FILIP F0RETI

BINANIKA K0NSTR0KCI}A I P0TRESN0

ININ}ERSTv0
0tjecaj izolatoia na uinamiki ouziv konstiukcije

studenti
5/6/2009

SADRAJ:
1. UVOD
2. POTRESKAOPOJAVAIPOTRESNOOPTEREENJE
3. PRIGUENJEIPROTUPOTRESNAIZOLACIJAZGRADA
4. 3DMODELOKVIRNEVIEKATNEKONSTRUKCIJE
5. OPTEREENJENAKONSTRUKCIJU
6. PONAANJENEIZOLIRANEKONSTRUKCIJEPODPOTRESNIMOPTEREENJEM
7. PONAANJEPRIGUENEKONSTRUKCIJEPODPOTRESNIMOPTEREENJEM
8. USPOREDBAREZULTATA
9. ZAKLJUAK
10. LITERATURA

1. UVOD

Potreskaoprirodnapojava,stohastikogporjeklaimaznaajneutjecajenagraevine.U
nastavkurada,navodesenekeodosnovnihkarakteristikatepojavekojimaseonaopisujei
aplicirauviduoptereenjanakonstrukcijeobjekata.
Sobziromnatodasusileodpotresaizazvaneinercijalnimsilama,kojedirektnooviseomasama
(iubrzanjima),neeljeniuincipotresasenajvieoitujunaarmiranobetonskimkonstrukcijama.
Navodeseosnovniarmiranobetonskikonstrukcijskisustavizgradainjihovakljunasvojstvakao
tosunosivost,duktilnostkrutostipriguenje,kojimasesuprostavljajuseizmikimutjecajima.
Ipak,ciljovogradajekratkasistematizacijaseizmikeizolacije(protupotresnezatite)kao
koncepcijeaseizmikogprojektiranja.Prikazujusekonstrukcijskisustavikojisekoristeunovije
vrijemezaprotupotresnuzatitugraevina(zgrada,mostova)uznaglasaknaelastomerne
seizmikeleajevekojisuzbognizasvojihprednostinajeeupotrebljavaniupraksi.

2. POTRESKAOPOJAVAIPOTRESNOOPTEREENJE

Potresipredstavljajukretanjetlakojesejavljazbogiznenadnihpomakauzemljinojkoriu
gornjemdijeluzemljinogplata.Najvanijisupotresitektonskogporijeklakojeseobjanjavaju
teorijomtektonikeploa.Prematojteorijitvrdazemljinalitosfera,kojuinezemljinakorai
najgornjidiovanjskogomotaa,ikojaimaukupnudebljinuod50do150km,razlomljenajena
12ploa,kojesepomiukaokrugatijelaporelativnomekojatmosferi.Gibanjeploa(u
prosjeku7cmgodinje)uzrokujeistjecanjevulkanskemasenaoceanskimgrebenima,gdjese
ploerazmiukakobisenadrugimmjestimameusobnosudaraleilipodvlaile.
UzrokpotresakodnasjepritisakAfrikeploe(injenogisturenogdijelaJadranske
.]2[mikroploe)najuniobodEuroazijskeploe
Ovisnoodubinihipocentra,potresimogubitiplitki(do70kimdubine)iduboki(do700km
dubine).Dubokipotresi,sininjerskogstajalita,nisuinteresantnijerneuzrokujutetena
konstrukcijama.
KakojeHrvatskadiomediteranskotransazijskogpojasa,gotovocijelapodrujaHrvatske
odlikujuseizrazitomseizmikomaktivnou.Toosobitovrijedizapriobalnapodrujai
sjeverozapadnidioHrvatske,aposebnozajunuDalmaciju.
Potresnooptereenjenedjelujedirektnonakonstrukcijuuoblikusilakaonekodrugo
optereenje,veindirektnoputempomicanjatla.
Zbogmasekonstrukcijaposjedujeinercijukojaseprotivikretanju.Djelovanjeinercije
simuliramofiktivniminercijalnimsilamakojedjelujuusuprotnompravcuodkretanjaikojesu
jednakeumnokumaseiubrzanjamase.Ubrzanjemasejeusluajubeskonanokrutih
konstrukcijajednakoubrzanjutla.
Maksimalnoubrzanjetlajedirektnoproporcionalnomaksimalnimfiktivnimsilamakojedjeluju
nakonstrukciju.Kodkonstrukcijakojenisupotpunokrute,odnosjekompliciraniji.Ipak,iutom
sluajujemaksimalnoubrzanjetlapomnoenosmasomjednakomaksimalnomdinamikom
optereenju.
Inercijalnesilenakonstrukcijusu,osimodveliinedinamikogoptereenja,ovisneio
dinamikimkarakteristikamakonstrukcijeiovremenskomtijekudinamikogoptereenja.

3. PRIGUENJEIPROTUPOTRESNAIZOLACIJAZGRADA

3.1.Priguenje
Kodvibracijakonstrukcijakojimasenedovodienergija(naprimjeruoblikuvanjskog
optereenja)amplitudevibracijasesmanjujusvremenom.Toznaidasemehanikaenergija
(kinetikaipotencijalna)smanjujeipretvaraudrugeoblikeenergije,prijesvegatoplinsku.
Pojavasmanjivanjamehanikeenergijezovesedisipacija,asilekojesepritomesuprostavljaju
gibanju,zovusesilepriguenja.
Kodpotresnogoptereenja,priguenjedjelujepovoljnonaponaanjekonstrukcijejersmanjuje
amplitude,akodstvarnihkonstrukcijauvijeksejavljakombinacijarazliitihtipovapriguenja.
VANJSKOVISKOZNOpriguenjejavljasezbogotporamedija(voda,zrak)izanemarivojeu
odnosunaostalapriguenja.
TiptrenjakojijebazirannaTRENJUneovisiobrziniipomacima,amoenekadbitiznaajno
(zidoviispunenakonraspucavanja).
Zavrijemevibracijakonstrukcije,elastinivaloviseirepopoluprostorunakojemje
konstrukcijatemeljena.TajnaindisipacijeenergijezoveseRADIJACIJSKOpriguenjeiovisio
karakteristikamatlaikonstrukcije.Ovopriguenjepoveavasespoveanjemkrutosti
konstrukcije,fleksibilnostitlaisdubinomtemeljenja.Smanjujesekodviihtonovavibracija.
VISKOZNOpriguenjeprevladavaukonstrukcijidoksuvibracijeuelastinompodruju.Onose
javljazbogviskoznihsvojstavamaterijalairastespoveanjemfrekvencijevibracija.Lakose
matematikimodelira,pajeestoekvivalentzadrugetipovepriguenjakaotojeHISTEREZNO
priguenje.
Histereznopriguenjedominiraprivelikim,neelastinimdeformacijamagdjemoebitiznaajno
ijedanjeodnajbitnijihfenomenakojiomoguavajudakonstrukcijabezruenjapreiviveoma
jakepotrese.
Priguenjasemodelirajukoeficijentimakojisedobivajueksperimentalnimputem.Izbor
koeficijentapriguenjajedostanesiguran,aopetonobitnoutjeenaamplituduvibracijaina
odzivkonstrukcije.Iztograzloga,priguenjejejedanodfaktorakojidoprinosinesigurnosti
podataka,atimeirezultataanalizekodpotresnogoptereenja.

3.2Protupotesnaizolacija
Duktilnoponaanjekonstrukcije,odnosnosposobnostkonstrukcijedapretrpiznatne
plastinedeformacijebezgubitkanosivosti,impliciranekistupanjoteenjai,moda,kvarenje
njezinesposobnostidaizdriibuduejakepotrese.Oteenjesemoeakumuliratitijekomniza
dogaaja(potresa)inosivostsustavamoebitiozbiljnonaruena.Premaveiniseizmikih
propisazavanijesegraevinepredviaveepotresnooptereenjekakobiplastine
deformacije,atimeioteenjagraevine,bilemanje.
Glavnaidejaprotupotresneizolacijejestreduciratidjelovanjepotresanagraevine
promjenomnjezinihdinamikihsvojstava,kakobisenjezinoponaanjepoddjelovanjem
potresatoviezadralouelastinompodrujuinatajnainnagospodarskiprihvatljivnain
smanjilaotetljivostgraevina,atimeitrokovisanacije.Protupotresnaizolacijaposebnoje
znaajnakodgraevinakodkojihjenunoosiguratinjihovuuporabljivostneposrednonakon
djelovanjajakogpotresaodnosnokodgraevinabitnihzafunkcioniranjedrutva(naprimjer
bolnice,telekomunikacijskegraevine,vatrogasnepostajeitd

3.2.1Elastomernisustavi

Sustaviseizmikihizolatoranajireusvojenizadnjihgodinasutipiziranikoritenjem
elastomernihleajevaodprirodnegumeilineoprena(kloroprenkauuk).
Elastomernileajeviizolirajukonstrukcijuodnepoeljnihvisokofrekventnihvertikalnihvibracija
uzrokovanihpodzemnimeljeznicama,lokalnimprometom,ilislinimpobudama.
Leajevisurelativnojednostavnizaproizvodnju,nemajupokretnihdijelovaiotpornisuna
djelovanjevremenaiagresivnihutjecajaizokolia.
Sastojeseodtankihslojevagume(elastomera)kojisuvulkaniziraniilijepljeniselinim
ploama,akarakteristikesuimvelikanosivostikrutostuvertikalnomsmjeru,malakrutostu
horizontalnomsmjeruivelikahorizontalnadeformabilnost,imajusvojstvapriguenja(disipacije
energije)priciklikimdinamikimoptereenjimauhorizontalnojravnini.
Elastomerpredstavljakompleksnomehanikoponaanjekojesepojednostavljenomoeopisati
kaokombinacijaviskoelastinogihistereznogponaanja.

Seizmikielastomernileajevimogubiti:

a) LEAJEVINISKOGPRIGUENJA.
Imajulinearnoelastinoilinearnoviskoznoponaanjeprivelikimposminim
deformacijama.Efektivnopriguenjejeobinomanjeilijednakood0,07(7%)od
kritinogpriguenja(onopriguenjezakojesedesisamojedanotklonnema
oscilacija)zapoprenedeformacijeuintervaluod02,0(0200%).

OLOVNOELASTOMERNILEAJEVI.Obinosukonstruiraniodprirodnegumeniskog
priguenjasolovnimtrnomusredini.Podlateralnomdeformacijomolovnitrnsedeformira
gotovoistoposmino,teeuniskomstupnjunaprezanja(aproksimativno810Mpau
posmikuprinormalnojtemperaturi)iproducirahistereznoponaanjekojejestabilnotijekom
mnogociklusa.
b) LEAJEVIVISOKOGPRIGUENJA.

Napravljenisuodspecijalnegumekojaproizvodiefektivnopriguenjeod0,070,14
(714%)odkritinog.Topriguenjemoesepoveatidodavanjemkemijskih
komponentikojemogumijenjatimehanikasvojstvaleaja.Maksimalnepoprene
deformacijesuimfunkcijekomponentisustavaiprocesaproizvodnje,alisuobino
izmeu200%i350%.Moduliposmikasuimobinoizmeu50psii200psi.Ponaanje
veineelastomeravisokogpriguenjauizolatorimajekompleksnoinemoese
modeliratistandardnimBoucWenformulacijamaplastinosti.

4.MODELOKVIRNEVIEKATNEKONSTRUKCIJE

Okvirnekonstrukcijeimajurelativnomalemasetodirektnosmanjujeseizmikesile,aiolakava
temeljenjepasemogugraditiinaslabijemtlu.
Zbogrelativnovelikehorizontalnedeformabilnostivlastitiperiodisuimdui,apoznatojedasuzgrades
duimperiodimamanjepobueneprikarakteristinimpotresima.
Velikafleksibilnostovihsustavaimaisvojihmana.Zbogvelikehorizontalnedeformabilnostijavljase
osjetljivostnautjecajedrugogredairelativnoveaotetljivostpregradnihinenosivihdijelova
konstrukcijeuodnosunakrutekonstrukcije.
isteokvirnekonstrukcije,upravilu,imajurelativnomalesizmikesile,aliimjeinosivostrelativnomala,
aujakimpotresimabivajuprilinojakooteenisavisokimcijenamasanacija.

OKVIRNAVIEKATNAKONSTRUKCIJA

L____________
GREDA:b/h=40/50
STUP:b
C 2SSu
E = S - 1u
7
kNm
2

t
/h=40/60
m = 2.S m
I =
b-h
3
= ,166 - 1u
-3
m
3
4
12
I =
b-h
3
12
= 7,2 - 1u
-3
m
3

H
L=6m
H=3m

5. OPTEREENJENAKONSTRUKCIJU(Spektralnaanaliza)

5.1.Proraunskoubrzanjetla (HRNENV199811,NAD,tablicaNAD.1)

PremaEurocodeu8svakazemljaukojojseonprimjenjujemorabitipodijeljenana
seizmikezoneovisnootektonskimsvojstvima.Zbogtogasvakadravamorazaodreeno
podrujeprimjenepropisaEurocodeapropisatisvojespecifinostidonoenjemposebnih
dokumenata
Ovisnooseizmikojzoni,uNADujedefiniranavrijednostmaksimalnogubrzanjau
stjenovitomilizbijenomtlu,kojejeidealnozatemeljenjegraevinauseizmikimpodrujima.

5.2.Faktorivanostizgrade (HRNENV199812,NAD,tablicaNAD.1)

Premanamjeni,zgradapripadauklasuIII.Zgradajenamijenjenazastambenoposlovne
prostore.
5.3Razredtla (HRNENV199811)

TlojesvrstanourazredB.
RazredBpredstavljadubokenaslagesrednjegustogpijeska,ljuknaisrednjekrutihglina,
debljineodnekolikodesetakadonekolikostotinametra.

5.4Razredduktilnosti (HRNENV199813,toka2.1.3)

GraevinajesmjetenaurazredduktilnostiM(DCM).

Tajserazredodnosinagraevinekojesuproraunate,dimenzioniraneioblikovaneu
skladusposebnimodredbamaopotresnojnosivostiomoguenojekonstrukcijidapri
ponovljenomizmjeninomoptereenjuueuneelastinopodrujebezpojavekrhkihslomova.

5.5.Provjerapravilnostigraevine (HRNENV199812,toka2.2)

Kriterijipravilnostipovisini:
Svinosivisustavikojiprenosehorizontalnesile,zidovisuneprekinutiod
temeljadovrhazgrade,
Horizontalnakrutostimasepojedinihkatovasupriblinokonstantneod
temeljapadovrha,
Suenjaiistacikonstrukcijesuurazmjerimadoputenih.

ZAKLJUAK:Graevinajepravilnapovisini.

5.6.Faktoriponaanja (HRNENV199813,toka2.3.2)

Horizontalnapotresnadjelovanja
Faktorponaanjaqodraavaduktilnostkonstrukcije,odnosnonjenusposobnostda
prihvaareduciraneseizmikesilebezkrhkihlomovaupostelastinompodrujudeformiranja.
Sadriusebipodatakovrstielem enta,vrstigradivaiduktilnosti.
q = q
0
- k

- k
R
- k
w
1,S
Danjeizrazom:
Vertikalnapotresnadjelovanja

Zavertikalnukomponentupotresnogdjelovanjafaktorponaanjaqopenitoje1,0za
svekonstrukcijskesustave.

SPEKTRALNATEORIJA
Seizmikazona:8 Faktorponaanja:
Proraunskoubrzanjetla:0,2 Vrstakonstrukcije:aokvirnisustav
Faktorvanostizgrade:1,0 Osnovnavrijednost:q
0
=5,00
Razredtla:B Koef.duktilnosti:k
d
=0,75
Priguenje:5% PravilnostpovisiniItipininainiloma:1,0
Uinakpotresnogdjelovanja:0,3 Faktorponaanja:q=3,75
Razredduktilnosti:M

Elastin
tablica4.
nispektaro
.1)
odaziva (HRNENNV199811,toka4.2.2,,

Elastinispek ktarodzivazareferentnipovratnipeerioddefiniraanjesljedeimformulamma.

Gdjeje:

S
e
(T)or
a
g
os
Sm
To
T
C
,T
B
gr
T
D
gr
B
0
fa
k
1
,k
2
e
k

v


Paramet

rdinataspek
snovnorau
modificiranif
osnovniperio
raniceinterv
ranicakojad
aktorspektra
ksponentiko
korekcijskifa
vrijednostvi
rizadefinira
Tablica5
ktraodgovor
nskoubrzan
faktortla
odosciliranja
valakonstan
definirapoe
alnogubrzan
ojiutjeuna
ktorprigue
iskoznogprig
anjeelastin
5.1.Vrijedno
raujedinici
njetla
alinearnogs
ntnogaspekt
etakpodruj
nja
aoblikspekt
enja
guenjadan
ogspektrat

ubrzanja
sustava
tralnogubrza
stiparameta
jaspektras
raodgovora
aupostotci
titranjadani
anja
konstantnimmpomacima
a
makojajeoobinopretppostavljenass5%
sutablicomm5.1.

arakojeopissujuelastinnispektartitranja

Unaemsluajuelas stinispektarodzivaizgledaovako:

Prorau

D
disperzije
dobivase
modificir

unskispekt
Dabiseizbje
eenergijeko
eizelastino
ranimekspo
tarodaziva
glaopsena
onstrukcijep
ognjegovom
nentimakoj
Ta
a
nelinearna
prekoduktiln
mredukcijom
isudanitab
ablica5.2.Vr
analizasusta
nostinjezini
muzpomof
blicom5.2.
rijednostipa

Ela
ava,uzimas
helemenata
faktorapona
arametarak
d
astinispekta
seuobzirmo
a.Proraunsk
aanjaquko

d1
ik
d2
arodziva
ogunost
kispektarod
ombinacijis

dziva

proraunskoubrzanjetla
T osnovniperiodvibracijalinearnogsustavasjednimstupnjemslobode,
S parametartla,
B
0
faktorpoveanjaspektralnogubrzanjapriviskoznompriguenje5%,
k
d1
,k
d2
modificiranieksponentikojiutjeunaoblikspektra
T
B
,T
C
granicepodrujastalnevrijednostispektralnogodaziva,
T
D
granicastalnogspektralnogubrzanja.
S
d
(T) ordinataproraunskogspektra

Unaemsluajuproraunskispektarodzivaizgledaovako:

Proraunskispektarodziva
Proraunskispektarodziva

6. PONAANJENEIZOLIRANEKONSTRUKCIJEPODPOTRESNIMOPTEREENJEM

ProraunneizoliraneiizoliraneviekatneokvirnekonstrukcijejeprovedenuprogramSAP2000.
ZadavanjespektrauprogramSAP2000.

MODALNAANALIZA2DMODELA
1. Mod 2.Mod

Period1..0,09510sPeriod2..0,02493s

3.Mod

Period3.0,01446s

DijagrampoprenihsilaDijagramuzdunihsila

Pomacitreegkata

7.. PONAANJEIZOLIRANEEKONSTRUKCIJEPODPOTTRESNIMOPTTEREENJEMM

ZADAAVANJEELAST TOMERNOGLLEAJANAKOONSTRUKCIJU
Norm
priguenj
priguenj
pomou
ma definira
je < 0,06 i
je~0,1do
izolacijskog
elastomerne
elastomern
o0,2.Ekviva
sustavaiizr
e leajeve s
ne leajeve s
alentnovisko
raavasepo
s malim prig
s visokim pr
oznoprigue
mouekviva
guenjem i
riguenjem
enjepredsta
alentnogprig
ije je ekviva
ije je ekviv
avljaenergij
guenja
eff
.
alentno visk
alentno visk
ukojasedis
kozno
kozno
sipira

stava K
elastome
arakteristin
ernihleajev
ne vrijedno
vajesu:
sti koje suu potrebne pri odreivanju dinammikih svoj
Efektivnaakrutost:
Gdjesu:

F
p
iF
n
d
p
id
maksimalna
n
maksimaln
Slik
apozitivnai
nipozitivnii
ka7.Odreiv

negativnasilauciklusu
negativnipomakpriisppitivanju

vanjeefektivvnekrutosti

Efektivnopriguenje:

e
=
1
2a
_
F
D,|
K
e
d
cd
2
_
Gdjeje:
E
,
sumadispergiraeenergijesvihitihizolatorapriraunskompomakud
cd
,
amoeseodreditipomoupovrinehistereze.
K
eff
efektivnakrutost

Efektivniperiod:
T
e
= 2a_
M
d
K
e

Gdjeje:

M
d
masakonstrukcije

F
max
=125kNmaksimalnasilakojaodgovararaunskompomakud
bd

F
n
=121kNmaksimalnasilazanegativanpomak
F
o
=17kNsilakodnultogpomakazbogciklikogoptereenja
d
p
=d
n
=21,6mmpozitivan/negativanraunskipomak
E
d
=1100kNmmdisipiranaenergijajednakapovrinihistereze
Iztihpodatakam e oizra ati: o m un
K =
F

-F
n
d -
eII

d
n
=
125-(-121)
,6-( 2 6) 21 - 1,
= S,694 kNmm efektivnakrutost
]
eII
=
1
2
[
E
D,
K
eII
d
cd
2
=
1
2
[
1100
5,694-21,6
2
=0,066efektivnopriguenje

Dobivena vrijednost efektivnog priguenja = 0,066 svrstava ispitani leaj u skupinu leajeva s
malimpriguenjem.

Tlanadeeformacija:

Gdjeje:
T

Prosjen

Gdjeje:

Ovisnost

v
z
prosjeni
T
o
prosjena
imodulpriti

c2
naprezan

c2
deformac

c1
naprezan

c1
deforma
naprezanja
Slika
zabiljeenip
aukupnapo
iska:
njekodmaks
cijakodmak
njekodtrei
cijakodtre
ideformacij
a9.Ovisnost
pomak
etnadebljin
simalnogop
ksimalnogop
neopteree
ineoptere
jajeprikaza

naelastomeerabezgornjjegidonjegsloja.

[MMPa)
tereenja,
ptereenja,
enja,
enja.
nanaslici9.

tdeformacijeeinaprezanjjakodispitivvanjanatlakk
Ispitivanjetlanekrutostiprovodisenaleajudimenzija10020041mm.
Zabiljeenesusljedeevrijednosti:

100%
=12,39MPa

30%
=3,72MPa
F
100%
=241,68kN=24,17t
F
30%
=72,50kN=7,25t
Prosjenizabiljeenipomakiznosi:
v
z1
=1,326mm;v
z2
=3,020mm
Iz p amo

c1
=
V
z
T
o
tih odatak emoizraunatitlanudeformaciju:
=
1,326
29
=0,046

c2
=
V
z
T
o
=
3,020
29
=0,104
Prosjeni pritiska:
E
cs
=
o
c2
-o
c1
s
c2
-s
c1
modul
=
12,39-3,72
0,104-0,046
=149,48MPa
Tl nak to

=
F
z2
-F
z1
v
z2
-v
z1
a ru st:
=
241,68-72,50
3,020-1,326
=99,87kN/mm

Armiranielastomernileajeviodlikujusevelikomnosivouikrutouuvertikalnom
smjeruimalomkrutouuhorizontalnomsmjeru(posminakrutost).Malaposminakrutost
omoguujesmanjivanjepotresnihsilazbogproduljenjaperiodahorizontalnihoscilacija
konstrukcijenastalogzbogsmanjenjahorizontalnekrutostisustava.KrutostAELjestfunkcija
modulaposmikaelastomeraG.RazlikujemostatikimodulposmikaGidinamikimodul
posmikaGd.ZatvrdouelastomeraIRHD60statikijemodulposmikaG=1,0N/mm2.Poradi
vanjskogoptereenjadolazidodeformacijeleajevasvladavanjemmeusobnoprostorno
povezanihmeumolekularnihsila,odnosnodostizanjemtzv.Granineenergijepridinamikom
optereenjuelastomernileajpostajekruinegokodstatikogoptereenjajerjeveliina
granineenergijepostignutasamonanekimmjestimamakromolekularnihveza.

ZadavanjeelastomernogleajauprogramuSAP2000.

CrtanjeDUMPERA

IZLAZNIPODACI:

DijagrampoprenihsilaDijagramuzdunihsila

Pomakkonstrukcijeusmjeruosix

8.USPOREDBAREZULTATA:
Rezultatibezutjecajaizolatora
Rezultatidobiveniutjecajem
izolatora
POMACI 0,0004 0,441
POPRENESILE
7,62
5,46
2,88
1,47
2,60
2,12
UZDUNESILE
16,11
5,72
1,51
6,19
3,41
1,06

9. ZAKLJUAK

Uovomradujepokazanodasepoprenesilemoguviestrukosmanjitiprimjenom
izolatora,kojisuuovomsluajubilielasomernileajeviodreenekrutosti.Pomaciizolirane
zgradesuznatnoveiiudobnosttakoizvedenihgraevinajeupitna,alismanjenjepoprenih
sila,kaoiuzdunih,jepodatakkojitrebauzetiuobzirpogotovokadaseradiograevinama
velikogstupnjasigurnostikaotosubolnice,ratnebaze,itd.Kodarmiranobetonskih
konstrukcijazakojejeupravoseizmikodjelovanjeestomjerodavno,primjenaprotupotresne
izolacijespomouELdonosinizprednostiiutedauzimajuiuobzirrelativnomaletrokove
nastalezbogugradnjeEL.Uprvomredusmanjujesepotrebnakoliinapoprenearmature
(spona),jersepredviapreteitoelastinoponaanjekonstrukcije,uzpodjednakiutroak
uzdunearmature.Zbogtogajejednostavnijaikvalitetnijaugradbabetonazbogmanje
zaguenostivorovaokvirapoprenomiuzdunomarmaturom.
Unatovelikomsmanjenjupoprenihsilamoemoprimjetitidaseuprizemljupoprena
silasmanjizaokoetiriputadoknatreemkatuznatnomanje,toznaidaakoseradiovisokim
graevinamaovakvileajevinisuuvijekpogodniidasetrebajakovoditiraunaprilikom
projektiranjuelastomernihleajeva,iutjecajuelasomernihleajevanadinamikiodziv
konstrukcije.

10. LITERATURA

1. .imuni,A.Dolanski,Elastomernileajevi,Zagreb2007.
2. UputezaprojektiranjeiuporabuarmiranihelastomernihleajevapremanizunormiEN
1337
3. Internetstranica:www.gradimo.hr
4. Internetstranica:www.tehnoguma.hr