do stupanja Zakona na snagu lanak 99. (1) Studenti kojima je na temelju prijanjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Osobe koje su zavrile struni studij ili drugi studij koji se vie ne provodi, mogu upisati diplomski studij, ako je to predvieno opim aktom sveuilita ili struni diplomski studij na veleuilitu u sluajevima predvienim ovim Zakonom. Zateeni struni i akademski nazivi te akademski stupanj lanak 100.

(1) Osobe koje su stekle odreene strune i akademske nazive i akademski stupanj, prije stupanja na snagu ovog Zakona, zadravaju pravo njihova koritenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli. (2) U smislu odredbi ovog Zakona osobe koje su stekle odreeni znanstveni ili struni naziv prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona imaju pravo koristiti akademske nazive na sljedei nain: - baccalaures (bacc.) - koriste osobe koje su stekle naziv struni baccalaureus, sveuilini baccalaureus te osobe sa steenim VI stupnjem strune spreme prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno zavrenim strunim studijem u trajanju od dvije ili tri godine (vs); - sveuilini magistar (univ. mag.) - koriste osobe koje su zavrile sveuilini diplomski studij (univ.mag), osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi do 1996. godine stekle VII/1 stupanj strune spreme te osobe koje su nakon 1996. godine stekle stekle VII/1 stupanj strune spreme (vss) na sveuilitu; -magistar struke (mag.) - koriste osobe koje su zavrile specijalistiki struni diplomski studij te osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi nakon 1996. godine, a prije stupanja na snagu ovog Zakona, na strunim studijima stekle visoku strunu spremu VII/1(vss); - doktor struke ( dr.) koriste osobe koje su stekle zvanje doktor struke (dr.) za sveuiline programe medicine, veterine i stomatologije (dr.) kao i osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona zavrile sveuilini studij medicine, veterine i stomatologije; - sveuilini magistar specijalist (univ. mag. spec.) - koriste osobe koje su zavrile poslijediplomski specijalistiki studij prije stupanja na snagu ovog Zakona kao i osobe koje su zavrile struni magisterij prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona i stekle naziv magistar (mr.); - magistar znanosti (mr. sc.) - koriste osobe koje su prema ranijim propisima stekle akademski stupanj magistra znanosti i zadravaju ga; - doktor znanosti (dr. sc.) - koriste osobe koje su prema ranijim propisima stekle akademski stupanj doktora znanosti i zadravaju ga.

Zapoeti izbori u zvanja i odgovarajua radna mjesta lanak 101.

(1) Natjeajni postupci izbora u znanstvena zvanja i na odgovarajua znanstveno - nastavna, umjetniko nastavna i nastavna radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se najkasnije do 30. lipnja 2011. godine. (2) Natjeajni postupci za izbor na znanstveno nastavna, umjentiko nastavna i nastavna radna mjesta i u znanstvena zvanja koji se provode u okviru postupka izbora na znanstveno nastavna radna, umjentiko nastavna i nastavna radna mjesta mogu se raspisati prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju najkasnije do 30. oujka 2011. godine. (3) Visoka uilita i druga tijela koja sudjeluju u postupcima izbora iz stavka 1. i 2. ovog lanka obvezni su svoj rad uskladiti s rokovima iz stavka 1. i 2. ovog lanka. Zateena zvanja i radna mjesta lanak 102. (1) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjentiko-nastavna i nastavna zvanja prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona zadravaju steena zvanja. (2) Osobe izabrane na odgovarajua znanstvena-nastavna, umjentiko-nastavna i nastavna radna mjesta ostaju na tim radnim mjestima do isteka roka na koji su izabrane prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona, ako drugaije nije ureeno ovim Zakonom. (3) Akademski nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna i umjetnikonastavna radna mjesta redovitog profesora po drugi puta (trajno zvanje) zadravaju ta radna mjesta i nisu duni podnositi izvjea prema odredbama ovog Zakona. (4)Akademski nastavanici koji na dan stupanja ovog Zakona na snagu imaju navrenih 65 godina ivota, a zateknu se na radnim mjestima redovitih profesora u trajnom zvanju, nastavljaju s radom na tim radnim mjestima do isteka ugovora o radu sa sveuilitem. (5) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno - nastavna, umjentiko nastavna i nastavna zvanja i/ili radna mjesta kojima rok izbora istjee nakon stupanja na snagu ovog zakona, produljuje se trajanje navedenih zvanja i radnih mjesta do

donoenja opih akata sukladno odredbama ovog Zakona. Znanstveni novaci lanak 103. (1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na suradnikom radnom mjestu znanstvenog novaka - vieg asistenta, zadravaju postojei ugovor o radu. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateene na suradnikom radom mjestu znanstvenog novaka - asistenta zadravaju postojei ugovor o radu. (3) S osobama iz stavka 2. ovog lanka koje ispune uvjete iz lanka 79. i 80. ovog zakona sveuilite moe, nakon provedenog natjeajnog postupka, sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za radno mjesto suradnika postdoktoranda u skladu s odredbama ovog Zakona i Zakona o znanosti. Zateeni postupci izbora na suradnika i struna radna mjesta lanak 104. (1) Natjeajni postupci izbora u suradnika i struna zvanja i na odgovarajua radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovog Zakona dovrit e se najkasnije do 30. lipnja 2011. godine. (2) Visoka uilita i druga tijela koja sudjeluju u postupcima izbora iz stavka 1. ovog lanka obvezni su svoj rad uskladiti s rokom iz stavka 1. ovog lanka. Studenti dravljani zemalja lanica Europske unije lanak 105. Od trenutka u kojem Republika Hrvatska postaje drava lanica Europske unije studenti i akademski nastavnici dravljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju ovog Zakona kao i studenti i akademski nastavnici dravljani Republike Hrvatske. Obveza donoenja Etikog kodeksa visokog uilita

lanak 106. Visoka uilita obvezna su donijeti Etiki kodeks i objaviti ga na mrenim stranicama najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Prestanak rada tijela predvienih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju lanak 107. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, prestaju s radom u roku od 6 mjesei od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i znanost ustrojeno prema odredbama ovog Zakona poet e s radom prema odredbama ovog Zakona dana 1. srpnja 2011. godine. Uspostava ustroja radnih mjesta akademskih nastavnika lanak 108. (1)Ministarstvo e u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona odrediti ustroj iz lanka 67. ovog zakona. (2)Najdulji rok za uspostavu ustroja i ukupnog broja znanstveno nastavnih, umjetniko nastavnih i nastavnih radnih mjesta u javnim visokim uilitima iz lanka 67. ovog Zakona je pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Primjena odredbi o financiranju lanak 109. (1) Financiranje visokog obrazovanja prema odredbama ovog Zakona zapoet e 1. sijenja 2012. godine. Do tada, financiranje e se provoditi prema odredbama propisa koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju njega.

Prestanak vaenja odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju lanak 110. (1) Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje vaiti Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09) i na njemu utemeljeni propisi, osim onih odredbi tog zakona i na njemu utemeljenih propisa za koje je ovim zakonom navedeno da e se primjenjivati do odreenog vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i na njemu utemeljenih propisa. (2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivat e se i nakon prestanka vaenja navedenog zakona sve do donoenja odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Obveza donoenja podzakonskih propisa lanak 111. (1) Podzakonske propise na temelju ovog Zakona Ministar e donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja ovog Zakona na snagu. Zavrna odredba stupanje na snagu lanak 112. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.