PRVI HRVATSKI ELEKTRONIKI ASOPIS ZA ASTRONOMIJU I ASTR0NAUTIKU

WWW.M-111.ORG

BROJ: 18

GODINA: 7

TRAVANJ 2010. ISSN 1845 - 4089

Tema broja: ASTROFOTOGRAFIJA

Astronovosti Marsov kalendar Snimanje objekta dubokog neba Mjeseeva astrofotografska avantura Plavo nebo Ekspedicija Malta 2010

Sadraj
Astronovosti 3. Astrokaritakure 42. Snimanje objekta dubokog neba s A530 43. Kako je nastala astrofotografija 53. Mjeseeva astrofotografska avantura 57. Koliko para.... 61. Kepler - svemirski lovac uhvatio prvu lovinu 63. Marsov kalendar 65. Plavo nebo 70. Astrofotografija 72.

Fotografija na naslovnici: VSX NEXT sustav Vidulini Observatory u jednoj od posljednjih inaica prije velikog redizajna sustava.

M111
Impressum
Glavni i odgovorni urednik: Marino TUMPI Tehniki urednik: Marcela Rasonja, prof. Urednitvo: Neven Udovii ISSN: 1845-4089 WWW: www.m-111.org E-mail: urednik@m-111.org asopis izlazi tri puta godinje, i to u: travnju, kolovozu i prosincu asopis izdaje: Astronomska udruga Vidulini Dvigradska 3, Kanfanar 52352 www.zvjezdarnica.org www.astronautika.com

Rije urednitva
Cijenjeni itatelju, Za Tebe smo pripremili mnotvo novosti i zanimljivosti iz svijeta znanosti i tehnike, no uz bok vrhunskim istraivanjima i otkriima stoje lanci o praktinoj astronomiji domaih autora. Ne samo posjedovanje ve i umijee i znanje koritenja dostupne nam tehnike doslovce pomiu granice mogueg u amaterskoj astronomiji.. Jesi li znao zato je nebo plavo ili kako bi izgledalo raunanje vremena na Marsu? Zna li koliko stranica ima ovaj broj M111?! To je najmanje vaan podatak - sve su one s ljubavlju prema zvijezdama nainjene za Tebe..

Vae urednitvo
M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI za Vas priprema Marino Tumpi Djelomina pomrina Sunca

ASTRONOVOSTI

Petak, rano ujutro, tono za vrijeme izlaska Sunca (oko kada se Mjesec nae u istoj ravni izmeu Zemlje i Sunca. 07:40) nad jugoistonim horizontom iz naih je krajeva Tijekom godine dogodi se svega nekoliko pomraenja Sunnakratko bila vidljiva mala, djelomina pomrina Sunca. ca i Mjeseca. Sunce i pojave koje su vezane uz njega sigurno Sunce je bilo prekriveno vrlo malim dijelom Mjeseeva je promatrati jedino specijalnim astronomskim lterima diska, te govorimo o djelominoj pomrini Sunca od svekoji osiguravaju nekodljivost po ljudski vid. Ukoliko prega nekoliko postotaka. Ova se pomrina najbolje vidjela ma Suncu nakratko pogledate kroz staklo koje se koristi u iz sredinjih dijelova Afrike, Indijskog oceana i Indije te zatitnim maskama aparata za varenje ili tamnih Sunanih Kine. U tim je krajevima u maksimumu pomrine bilo naoala to inite na vlastitu odgovornost! rije o prstenastoj pomrini Sunca. Inae, Istra je u narednim godinama geografski veoma nepovoljno locirana za opaanje pomrina Sunca. Zbog vremena dogaanja, kratkog vremena vidljivosti i nerijetke sumaglice nad horizontom ova pomrina nije posebno interesantna. Do pomrenja Sunca dolazi Ilustracija: Izgled djelomine pomrine Sunca

Uhvaena druga super Zemlja

Lovci na ekstrasolarne planete nikada ne miruju a popularnoznanstveni novinar nikada nije siguran je li broj novootkrivenih ekstrasolarnih planeta danas isti kao i juer naveer ili vei. Astronomi s Keck zvjezdarnice smjetene na Hawaiima obznanili su otkrie druge po redu ekstrasolarne planete poznate kao tip super Zemlja. Rije je o planeti mase 4.15 Zemljine mase koja oko matine zvijezde orbitra jednom u etiri dana. Nalazi se 80 svjetlosnih godina daleko od nas u zvijeu Hercules. Otkrie je uinjeno pomou 10-metarskog teleskopa Keck-1 metodom radijalne brzine veoma siunih oscilacija zvijezde poradi djelovanja drugog nebeskog tijela. Zakonito sti nebeske mehanike i matematika te raunalna potpora omoguavaju nam da na osnovu veoma turih podataka dobijemo cijeli niz informacija, ukljuujui i veoma tonu p ro c j e n u mase tih objekata. Super Zemlja za sada nosi naziv HD 156668b. Astronom A n d r e w Ilustracija: Podaci o otkiu nove, tek druge po redu Howard s super Zemlje Berkeley sveuilita oaran je ovim otkriem koje jasno pokazuje da su astronomi spremni i sposobni otkrivati sve manje ekstrasolarne planete. Svima njima zajedniki je cilj pronai novu Zemlju; nebesko tijelo negdje u svemiru koje bi masom i dimenzijama bilo nalik naoj planeti. Bude li k tome njezina orbita jo smjetena u tzv. Habitabilnoj zoni (zoni u kojoj je mogu ivot kakvog poznajemo na Zemlji) bit e to pravi pogodak i konkretan dokaz kako u svemiru ima naih blizanaca. Astronomi na Keck zvjezdarnici koriste cijeli niz instrumenata od kojih svakako valja spomenuti jHigh Resolution Echelle Spectrograph (HIRES); specijalizirani spektrograf koji biljei sitne pomake radijalne brzine zvijezde. Howard istie kako su nova otkria na putu da se osim samog otkria velika panja pokloni i razumijevanju stvaranja i kretanja planeta.

Ilustracija: Izgleda li ovako novootkrivena super Zemlja

TR AVA NJ 2010.

ASTRONOVOSTI

Amerikanci odustali od Mjeseca

Amerikanci odustaju od ponovnog osvajanja Mjeseca. Povratak na Mjesec sada je samo mrtvo slovo na papiru. Obustavlja se kompletan program Constellation koji je amerikance trebao ponovo vratiti na Mjesec. Predsjednik SAD, htio on to ili ne, upuen je na kresanje NASAina prorauna, i to na nain da se u cijelosti ukida program za osvajanje Mjeseca (Constellation). Razvoj novih raketa iz familije Ares se zaustavlja, a od odlaska na Mjesec nema nita! To je najtei udarac za ameriku svemirsku agenciju u njenoj povijesti. Stagnacija postojeih i bez mogunosti razvoja novih projekata, te zastarjele letjelice (raketoplani space shuttle) koje se ove godine povlae iz operativne upotrebe nedovoljno dobro opisuju stanje u kojem e se NASA po svemu sudei nai tijekom narednih godina. Amerikanci e na dui niz godina ostati bez mogunosti slanja ovjeka u svemir. ak i do meunarodne svemirske postaje u niskoj orbiti oko Zemlje, ameriki astronauti morat e u Ruskim letjelicama. NASA moe tomu dijelom doskoiti produenjem roka operativne upotrebe raketoplana, no uz znatne sigurnosne rizike. U strunim kuloarima potiho se pria o marginalizaciji NASA-e kao nekadanjeg zatitnog znaka amerike superiornosti u tehnolokom pogledu. Rezovi koji e zasigurno nastupiti u NASA-i zapravo otkrivaju teko stanje ekonomije a posebice percepciju i vanost znanosti u drutvu. Jer dvadesetak/tridesetak milijardi dolara amerik a n cima zaista nije teko pronai i l i utedje- Ilustracija: Obama zaustavlja ameriki povratak na Mjesec ti na fantomskim vojnim podrujima. Moda su prevagnule studije neovisnih eksperata koji godinama kritiziraju program Constellation poradi njegovih tehnolokih i nancijskih momenata.. Predsjedniki prijedlog NASAina bueta ameriki Kongres ne mora prihvatiti no pouzdano znamo kako veliki rez nitko od kongresmena nee dovesti u pitanje. Iako e ovo znaiti kraj lmske NASAe Brucea Willisa (zato ii u svemir kada bolje scene rade u Hollywoodu?!) a predsjednik Obama time na sebe navui nepovjerenje i ogorenost velikog broja znanstvenika i inenjera moramo znati itati i iza redaka. Stvari ponekada nisu onakve kakvima se ine! Pogledamo li iz druge perspektive, Obama moda ovim potezom maksimalne nancijske kemoterapije zapravo spasi ameriki svemirski program. Naroito ako znamo kakvu je politiku prema svemu tome imao u vrijeme prije izbora za predsjednika. Obama je obrazovan ovjek i zna da je znanost klju napretka. Naime, Obama zasigurno ima veoma detaljne i pouzdane podatke o tonom stanju vlastitih tehnologija i resursa. Ono to je jo vanije, takve procjene napravljene su i za potencijalne takmace/partnere poput Europljana, Rusa, Indijaca, Kineza... Scenario koji jedva da se i moe nazrijeti iza naizgled ubitane kombinacije zapravo i nije toliko teak. Obustaviti nanciranje novih programa dok traje kriza, odrati minimum tehnoloke spremnosti i istraivanja, produiti vijek koritenja do maksimuma postojee i stare tehnologije. Na taj bi nain u narednih nekoliko godina u americi zaista zaivjela ve sada prisutna privatna svemirska industrija. Pisali smo ve o mogunostima da neke od privatnih kompanija, koristei postojea znanja i resurse iz SAD i Rusije u svega nekoliko godina budu spremne poslati ovjeka u svemir. Na taj nain gubitak radnih mjesta nastao otputanjem iz NASA bio bi minimalan, a moda bi ak manjkalo radne snage u novim, privatnim svemirskim kompanijama. Privatni kapital imao bi jak razlog da prednjai u novom osvajanju svemira, dravni proraun bi u meuvremenu ojaao i kroz nekoliko godina privatne tvrtke i dravna NASA krenuli bi jae nego ikada u svemirska osvajanja..
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija: Raketa Ares uzdanica novog povratka na Mjesec sada stopirana

ASTRONOVOSTI

Dvije milijarde kuna za ATST

bservatory koju vodi New Jersey Institute of Technology. - otok La Palma u Kanarskom arhipelagu, gdje su smetene mnogobrojne zvjezdarnice, a najpoznatiji po skupini teleskopa koji ine Instituto de Astrosica de Canarias, u naravi Europska sjeverna opservatorija. Dr. William Smith, predsjednik grupacije AURA izjavio je kao e ATST biti najvei svjetski teleskop za izuavanje Sunca. Nieg slinog nema niti je u planu gradnje u svijetu za dugi niz godina! Kada postane operativan ATST e moi detektirati detalje na Suncu veliine svega nekoliko desetaka kilometara. ATST nee biti usamljen na vrhuncu Haleakala, u njegovo susjedstvu nalazi se Mees Solar Observatory u nadlenosti University of Hawai - Institute for Astronomy, koji je takoer jedan od partnera u projektu ATST. Istraivanje magnetskih polja i anomalija na Suncu i Sunevoj atmosferi od krucijalne je vanosti za razumijevanje nae zvijezde. Suneva aktivnost, pjege na njemu, tzv. Solarne are i izbaaji koronarne mase direktno utjeu na cijeli ekosustav na Zemlji.

Ilustracija: Pogled na vrh Haleakala na Hawaima koji e udomiti najvei svjetski teleskop za istraivanje Sunca Amerika National Science Foundation (NSA) u suradnji sa Association of Universities for Research in Astronomy (AURA) dobila je 298 milijuna USD za ugovor kojime e se na Hawaima graditi najvei teleskop za izuavanje Sunca na svijetu; ATST - Advanced Technology Solar Telescope. Pored osnovnog troka za samu gradnju, ove dvije institucije raunaju s jo nekoliko desetina milijuna USD koji su neophodni za plaanje odravanja i rada s teleskopom desetljee nakon poetka njegove operativne upotrebe. Sama gradnja 4-metarskog teleskopa zapoinje tijekom ove godine na 3000m visokoj planini Haleakala, dok se zavretak gradnje planira za 2017. Teleskop e biti uvrten u inventarski popis amerike National Solar Observatory (NSO). Prema rijeima Dr. Stephena L. Keila, direktora NSO, ova je lokacija izabrana izmeu ak 72 potencijalne lokacije poradi najboljih klimatoloko-atmosferskih uvjeta koji na njoj vladaju. Sve donedavno u najuem izboru lokacija nalazili su se: - Jezero Big Beat, dvjestotinjak km sjeveroistono od LosAngelesa, gdje je smjetena i poznata Big Bear Solar O-

Ilustracija: ATST e stvarati slike dosad neviene rezolucije i otrine Pojaana Suneva aktivnost prouzrokuje velike tehnike probleme u komunikaciji i elektroenergetskom sustavu. Putnici u avionima, a posebice astronauti mogu biti snano ozraeni ukoliko se Sunce imalo uznemiri i prema nama poalje dijeli izbaene materije ili energije! To su primarni ciljevi ATST-ovih istraivanja. Stoga i ne udi toliki interes znanstvenika ali i politiara (itaj kapitala) za gradnju Zemaljskih opservatorija i svemirskih letjelica ija je primarna, a moda i jedina namjena istraivanje Sunca. ATST e raditi u podruju valnih duljina od 350nm (ultraljubiasto) do 28.000nm (infracrveno). U radu e koristiti tehnologiju poznatu kao adaptivna optika kojom astronomi smanjuju nepovoljan utjecaj atmosfere na kvalitetu snimaka. Njegov dizajn omoguit e mu istovremeno opaanje presjajnog Suneva diska i jedva uoljive korone, gotovo milijun puta slabijeg sjaja od povrine Sunca fotosfere. Poetni iznos od 146 milijuna USD ve je na raspolaganju za gradnju ATST, a radovi zapoinju tijekom narednih nekoliko mjeseci.

Ilustracija: Raunalni model ATST

TR AVA NJ 2010.

ASTRONOVOSTI

Detektirane pjege na divovskoj umiruoj zvijezdi

Najsjajnija zvijezda u zvijeu Oriona estopedeset puta ima veeg radijusa od naeg Sunca proizvodi 100.000 puta vie energije od njega! Ve poodavno znamo kako se ovaj gorostas nalazi na kraju ivotnog puta koji se mjeri svega milijunima godina, naspram nekoliko milijardi koliki je ivotni vijek nae zvijezde. Betalgeuse se sada nalazi tek koji svemirski trenutak prije stravine eksplozije. Kada se to dogodi ova e zvijezda sa Zemlje biti vidljiva i usred bijela dana.No sada su astronomi, koristei specijalnu aparaturu s tri teleskopa u interferometrijskom nainu rada (simultano opaanje jednog objekta od strane vie instrumenata) otkrili neto zaista nevjerojatno. Prema svemu sudei meunarodni tim astronoma po prvi je puta u povijesti astronomije detektirao pojavu poznatu kao Suneve pjege na drugoj zvijezdi. Eric Thiebaut iz Astronomical Research Center u Lyonu (CRAL) te Laurent Mugnier i Serge Meimon s ONERAe izradili su algoritme kojima su dobili jedinstvenu sliku na kojoj se uoavaju dvije velike putujue strukture na povrini Betalgeuse pandami Sunevim pjegama. Inae, Suneve pjege su prividno tamnija podruja na Suncu s izrazitom magnetskom aktivnou. Analizom je ustanovljena razlika temperature od 500K izmeu tih struktura i povrine diska umirue zvijezde koja iznosi 3.600K. Osim magnetskih devijacija mogue je da se u ovom sluaju radi i o uktuaciji materije same zvijezde. Sada slijedi istraivanje ovih pomalo zagonetnih pojava u cilju boljeg razumijevanja zikalnih i kemijskim procesa u klasi crvenih giganta kamo Betalgeuse spada. Istraivanje ovakvih pojava znaajno je i za razumijevanje procesa izbaaja zvijezdane mase, strukture i evolucije zvjezdanih giganata i supergiganata, to ziarima zadaje podosta glavobolje. Astronomi su pri ovim istraivanjima koristili simultani rad triju velikih teleskopa; Infrared Optical Telescope Array, interferometar na zvjezdarnici Mount Hopkins u Arizoni i opremu sa zvjezdarnice u Parizu (LESIA). Betalgeuse je najsjanija zvijezda u zvijeu Oriona koje je iz naih krajeva tijekom zime vidljivo od sumraka do zore na nonom nebu.

Ilustracija: Otkrivene strukture (pjege) na disku Betalgeuse (svijetlije povrine)

Iran lansirao ivotinje u svemir

Iranci su nanovo iznenadili svijet uspjenim lansiranjem satelita Kavoshgar 3 (Istraiva) u Zemljinu orbitu. U srijedu 03. veljae tijekom popodnevnih sati po naem vremenu, Mahmoud Ahmadinejad, predsjednik Irana, obratio se naciji povodom 31. godinjice tamonje islamske revolucije. Uz politiki govor objavljeni su i veoma turi detalji o samoj misiji. Kavoshgar 3, mase stotinjak kilograma postavljen je u Zemljinu orbitu na 500km visine. Tijekom jueranjeg i dananjeg dana radioteleskopi po svijetu uhvatili su telekomunikacijske poruke s ovog satelita, to znai da je misija uspjela. Unutar satelita nalaze se tri specijalna kontejnera s izabranim ivotinjicama (rakovi, kornjae, crvi) poradi provoenja setova biolokih eksperimenata. Prema natpisima Iranske novinske agencije kontejneri sa ivotinjicama e nakon obavljenih eksperimenata biti vraeni na Zemlju. Nikakovi detalji oko toga nisu poznati, pa ak ni hoe li preivjeti sputanje kroz atmosferu. Datum 03. veljae e u Iranu biti proglaen i kao Dan svemirskih tehnologija. Usprkos negativnim konotacijama koje pristiu sa zapada da se zapravo pod krinkom svemirskog programa radi na interkontinentalnim raketama sposobnim za noenje a-tomskih bojevih glava, ovo je veliki uspjeh tamonje te-hnike i tehnologije. Pojedini vojni analitiari smatraju kako je planirano sputanje kapsule sa ivotinjicama zapravo test preivljavanja atomske bombe nakon zahtjevne mar-rute kojom bi Iran mogao gaati ma koje mjesto u svijetu. injenica je kako Iranci posjeduju raketu ukupne mase 85 tona, dugake 27m (Simorgh) dovoljno snanu da na 500km visine ponese teret od 100kg. Njihov ministar obrane, Ahmad Vahidi, kae kako e u veoma skoro vrijeme preinakama osnovne rakete biti sposobni postaviti satelit i na 1000km visine.
M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Misteriozna kineska svemirska postaja

O amerikim, a u posljednje vrijeme i ruskim svemirskim programima javnosti su godinama unaprijed poznati detalji. Nasuprot tome, Kinezi vjeto u tajnosti uvaju konkretne podatke o svojim letjelicama. Takva je situacija i s misterioznim Kineskim programom svemirskih postaja. Analizom povremenih sporadinih izvjea tamonjih nacionalnih medija te loginim tehnikim prosudbama moemo konstatirati kako nas do lansiranja prve Kineske svemirske postaje dijeli moda i manje od godinu dana! Misteriozna svemirska postaja pod nazivom Tiangong-1 bit e prvi nastanjiv laboratorij mnogoljudne tehnike velesile s dalekog istoka. Konkretnih podataka o tome u javnosti nema, no vrlo se vjerojatnim ini sljedei scenario. leskop, koji e najmanje sluiti za opaanje svemirskih objekata a ponajvie za pijuniranje Zemaljskih ciljeva. Dva modula, servisni modul i modul za astronaute, cilindrina oblika zapremine svega nekoliko desetaka kubinih metara ine osnov za daljni tijek razvoja vee svemirske postaje u narednim godinama. Prou li viemjeseni eksperimenti s Tiangong-1 i Shenzhou-8 prema planu, tijekom 2011. moemo oekivati i prvu posadu na postaji. Shenzhou-9 bit e prvi pilotirani svemirski brod s trolanom posadom iji e zadatak biti ispitati je li zaista sve u redu te koji su se nedostaci potkrali prilikom projektiranja i izrade postaje. Vrlo je vjerojatno kako e blizanac Tiangong-1 koji se na Zemlji koristi kao tehnika podrka u budunosti postati neovisni, sastavni modul vee Kineske svemirske postaje te tamo sluiti kao sigurnosni amac za sluaj potrebe. Kinezi e nakon prvih nekoliko tjedana eksperimentiranja obje letjelice staviti u svojevrsnu hibernaciju. Tijekom tog perioda oni e na Zemlju slati samo osnovne telemetrijske podatke a bit e probueni par tjedana prije povratka Shenzhou-8 na Zemlju. S druge strane kada prvi astronauti pristanu na kinesku svemirsku postaju oni e se tamo zadrati najvie dva tjedna. Nakon toga mogue da Tiangong-1 ostane u svemiru dovoljno dugo za naredni veliki eksperiment; Svemirska postaja u orbiti i simultano lansiranje dva pilotirana svemirska broda s trolanim posadama. Spajanja i razdvajanja ovih letjelica u raznim kombinacijama te izmjena posada izmeu svemirskih brodova oznait e uspjean kraj jednog razdoblja pilotiranog svemirskog programa i otvoriti novi. Veliku svemirsku postaju s redovnim izmjenama posade i let k Mjesecu. Tehnoloki gledano Kinezi su potpuno sposobni i spremni za taj in. U meuvremenu Mjesec e se istraivati novim bespilotnim letjelicama u to je ukljueno i slijetanje landera i rovera na njegovu povrinu, te vraanje uzoraka Mjeseeva tla na Zemlju. U tom svjetlu na Tiangong-1 moramo gledati kao vanu kariku prije sputanja prvih kineskih astronauta na mjeseevo tle negdje nakon 2020. godine.

Ilustracija: Tiangong-1 neposredno prije spajanja s Shenzhou-8 Krajem godine Kina e derivatom svoje rakete-nosilice Dugi Mar u svemir lansirati nekoliko tona masivnu svemirsku postaju. Tehniki promatrano, bit e to mala postaja, no iznimno vana karika u daljnem razvoju tamonjeg svemirskog programa. U ovim trenucima Kineski inenjeri i aeronautiari ubrzano rade na opremanju postajei provjeri svih instaliranih sustava kako bi letjelica u svemiru besprijekorno odradila svoj posao. A taj se sastoji od prihvata te nekoliko spajanja i odvajanja bespilotnog broda Shenzhou 8 (kakav koriste i astronauti), kako bi se provjerili sustavi navigacije i zahtjevna misija hermetinog spajanja letjelica u orbiti. U tu svrhu letjelica je opremljena inaicom Ruskog sustava za spajanje (APAS). Interesantno je spomenuti kako e se pri ovim eksperimentalnim letovima na Shenzhou 8 nalaziti Njemaki istraivaki moduli koji e se kasnije vratiti na Zemlju u povratnom modulu. Tiangong-1 je opremljena ureajima za navigaciju, odravanje orbite, solarnim panelima te s nekoliko znanstvenostraivakih ali i vojnih instrumenata. Ilustracija: Kineski astronaut izlazi iz svemirskog broda Shenzhou-10, u pozadini ShenzhouMeu inima tu e se svakako nai i te11 pristaje na Tiangong-1
TR AVA NJ 2010.

ASTRONOVOSTI

Dijamanti na Uranu i Neptunu

Naa civilizacija oboava rijetke materijale, zlato, srebro, dijamante.. Na njima poivaju zakonitosti ekonomija ve tisuljeima, no svjetlucavi dijamanti bi na svjetovima poput Urana ili Neptuna bili potpuno bezvrijedna roba pokau li se tonim najnovija istraivanja iz SAD. stojei na Zemlji!) te temperature od nevjerojatnih 110.000 K. To su otprilike i uvjeti koji vladaju u sreditima plinovitih giganata. Mjesto i uvjeti kao stvoreni za formiranje dijamanata! Suprotno dosad prihvaenim teorijama o strukturi njihove jezgre, (vodeni led, suhi led, metan..) prema ovim istraivanjima, ona bi mogla biti znatno drugaija. Ovakav scenario objasnio bi problem nerazjanjenog magnetskog polja ovih planeta. Svi materijali i preduvjeti kojima su u laboratoriju dobivene eksperimentalne mikro-koliine dijamanata postoje i na njima. Prilikom eksperimenta dobijene su mikro koliine veoma malih dijamanata (2x0.5mm), no prilikom procesa uz tlak od 6 do 11 megabara uoeno je kako dijamantna struktura pluta na tekuem ugljiku. Poput sante leda na vodi. Eggert kae kako bi sve ovo ukazivalo na tekuu ili elatinsku jezgru u sreditu ovih planeta unutar koje plivaju pravi pravcati dijamanti, no za potvrdu ove teze treba nainiti jo puno mjerenja i eksperimentiranja. Mi jo uvijek znamo veoma malo o planetama Suneva sustava. Dovoljno je da samo neki od parametara bude malo promijenjen pa da doe do instabiliteta molekula a time i onemoguavanja samog procesa stvaranja dijamanata. Ipak, imate li na ruci dijamantni prsten, znajte kako je moda ba razumijevanje procesa formiranja tog komadia svjetleeg stakalca klju planetarne geologije divovskih planeta, kako naeg tako i drugih planetarnih sustava diljem svemira. Znanost, astronomija i u ovom sluaju pokazuje kako nije neto daleko i strano ve neto to nam je doslovce nadohvat ruke..

Ilustracija: Uranova je jezgra moda prepuna dijamanata Dijamant, najbolji enski prijatelj, mogao bi nam dati krucijalne odgovore na pitanja planetologa i geologa oko nastanka i evolucije plinovitih divova poput Urana ili Neptuna. Istraivanja koja su proveli Jon Eggert i njegov tim iz Lawrence Livermore National Laboratory s Omega laserom na University of Rochester podarili su nam nestvarni, pomalo lmski scenario. Iako i sam Eggert istie kako se njihovi zakljuci zasad moraju uzeti s rezervom, mora tekueg ugljika po kojima plove dijamantne sante mogli bi biti puno vie od puke hipoteze! Dijamant je najtvri materijal na Zemlji. Da bi dolo do njegova stvaranja potrebni su specijalni uvjeti koje je veoma teko postii i u laboratorijskim uvjetima. Ipak, Egger i ekipa uspjeli su dostii tlakove od 4,000 GPa (40 megabara etrdeset milijuna puta vei tlak od onog koji osjeamo

Ilustracija: Dijamanti kao klju planetarne geologije

Ilustracija: Scena iz Eggertova laboratorija u kojoj su stvoreni mikro dijamanti

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Prvi direktni snimak atmosfere ekstrasolarne planete!

Tim astronoma s Europske june opservatorije (ESO) smjetene u ileu uspio je nainiti prvi direktan snimak atmosfere ekstrasolarne planete. Markus Janson i njegov tim s ESO koristili su sustav etiriju velikih teleskopa, VLT - poznatih i kao divovi s Paranala u ileu. Specijalni instrument osjetljiv na infracrveni dio elektromagnetskog spektra (NACO) montiran na VLT te upotreba adaptivne optike bili su presudni za ovaj izniman uspjeh astronoma. priliku otkrivati nove svjetove i istraivati njihovu atmosferu u znatno lagodinjim uvjetima nebeske mehanike. Analiza atmosfere planeta drugih zvijezda daje nam informacije o njihovom zikalno-kemijskim osobinama i procesima nastanka a mogue je na taj nain saznati ak i da li postoji bioloko-geoloka aktivnost na njima. U konanici, moi emo ak i dokazati postojanje tehnoloki razvijenih civilizacija ukoliko one na njima postoje! Ovaj izniman uspjeh odraen je na planeti HR 8799 c (desetak puta veoj od naeg Jupitera i s povrinskom temperaturom od 800C). Njezina matina zvijezda HR 8799 nalazi se 130 svjetlosnih godina od Zemlje, promjera 50% veeg od Sunca. Oko nje orbitiraju jo najmanje dvije velike planete. Poznato je i postojanje dvaju oblaka manjih nebeskih objekata za koje pretpostavljamo kako su pandami naem asteroidnom pojasu. Carolina Bergfors, lanica Jansonova tima kazuje kako im je trebalo pet sati ekspozicije kako bi dobili ovaj rezultat. To vam je slino kao da na udaljenosti od dva kilometra postavite snaan reektor uperen direktno u vas a vi izolirate svjetlost malene votane svijee koja se nalazi tik pored njega, pojanjava Bergfors. Dobiveni rezultati se ne slau s teorijskim modelima, no daljnja istraivanja ispraviti e teoriju ili praksu astronoma na podruju izuavanja ekstrasolarnih planeta. Ovo to mi radimo je svojevrsni otisak prsta, kombinacijom raznih istraivanja, teorija i raunalnih obrada rezultata moemo iz naizgled turih podataka dobiti veoma precizne odgovore na pitanja koja desetljeima stoje bez odgovora.

Ilustracija:Spektralni potpis ekstrasolarne planete HR8799 c

Naime, to nije prva ekstrasolarna planeta na kojoj je detektirana atmosfera i njezin sastav. Uinjeno je to u nekoliko navrata i ranije, no tada je bila rije o ekstrakciji spektralnog potpisa planete za vrijeme njezina tranzita preko diska matine zvijezde. Janson i ekipa su to izveli za vrijeme kada se planeta nalazi u svojoj orbiti podalje od same zvijezde. Poznato je da veoma mali broj ekstrasolarnih planeta lei u pogodnoj ravnini za tranzitiranje pa je raniji nain detektiranja atmosfere i njezina sastava bio ogranien na manji broj planeta te na veoma kratko vremensko razdoblje pogodno za tu vrstu istraivanja. Kada se za godinu dana na VLT instalira jo sosticiraniji sustav (SPHERE) astronomi e dobiti Ilustracija: Izgleda li ovako ekstrasolarna planeta HR 8799 c (Umjetniki prikaz)
TR AVA NJ 2010.

ASTRONOVOSTI

Koliko zarauju astronauti?

Posao astronauta iznimno je odgovoran, zahtjevan i teak. Trae se obrazovani i ziki sposobni ljudi koji su svoj privatan ivot podredili interesima svemirskog programa. Uvjetno reeno, postoje tri vrste astronauta: bivi vojni piloti koje svrstavamo u skupinu okorjelih astronauta, astronauti-specijalisti za odreena znanstvena istraivanja koji su status astronauta stekli potrebom njihova prisustva u svemiru prilikom izvoenja odreenih pokusa i radnji, te astronauti turisti. Ovi potonji se za desetodnevni let pripremaju svega nekoliko mjeseci a svemirsku odiseju plaaju iz vlastita depa i to po cijeni od 2-3 milijuna dolara za dan proveden u svemiru! S druge strane, prve dvije skupine astronauta godinje zarauju znatno manje iznose. Ameriki astronauti, neovisno da li se nalaze u svemiru ili na Zemlji imaju mjeseni prihod od 10-12 tisua dolara. Ruski astronauti imaju neto manju plau kada su na Zemlji od amerikih kolega, no za vrijeme estomjesenog boravka na Meunarodnoj svemirskoj postaji, ovisno o njihovom statusu u misiji, zarauju od 130-150 tisua USD. veim. Rukavice su Vam nezgrapnije od bilo ega to ste probali staviti na ruke dosad. Nalazite se u besteinskom stanju i svaki, pa ak i najmanji pokret dovodi do mijenjanja vae pozicije - ljuljanja. Osjeaj goredole-lijevo-desno ne funkcionira. Prema Zemlji stojite naglavake. Imate muninu. Zasvrbi li Vas ispod pazuha moete se poeati za nekoliko sati. Udiete posebno pripremljenu smjesu zraka. Kapljicu znoja s ela nemoete obrisati. Svakih 45 minuta izmjenjuju se no i dan, tama i svjetlo. Kruite oko rodne planete brzinom od preko 28.000km/ h. Svjesni ste kako bi susret i s najmanjim mikrometeoritom, od svega nekoliko desetinki mm, probio Vae odijelo i pitanje je biste li imali snage i mogunosti doi u sigurnost kabine raketoplana. Nalazite se u prostoru bez zraka, temperaturnog raspona od +120C do -150C, klima ureaj u svemirskom odijelu jedino je to vas odrava da se ne pretvorite u peenku ili smrznuto meso. Tijekom nekoliko sati u skuenom, neugodnom, ledenom prostoru mijenjate dijelove opreme, upotrebljavate specijalan alat, baratate vijcima u najteim radnim uvjetima na svijetu i malo ire, popravljate stvari u svega nekoliko sati a koje su inenjeri pod staklenim zvonom u miru laboratorija sklapali mjesecima ili godinama. Svi oekuju da svoj opasan i riskantan posao obavite kako treba. Znate kako Vas javnost nee zapamtiti zbog godina treniranja i ivljenja po strogim uvjetima koje idu uz ivot astronauta.. Jo uvijek mislite kako im je zarada prevelika? Ili premala? Iako su astronauti svjesno izabrali svoj pionirski poziv samo mala nepanja ili tehnika pogreka inenjera moe stopirati cijeli svemirski program na vie godina i ostaviti neko dijete bez roditelja jer i astronauti su ljudi s brigama, problemima i radostima ba kao i mi!

Ilustracija: Ruski astronaut unutar ISSa Vladimir Solovyev, ef Ruskog segmenta ISSa kae kako su radni uvjeti astronauta, ukljuujui i sigurnosni te zdravstveni rizik, iznimno naporni. Na taj nain svoje astronaute stimuliraju kako bi svemirske misije uspjeno obavili, a za svaku takvu misiju potpisuju poseban ugovor. Gubitak kotane i miine mase i pored nekoliko sati svakodnevnog obveznog vjebanja na ISSu nije tek drugorazredni problem. Tijekom vremena njihovo je zdravlje u veoj ili manjoj mjeri ipak narueno. Kada nisu na kondicionim treninzima astronauti izvode znanstvene i druge eksperimente ili pak radne svemirske etnje u otvorenom svemirskom prostoru. Evo kako primjerice izgleda jedna od njih. Zamislite se u svemirskom odijelu koje je masivnije od Vas samih i ini Vas barem dvostruko ili trostruko volumno

Ilustracija: Ameriki astronaut u svemiru

M 1 11, 18. B R O J

10

ASTRONOVOSTI

NASA produila misiju Cassini

Amerika svemirska agencija NASA, poetkom veljae je objavila kako se misija Cassini produava do 2017. godine. U tu svrhu, novim proraunom osigurano je 60 milijuna USD godinje kako bi letjelica narednih sedam godina vrila istraivanja Saturna i njegovih satelita, posebice Titana i Enceladusa. Misija lansirana u listopadu 1997. godine zajedniki je projekt amerike i europske svemirske agencije. Puni naziv Cassini-Huygens rezultat je simbioze dviju letjelica. Veliki orbiter Cassini djelo je amerikih a manji lender Huygens (koji se 2004. spustio na Titan) europskih inenjera. Iako je prvotni operativni vijek ovog projekta planiran do 2008. godine on je zbog iznime vanosti i vrijednosti prikupljenih znanstvenih podataka produen do 2010. da bi sada zaslueno dobio jo sedam nagradnih godina. Sama letjelica i njezinih 12 znanstvenih instrumenata nalaze se u jao dobrom stanju i uz povremene programske preinake smatramo kako e petnaest godina stara letjelica izdrati zahtjeve planera misije, izjavio je Jim Green, direktor NASAine Planetary science division u Washingtonu. Ovo produenje daje nam mogunost istraivanja dogaanja i promjena na planeti i njeznim satelitima tijekom tamonjih ljetnih i zimskih razdoblja. O Saturnovom svijetu zapravo znamo veoma malo. U narednih nekoliko godina ne planiraju se nove misije k planeti - Gospodaru Ilustracija: Letjelica Cassini oko Saturna prstenova te je Cassini naa velika nada, kae Bob Pappalardo, znanstvenik istraivakog tima pri Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni. Toliko toga tek moramo otkriti i razumjeti na i oko Saturna. Cassinijev broja kilometara ve davno broji milijarde kilometara, preko 200.000 snimaka posalo je dosad na Zemlju tijekom 125 orbita oko Saturna te 67 bliskih prolazaka pored Titana i osam pokraj Enceladusa. Cassini je prva i jedina letjelica kojoj je primarna namjena istraivanje ove divovske plinovite planete. Prije nje Saturna su prilikom preleta nakratko istraivale amerike letjelice tipa Pionir i Voyager.

SpaceX: Falcon-9 je stigao

Na NASAinom lansirnom kompleksu broj 40 u Cape Canaveralu na Floridi ponosno i uspravno stoji nova raketa. Ne bi to bilo nita udno ni toliko spektakularno da se ne radi o raketi Falcon-9. Proizvod privatne tvrtke SpaceX, raketa Falcon-9 visoka je 47m, a promjer joj je puna 4m. U svemir e moi ponijeti od 1127 tona korisnog tereta (niska orbita) dok e u geostacionarnu orbitu moi dostaviti teret od 4-15 tona ovisno o varijanti rakete. Osim letjelica bez posade Falcon -9 e k ISSu moi dopremiti i kapsulu s ljudskom posadom. SpaceX je ve dosad demonstrirao da su i privatnici spremni za veoma zahtjevne svemirske misije. Odbacivanjem programa Constellation, ljudi koji su donedavno za javnost i medije bili outsideri odjednom ulaze u prvi plan. I to ne kao pokisli mievi ve kao institucije koje su tijekom protelih godina marljivo radile i jedva doekale ansu da se vidi dokle su stigli. Na prvo lansiranje raketa e ponijeti tkz. glupi model svemirske kapsule Dragon. Ovog puta bez ikakove elektronike ili drugih sustava no kada projekt zaivi, Dragon e na ISS dopremati tone i tone materijala u bespilotnom reimu. Taj posao je vezan komercijalnim Ugovorom izmeu NASA i SpaceX.

Ilustracija: Falcon 9, pogled nou na uspravnu raketu

TR AVA NJ 2010.

11

ASTRONOVOSTI

Nove svemirske misije Europske svemirske agencije

Europska svemirska agencija objavila je rezultate natjeaja nove svemirske misije koje e Europljani realizirati oko 2020. godine. ESAin Science Programme Committee objavio je kako se nakon svih dosad provedenih selekcija izmeu ak 52 projekta sada u zavrnici utrke nalaze tri projekta; Euclid, Solar Orbiter i PLATO (PLAnetary Transits and Oscillations of stars). Ove misije imaju u planu istraivanje tamne tvari i energije, potencijalno nastanjive planete drugih zvijezda te istraivanje naeg Sunca. Lansiranje prve od njih predvieno je nakon 2017. godine. Sva tri kandidata ulaze sada u fazu tonog deniranja misija. Ovo je zavrni korak prije nego se u fotoniu odaberu dvije misije za koje e se osigurati nancijska sredstva! Euclid e pokuati dati odgovore na fundamentalna pitanja suvremene astronomije i kozmologije o prirodi i svojstvima te mapirati svemir u potrazi za tamnom materijom i energijom. PLATO e se pozabaviti distribucijom i svojstvima planeta drugih sunaca, te moebitnim kandidatima za podravanje ivota meu njima. Solar Orbiter e se pribliiti Suncu na svega 70 milijuna km i omoguiti pogled na polarna predjela o kojima tako malo znamo. Lennart Nordh iz Swedish National Space Board kae kako je selekcioniranje misija veoma zahtjevan i teak posao; Ima toliko dobrih ideja ali mi moramo odobriti samo dvije za koje moemo osigurati nancijska sredstva. Ove letjelice zaigurno osiguravaju Europsku prisutnost, odlunost i kontinuitet u vodeim svjetskim istraivanjima.

Ilustracija: Solar orbiter vidjet e polarne predjele Sunca koji su nedostupni istraivanjima sa Zemlje

Otkrivena najmlaa dosad uoena planeta u svemiru

Meunarodni tim astronoma predvoenih od strane Dr. Maria Cruz Glvez-Ortiz i Dr. John Barnes smatraju kako su postupkom poznatim pod nazivom Doppler wobble technique otkrili dosad najmau planetu u svemiru. Otkrie je tim interesantnije to je planeta otkrivena u blizini veoma mlade i aktivne zvijezde. Suprotno veini astronoma koji svoju potragu za ekstrasolarnim planetama zapoinju kod starijih zvijezda oni su stvari okrenuli u drugom smjeru i na sveope iznenaenje rezultat nije izostao. Ekstrasolarna planeta BD+20 1790b stara je svega 35 milijuna godina, za usporedbu Zemlja je oko 130 puta starija, 4.5 milijardi godina). Prema izvrenim mjerenjima rije je o planeti est puta masivnijoj od Jupitera, a njezina udaljenost od matine zvijezde manja je nego udaljenost Merkur-Sunce. Planeta se nalazi 83 svjetlosne godine daleko od nas. Titulu najmlae planete do ovog otkria imalo je nebesko tijeko kategorije vrueg Jupitera ija se starost procjenjivala na 100 milijuna godina. Matina zvijezda BD+201790 veoma je mlada i ima jako magnetsko polje, snane solarne are i izbaaje koronarne materije, to oteava formiranje planeta u tako ranom stadiju formiranja planetarnih sustava. Tijekom prole godine najavljena je mogunost da se oko nje nalazi planeta a sada je to provjeren podatak. U tako aktivnom i dinaminom okruju veoma je teko uoiti i velike objekte poput BD+20 1790b, no metodologijom Doppler wobble technique pri kojoj se mjere sitne vibracije i podrhtavanja zvijezde te njezina pomaka u prostoru mogue je uz raunalne modele izraditi kvalitetni 3D model to se to tamo dogaa.
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija: Teleskopi u potrazi za drugim planetama

12

ASTRONOVOSTI

Oni dolaze: Robonauti

Karel apek zasigurno nije ni slutio kamo e dogurati njegova pria o robotima. Tvroci zloestih humanoidnih robota u serijalu Terminator prikazali su takve strojeve kako unitavaju ljudski rod. No naa civilizacija s njima ima neke druge planove. Robotike ruke i njihove derivacije ve su pomalo sastavni dio svakog domainstva. Poznato je kako se robotiki sustavi koriste kako na Zemlji tako i u svemiru prilikom izvoenja opasnih i tehniki zahtjevnih operacija. U industriji oni zamjenjuju ljudsku radnu snagu. Bri su, puzdaniji, ne idu na bolovanje a njihovo oteenje ili gubitak samo su stvar nancija i tehnologije. Ilustracija: Robonaut-rover, uskoro i na Mjesecu? multifunkcionalnim oima u irokom dijelu elektromagnetskog spektra, napraviti kemijsku i bioloku analizu uzoraka, pomoi jedan drugome ili dati ruku ovjeku kada zatreba. Metereoloki senzori, brza raunala, snani zglobovi, motori, poluge od umjetnih materijala zasad e ipak razumijeti samo strojni, jezik nula i jedinica. Programska podrka dati e im mogunost pametnog razmiljanja i prosuivanja stvari oko sebe te donoenja samostalnih odluka uz samouenje tijekom njihova rada. S druge strane astronautima e rad s humanoidnim robotima uvelike olakati posao, a njihov izgled dati e im i psiholoku dozu dodatne sigurnosti te komociju u radu. I pored sve sile elektronike, informatike, motorike, mehanike... ovi e strojevi jo uvijek predstavljati ljude bez due. No tko zna kakvi e biti njihovi nasljednici za koju godinu.

Ilustracija: Umjesto puke humanoidni roboti nositi e znanstvene instrumente

S druge strane pravi humanoidni roboti jo su uvijek daleko od stvarnosti. No tri amerike institucije predstavile su novu generaciju humanoidnih strojeva pod nazivom R2 Misije na Mjesec i Mars bile bi u svakom sluaju nezamisli Robonaut. NASA, General Motors i Oceaneering Space ve bez koritenja tehnike. Prema prikazanim primjercima Systems uloili su znanje i novac u stvaranje ovjekolikih Robonauta mogue nam prvo mahanje rukom i njean robota partnera naoj vrsti u buduim istraivanjima enski glas s povrine Marsa nebude ljudski, ve robotski. svemira ali i industriji. Robonauti su opremljeni novim sustavima kojima doivljavaju svijet oko sebe. Ruku pod ruku s astronautima ili kao samostalne jedinice na Mjesecu, Marsu i drugdje u svemiru oni e dati snaan zamah astronautikim istraivanjima. Robonauti tipa 2(R2) su brzi, osjetljivi, po potrebi njeni ili jaki strojevi s mogunou verbalne komunikacije s ljudima. Biti e u stanju samostalno izvoditi radne operacije, unuti, podignuti kamen s Marsova tla, opipati ga rukama, osjetiti njegov miris i okus, skenirati ga Ilustracija: Robonaut prua ruku astronautu
TR AVA NJ 2010.

13

ASTRONOVOSTI

Umro otac divovskog radioteleskopa Arecibo

New Jersey. Akadesko obrazovanje sticao je na New JerWilliam Gordon, zaetnik vjerojatno najpoznatijeg i po sey State Teachers College, New York University te zvanje promjeru antene najveeg radioteleskopa na svijetu Aredktora znanosti na Cornell University. Za vrijeme II svecibo umro je 16. veljae u 92. godini ivota u svom domu jtskog rata sluio je u US Air Force kao asnik zaduen za u Ithaci. elektroniku. Radio je za National Defense Research ComGordon je 1958. godine kao profesor na sveuilitu Walmittee na problematici vojnih radara. Godine 1948. vratio ter R. Reed zapoeo s planovima o konstrukciji i gradnji se na Cornell te zajedno s Henry G. Bookero publicirao velikog radioteleskopa ija bi namjena bila prouavanje viteoriju o ponaanju radio valova u troposferi. sokih dijelova Zemljine atmosfere i bliskog svemira. Tijekom 1966. Gordon prelazi na Rice University, gdje je Velika antena Arecibo Observatory promjera 305 metara proveo svoj radni vijek sve do umirovljenja 1986. pozicionirana je u dolini sjeveroistono od Puerto Rica. Umijee graditelja i dizajnera potpomognuto oblicima krajolika te naknadna otkria i istraivanja uinila su Arecibo prepoznatljivim pojmom u itavom svijetu, ovjekovjeen ak i u brojnim lmovima. Gordon je bio i direktor Arecibo opservatorija. Njime su vrena istraivanja radarske tehnologije, sastava atmosfere, kemijskih procesa u ionosferi, solarnih i zvjezdanih zraenja, istraivanja planeta, kometa, asteroida i mnogih drugih svemirskih objekata i pojava. Arecibo se sada nalazi u sastavu National Astronomy and Ionosphere Center (National Science Foundation). Gordon je roen 08. sijenja 1918. u Paterson, Ilustracija: Radioteleskop Arecibo

Spirit parkiran na Marsu

NASA je objavila kako su zavrene sve pripreme rovera Spirit za predstojeu zimu. Rover je parkiran na podruju nazvano Troy, pjeanoj zamci u koju je upao jo tijekom svibnja prole godine. Posljednji pomaci rovera nainjeni su 08. veljae i od sada nadalje rover e ostati nepomian. Koliina elektrine energije koju sada proizvode solarni fotonaponski paneli pala je na svega 185W/h a to je jedva dovoljno za puko vegetiranje robota-geologa koji ve godi nama istrauje Mars. Dolaskom zime koliina elektrine energije e i dalje opadati i veliko je pitanje hoe li rover preivjeti zimu, naroito zbog veoma nepovoljnog poloaja u kojem se nalazi. Tek e povremeno, za vrijeme najtoplijih zimskih dana, rover odailjati osnovne telemetrijeske podatke o vlastitom zdravstvenom stanju na Zemlju. Istovremeno se na drugom kraju planete oslukuje mogui signal s Mars Phoenix Lander kojeg je ledena Marsova zima doslovce sledila tijekom pretprole godine. Iako nitko zapravo i ne vjeruje da je MPL preivio, termini oslukivanja slabanog signala iv sam odreeni su tijekom veljae i oujka. Bilo bi zaista pravo i ugodno iznenaenje da je MPL preivio zimu, a onda se i nadanja da e to isto poi za rukom i Spiritu znaajno poveavaju. Mars je sloen i zanimljiv svijet koji tek oekuje novu navalu robotiziranih tehnikih tvorevina s Zemlje. U svijetlu umirovljenja raketoplana i oslobaanja vee koliine buetskih sredstava za robotika istraivanja svemira pri NASA mogli bi uskoro biti svjedoci prave invazije na Mars. Dok ovi strojevi polaku umiru ili u najboljem sluaju preivljavaju u dubokoj hibernaciji dotle su inenerski monitori i laboratoriji Europe, Rusije, Kine, Indije i SAD ve sada puni optimizma i novih letjelica koje samo ekaju naredne povoljne prilike za lansiranja k Marsu.
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija: Mapa podruja na kojem se nalazi Spirit

14

ASTRONOVOSTI

Nikad viene fotografije Plutona

direktno e utjecati na plan istraivanja New Horizonsa kada za nepunih pet godina stigne do Plutona. Nikada nijedna letjelica u povijesti nije s lica mjesta istraila taj daleki svijet. ak su i ove najnovije fotograje s obnovljenog HST-a rezolucije nekoliko stotina kilometara. Ipak promjene na sjevernom i junom polu poklapaju se s teorijskim modelima utjecaja Suneva zraenja na povrinu planete. Inae, zime i ljeta na Plutonu traju po 124 godine. Kada je najblie Suncu nalazi se na 4.4 milijarde kilometara a kada je najdalje udaljenost se poveava na 7.4 milijarde kilometara! Marc Buie iz Southwest Research Institute u Boulderu, drava Colorado kae kako poboljani HST i nove snimke daju mogunost za potpuno drugaiji pristup istraivanju Plutona, a samim time i razumijevanju mnogih procesa koji se dogaaju na udaljenim svjetovima. Buie naglaava kako je pojedinana slika Plutona dobijena pomou HST-a i Zemaljskih teleskopa veliine svega nekoliko piksela, no dvadeset raunala spojenih u mreu etiri su godine naporno radili (proces se naziva Dithering) kako bi nakraju javnosti i znanstvenicimapredstavili ove fotograje. Ui dio njegova tima ine William Grundy s Lowell Observatory u Flagstau te Ariz i Eliot Young, Alan Stern te Leslie Young s Southwest Research Institute u Boulderu, Colorado. Ova e ekipa tijekom godina u jo nekoliko navrata koristiti HST kako bi pratila dogaanja na Plutonu a na osnovi tih istraivanja sondi New Horizons e biti izraen program snimanja. Pogreke nesmije biti zbog velike udaljenosti i dugog vremena putovanja radio signala od Plutona do Zemlje i obratno. Pluton je 18. veljae 1930. otkrio Clyde. W. Tombaugh. Njegov je promjer svega neto vie od 1500km a ima tri poznata satelita; Charon, Nix i Hydra.

Ilustracija: Pluton kako ga je vidio HST poetkom desetljea NASA je objavila nove fotograje Plutona u dosad nevienoj rezoluciji nainjene pomou svemirskog teleskopa Hubble. Iako je Plutonu pravno oduzet status planete ne jenjava zanimanje za ovaj udaljeni zagonetni svijet, kojemu u pohode hita robotika letjelica New Horizons. Slike visoke rezolucije pokazuju svjetlija podruja za koje znanstvenici smatraju da je rije o zaleenim dijelovima planete i tamnija podruja koja predstavljaju povrinu bez leda. Kako se Pluton sada nalazi blie Suncu usporedbom ovih i ranijih snimaka vidljivo je kako se mijenja raspored i veliina ovih podruja. Najvjerojatnije je rije o sezonskim promjenama tipa odleivanje-zaleivanje koje se odigravaju na povrini planete. Pluton inae treba 248 zemaljskih godina za jedan okret oko Sunca, a najdramatinije promjene ustanovljene su u periodu izmeu 2000. i 2002. godine. Ovi podaci

Ilustracija: Plutonova lica prema rotaciji planete oko vlastite osi ( Nove snimke Plutona u visokoj rezoluciji )
TR AVA NJ 2010.

15

ASTRONOVOSTI

Neka bude svjetlo svemirska kupola je otvorena

Astronauti raketoplana Endeavour uspjeno su na ISS instalirali novi veliki modul Tranquility a na njemu i specijalnu kupolu sa sedam prozora koja daje dosad neviene mogunosti opaanja astronauta sa ISSa. Dvadeset sedam milijuna USD vrijednost je poslova koje je odradila Talijanska svemirska agencija. Astronautima su bile potrebne tri zahtjevne svemirske etnje te provjera hermetinosti prije nego je japanski astronaut Soichi Noguchi kao prvi ovjek u svemiru provirio kroz prozore Kupole. U tom trenutku ISS se nalazio iznad Sahare a Noguchi je simbolino izjavio: Neka bude svjetlo! Sam modul Tranquiliti dimenzija je 7x4.5m i mase 18 tona. Kupola pak mjeri 1.5x2.9m a njena je masa nepune dvije tone. Posljednju svemirsku etnju prije otvaranja kupole obavili su astronauti Nick Patrick i Bob Behnken. Oni su tada maknuli i zatitne pokrove kojima je bila prekrivena prilikom lansiranja u teretnom prostoru raketoplana. Nakon toga specijalni titnici kojima su opremljeni prozori Kupole otvarani su jedan po jedan da se provjeri njihova funkcionalnost. To je uinjeno za vrijeme boravka dvoje astronauta izvan ISSa kako bi u sluaju potrebe oni runo zatvorili titnike. No sve je proteklo prema planu i nije bilo potrebe za intervencijom astronauta. Naime, stakleni prozori mogu se u sluaju potrebe ili oteenja od strane mikrometeorita njima zatvoriti kako bi se osigurala hermetinost prostora. Kupola omoguava pogled od 360 stupnjeva te predstavlja inovaciju u svemiru. Pored opaanja ona e sluiti i kao prostor za nadziranje rada s robotikom rukom na ISSu (CanadArm2). Sama Kupola okrenuta je prema Zemlji. Veinu vremena kada se kupola nebude koristila, stakleni prozori bit e pokriveni. Centralni kruni prozor najee e se koristiti i biti najvie izloen svemirskim utjecajima. U sluaju da se dogodi udar stranog tijela te doe do naprslina prozora i (potencijalnog) gubitka hermetinosti prozori e se moi zamijeniti u orbiti. Astronauti bi u tom sluaju morali odraditi zahtjevnu svemirsku etnju. A kao privremeno rjeenje specijalni titnik oteenog prozora bio bi blokiran sve do popravka istog. Doe li do velikog oteenja, to je malo vjerojatno, cijela Kupola se moe zatvoriti i staviti izvan operativne upotrebe. U tom sluaju sa Zemlje bi se dopremili potrebni rezervni dijelovi i izvrili sloeni popravci u orbiti, no to je veoma malo vjerojatan scenario.

Ilustracija; ISS sada i s kupolom u svemiru

Francuska plaa milijardu dolara za Ruske rakete

Suradnja Francuske i Rusije na podruju svemirskih tehnologija dobiva novi zamah. Nakon posjete Ruskog predsjednika Dmitrya Medvedeva Francuskoj dogovoren je milijardu dolara teak posao u kojem se Francuska svemirska agencija CNES obvezala od Ruske svemirske agencije Roskosmos kupiti 14 snanih raketa nosaa tipa Soyuz. Korporacija Arianespace jo je 2008. godine potpisala ugovor s Ruskim partnerima o gradnji i korienju deset raketa Soyuz, a novi ugovor je podsticaj objema zemljama u nastavku suradnje. Francuska i Rusija tradicionalno surauju na velikom broju visokotehnolokih podruja, bilo da je rije o svemirskim, vojnim ili civilinim poslovima. Bezmalo sve meuplanetarne misije porijeklom iz Rusije imale su na sebi ugraenu opremu i ureaje stvorene u Francuskim laboratorijima. Raketodrom Korou smjeten u Francuskoj Gvajani biti e polazna toka za lansiranje Ruskih raketa u svemir. Sojuz klasa raketa jedna je od najpouzdanijih i najeksploatiranijih raketa na svijetu. Iako je tehnologija njezine izrade usvojena jo prije pedesetak godina one su i danas, u tek kozmetiki redizaniranom obliku, snaan adut u Ruskom svemirskom programu. Relativno jeftine, pouzdane i s desetljeima postojeom proizvodnom trakom Francuzima su se pokazale veoma isplativima. Nicolas Sarkozy i Dmitry Medvedev zadovoljni su nastavkom suradnje. Da je rije o poslu desetljea dovoljno govori i podatak kako se s predsjednikom u Parizu nalo i osamdesetak jakih poslovnih ljudi. Potpisani su ugovori i predugovori na podrujima energetike, komunikacija i vojne tehnike. Veliki brodovi koji nee ploviti svemirom ve svjetskim morima klase Mistral, sposobni nositi 16 helikoptera, 13 tenkova, etiri velika desantna broda, pedesetak drugih vozila te gotovo 500 vojnika uz bolnike i komandne kapacitete samo su dio velike nove suradnje starih partnera.

16

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Lansiran Solar Dynamics Observatory

U etvrtak 11. veljae u 16:23 po naem vremenu iz NASAina svemirskog centra na Floridi, nakon odgode zbog loeg vremena, uspjeno je u Zemljinu orbitu lansirana iznimno vana letea zvjezdarnica za opaanje Sunca Solar Dynamics Observatory (SDO). Samo lansiranje obavljeno je raketom Atlas. Kao zanimljivost spomenimo da su raketni motori prvog stupnja ove rakete porijeklom iz Rusije! Rije je o iskuanom i pouzdanom raketnom motoru RD180 koji ima dvostruke komore i mlaznice nastao objedinjavanjem iskustva raketnim motora tamonjih raketa Energija i Proton. SDO e biti postavljen u geosinhronu orbitu visoko iznad Zemlje. Njegova je lansirna masa 3100kg, a od toga 1400kg otpada na raketno gorivo kojime e se upravljati poloajem letjelice u svemiru. Planirani ivotni vijek ove letjelice je pet godina. U to vrijeme ona e putem etiri specijalna teleskopa, koji se u materijalima za medije vode kao jedinstven instrument, opaati Sunce u devet ciljanih podruja elektromagnetskog spektra. Orijentacija je na ultraljubiasti dio spektra no jedan od radnih kanala instrumenata bit e i u vidljivom dijelu spektra. Na znanstvene instrumente otpada oko 270kg od ukupne mase satelita. Njegove su dimenzije 2.2x2.2x4.5m. Veliki so larni paneli prikupljaju 1450W elektrine energije za rad opreme i instrumenata. Svakih pola minute na Zemlju e putem prijemnog radio postrojenja u White Sandsu pristizati vea koliina podataka nego to ju moemo zapisati na jedan cd-medij! Obzirom na izabranu putanju letjelice i koliinu informacija inenjeri na njoj nisu ak ni napravili poseban tvrdi disk za pohranu podataka. Sve prikupljene informacije gotovo trenutano e poslati na Zemlju na spremanje i obradu kod znanstvenika. Radi se o 1.5Tb podataka dnevno pri brzini prijenosa od 130 do 300Mbit/s. SDO e istovremeno opaati cijeli Sunev disk i to u rezoluciji koja je sve do sada u najboljem sluaju bila privilegija ureaja koji su snimali djeli po djeli Sunca. Ova je letjelica dio projekta ivjeti sa Suncem (Living With a Star) kojime se ele izvui dokazi o meuovisnosti ivota na Zemlji naspram dogaanja na Suncu. Sustav Zemlja Sunce u stalnoj je interakciji a mi elimo znati kako se i to tono dogaa i s kojim posljedicama po nau planetu. SDO e povremeno i odmarati od napornog rada i to u vremenu kada se bude nalazio u Zemljinoj sjeni.

Ilustracija: SDO - shematski prikaz letjelice

TR AVA NJ 2010.

17

ASTRONOVOSTI

Allsky snimak neba radioteleskopom - LOFAR

vrijeme snimimo cijelo nebo fantastina je, izjavio je James Anderson, voditelj Eelsberg LOFAR postaje. Sve dosad za takav posao trebalo je strpljivo ekati i marljivo raditi tjednima i mjesecima na klasinim sustavima radioteleskopa. LOFAR je u tom smislu korak od sedam mora za radioastronome. Detaljnija skeniranja tijekom realnog vremena omoguiti e da LOFAR detektira nova dogaanja na nebu u veoma kratko vrijeme od njihova nastanka a da zatim posao detaljnog istraivanja preuzmu veliki radio teleskopi diljem svijeta. LOFAR (LOw Frequency Array) modeliran je od strane Nizozemskih znanstvenika okupljenih pod nazivom ASIlustracija: Izgled sustava LOFAR IS-DE1 u Effelsbergu (u prvom TRON (Netherlands Institute for Radio Astronomy). planu sustav od 96 dipol antena za niske frekvencije, u pozadini anTrideset est oslukivajuih radio postaja smjeteno je tene za visoke frekvencije) uokolo Exlooa u sjeveroistonoj Nizozemskoj. Danas je Takozvane allsky kamere (kamere koje u jednom kadru to postao meunarodni projekt s infrastrukturom koja se snime cijelo nebo) ve su davno poznate u astronomiji gradi ili je ve izgraena u Njemakoj, Fancuskoj, Velikoj vidljivog dijela elektromagnetskog spektra. Zahvaljujui Britaniji i vedskoj. Sve ove postaje povezane su s centralprojektu LOFAR i sustavu antena smjetenim u om za prijem i obradu podataka koja je smjetena u prva Njemakom eelsbergu sada Dwingeloo, pored je snimak cijelog neba na Groningen. IS-DE1 podruju radio izvora mogu kako je nazvana u svega 60 sekundi koristei meunarodna postaja suvremenu tehnologiju susLOFAR sustava u tava LOFAR. Njemakoj smjetena je pored poznatog Fotograje koje donosimo 100metarskog raobraene su programskim dioteleskopa Max paketima kako bi u jednom Planckova Instituta za kadru dali vizualni pogled na radioastronomiju. radio-izvore na naem nebu. Konstrukcijska posebRadio-astronomija je za raznost sustava LOFAR liku od vizualne/fotografske naspram klasinih raastronomije u prednosti jer dioteleskopa je kako se radio opaanja mogu izLOFAR nema pokretvoditi i danju i nou. Ipak nih antena a time i zaosjetljivost i rezolucija rahtjevnog sustava updioteleskopa i pored svih ravljanja. Veliki broj usavravanja jo uvijek depojedninanih manbelokasni za astronomijom jih antena rasporeen vidljivog.Na radio allsky je na postoljima na snimci uoavaju se dva Ilustracija: Snimak cijelog neba pri 100MHz sustavom LOFAR zemlji. Sve antene snana radio-izvora. Rije je o gigantskoj radio galaktici poznatom pod naunaprijed su predviene da se usmjere ka odreenoj zoivom Cygnus-A te snanom radio izvoru poteklom poziciji na nebu. Raunalnom obradom podataka koji od eksplozije supernove zvjezde u zvijeu Kasiopeja koje se primaju iz svih njih dobija se radio slika cijelog neba obiljeavamo kao Cassiopeia A. Vidljiv je i slabaan vrlo visoke rezolucije i kvalitete u veoma malom vrementraak pojaanog zraenja koje potjee od Mlijenog puta skom razdoblju. Koriste se dvije vrste antena, jedne za te neto jae zraenjekoje potjee od centra nae galaktike niske (10-80MHz) i druge za visoke frekvencije (110a nalazi se na sjeveru snimke. Ove su snimke uinjene tije240MHz). Ovisno o frekvenciji rada mijenja se i rezolukom ekspozicije od samo 60s na frekvenciji od 120MHz cija (kvaliteta) snimaka, od 10 stupnjeva pri 35MHz do s radioteleskopa Eelsber. Mogunost da u tako kratko 1.9 stupnjeva pri 190MHz.

18

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Baikonur prvih 55 godina svemirske ere

U strogoj tajnosti 12. veljae 1955. godine Ruska vojska zapoela je s izgradnjom lansirnog kompleksa Tyura-Tam odakle su trebali biti testirane interkontinentalne rakete za tzv. udar odmazde. Tijekom vremena lansirni kompleks Tyura-Tam u svijet se poeo probijati s imenom Baikonur, a kada je Jurij Gagarin obletio svijet Baikonur je uao u povijest.

Ilustracija: Poloaj Baikonura na Zemlji i trajektorija raketa nakon lansiranja 1995. godine u Baikonur. Kao zanimljivost moemo rei da je Milivoju Juginu, Jugoslovenskom znanstveno-popularnom novinaru svojevremeno dozvoljeno da kao prvi strani novinar boravi i pie o dogaanjima na tada jo uvijek tajnom lansirnom kompleksu. Teritorij Baikonura danas se nalazi u dravi Kazahstan. Ugovorom izmeu Rusije i Kazahstana omogueno je Rusima praktino neogranieno koritenje ovog objekta do 2050. Za tu uslugu Moskva plaa Astani 115 milijuna USD godinje. Iako se na Baikonuru i danas mogu pronai osobe u vojnim uniformama s Ruskim oznakama oni se ipak pomalo sele na raketodrom Plesetsk u Rusiji. Nitko danas nezna to e biti s Baikonurom u budunosti. Rusija ve gradi zamjenu za njega na istoku zemlje (raketodrom Vostocny) a Kazahstan nema kapaciteta da ga iskoristi. Neki od planova predviaju da se baikonur koristi kao poligon za lansiranje nove generacije divovskih raketa tipa Angara, a drugi zagovaraju njegovo pretvaranje u svojevrsni zabavno-tehnoloki park. Bilo kako bilo, Baikonur je obiljeio svjetsku povijest i kao takav zasluuje da ga se potiva. Uostalom najvei broj lansiranja uinjen je upravo s njegovih lansirnih rampi. Sretan roendan Baikonur!

Ilustracija: Spomenik svemirskoj eri u Baikonuru Godinama je pristup u Baikonur bio zabranjen stranicima i domaima. Samo su povjerljive osobe smjele stupiti na najzaposleniji svjetski lansirni centar. Danas vie nije tako; demokratizacijom Rusije te meunarodnom suradnjom u svemirskim istraivanjima u Baikonuru su i amerikanci i europljani rado vieni ne samo kao gosti ve kao suradnici. Izgraen u pustom podruju, Baikonur je bio savren za ispitivanja raketa svih vrsta. Nenastanjenost podruja oko kompleksa omoguavala je tajnost i prikrivanje eventualnih neuspjeha. Strah od pijunae i moguih diverzija u naravi vojnog lansirnog kompleksa odredila je njegovu relativno nepovoljnu lokaciju daleko od ekvatora. Stoga su Rusima trebale jae rakete nosai od amerikih koje su polijetale s Floride koje usljed zemljine rotacije imaju veu poetnu brzinu. Tyura-Tam je zapravo veliko eljezniko vorite te je u tom smislu bilo prometno povezano. Logistika je bila zadovoljena a tisue inenjera i drugog osoblja moralo se naviknuti ivjeti i raditi u izolaciji. Klimatske prilike koje vladaju na lokaciji Baikonura su veoma ekstremne, zimi se temperature sputaju do -40C a ljeti znaju narasti i na plus 45C uz snane pjeane oluje. Gagarinov lansirni kompleks zapoet je u ljeto 1955. a koristi se i danas! Raketa R-7 koja je bila namjenjena da amerikancima na glavu baci atomsku bombu, 04. listopada 1957. je promjenila svijet i oznaila poetak svemirske ere. Gagarina je amerikancima bilo tee podnjeti nego bombu; 12. travnja 1961. prvi ovjek poletio je u svemir. Raketodrom Baikonur, ili kako to Rusi kau Kozmodrom, tada je prvi puta kao pojam predstavljen svijetu i istog trena uao u povijest. I sam grad Leninsk nedaleko raketodroma preimenovan je
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija: Shematski prikaz instalacija na Baikonuru

19

ASTRONOVOSTI

Svemirske letjelice na poklon

Raketoplani, ponos amerikog svemirskog programa, denitivno odlaze u povijest. Novim odnosom snaga i raspodjelom nancijskog kolaa bueda SAD planirane letjelice iz programa Constellation nikada niti nee stati na raketne rampe. Milijarde dolara potroene su da bi se nakraju uvidjelo kako tim smjerom NASA ne bi ni do 2030. stigla (opet) do Mjeseca. Ilustracija: Nova amerika uzdanica raketa Ares i brodovi tipa Orion odlaze u povijest jo i prije nego su poletjlei u svemir NASA trai da letjelice ostanu nedirnute tijekom transporta, da se ne rastavljaju radi transporta, to pomalu suzuje izbor njihovih udomitelja na tek nekoliko muzeja; Muzej Evergreen iz McMinnvillea, 50km od Portlanda, sa preko stotinu aviona u kolekciji. Tu je i Washingtonski National Air and Space Museum koji je bacio oko na raketoplan Discovery. Oni ve imaju raketoplan Enterprise koji nikada nije letio u svemir ali je posluio za zemaljska i zrana ispitivanja. U New Yorku Interpid Sea, Air & Space Museum pod staklenom kupolom na kraju 46. ulice udomio bi neki od raketoplana kao veliku atrakciju najveeg grada u SAD. U Seatleu, na drugoj strani SAD Museum of Flight predstavlja kolijevku tamonjeg zrakoplovstva te ve imaju sagaenu halu koja spremno oekuje umirovljeni raketoplan.. U svakom sluaju sve ove transakcije moraju biti obavljene do kraja svibnja 2012. godine. Ukoliko netko od izabranih udomitelja zakasni s implementacijom letjelica u svoja zdanja morati e o vlastitom, dopunskom troku, letjelice maknuti s NASAinih lokacija. Nakon 01. lipnja te godine raketoplani vie nee biti briga amerike svemirske agencije. Za kraj spomenimo i kako su Rusi ve odavno svoje raketoplane razdjelili a neke i prodali drugim zemljama.

Ilustracija: Apollo program zavrio kao ruinirano eljezo na otvorenom Flota od pet raketoplana u posljednih trideset godina svela se na tri primjerka; Atlantis, Discovery i Endeavour. Columbia i Challenger izgubljeni su zajedno sa 14 astronauta u najveim tragedijama svemirske ere ovjeanstva. Preostali trojac bit e gotovo besplatno podijeljen muzejskim ili drugim edukacijskim ustanovama u SAD za cijenu od svega 28 milijuna USD po primjerku. Zvui gotovo nevjerojatno da e milijarde dolara vrijedne letjelice nakraju biti prodane u bescjenje. NASA nije pojasnila to tono podrazumjeva naplatiti od buduih vlasnika raketoplana, no vjerojatno je rije o preinakama, odstranjivanju otrovnih elemenata te trokovima transporta do krajnjih odredita ovih ljepotana. Od kada je NASA poslala javni poziv zainteresiranima koji su u stanu da prue adekvatan dom pod krovom za ove letjelice javila se 21 institucija. Sve one obrazloile su svoje zamolbe argumentima kako i zato da se ponos tamonjeg svemriskog programa udomi ba kod njih a krajem ove godine donjeti e se i konana odluka tko e pobijediti u ovoj neuobiajnoj aukciji. Poueni prethodnim iskustvom kada su rakete i letjelice iz programa Apollo doslovce trunule na otvorenim prostorima sada se trae garancije kako e novi vlasnici raketoplane Atlantis, Discovery i Endeavour maziti i paziti u zatvorenom prostoru dostupnom za posjetilje. Raketoplani su poveih dimenzija duine 37m. Raspona krila 42m i mase od ak 77 tona (bez triju glavnih motora koji e biti uklonjeli s letjelica) predstavljaju veoma zahtjevne eksponate. Od buduih vlasnika Ilustracija: Usporedba Amerikih i Ruskih sustava raketoplana

20

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Nova Ruska svemirska postaja - OPSEK

povremeno ugosti barem jo troje njih za vrijeme misija k Mjesecu. Na taj bi nain Rusi dobili Zemaljsku orbitalnu laboratoriju koja bi sluila i kao meupostaja za letove na Mjesec. Ona bi bila postavljena pod inklinacijom od 70 u odnosu na ekvator to omoguava laki pristup svemirskim brodovima lansiranim iz Rusije. Tu se rauna i na novi raketodrom Vostocny ija je priprema za gradnju tek zapoela. Anatoly Perminov, ef Roskosmosa kae kako Rusija ima potrebu za takvom postajom u vremenu nakon 2020. godine te da e na osnovi iskustva i postojanja tehnikih rijeenja pa i opreme Orbitalniy Pilotiruemyi Eksperimentalniy Kompleks (OPSEK) projekt zasigurno zaivjeti. Za to su potrebne i jae rakete nosai (Angara) koji su sada tek na raunalnim ekranima ruskih inenjera. Primjerice novo srce postaje bio bi modul UMB mase od etrdeset tona, gotovo dvostruko vie nego to postojea raketa Proton moe ponjeti u Zemljinu orbitu. U projektu OPSEK Rusi raunaju i na Europske partnere. Tako je Simonetta Di Pippo, direktor ESAina programa ljudskih letova u svemir izjavio kako usko surauju s Ruskim kolegama o vrsti i obimu suradnje na buduoj pilotiranoj platformi u Zemljinoj orbiti koja e posluiti kao odskona daska za letove k Mjesecu i Marsu. On kae kako Rusi i Europljani imaju razliite poglede na OPSEK no kako se nada da e iznai zajedniki jezik u zajednikom interesu. Hoe li se tomu pridruiti i NASA veoma je upitno obzirom da je u SAD pilotirana astronautika u narednih desetak godina odnedavno povjerena iskljuivo privatnim tvrtkama. Protekne li sve prema planu OPSEK e postati stvarnost u vremenu od 2020.- 2025. godine. No tu pria s novom svemirskom postajom tek poinje! Jo jedna slina svemirska postaja poput OPSEKa biti e izgraena i postavljena u Mjeseevu orbitu gdje e astronauti pristajati prije i nakon misija na njegovoj povrini. Rije je o Lunar Orbital Station (LOS) iz Khrunicheva svemirskog laboratorija.

Ilustracija: Nova Ruska svemirska postaja OPSEK

Rusija ve godinama razmatra nekoliko idejnih prijedloga nove svemirske postaje u Zemljinoj orbiti. Iako je Meunarodna svemirska postaja (teka sto milijardi USD), u kojoj Rusija ima velikog udjela tek sada gotovo kompletirana, njezin je ivotni vijek predvien do 2015. godine. On e najvjerojatnije biti produen do 2020., a prema nekim informacijama i do 2025. godine. No, nakon toga zbog zamora materijala i tehnikih ogranienja ISS e morati biti naputena. Rusija u okviru svojeg pilotiranog svemirskog programa ne eli ostati bez baze u Zemljinoj orbiti s kojom se rauna kao sastavnicom buduih letova prema Mjesecu i dalje prema Marsu. Postoji nekoliko koncepata nove Ruske svemirske postaje; Odvajanje njihovih segmenata od ISSa prije njezina sputanja u atmosferu (gdje e izgorjeti poput ranijih svemirskoh postaja tipa Saljut, Skylab i Mir) koji bi inili jezgro nove postaje do dolaska novih modula. Izrada djelomino nove svemirske postaje s time da se u poetnoj fazi koriste poneki moduli koji bi bili odvojeniod ISSa, ili izrada potpuno nove postaje. Zanimljivo je kako se druga i trea varijanta temelje na novom centralnom modulu veoma malih dimenzija i mase od svega etiri tone. U naravi radilo bi se o spojnom modulu s est pristaninih mjesta na koje bi se vremenom spajali znanstveno istraivaki i moduli za ivot i rad astronauta.Yuri Koptev iz Ruske svemirske agencije izjavio je kako bi se takvi moduli izradili na temelju ve poznatih elemenata izvorno planiranih za postaju MIR i njegovog nasljednika MIR-2 koji zbog dogovora o suradnji i zajednikoj gradnji ISSa nikada nije poletio. Vidi se to i po raunalnim modelima nove postaje iji moduli podsjeaju na iskuanu i isprobanu tehnologiju. Isti bi se modernizirali ali bi njihova izgradnja i odravanje bili umnogome jeftiniji od ISSa. Nova bi postaja bila permanentni dom za troje astronauta s mogunou da Ilustracija: OPSEK-2 kao Mjeseeva orbitalna postaja (LOS)
TR AVA NJ 2010.

21

ASTRONOVOSTI

Osnovana Engleska svemirska agencija

Iako su zemlje Europske unije veim dijelom ukljuene u svemirska istraivanja, odnosno u rad na svemirskim projektima putem Europske svemirske agencije (ESA) vei dio njih ima i vlastite, nacionalne, svemirske agencije. Engleska je nakon godina odgaanja napokon odluila da osnuje vlastitu svemirsku agenciju pod nazivom UKSA (United Kingdom Space Agency). UKSA e svoj rad i predstavljanje putem weba zapoeti 01. travnja ove godine. UKSA e zamijeniti dosadanji Engleski nacionalni svemirski centar (BNSC) u svim civilnim poslovima na podruju svemirskih tehnologija. Svemirska industrija u Engleskoj posredno ili neposredno zasluna je za 68 tisua radnih mjesta i predstavlja znaajnu stavku u tamonjoj ekonomiji. Lord Paul Drayson, ministar znanosti i inovacija potencirao je nastajanje UKSA a na samoj inauguraciji UKSE od 23. oujka nazonima se obratio rijeima kako Engleska eli pokazati svoju snagu i ambicije u svemirskim istraivanjima, te da njegova zemlja s UKSAIlustracija: Logo nove om misli ozbiljno. svemirske agencije Made in Istodobno, njegove naEngland jave o milijardama dolara koje e UKSA godinje obrtati te deseci tisua novih radnih mjesta tijekom narednih deset do dvadeset godina naili su i na ozbiljnu kritiku tamonjih eksperata i komentatora koji Draysonov potez vide kao politiki igrokaz bez stvarne, realne pozadine. Hoe li UKSA zaista zaivjeti i donjeti novi veliki probitak Engleskoj zaista je poprilino nezgodno pitanje imajui u vidu nedavna Engleska povlaenja iz niza astronomskih i astronautikih projekata u sklopu EU.

Ruska invazija na Floridu

razne opreme za ISS (rezervni dijelovi, hrana, zrak..). Rassvet je dug 5.5m, promjera 2.2m. Njegova je masa 4.700kg a astronauti njime dobijaju 14.5m3 novog prostora za ivot i rad. Izgraen je od strane RSC Energia (Russian aerospace). Na njemu su sada montirani i hladnjaci te zrana komora koji e biti premjeteni na veliki Ruski modul Nauka ije se lansiranje oekuje 2011. ili 2012. godine. Opremanje se izvodi u prostorima koji su nekada sluili za opremanje modula Spacehab, svemirskog laboratorija koji je nekoliko puta letio u svemir kao sastavni dio raketoplana namijenjen izvoenju eksperimenata i istraivanja u uvjetima besteinskog prostora. Zajedno s Rassvetom u svemir e biti otpremljena i nova antena za Ku-band komunikacije te velike baterije i komponente robotikog sustava Dextre.

Ilustracija: MRM1 u prostoru za opremanje Spacehaba na Floridi Stotine Ruskih znanstvenika i inenjera nalazi se na Floridi u NASAinim svemirskim postrojenjima. Razlog svojevrsnoj invaziji Rusa na SAD je opremanje i pripreme novog Ruskog modula MRM-1 (Mini Research Module 1) za predstojei let amerikog raketoplana Atlantis koji e ga otpremiti u svemir a zatim postaviti na Meunarodnu svemirsku postaju. Novi modul ije je ime Rassvet (Zora) sagraen je u Rusiji. Na ISSu on e biti postavljen na donji dio modula Zarya gdje e sluiti kao pristanini dok za Ruske svemirske brodove te kao spremnik opreme. MRM1 i ranije lansiran MRM-2 (Poisk). Raketoplan Atlantis ije je lansiranje predvieno za 14. svibnja iz Kennedyjeva svemirskog centra u svom teretnom prostoru kao primarni teret nositi e nevelik Ruski modul u svemir. U njemu e biti upakirano gotovo 1000kg

Ilustracija: Shematski prikaz instalacije MRM1 na ISS

M 1 11, 18. B R O J

22

ASTRONOVOSTI

Dinosauri (ipak!) nastradali od asteroida

pstati. Mogue je da bi danas u slinom scenariju preivjele tek pokoje skupine dobro zatienih ljudi, no generalno gledano naa bi se civilizacija vratila na nivo praljudi. Sve to danas postoji bilo bi promjenjeno, a planetu bi trebale stotine tisua godina da nanovo uspostavi jedan novi, vrli svijet za neke druge vrste. Petnaestak kilometara u promjeru i pri brzini nekoliko desetaka puta veoj od metka, asteroid/kometa zaletjela se u na planet te na Yucatan poluotoku nainila180x240km veliki krater koji je i danas vidljiv na fotograjama i geolokim mapiranjima. Rije je o krateru Chicxulub. Pokuajte zamisliti snagu milijardu puta jau od eksplozije atomske bombe u Hiroshimi. To je ono to se dogodilo dinosaurusima. Bez tehnikih pomagala, ispod totalno zacrnjena neba oni jednostavno nisu imali anse, izjavio je koautor studije Dr David Kring izLunar and Pla-

Ilustracija: Yucatan, Meksiko, Sudnji dan za Zemlju prije 65 milijuna godina Misteriozni nestanak gotovo cijele populacije biljnog i ivotinjskog svijeta prije 65 milijuna godina znanstvenici su dosad objanjavali klimatolokim, geolokim i svemirskim uzronicima. Sva su ova objanjenja u teroijskim modelima drale vodu, no ini se kako je teorija o velikom udaru ipak najblia istini. Meunarodni tim eksperata na 41. Lunar and Planetary Science Conference odranoj u NASAinom Johnson Space Center u Houstonu, SAD, podastro je nove jake dokaze koji govore u prilog istinitosti teorije udara poveeg asteroida/komete u nau planetu na podruju dananjeg Meksika. Nakon mnogobrojnih istraivanja, dokaza i raunalnih modeliranja David Kring, Alan Hildebrand i William Boynton objavili su svoj rad i u asopisu Science. Njihova teorija stavlja izvan snage vulkanizam i klimatologiju kao uzronike masovnog izumiranja biljaka i ivotinja a koje je u javnosti percipirano kao izumiranje dinosaurusa. Velike ivotinje su nakon udara nebeskog objekta u Zemlju naprosto ostale bez hrane i zraka. Promjene u zemljinom ekosustavu bile su tolike da ni naa civilizacija ne bi mogla uz sva tehnloka uda o-

Ilustracija: Dinosaurusi nisu ni znali to ih je snalo u jednom jedinom trenutku njihova je sudbina bila zapeaena.. netary Institute u Houston. Dodaje kako skoro u cijelom svijetu moemo pronai dokaze tog masovnog razarajueg dogaaja. Geoloki slojevi neosporno u sebi uvaju tek koji milimetar ili centimetar izdajnikih naslaga dogaaja iz Chicxulub, te smatramo kako je problematika izumiranja dinosaurusa time rijeena. Naravno, on i ekipa ne iskljuuju da se je nakon toga u uzrono-posljedinoj vezi dogodilo i nekoliko velikih vulkanskih erupcija ali uzrok svega je porijeklom s neba. Kao nus proizvod njihova istraivanja nala se je i problematika super-vulkanizma za koju znamo da se dogodila prije 1.5 milijuna godina na podruju dananjeg Indijskog poluotoka, no prema istraivanjima tog dogaanja tada nije dolo ni blizu do posljedica kakve su zadesile zemlju 65 milijuna godina prije nego to e itatelji ugledati ovaj tekst na svojim raunalnim ekranima! Ilustracija: (lijevo) Trenutak ulaska asteroida u Zemljinu a-tmosferu, raunalni prikaz

TR AVA NJ 2010.

23

ASTRONOVOSTI

Na Mars za samo 39 dana!

Franklin Chang-Diaz, esdesetgodinji bivi astronaut, ziar na Massachusetts Institute of Technology u SAD uvjeren je kao se nova vrsta pogona svemirskih brodova moe veoma brzo iskoristiti za put na Mars koji bi trajao svega 39 dana! Sve dosadanje studije puta na crveni planet temelje se na raketnoj tehnologiji staroj 50 godina, kae Chang-Diaz. S takvim nainom razmiljanja teko da emo stii dalje od Zemljine orbite i Mjeseca. Previe prirodnih, tehnolokih ali i sociolokih problema koji stoje pred misijama vremenski pozicioniranih na trajanje od dvije do tri godine unaprijed su osuene na propast, smatra on. ISS nam je tu iznad glava ali jo uvijek imamo problema s tehnikom koja se kvari. Istina, ruski i ameriki svemirski brodovi mogu u sluaju velikih problema dopremiti na Postaju nove rezervne dijelove ili u sluaju neposredne ugroenosti ivota astronauta oni mogu biti odmah evakuirani brodovima Sojuz, no to tijekom puta na Mars nije mogue! Stoga Chang-Diaz predlae dramatian raskorak u dizajnu pogonskog odjela letjelica potpuno nove generacije kojima bi ovjek mogao putovati na druge planete. Klju rjeenja zove se VASMIR (The Variable Specic Impulse Magnetoplasma Rocket). Zahvaljujui potpori amerike svemirske agencije odraena su inicijalna ispitivanja nove tehnologije. Sada, kada u svemirskim tehnologijama kljunu rije imaju privatne kompanije, spremne na nove izazove, Sveti Gralnovog svemirskog doba spreman je za start! Raketa nove generacije koristit e elektricitet kako bi zagrijala plazmu (plin) na nevjerojatnih 11 milijuna C a zatim bi ju snani magnetski generatori velikom brzinom izbacivali kroz sapnice raketnih motora. Na taj nain svemirski brodovi mogli bi dostii brzinu od 55km/s a put do Marsa sa 18 mjeseci skratio bi se na manje od mjesec i pol dana! U takvoj misiji astronauti bi na Marsu mogli ostati due vremena i uspjeli bi se vratiti na Zemlju u jo uvijek povoljnom poloaju dvije planete za meuplanetarna putovanja, umjesto da mjesecima i mjesecima ekaju povoljan odnos nebeske mehanike kako je to dosad planirano. No osim brzih putovanja, ovi bi raketni motori usput rijeili i veliko pitanje sigurnosti posade! Naime snano magnetsko polje stvorilo bi se oko letjelice te bi ono titilo ljude od radijacije i nenadanih poveanja Suneve aktivnosti koja potencijalno moe biti pogubna za ljude i elektroniku. Model VASMIR-a bit e izgraen i testiran pri NASAi u vakuum uvjetima. Testiranja VX200 motora snage 200kW planirana su za 2013. godinu. U kuloarima se ve pria kako su za VASMIR ozbiljno zainteresirane SpaceX i Orbital Science Corp. Prou li testiranja prema planu, upravo bi ove dvije kompanije mogle izvui najvei prot i pokrenuti novu svemirsku revoluciju. Pretoi li se makar dio ovih ideja u stvarnost tijekom narednih godina, vremenici ljudskog vrljanja po objektima Suneva sustava u cijelosti e se promjeniti. Novo znanje, nova tehnologija i novi ljudi mogli bi nam osigurati Odiseje u svemiru i prije nego to smo to mogli zamisliti. Ilustracija: VASMIR e put na Mars i natrag skratiti nekoliko puta. Cijela misija je mogua u svega tri mjeseca plus mjesec dana za boravak ljudi na crvenoj planeti

24

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Nakon etrdeset godina snimljen Ruski rover na Mjesecu

Suprotno poetnim medijskim izvjetavanjima i fotograjama, stari ruski rover na Mjesecu je zaista pronaen ali na sasvim drugom mjestu od ilustracija koje su plasirane u javnost. Tonu lokaciju Lunohoda 2 detektirao je ruski znanstvenik, planetolog Sasha Basilevsky. u TV rezoluciji. Tijekom rada, upravljan od strane navigacijskog tima od petero opreatera, ukupno je preao 37.000m to je i dan danas svjetski rekord u duini putovanja robota na drugim nebeskim tijelima! Zahvaljujui specijalnom laseru izgraenom u Francuskoj Lunohod 2 omoguio je mjerenje udaljenosti Zemlja-Mjesec s tonou od 20cm! Zahvaljujui snimcima s LRO, Phil Stooke dodaje kako se moe tono vidjeti to je i kada Lunohod 2 radio na Mjesecu te kako se poneki detalji misije tada publicirani od strane Sovjetskog saveza sada moraju revidirati. Naknadna analiza ovih snimaka od strane ruskog planetloga Sashe Basilevskog pokazala je kako su Ruski podaci ipak bili toni te da se rover nalazi na sasvim drugom mjestu od onog kojeg je prepoznao Phil Stoke. Izraen je i Lunohod 3 no on nije nikada poletio u svemir. Replika Lunohoda moe se kod nas vidjeti u Tehnikom muzeju u Zagrebu, pored planetarijuma. Za usporedbu, NASAini roveri na Marsu, Spirit i Opportunity ukupno su preli neto vie od 21km puta te na Zemlju odaslali oko 125.000fotograja! Na kraju, zanimljivo je i pitanje vlasnitva nad Lunohodom 2! U prosincu 1993. godine na Sotheby aukciju u New Yorku, Ruska tvrtka Lavochkin prodala je lander Luna-21 i rover Lunohod 2 Richardu Gariottu za 68.500 USD! (Gariott je boravio u svemiru dvanaest dana tijekom listopada 2008. kao astronaut turist, poletio u Ruskom Sojuzu TMA-13, a vratio se u Sojuzu TMA-12). Gariott je na taj nain postao prva i jedina privatna osoba na svijetu koja na drugom nebeskom tijelu ima tehnike tvorevine u osobnom vlasnitvu!

Ilustracija: Profil misije Lunohoda Sedamdesetih godina prolog stoljea tadanji Sovjetski savez poduzeo je nekoliko znaajnih misija prema Mjesecu i na njegovoj povrini. U projektu Lunohod, dva mobilna rovera za istraivanje Mjeseca uspjeno su se spustila na njegovu povrinu. Veoma ture informacije i loe fotograje koje je tadanja vlast pustila u javnost, te sputanje amerikanaca na Mjesec, gotovo su obezvrijedili ove dvije impozantne misije. Lunohod 1 je 17. studenog 1970. na Mjesec dopremila letjelica Luna-17, a njegovog usavrenog nasljednika (Lunohod 2) Luna-21, 15. sijenja 1973. Trideset sedam godina kasnije amerika letjelica Lunar Reconnaissance Orbiter snimila je mjesto slijetanja, trag kretanja i sam rover Lunohod 2. Potragu za robotikim izaslanicima nae vrste na Mjesecu, u ovom je sluaju vodio Phil Stooke s University of Western Ontario. Uz Lunohod 2 uoene su jo i Luna-20 i Luna-24, a kree i potraga za drugim rekvizitima kojih ima podosta. Radi boljeg razumijevanja rezolucije fotograja spomenimo dimenzije Lunohoda; duina 170cm, irina 160cm i visina 140cm, uz masu neto veu od 800kg. Lunohod 1 radio je na Mjesecu puna 322 dana, preao 10.5km poslao dvjestotinjak panoramskih fotograja visoke rezolucije i preko 20.000 pojedinanih fotograja na Zemlju. Mlai brat, Lunohod 2 kojeg su snimili amerikanci odradio je misiju od 15. sijenja 1973. do 08. lipnja iste godine. Pri tomu je napravio 86 panoramskih snimaka visoke rezolucije i poslao na Zemlju preko 80.000 pojedinanih slika
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija: Lunohod 2 na Mjesecu, ispravan poloaj, snimak LRO

25

ASTRONOVOSTI

Napokon i slubeno Kineski svemirski program

Nakon viegodinjih analiza i nagaanja slijedom dostupnih, turih informacija iz najmnogoljudnije zemlje svijeta napokon su pristigle i slubene informacije o svemirskom programu Kine. Niu Hongguang, voditelj Kineskog programa pilotiranih letova u svemir za medije je iznio slubeni vremenik dogaanja te izrijekom objavio popis i vrstu svemirskih letova tijekom narednih godina. Zbog tehnikih problema i strogih sigurnosnih zahtjeva svi su letovi iz pilotiranog svemirskog programa prolongirani za neto vie od pola godine. moduli dosad brodova iz Rusije i SAD napravljeni na principu muski-zenski. to je dodatni problem ako se istovremeno vri pristajanje i na postaju i izmedju samih brodova. Krajem 2012. godine Kina e biti spremna za naredni korak u svemirskim istraivanjima. Zasad je neuizvjesno koliki e biti ivotni vijek Tiangonga-1. Prema Kineskim navodima nakon toga nas oekuje lansiranje druge, modicirane inaice male svemirske postaje a zatim i velike, klase nekadanje Ruske svemirske postaje MIR s vie spojnih mjesta to bi omoguilo permanenti boravak Kineza u svemiru. Put oko Mjeseca i slijetanje na Mjesec negdje oko 2020. godine te istovremeno egzistiranje velike, viemodulne svemirske postaje Kinezi promatraju kao dva meusobno nezavisna projekta koji se razvijaju svojim tijekom. U meuvremenu nam slijede nove robotike dalekoistone misije oko Mjeseca, sputanje landera i rovera na njegovo tlo i povratak kapsule s uzorcima Mjeseeve materije na Zemlju. Poneki su mediji polugodinje kanjenje Kineskog svemirskog programa odmah doveli u vezu s otkazom amerikog programa Constellation koji je imao za cilj amerikance vratiti na Mjesec. No prava je istina kako kosooki s velikom panjom i relativno skromnim sredstvima studiozno pristupaju svakom koraku u svemirskim misijama te je ovih par mjeseci svojevrsna inenjerska konica da se ne brza u najopasnijoj ovjekovoj djelatnosti istraivanju svemira. Kina je nedavno oformila drugi astronautski odred s pet mukaraca i dvije ene te pristupila izgradnji etvrtog po redu velikog svemirskog centra..

Ilustracija: Raunalni prikaz Kineske svemirske postaje druge generacije Mala Kineska svemirska postaja prve generacije -Tiangong1 mase neto manje od 10 tona bit e lansirana raketom Long March II-F tijekom prve polovice 2011. godine na nisku orbitu iznad Zemlje. Nekoliko mjeseci kasnije, tijekom druge polovice iste godine na nju e pristati bespilotni svemirski brod Shenzhou-8 (usavrena inaica prethodnika kojima su Kinezi u tri navrada lansirali astronaute u svemir). Isprobavanje spajanja ovih brodova u orbiti vano je za nastavak programa. Iako e i postaja i brod u tim trenucima jo uvijek biti bez posade, oni itekako spadaju u pilotirani dio svemirskog programa. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci boravka u svemiru, a mogue i nekoliko odspajanja i pristajanja radi provjere sustava, Shenzhou8 e napustiti Tiangong-1. Godinu dana kasnije u susret svemirskoj postaji poletjet e pilotirani svemirski brodovi Shenzhou-9 i Shenzhou-10, najvjerojatnije s po troje astronauta. Oni e pristati na Tiangong-1 i tamo boraviti krae vrijeme (ne due od 21 dan) te izvoditi razne eksperimente u uvjetima izostanka gravitacije. Ostaje nejasno hoe li se Shenzhou-9 i Shenzhou-10 lansirati vremenski potpuno odvojeno (najvjerojatnije) ili u veoma kratkom vremenskom razmaku tako sa se tijekom nekoliko dana u svemiru nadje ak estero kineza! Meusobno spajanje brodova klase Shenzhou nije ak ni potrebno a iziskivalo bi i ugradnju specijalnog adaptera obzirom su svi spojni

Ilustracija: Shematski prikaz rada Kineske svemirske postaje

M 1 11, 18. B R O J

26

ASTRONOVOSTI

Zamalo tragedija na lansiranju Nuclear Compton Telescope

Lansiranje divovskog balona sa specijalnim teleskopom NCT (Nuclear Compton Telescope) nedaleko Alice Springsa u Australiji zavrilo je katastrofom a zamalo i ljudskim tragedijama. Prilikom lansiranja divovskog balona namijenjenog za dizanje NCTa u stratosferu dolo je do snanog bonog udara vjetra koji je za posljedicu imao nekontrolirano podizanje gondole s teleskopom i instrumentima nakon ega je ista nekoliko puta udarala o tlo i dizala se, a nedugo zatim se gondola otkaila od sajle te nastavila svoj skakutavi put udarivi pri tomu nekoliko vozila. U jednom od parkiranih vozila, znatieljnih oevidaca lansiranja, nalazio se stariji brani par koji je na sreu proao bez ozljeda. Dijelovi teleskopa i opreme razasuti su u krugu nekoliko stotina metara i zaista je prava srea da nitko nije stradao. Nuclear Compton Telescope namijenjen je istraivanju nae galaktike a njegovo dizanje u stratosferu omoguava mu neometan pogled na izvore elektromagnetskog zraenja koji su na Zemlji opstruirani od strane atmosfere. NCT je rezultat suradnje sveuilita Berkeley i NASA a njegova se vrijednost procjenjuje na nekoliko milijuna dolara. U ranijim kampanjama lansiranja ovaj je teleskop boravio u zraku od nekoliko desetaka sati pa do vie od tjedan dana.

Ilustracija: Poput razjarenog bika gondola NCTa skakutala je po tlu i razbijala parkirane automobile

Humanoidni robot uskoro novi lan posade na ISS

Meunarodna svemirska postaja sagraena je tako da moe udomiti est stalnih lanova posade, no to e se uskoro promijeniti bez potrebe za dodatnim trokovima ili proirenjima kapaciteta ISSa. Planira se dodatni, sedmi lan posade. Humanoidni, ovjekoliki roboti danas su stvarnost. Amerika svemirska agencija u suradnji s privatnim tvrtkama, meu kojima je i automobilski div General Motors, razvila je novu generaciju humanoidnih robota pod nazivom R2.nPrema upravo objavljenim informacijama, NASA e u posljednjoj misiji raketoplana Discovery krajem ove godine na ISS dopremiti specijalno pripremljenog robota-astronauta (robonaut!) za besteinske uvjete kakvi vladaju na ISS. Model R2 koji jo nije dobio svoje konkretno ime imat e glavu, ruke i torzo. Mase nekoliko desetaka kilograma ovaj e robot biti opremljen svim sustavima koji su mu potrebni za autonoman rad i suradnju s ljudskim lanovima posade na svemirskoj postaji. U poetku robonaut e se nalaziti u modulu Destiny. Ova vrsta robota dizajnirana je da izgleda i radi poput ovjeka. Iako je ovaj projekt zapravo test i istraivanje o nainima ponaanja robota u interakciji s ljudima za budue misije, robonautu se poklanja velika panja. Vana dopunska zadaa ljudske posade na ISSu bit e i opaanje te uenje kako raditi s robotom, ali i uenje robota kako raditi s ljudima. Prema rijeima Johna Olsona, direktora NASA Exploration Systems Integration, potencijal zajednikog rada ovjeka i robota kljuan je za daljni razvoj astronautike i istraivanje drugih svjetova u kombiniranim misijama. Svjetovi koje ovjek nikada nee posjetiti bit e istraivani od strane robonauta. Temelji tog posla koji je u bliskoj budunosti stvaraju se upravo s ovom misijom. Vrlo brzo novi modeli i inaice R2 vrste dobit e i noge (na ISSu im nisu potrebne) pa e ba poput ljudi moi hodati, sjesti, snanom robot rukom s istananim osjetilima uzeti kameni s Mjeseeva ili Marsova tla i ispitati ga na licu mjesta raznim ureajima.. Sadanji R2 koji se sprema za ISS nije opremljen sustavima zatite od svemirskog zraenja te se ne bi mogao koristiti izvan postaje. To e morati uiniti neki od njegovih nasljednika! Moda R2D2?! (sjetite se Ratova zvijezda, op.a.).

Ilustracija: Robonauti kao nova posada na ISS

TR AVA NJ 2010.

27

ASTRONOVOSTI

Sunce kakvo dosad niste vidjeli

Amerika letjelica Solar Dynamics Observatory (SDO) namijenjena izuavanju Sunca zapoela je sa slanjem znanstvenih podataka o Suncu. Prve fotograje prikazuju Sunce s detaljima koje dosad nije mogla snimiti niti jedna letjelica ili zemaljski teleskop. Prve pristigle fotograje Sunca koje je nainio SDO prikazuju mnogobrojne sloene kemijskozikalne procese koji se odvijaju na Suncu. Suvremene kamere svakih 0.75 sekundi snimaju Sunce a dnevno e na Zemlju slati 1.5 TB podataka. Ilustracije radi to je dnevno otprilike ista koliina podataka koliko bi memorijskog prostora na raunalu zauzelo 400-tinjak lmova!

Ilustracija: Detalj suneve aktivnosti u devet ciljanih podruja elektromagnetskog spektra, s naglaskom na istraivanja u ultraljubiastom podruju EMSa. SDO istovremeno opaa cijeli Sunev disk, a upravo pri-stigli rezultati pokazuju koliko je veliki napredak u odnosu na poznatu letjelicu SOHO koja jo od 1995. godine ima zadatak istraivanje Sunca, pa ak i na nedavno lansirane letjelice-blizance STEREO A i B.. SDO je kljuna sastavnica velikog projekta ivjeti s Suncem (Living With a Star) kojime se ele pronai dokazi o meuovisnosti ivota na Zemlji naspram dogaanja na Suncu. Sustav Zemlja - Sunce u stalnoj je interakciji a mi elimo znati kako se i to tono dogaa te s kakvim posljedicama po nau planetu i ivot na njoj. SDO je lansiran 11. veljae ove godine raketom Atlas V s raketodroma na Floridi.

Ilustracija: Sunce kako ka vidi SDO Ipak, za vrijeme kada se letjelica bude nalazila u Zemljinoj sjeni moi e se nakratko odmoriti od napornog gledanja u Sunce. SDO je tijekom proteklih mjeseci postavljen u geosinhronu orbitu visoko iznad Zemlje. Njegova je lansirna masa 3100kg, od toga 1400kg otpada na raketno gorivo kojime e se upravljati poloajem letjelice u svemiru, a ostatak spada na konstrukciju, solarne panele, sustave za komunikaciju, raunala dok je masa znanstvenog instrumentarija oko 270kg. ak s etiri specijalna te-leskopa, koji se u materijalima za medije vode kao jedinstven instrument, SDO opaa Sunce

Ilustracija:Shematski prikaz rezolucije snimaka SDO, STEREO, SOHO, HDTV i klasine televizije
M 1 11, 18. B R O J

28

ASTRONOVOSTI

Raste Plutonovo carstvo

tijela vee gustoe ta granica pomie na tristotinjak km. Pluton, nekadanja deveta po redu planeta Suneva susNaravno, da sve ne bi bilo jednostavno i ovdje se priroda tava prevedena je na skuptini Meunarodne astronomske pobrinula za izuzetke. unije 2006. u kategoriju tzv. planeta patuljaka. Istraivanja Usvoji li se prijedlog broj planeta patuljaka porasti e s i prijedlozi Australian National University (ANU) o katesadanjih desetak na vie od pedeset. S druge strane u gorizaciji tijela koja pripadaju Sunevom sustavu kreu naem planetarnom sustavu postoji na stotine i stotine se u smjeru da status planete patuljka dobiju svi objekti tisua malih tijela. Neke od njih astronomi prate s posebpromjera veeg od 200km (ranije 400km), to bi automatnom pozornou obzirom prolaze veoma blizu zemlje i ski pridonjelo da grupa planeta patuljaka odjednom narpredstavljaju potencijalnu opasnost za nau civilizaciju. aste na vie od pedeset objekata. Znamo da dogovorom astronoma tijela u Sunevom sustavu dijelimo na planete, planete patuljke i mala tijela u koja spadaju svi ostali objekti (komete, asteroidi..). Nova podjela, ili bolje reeno, nova kategorizacija se ovaj puta temelji na vrstim zikalnim zakonitostima i osobinama tijela. Smatra se kako su objekti promjera veeg od 200km dovoljno masivni a to usljed gravitacije podrazumijeva da e biti otprilike sfernog, kuglolikog oblika. Dr. Charley Lineweaver i Dr. Marc Norman, oboje iz ANU, predlau da upravo to bude temelj nove klasikacije. Svoje stavove temelje na prikupljenim podacima o svojstvima ovih objekata. Za ledene i tijela manje gustoe 200km je granica kada poprimaju sferni oblik dok se za Ilustracija: Prikaz usporedbe veliina Zemlje i nekih planeta patuljaka

Najvei teleskop na svijetu gradit e se u ileu

Najvei teleskop na svijetu, koji e za red nekoliko veliina premaiti sve dosadanje orijae za pogled prema zvijezdama, gradit e se na planini Cerro Armazones (3060m nadmorske visine) u ileu; odlueno je 26. travnja na sjednici odranoj pri Europskoj junoj opservatoriji (ESO). Nakon pomnih ispitivanja nekoliko potencijalnih lokacija diljem svijeta Cerro Armazones je ocijenjen kao najpovoljnije mjesto za smjetaj orijaa kakvog svijet nije vidio. Nemalu ulogu odigrala je injenica kako je nebo vedro tijekom 320 dana na godinu ali i blizina (dvadesetak km) drugog astronomskog vrha Cerro Paranal na kojem su smjeteni teleskopi iz sustava VLT-VLTI. E-ELT (European Extremely Large Telescope) e biti div s promjerom zrcala od ak 42m. Dosadanji najvei teleskopi na svijetu imaju promjer zrcala od desetak metara, a proslavljeni Hubbleov svemirski teleskop svega 2.4m! E-ELT e imati masu od preko 5.000tona! Njegovo zrcalo naravno nee biti odliveno iz jednog komada ve e se na odgovarajuu konstrukciju postaviti ak 984 manja zrcala koja e uz preciznu mehaniku i raunalno upravljanje raditi kao jedinstven teleskop ekvivalentnog promjera zrcala od 42m. est specijalnih lasera stvarat e umjetne zvijezde kako bi se osigurala savrena orijentacija teleskopa no oni e prvenstveno sluiti kako bi opto-elektronska oprema ispeglala atmosferske turbulencije i neutralizirala smetnje to e u konanici dati stotinu puta bolje performanse od najnovijeg izdanja Hubbleova svemirskog teleskopa! Smatra se kako e E-ELT omoguiti astronomima da vide i same diskove planeta oko drugih zvijezda, kao i praenje aktivnosti (detekcija zvjezdanih pjega) na zvijezdama u naoj galaktici. Moi e jasno razluiti i snimiti pojedinane zvijezde u zbijenim globularnim jatima ak i u drugim galaktikama lokalne grupe. Poslovi oko gradnje teleskopa i pratee infrastrukture krenut e krajem ove godine a sam teleskop bi trebao postati operativan 2018. Trokovnik gradnje procjenjuje se na najmanje milijardu i pol eura, za to su dijelom sredstva ve osigurana.

Ilustracija: Usporedba veliina E-ELT s automobilom i interkontinentalnim putnikim avionom

TR AVA NJ 2010.

29

ASTRONOVOSTI

Kako napraviti budalu od vrhunskog sportaa

Na portalu Veernjeg lista, ali i u nekim drugim medijima, osvanuli su pompozni naslovi o tome kako je Ivica Kosteli nakon uspjenog zavretka skijake sezone nagraen od strane sponzora VIPnet i to ni manje ni vie nego vlasnitvom nekoliko parcela na Mjesecu i vlastitom zvijezdom!? Istine radi treba rei kako se radi o pravoj nebulozi i pravnoj prijevari jer nitko ne moe biti vlasnik parcela na Mjesecu a kamoli zvijezda (Sunaca) u svemiru. ak se i imena, odnosno nazivi objekata, pojava i lokacija na nebeskim objektima u svemiru mogu i moraju oznaavati samo na nain propisan zakonima i pravilima koje provodi Meunarodni astronomski savez (IAU), a na njihovim stranicama/dokumentima nema ni govora o takvoj raboti u koju je, kriv ili ne, ukljuen i Kosteli. Ispada da je veliki smijeak naeg sportaa zapravo rezultat nelegalne rabote i kupovine bezvrijednih (uramljenih, naravno!) certikata koje nekoliko privatnih tvrtki sadrajno potpuno nelegalno i kao bezvrijedne navrkane papire prodaje naivnicima diljem svijeta. Ve smo spomenuli kako nitko ne moe biti vlasnik nebeskih tijela ili podruja na njima. Ona se nemogu kupovati, prodavati niti ita tome slino. Pojedina nazivlja koja koristimo u astronomiji slue znanstvenicima i amaterima kao svojevrsni putokaz (atlas, karta..) za snalaenje i svima je jasno kako e npr. Bernardova zvijezda gledana s nekog drugog planetarnog sustava, od strane neke druge civilizacije zasigurno biti oznaena na drugi nain, ali e se u oba sluaja raditi o zikalnim pojavama i procesima koje ekaju znanstvenike da proniknu u njihove tajne.. Ostaje pitanje jesu sponzori znali za ove injenice ili su uletjeli grlom u jagode. Ono to su dobili kao produkt ovog zaglupljujueg ina je svakako velika medijska panja na potpuno bezvrijednom dogaanju. Svemu usprkos, na certikatima ponosno stoji i VIPnet-ov logo?! Na taj nain i ova telekomunikacijska tvrtka osim srozavanja Kostelievog rezultata i ugleda uruava i svoj image kao ozbiljne tvrtke. Veliki medisjki dogaaj i vrhunski rezultati na taj su nain uokvireni ljagom elementarnog neznanja i obmane. Je li Ivica zaista zasluio bezvrijedni papir koji je na ovim stranicama (www.lunarregistry.com/stars/index.shtml) plaen punih 49.95USD?! A prava pravcata istina je slijedea; u Hrvatskoj postoji nekoliko drutava, zvjezdarnica, pojedinaca iji je rad vodei u svijetu na podrujima astronomije kojima se bave. Njihova viegodinja uporna moljakanja raznih tvrtki, ministarstava, opina i gradova za sunanciranje rada kako bi mogli biti jo bolji i uspjeniji nailaze na zid utnje ili u najboljem sluaju dopis u kojem se rezultati tih istih astronoma formalno pohvaljuju te im se eli daljnji uspjean rad ali eto nema novaca za prave vrijednosti. Moda bi Kosteli (ili netko trei, nevano) uz pratnju svojih sponzora, medija primjerice mogao prisustvovati praktinom radu/radionici astronoma, proi osnove problematike otkrivanja promjenjivih zvijezda, aktivno sudjelovati u mukotrpnom radu i na poslijetku pod punim moralnim i istraivakim pravom biti zabiljeen kao jedan od suotkrivaa dosad nepoznate promijenjive zvijezde! To bi bio pravi dogaaj, edukacijske,moralne, istraivake i pravne vrijednosti na korist sviju. Samoproglaena Drava znanja i njezini graani nanovo je u zaglupljujuoj medijskoj epizodi ljudske gluposti jo je jednom baena vrlo, vrlo nisko. Rekli bi - ne na koljena ve na zadnjicu.

Ilustracija: Prijevara za Kostelia na webu jednog naeg portala

M 1 11, 18. B R O J

30

ASTRONOVOSTI

Bagerima po Mjesecu
se mogli koristiti na Mjesecu. U drugoj generaciji nove povijesti istraivanja Mjeseca tamo e se dopremiti bageri, viljukari, dizalice, utovarivai ija e zadaa biti da samostalno izrade budue raketno pristanite, poravnaju i pripreme mjesta razne tehnike sustave, izbue tunele u obroncima kratera gdje e naknadno smjestiti ljudske nastambe (module), izgrade mreu lokalnih puteva i cesta za potrebe kolonizatora.. No hoe li to roboti moi sami napraviti. Inenjeri na simuliranim misijama takove vrste povremeno se susrei i s otkazima tehnike. Primjerice prilikom postavljanja velike nosive grede za koju su potrebna dva robota u kljunom trenutku jedan od njih otkae. Cijela daljnja procedura gradnje u tom je trenutku dovedena u pitanje! Roboti su mone tvorevine ali ponekada ih i najmanji kvar, uz sve sposobnosti njihve prilagodbe, moe uiniti beskorisnima bez najvanije karike u lancu kolonizacije drugih nebeskih tijela; ovjeka, koji e u tom trenutku morati biti spreman priskoiti u pomo svojim najvjernijim prijateljima u svemiru robotima. Posebnu opasnost predstavlja iznimno na struktura Mjeseeve praine koju je praktino nemogue otresti s astronautikih odijela ili joj onemoguiti ulazak u osjetljive elektromehanike sklopove buduih Mjeseevih robota. Na osnovu materijala koji je za vrijeme Apollo misija donesen na Zemlju s Mjeseca u laboratorijama su znanstvenici pokuali izraditi Mjeseev beton no ostaje i nadalje aktualno pitanje njegove vrstoe, meusobne interakcije s materijalima za armiranje te naposljetku i njegove trajnosti! Bilo bi veoma nezgodno na licu mjesta saznati da e se graevine uruavati jo i prije nego zapone njihova operativna upotreba. Tko zna, jedino je sigurno kako e prvi graevinari na Mjesecu zapravo biti roboti. Cijena metra kvadratnog stambene povrine popet e se doslovce u nebeske visine, a nikakove prie o isplativosti naprosto nee drati vodu. Ipak, i ljude i robote na Mjesecu oekuje ono to e za koji tjedan biti stvarnost na naim plaama; (pre)skupa djeja igra s lopaticama i loniima u moru pijeska na Mjesecu s pogledom na daleki modri planet Zemlju.

Ilustracija: Mjesec, nova kolonija za ljude koju e mahom graditi roboti Graditi kule u pijesku ili slagati kamenie u djejoj igri, stvarati neprobojne vojnike zidine, piramide, katedrale, tornjeve ili pak turistike otone atrakcije nadomak obala Dubaia stvar je ljudske mate, potrebe i tehnike. No kako emo graditi na Mjesecu? To pitanje mui dananje inenjere iji planovi o gradnji ljudskih naseobina na Mjesecu, iako prepuni lijepih detalja jo uvijek pate od fundamentalnih pitanja; Tko e biti prvi graditelji na Mjesecu i kako tamo graditi? Naime pri ovozemaljskoj gradnji pri ruci imamo sve: graevni materijal, neto malo nancija, strojeve i ureaje, razraenu tehnologiju .. dok nam na Mjesecu sve to nedostaje. Slijetanjem najprije robotikih letjelica a kasnije i ljudi na Mjesec nedvojebeno smo utvrdili kako je boravak i kretnje ovjeka na Mjesecu mogue. No Mjeseevo tlo, a posebice materijal (regolit) predstavlja veliku zagonetku. U ovom trenutku zapravo i neznamo kako i hoemo li uope moi koristiti tamonji materijal za gradnju nastambi, hoe li biti mogue raditi neku vrstu betona to bi uvelike olakalo izradu graevina na naem prirodnom satelitu. Ovo nisu samo tehnika ve i nancijska pitanja. Sigurno je kako e veliki dio tehnikih tvorevina (ureaji za proizvodnju i reciklau vode i zraka, elektro-energetski sustavi, moduli za boravak i rad astronauta..) morati biti izgraeni na Zemlji i dopremljeni na Mjesec. No treba od tamonjeg materijala napraviti zatite za snana radio-zraenja, obranu od mikro i makro meteorita, poletno-sletni kompleks i druge graevine. Poslati ovjeka na Mjesec da to gradi veoma je upitno i preskupo. Ve danas pri gradnji i operacijama na opasnim ili nepristupanim podrujima na Zemlji koristimo robotiku graevinsku mehanizaciju upravljanu na daljinu. SAD, Kina, Indija i Rusija uskoro planiraju nove svemirske misije koje e sadravati rovere (poput Lunohoda, Spirita i slinih) za znanstveno istraivake operacije na Mjesecu. No pored njih i nekoliko privatnih tvrtki ozbiljno radi na konstrukciji samostalnih bagerista koji bi
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija: Graevinski bageri na Mjesecu, stvarnost za desetljee ili dva

31

ASTRONOVOSTI

Juno nova povijesna misija k jupiteru

Juno je opremljen s devet znanstvenih instrumenata. Amerika svemirska agencija sprema novu povijesnu Juno e biti lansiran raketom Atlas V551, a prema Jupimisiju prema Jupiteru pod nazivom Juno. Upravo je teru e krenuti zahvaljujui tzv. gravitacijskoj praki Zemovih dana zapoelo kompletiranje letjelice u tzv. istom lje zbog ega e dvije godine nakon lansiranja proi veoma pogonu amerike tvrtke Lockheed Martin Space Systems blizu nae planete, svega 800km iznad povrine, kako bi u Denveru. Misija orginalno planirana za lansiranje 2009. dobio potrebno ubrzanje za let k Jupiteru. godine odgoena je za kolovoz 2011. Junu e trebeti pet Juno je druga letjelica iz NASAina programa New Frongodina (2016.) da stigne na odredite Jupiterov zagontiers mission. Prva iz istog programa-letjelica New Horietni svijet s desecima prirodnih satelita i mnotvom tajni zons ve je godinama u svemiru a tijekom 2015. istraivati koje tek elimo otkriti. e Pluton. Masa letjelice Juno iznosi 3625kg a dimenzije Pojedini dijelovi letjelice, znanstveni instrumenti, komu(ukljuivo i solarne panele) 2.65x9m. Proraun ove misije nikacijska oprema, motori, solarni paneli.. dolaze u Deniznosi preko 700 milijuna USD! ver iz raznih krajeva/tvrtki (SAD) izraivaa na konano kompletiranje svih dijelova letjelice. Tada e uslijediti testiranje svih podsustava pojedinano i kao cijeline, izjavio je jedan od vodeih istraivaa na projektu - Scott Bolton iz Southwest Research Institute u San Antoniu. Velika oekivanja od ove misije, dug put do Jupitera i iznimno zahtjevni uvjeti u kojima e ova letjelica raditi zahtjevaju od inenjera da detaljno istestiraju sve komponente letjelice. Juno je krucijalna misija k Jupiteru. Ve godinama tamo nemamo nikoga da iz prvog reda vri istraivanja u Jupiterovom svijetu. Letjelica bi trebala biti operativna najmanje godinu dana no poe li sve prema planu zasigurno e osnovna misija biti produena moda i nekoliko godina! Jedan od glavnih znanstvenih ciljeva misije je istraiti nastanak i evoluciju Jupitera te njegovih brojnih prirodnih satelita. Za tu svrhu Ilustracija: Shematski prikaz letjelice Juno

Lansirana tajna svemirska letjelica

Pod oznakom X37B s raketodroma Cape Canaveral na Floridi u svemir je raketom Atlas V lansirana tajna vojna letjelica amerike vojske. Rije je o svojevrsnoj umanjenoj modiciranoj inaici raketoplana space shuttle dimenzija 9x4.5m sposobnoj da u svemir ponese preko dvije tone korisnog tereta te da tamo ostane punih devet mjeseci prije povratka na Zemlju poput jedrilice. Letjelica e se moi koristiti viekratno, a u izjavi za medije major US Air Force Angie Blair nije precizirao to e letjelica raditi u svemiru niti koliko e tamo ostati, kao ni da li se i koji specijalni teret nalazi u njoj. Novinarsko pitanje o trokovniku ovog projekta takoer je ostalo bez odgovora, no prema procjenama rije je o iznosu od najmanje nekoliko stotina milijuna USD. Razvoj letjelica ove vrste zapoeo je jo 1999. godine. Obzirom na njene pretpostavljene mogunosti vojska e X37B koristiti kao orbitalni laboratorij. Hoe li se u njenom korisnom teretu nai i specijalni laseri ili neka d r u g a oruja poznata samo iz scenarija ve zaboravljenih Ratova zvijezda ?! O b z i r o m Ilustracija: Letjelica X37B za vrijeme ispitivanja na Zemlji da je ovo prvi let u svemir, kontrolori misije sada moraju iskuati sve sustave i podsustave koji se nalaze na njoj. Orijentacija i manevriranje u svemiru te veoma sloen, siguran povratak letjelice ovog tipa na zemlju bit e povjereno raunalima. Sljedea svemirska misija X37B planira se negdje tijekom 2011. godine. Proizvoa ove letjelice je dobro poznata tvrtka Boeing.
M 1 11, 18. B R O J

32

ASTRONOVOSTI

Nemogua misija ljudi na Marsu

Posjet i govor predsjednka SAD Baracka Obame u NASAinom svemirskom centru na Floridi pokazao je kako ova svjetska supersila deklarativno ostaje na poziciji vodeeg takmaca u svemiru. No iza govora Obame isitava se nedostatak koncizne vizije kako i ime e ljudi krenuti u nove povijesne misije. Nakon ukidanja programa Constellation koji je imao za cilj povratak amerikanaca na Mjesec, Bijela kua se nalazi pred nizom pritisaka i lobiranja u korist buduih pilotiranih ekspedicija u svemir. Predsjednik Obama je oigledno morao popustiti, te je na Floridi uz pratnju Edwina Oldrina (drugi ovjek na Mjeseevoj povrini), iznio novi plan amerikog prisustva u svemiru. odravati ISS operativnom dulje od nekoliko mjeseci bez tehnikih potekoa. Kada se kvar dogodi u Zemljinoj orbiti astronauti imaju rezervu; bilo u vidu dopremanja s Zemlje kljune opreme i ureaja u vremenu od nekoliko dana ili najkasnije tjedana do naputanja ISSa brodovima za spaavanje tipa Sojuz. Takav scenario pri misijama na asteroide ili Mars nije mogu jer bi pomo u najboljem sluaju mogla stii za nekoliko mjeseci ili i vie od godinu dana. Obama je potvrdio ukidanje programa raketoplana (space shuttle) do kraja ove godine, to je denitivno dobra odluka. Preskupi i tehniki zahtjevni raketoplani moraju im prije prestati letjeti. Sigurnosni rizik nove katastrofe ve je davno prijeen a kompletiranjem ISSa nema potrebe da se zadatak slanja astronauta do ISSa plaa milijardama dolara kada Ruski Sojuzi to ine za petnaestak puta niu cijenu uz daleko manji sigurnosni rizik po astronaute. Komercijalni letovi u svemir pa i opsluivanje ISSa papirnato su ve povjereni privatnim kompanijama a u narednim godinama ti e programi zaivjeti i u praksi. Moemo zakljuiti kako su nam pilotirane misije prema Mjesecu, Marsu i drugim nebeskim objektima danas dalje nego to su to bile poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea! Prava je istina kako u ovakvom rasporedu snaga i vizija jedino otisak izmi kineskih astronauta na Mjesecu i razvoj potpuno novih tehnologija svemirskih letova mogu garantirati novi korak ovjekova istraivanja svemira. Do tada, hodanje po Marsu bit e iskljuivo u domeni lmova znanstvene fantastike i veoma loe sroenih sinopsisa bezidejnih svemirskih programa.

Ilustracija: Astronauti jo desetljeima osueni na Zemljinu orbitu Nekoliko vanih segmenata otkazanog programa Constellation preivjet e nancijski rez, kree se u razvoj nove, iznimno snane rakete a sukus svega bile bi misije na jedan od asteroida, te Mars negdje oko 2040. godine. Obama je naglasio i kako su amerikanci ve bili na Mjesecu te da smatra kako bez obzira na to i tamo ima razloga za ponovni dolazak ali ne vie kao glavni cilj, ve kao jedan od koraka u perspektivi sputanja na Mars. Rijeima kako Amerika svemirski program ne smatra luksuzom ve nunou i obeanjem o otvaranju 2500 novih radnih mjesta na Floridi uz dodatnih est milijardi USD za NASA tijekom nare-dnih pet godina njegov je govor doekan aplauzom. Dodao je i kako e NASA imati zadatak intenzivirati robotike misije diljem Suneva sustava, s posebnim naglaskom na misije prema Suncu i Marsu. Potreban nam je novi, zahtjevniji i vizionarski svemirski put, no u njega moramo krenuti pametno i utroiti optimalna sredstva, zakljuio je Obama. Ipak, stvarnost i realna slika poprilino su drugaije. Bez razraenih planova, rokova i nancijskih parametara teko da se ikakav plan moe smatrati ozbiljnim. Tehnika je stvarnost kako dananja tehnologija, pa ni ona koju emo imati za dva do tri desetljea, temeljena na Apollo-Sojuz odrednicama nije i nee biti sposobna za viegodinji put astronauta u svemiru. Zahtjevni uvjeti koji vladaju u svemiru dobro su prepoznati na svemirskim postajama. U ovom trenutku mi (ovjeanstvo) nismo sposobni
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija: Astronaut Cernan na Mjesecu, ono to smo mogli prije etrdeset godina moda uspijemo reprizirati u narednih etrdeset godina

33

ASTRONOVOSTI

Rat svjetova Zemljani u invaziji na Mars

kapama na glavi-ba poput doktora u operacijskim salama) kako bi se letjelice sterilizirale. Poznato je i kako je takva sterilizacija gotovo u cijelosti potpuna. Kljuna je rije gotovo, jer poneki mikroorganizmi ipak preive. Svojevremeno je u NASA za vrijeme Apollo misija nastala opa panika kada su astronauti dio prethodno poslane robotike letjelice skinuli i nakon godina dana vratili na Zemlju. Analiza je pokazala postojanje kolonija mikroorganizama. Vrlo je brzo utvreno njihovo zemaljsko a ne Mjeseevo porijeklo. Ipak, na Marsu bi tijekom godina situacija mogla biti znatno opasnija. Ukoliko su mikroorganizmi sa Zemlje tamo dospjeli kao svojevrsni slijepi putnici zajedno s robotima, mutacijom i prilagodbom na okoli neki od njih mogli bi preplaviti Mars. Na Zemlji benigni organizmi mogue se na Marsu pretvore u prave Aliene koji potencijalno mogu unititi i izvorni Marsovski ivot! U tom smislu neki od mikrobiologa predlau i praktino istraivanje s kontroliranom populacijom nekoliko tipinih mikroorganizama koje bi se na Mars dopremile u strogo kontroliranoj misiji tijekom narednih godina. Njezin bi cilj bio da se vidi mogu li organizmi sa Zemlje preivjeti na Marsu dui niz mjeseci i godina te to e se s njima u meuvremenu dogaati. Iako je rije o vrlo rizinoj misiji koja ako neto poe po zlu moe kontaminirati Mars, smatra se kako bi ona napokon dala odgovor na pitanje. Jesmo li ve dosad kontaminirali planetu koja je najslinija Zemlji, te na poslijetku i kako razlikovati izvorni i inltracijski ivot kada ga se tamo pronae.

Ilustracija: udne fleke na Marsu, nitko nezna o emu se tono radi Postojanje ivota na drugim svjetovima oduvjek je golicalo matu kako znanstvenika tako i javnosti. Poetkom stoljea radio emisija Rat svjetova u kojoj marsovci vre invaziju na Zemlju doslovce je dignula na noge SAD. No ini se kako bi pria o Marsijancima mogla krenuti u drugom smjeru. U travanjskom broju asopisa Applied and Environmental Microbiology objavljen je lanak koji ukazuje na opasnost meuplanetarne invazije ivih organizama ali u smjeru Zemlja-Mjesec odnosno Zemlja-Mars! Istraivanja provedena u laboratorijskim uvjetima kakvi vladaju na Marsu nedvojbeno su pokazala kako bi odreene vrste mikroba i bakterija sa Zemlje mogle ivjeti na Marsu. Nitko u znanstvenim krugovima nema namjeru naseljavati Mars Zemaljskim organizmima. No astronautike misije dosad, a napose one koje se planiraju za bliu i daljnu budunost u svojim sastavnicama imaju za veliki cilj; traganje i pronalazak (eventualnog) ivota na Marsu. Pitanje je samo hoe li ivot u ma kojem obliku kojeg roboti pronau na crvenoj planeti biti izvornog porijekla s Marsa ili sa Zemlje! Naime, tijekom priprema i slanja robotikih ureaja na Mars (i druge svjetove) svi oni prolaze nekoliko stupnjeva dekontaminacije (sjetite se slika u kojima su inenjeri obueni u bijela radna odijela s maskama preko lica i

Ilustracija: Odbor za doek na Marsu Veoma je vano znati je li Mars iv ili ne. Za nekoliko desetljea kada na njegovo tlo kroe prvi ljudi kontaminacija Marsa bit e neizbjena. Do tog vremena mi moramo saznati to ima na Marsu te kako sauvati tamonji ivot i ekosustav ma kako on izgledao. Prema pravilu kojeg smo donjeli sami kao tehnika civilizacija ovjek nema pravo kontaminirati druge svjetove. Mada je ve i sada izvjesno kako smo to napravili u najmanje desetak sluajeva. Rat, ili Mir Svjetova ve je pokrenut, ali u ulozi izvanzemaljaca (bolje reeno izvanmarsovaca) nisu svemirski alieni ve Zemaljska bia.
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija: Rad na letjelicama za druge svjetove odvija se u sterilnim uvjetima

34

ASTRONOVOSTI

Nestane planete rue astronomske teorije

Nekoliko novootkrivenih planeta oko drugih zvijezda te paljiva prouavanja nekolicine njih poznatih od ranije na putu su da srue opeprihvaenu teoriju o formiranju planetarnih sustava u svemiru. Na Britanskoj nacionalnoj konferenciji astronoma (Royal Astronomical Society National Astronomy Meeting) odranoj u Glasgowu grupa studenata i profesionalaca (Andrew Cameron, Amaury Triaud, Andrew Cameron, Didier Queloz i drugi) prezentirala je otkrie devet novopronaenih planeta oko drugih zvijezda ime se broj poznatih planeta u svemiru popeo na 452, plus osam poznatih planeta oko nae zvijezde. No ono to je puno interesantnije je otkrie naina njihova orbitiranja oko matine zvijezde. est od dvadeset i sedam pomno istraenih ekstrasolarnih planeta oko matine zvijezde okree se suprotno od njezine rotacije! To se dosad smatralo iskljuenom mogunou u ranom stadiju evolucije planeta. Teorijski i raunalni modeli astronoma pretpostavljali su kako se protoplanetarni diskovi i mlade planete oko matinih Sunaca moraju okretati u istom smjeru kako se zvijezda rotira oko svoje osi. No ovih est ekstrasolarnih planeta okree se u suprotonom smjeru! Mogli bi rei kako je ovo prava rukavica izazova za modernu astronomiju i astronome koji sada imaju teak zadatak objasniti ovu neobinu situaciju. Je li takvim orbitama uzrok snano gravitacijsko djelovanje dva ili vie planeta, koji su uspjeli unijeti zbrku u kretanje tih nebeskih tijela ili neto posve drugo (bliski prolazak neke zvijezde), sada postaje predmet pekulacija i novih istraivanja. Pri ovim istraivanjima korieni su teleskopi sustava

Ilustracija: Sustav WASP SOUTH u Junoafrikoj republici za vrijeme posjete ekipe AU Vidulini (lijevo) i Robotiki sustav EXO NEXT Astronomske udruge Vidulini u potrazi za novim svjetovima u svemiru (desno) WASP (Wide Angle Search for Planets) u suradnji s ESO i ENO (European South Observatory / European North Observatory) teleskopima na zvjezdarnici La Silla u ileu, Kanarskom otoju, Hawaiima, Francuskoj i Junoafrikoj Republici. Prije petnaestak godina astronomi su pronali prvi veliki planet oko druge zvijezde. Veina od danas otkrivenih ekstrasolarnih planeta zapravo su veliki, plinoviti divovi poput Jupitera ili i vei, no svi se oni nalaze veoma blizu matinim zvijezdama. Tek u zadnje vrijeme poeli smo otkrivati i planete koje se nalaze na pristojnim udaljenostima od zvijezda. Astronomski je imperativ u narednih nekoliko mjeseci ili godina pronai tzv. super Zemlju, planet nalik naem! U Hrvatskoj istraivanjima exstrasolarnih planeta bavi se Astronomska udruga Vidulini, a prema amerikoj AXA statistici tijekom protekle godine Gregor Srdo (AUV) bio je najproduktivniji istraiva na svijetu!

Ilustracija: Orbite i rotacije nestanih extrasolarnih planeta

TR AVA NJ 2010.

35

ASTRONOVOSTI

Programirana klinika smrt robota na Marsu

Robot-rover Spirit vie se ne javlja s Marsa. Prema rijeima Johna Callasa iz NASAina Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni, negdje izmeu 22. i 30. oujka ovaj robot-geolog najvjerojatnije je uao u stanje hibernacije poradi nedovoljne koliine elektrine energije. Rover je programiran da u ovakvom sluaju obustavi sve znanstvene ali i komunikacijske aktivnosti sve dok se stanje napunjenosti akumulatora ne podigne na zadovoljavajuu razinu. Posljednja oslukivanja radio-komunikacija s povrine crvene planete od strane Mars Odysseya u orbiti Marsa nisu urodila plodom. Spirit je u programiranoj klinikoj komi i tako e najvjerojatnije ostati tjednima ili mjesecima. Callas i ekipa koja vodi brigu i Spiriti nadaju se kako e rover ipak uspjeti preivjeti dugu Marsovu zimu na junoj polutki gdje se Spirit nalazi. Prole godine u svibnju Spirit je nenadano upao u pjeanu zamku na Marsu. Viemjesena nastojanja da ga se izvue nisu urodila plodom. Traak nade dospio je prije par mjeseci kada se Spirit uspio vidno pomaknuti, no za izlazak iz pjeanog nanosa vie nije bilo vremena zbog njegova nepovoljna poloaja na Marsu - sve manjeg broja Sunanih sati dostupnih za punjenje akumulatora putem solarnih panela. NASA je tada odluila sve napore usmjeriti na spaavanje rovera tijekom duge, ledene zime. Spirt je na Mars dospio u sijenju 2004. godine s ciljem da tamo odradi tromjesenu misiju. Nakon vie od est godina i on i njegov tehnoloki blizanac Opportunity i dalje su operativni. Spirit je dosad preivio nekoliko Marsovih zima, no tada je bio pokretan pa su kontrolori misije paljivo pozicionirali rover kako bi njegovi solarni paneli bili usmjereni i nagnuti pod povoljnim kutem za prikupljanje Suneve svjetlosti, to sada nije sluaj. Mars Odyssey svakog e tjedna u predvieno vrijeme oslukivati slabani signal s Spirita. Nitko nezna moe li rover preivjeti uvjete u kojima se naao. U narednim tjednima Spiritova elektronika biti e izloena sve hladnijim uvjetima u kakvima nije nikada ni testirana i koje najvjerojatnije nemoe izdrati, no dosadanja iskustva govore kako se na Marsu povremeno dogaaju uda pa se i kontrolori misije nadaju jo jednom u Spiritovom sluaju. Preivi li Spirit upravo nekim udom biti e to velika pobjeda tehnike i tehnologije te ljudske domiljatosti ali i vaan podatak u projektiranju novih misija na Mars i druga tijela Suneva sustava. Na drugoj strani planete Opportunity marljivo radi bez veih problema, a Mars Phoenix Lander se i dalje ne javlja negdje iz proljetnih (ne)prilika Marsova sjevernog polarnog kruga. I on je svojevremeno prestao s radom upravo zbog zahtjevnih klimatskih prilika na Marsu, skoro kao pa onih koje oekuju Spirit u narednom vremenu.

Ilustracija: Spirt na Marsu, umjetnika impresija

Dvadeset godina u svemiru

Globalno poznata ikona moderne astronomije, svemirski teleskop Hubble (HST), proslavio je svoj dvadeseti roendan. Lansiran je 24. travnja 1990. godine raketoplanom Discovery nakon nekoliko godina odgaanja zbog tehnikih i sigurnosnih problema kako oko samog teleskopa tako i raketoplana. Rije je o najpoznatijem astronomskom teleskopu na svijetu, iako valja rei kako to nije jedini teleskop u svemiru. Danas, na veoj ili manjoj

36

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

udaljenosti od Zemlje, nalazi se nekoliko teleskopa. Svi oni opaaju svemir u raznim dijelovima elektromagnetsog spektra a poneki od njih imaju vaan zadatak opaanja Sunca. Hubble Space Telescope vidi nekoliko puta dalje i bolje sunca (zvijezde) koje su od nas udaljene nemjerljive kilometre. Njegova dvadesetgodinja misija umnogome je promijenila ne samo astronomiju ve i svijet svakog pojedinca. Slike koje je snimio nalaze se u udbenicima diljem svijeta. HST je 25. travnja 1990. godine otputen iz teretnog prostora raketoplana Discovery i tada zapoeo svoj samostalni put svemirskim prostranstvima. Nekoliko tjedana kasnije,

kada je zauzeo svoju orbitu 600-tinjak km iznad Zemlje, pristigle su i prve slike. Zbog pogreke u izradi samog zrcala teleskopa Hubble je nekoliko godina bio kratkovidan. No inenjeri misije su to uspjeli rijeiti u prvoj servisnoj misiji 1993. Tijekom godina bilo je ukupno pet servisnih misija kojima su HSTu osuvremenjeni instrumenti te produen ivot na ve vie od dva desetljea. Rauna se kako e biti operativan jo najmanje nekoliko godina, dok ga krajem ovog desetljea ne zamijeni jo moniji James Webb Space Telescope. Procjenjuje se kako je ukupni trokovnih HSTa preko est milijardi USD! Google je prigodom obljetnice samog lansiranja ovaj dogaaj obiljeio prigodnim logotipom!

Zodijakalna svjetlost na nebu

Pojava lane zore ili lanog sumraka odigrava se u svjetlom nezagaenim krajevima dva puta godinje. Radi se zapravo o golim okom viljivom odsjaju Suneve svjetlosti od mnogobrojnih estica meuplanetarne materije, veliine od nekoliko mikrona pa do mikro-asteroida promjera jednog metra, koje orbitiraju oko sunca u ravnini ekliptike, ravnine kojom se oko nae zvijezde kreu i sve planete. Kako se zvijea zodijaka prividno nalaze u istoj ravnini, to je po njima ova pojava dobila naziv zodijakalna svijetlost. S podruja Istre, zodijakalnu svijetlost zbog njenog pozicioniranja na nebu najlake je zapaziti krajem veljae i poetkom oujka, te u jesen sredinom listopada, kada je ravnina ekliptike najokomitije poloena u odnosu na horizont. Tada je ona najsjajnija i mogue ju je uoiti i golim okom na nebu. Opaanje zodijakalne svjetlosti trai od opaaa da bude u veoma tamnom podruju bez svjetlosnog zagaenja te da tijekom desetak minuta akomodira oi na potpni mrak. Vrijeme u kojem je mogue opaziti zodijakalnu svjetlost je sat ili dva prije izlaska Sunca istonom istonim horizontom, odnosno sat/dva nakon zalaska Sunca na zapadu. Ono to ete vidjeti je blijedi, 15 irok svijetlosni pojas koji se protee ekliptikom do visine oko 50 iznad horizonta. Zodijakalnu svjetlost nemoete zamjeniti za Mlijeni put koji se protee visoko po nebu prolazei preko zenita do druge strane horizonta. Jedino treba pripaziti da se neki od izvora svjetlosnog zagaenja u daljini krivo ne prepozna kao svjetlost zodijaka. Kao orijentir kuda gledati naveer moe nam posluiti i sjajna Venera koja sada zapoinje svoj viemjeseni veernji program u kojem e sudjelovati kao najsjajnija zvijezda na nebu. Pojavu zodijakalne svijetlosti objasnio je talijanski znanstvenik Giovanni D. Cassini 1683. godine, Prvi dokumenti o pojavi zodijakalne svjetlosti potjeu od Perzijskog astronoma i matematiara Omar Khayyam, koji ju je okarakteIlustracija: Zodijakalna svjetlost viena s astronomske opservatorije rizirao kao pojavu lane zore. na Paranalu (ile)
TR AVA NJ 2010.

37

ASTRONOVOSTI

Asteroid u bliskom prolasku pokraj Zemlje

Nekoliko profesionalnih i amaterskih institucija i pojedinaca svakodnevno nadzire svemir oko Zemlje u potrazi za objektom kojeg nitko zapravo i ne eli pronai veliki asteroid na kolizionoj putanji sa Zemljom. U javnosti je Near Earth Observation program poznat i pod nazivom Spaceguard (Svemirska straa). Zadaa sustava za rano upozorenje od napada iz svemira je da snimaju otkrivaju i prate sve potencijalno opasne objekte za nau civilizaciju. Ipak, nedavna otkria tzv. tamnih asteroida, nedovoljan broj teleskopa koji prate to se dogaa iznad naih glava, nepostojanje sustava koji bi opaao pojedine dijelove neba (posebno iz pravca Sunca) ne djeluju ohrabrujue. lag na kraju prie kada bi jednog dana i otkrili objekat sudnjeg dana je i saznanje da naa civilizacija zapravo nema i nezna na koji bi nain pokuali eliminirati prijetnju, SF lmovima usprkos.

Ilustracija: Nadajmo se da ovakav scenario neemo nikada gledati iz prvog reda

U petak 09. travnja, u 01:06 sati rano ujutro po naem vremenu asteroid oznake 2010 GA6 proletio je pored Zemlje na udaljenosti manjoj od one koja nas dijeli do Mjeseca. Astronomski robotiki sustav teleskopa poznat pod nazivom Catalina Sky Survey (Tucson, Arizona, SAD) nedavno je otkrio objekat 2010 GA6 ija putanja prolazi veoma blizu Zemljine. U svemirskim mjerilima prelet asteroida na udaljenosti Zemlja-Mjesec smatra se veoma bliskim preletom i takvi se asteroidi ubrajaju u potencijalno opasne objekte. Don Yeomans iz NASAina Near Earth Object slube koja prati potencijalno opasne objekte po nau planetu izjavio je kako je putanja ovog objekta precizno izraunata te kako Ilustracija: Kompozitni snimak rotacije nepravilnog asteroida oko nije bilo nikakove anse da doe do udara. Svakih nekovlastite osi liko tjedana ili mjeseci uoavamo objekte koji prolaze na ovako maloj ili jo i manjim udaljenostima od nae planete. Ipak ovo je jedan od veih asteroida koje smo uoili na tako maloj udaljenosti od Zemlje, dodao je Yeomans. Iako se promjer od 22m na prvi pogled i ne ini znaajan, uvrtavajui faktor brzine i mase u formulu po kojoj se izraunava energija dolazimo do prave prirode razaranja (osloboene energije) kakvo bi takvi i slini objekti mogli nainiti, posebice u gusto naseljenim podrujima planete. Ovaj asteroid proletio je u nareeno vrijeme na 359.000km od Zemlje, cca 9/10 prosjene udalenosti Zemlja-Mjesec. Mogue ga je bilo uoiti samo specijaliziranim astronomskim instrumentima. Ilustracija: Shematski prikaz putanje asteroida 2010 GA6

38

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Projekt Hrvatskog svemirskog programa ide dalje

Dana 07. veljae u Vidulinima je odran prvi ovogodinji sastanak radnog tima Hrvatskog svemirskog programa Astronautika, kojeg je inicirala i provodi Astronomska udruga Vidulini. Radnom sastanku je prisustvovalo dvadesetak uzvanika. U predavaoni akavske kue u minju, Igor Puhar, eljko Mogoro i Marino Tumpi predstavili su dosadanja postignua u projektu Astronautika. Dokle se stiglo i koji su problemi pred daljnim radom na etiri temeljna projekta; - landeru - roveru - instrumentalnom modulu za balon - pikosatelitu Ustanovljeno je da tim zbog nedostatka nancija kasni s planiranim poslovima tri do est mjeseci ovisno o projektu, ali i da je veina tehnikih pitanja uspjeno razrijeena. Marko Perni kao poseban gost, uzvanik i suradnik na projektu prezentirao je uspjehe i iskustva Radio kluba Pazin u komunikaciji s Meunarodnom svemirskom postajom. Ta su iskustva dragocjena za daljni rad na pikosatelitu. Gregor Srdo ukratko je prezentirao uspjehe Zvjezdarnice Vidulini i trenutne projekte na kojima se radi. Istaknuo je prvo mjesto Zvjezdarnice Vidulini u svijetu na podruju istraivanja planeta drugih zvijezda te priznata otkria stotinu promjenjivih zvijezda. U naoj zemlji tim poslovima bavimo se jedino u Vidulinima. Marelo Mari, dugogodinji profesor tehnikog odgoja i zike u Kanfanarskoj osnovnoj koli i utemeljitelj ondanjeg Kluba mladih tehniara istaknuo je kako projekti Astronautika i Zvjezdarnica Vidulini svoje korijene vuku jo iz vremena KMT-a, te da je dio sadanjih lanova tima proistekao iz tih i takovih tehnikih aktivnosti. Ogren Variola iz tehnikog muzeja u Zagrebu prenio je zainteresiranost da se izloba tehnikih tvorevina koje se izrauju u sklopu projekta jo tijekom ove godine postave kao privremeni eksponati kako bi javnost mogla u ivo vidjeti Hrvatski svemirski program. Nakon predavanja i prateih prezentacija koje su popratili i ovdanji mediji (Glas Istre, NIT TV, Radio Istra) radni tim je obiao lokalitet za montane objekate Zvjezdarnic, kojeg je opina minj, odnosno njezin naelnik Aldo Bani, osigurala za potrebe formiranja astronomskog kampusa u centralnoj Istri.

Ilustracija: Podjela radnih materijala nakon predavaja Nakon radnog ruka odran je okrugli stol na kojem su lanovi tima neposrednim razgovorima dogovorili daljnje poslove i zadatke te rijeavanje problematike koja je pred nama. Prema inicijalnim dogovorima s amerikom privatnom tvrtkom Interorbital sistems zapoeli su radovi na konstrukciji Hrvatskog satelita koje bi njihova raketa Neptun trebala ve krajem ove godine ponjeti u svemir! Hrvatski svemirski program podran je od strane Hrvatske Zajednice tehnike kulture, upanijske zajednice tehnike kulture u Istri, Istarske upanije, opine minj a u tijeku su pregovori s drutvenim i privatnim subjektima o partnerstvu u projektu koje je nuno radi tehnikih i nancijskih preduvjeta realizacije zacrtanih ciljeva.

Ilustracija: Za vrijeme predavanja u minju

TR AVA NJ 2010.

39

ASTRONOVOSTI

Ekspedicija Malta 2010

Elektro-energetski sustavi civilizacijska su steevina i nunost suvremenog ivljenja ovjeka na Zemlji, no to kada doe do potpunog kolapsa istog? Hoe li se svijet zaustaviti ili ne? Scenario potpunog otkaza elektroenergetskog sustava danas nam izgleda poprilino nevjerojatno. Tuzemni sustavi usko su povezani s inozemnim sustavima te u sluaju ispada jednog ili vie njih, mogue je elektrinu energiju preusmjeriti na sekundarne, rezerve pravce. Tek ratna djelovanja, snano svemirsko nevrijeme (aktivnost Sunca) ili velike prirodne katastrofe mogu nas na vie sati ili dana ostaviti bez elektrine energije. No to kada se nalazite na otonoj dravi poput Malte i vezani ste na iskljuivo na vlastite dvije elektrane. Za vrijeme boravka na Malti u noi s 02. na 03. travnja oko 20:40 sati dolo je do potpunog kolapsa tamonjeg elektroenergetskog sustava. Sva rasvjeta na otoku, osim sigurnosne i navigacijske te ona na objektima koji posjeduju agregate bila je ugaena. Malteani i njihovi gosti imali su jedinstvenu priliku vidjeti pravo nono zvjezdano nebo. Promet se ipak u veernjim i nonim satima odvijao nesmetano, nije bilo poveanja broja prometnih nezgoda a ni kriminalnih dogaanja. Ugostiteljski objekti radili su uz svijetlost votanih svijea i baterijskih lampi a mnogobrojni turisti i domai ulicama su etali pomou mobitela zastajkujui s pogledom u iskonsko zvjezdano nebo. Iskustvo nestanka elektrine energije doivljeno je kao atrakcija i posebnost. A svega nekoliko dana prije ovog dogaanja u cijelom svijetu je obiljeena manifestacija Sat za zvjezdano nebo kojom se javnosti i odgovornima eli ukazati na problematiku svjetlosnog zagaenja. Moda fotograje koje donosimo potaknu i nae odgovorne i turistike djelatnike na akcije kontroliranog gaenja none rasvjete kako bi toliko eljene turiste privukli u Istru i pod sloganom Istra tamo gdje se vide zvijezde. Svjetla koja se vide na fotograjama potjeu od osobnih automobila u vonji ulicama grada Bugibbe na sjeveru Malte te sigurnosnih svjetala objekata koji imaju agregate i svjetionika.

40

M 1 11, 18. B R O J

ASTRONOVOSTI

Zvjezdarnica Vidulini dobila lokaciju!

Astronomska udruga Vidulini napokon je i slubeno dobila lokaciju za potrebe gradnje prirodoslovno-tehnikog kampusa na prostoru opine minj. Velika zasluga tomu ide na naelnika opine minj, Alda Bania koji je i sam lan Udruge od njena osnivanja. Lokalitet Sv. Agata nalazi se na jugozapadu opine, uz samu granicu s teritorijem susjedne opine Kanfanar, na osami s neometanim pogledom skoro na cijelo nebo. Nadmorska visina lokaliteta je 300m. Dostupnost puteva i druge infrastrukture ini ovu lokaciju iznimno povoljnom za gradnju kampusa. Dodatni plus lokaciji je i bogata prirodna i kulturna batina smjetena uokolo te vea udaljenost ruralnih podruja. Problem za opaanja predstavlja neprimjerena, neekoloka rasvjeta vorita Istarskog ipsilona minj (5km sjeverno) te vorita Kanfanar i pogona Tvornice duhana Rovin-Adris grupe (3, odnosno 4km juno). Mikroklimatski pokazatelji i probna ispitivanja lokacije pokazali su kako se radi o povoljnom lokalitetu s velikim brojem vedrih sati za opaanja. Na taj nain bi se robotizirani i kompjuterizirani sustavi Zvjezdarnice Vidulini koji se i sada koriste ali su udomljeni kod lanova Udruge smjestili na jedno mjesto kao markantnu edukacijsko-istraivaku toku. Pored postojee opreme tu e se nai mjesto i za druge sustave; radioteleskope, allsky-kamere, veliki teleskop s pripadajaom kupolom za vizalna promatranja namjenjena uenicima, studentima i javnosti i dr. Sama Zvjezdarnica koncipirana je tako da se u njenim montanim objektima osiguravaju dvije do tri kontrolne

Ilustracija: Raunalni 3D model Zvjezdarnice Vidulini (Petar Gljui)

TR AVA NJ 2010.

sobe za rad s astronomskim instrumentarijem, Zemaljski kontrolni centar za potrebe projekta Astronautika, uredski prostor, tehnika radionica, moduli za biologiju, kemiju, arheologiju, radio-amatere, mini kuhinja i blagavaonica te dvije spavaonice podmornikog tipa, za smjetaj posade Zvjezdarnice odnosno polaznika specijaliziranih radionica i velikih ljetnih radionica za djecu i mlade pod nazivom cLARKe. Osnov instrumentalnog dijela Zvjezdarnice ine postojei sustavi (koje treba doopremiti i osuvremeniti novom opremom) za istraivanje planeta drugih zvijezda (EXO NEXT), istraivanje i otkrivanje novih promjenjivih zvijezda (VSX NEXT) a planiraju se jo najmanje jedan ili dva robotika sustava (ORTO za praenje i istraivaje aktivnosti Sunca). Pored njih u popisu inventara nalaze se i sustavi: SKYNET (snimanje meteora i bolida, nadzor neba), WARMS (radioteleskop za praenje i istraivanje meteorske problematike), VOV (Virtual Observatory Vidulini) i drugi. Vie o Zvjezdarnici Vidulini moete pogledati na www.zvjezdarnica.org .Tijekom veljae i oujka planirane su akcije ienja lokacije, odmah potom slijede zemljani radovi te postavljanje niske ambijentalne arhitekture (Sunani sat, Okrugli stol, Arena za predavanja) i hortikulturalno ureenje terena. Nabavka i postavljanje montanih objekata (kontejneri) planirana je za travanjlipanj a odmah potom i postavljanje prvih, jednostavnijih, sustava opreme i instrumenata poput metereoloke postaje, radio-teleskopa i allsky-kamera. Na prostoru veliine cca 3500m2 bit e i poligoni za astronautika ispitivanja, mali raketni poligon, lansirni kompleks za balonske sustave visinskih atmosferskih istraivanja, botaniki park i drugo. Predvieno je i prakiralite za osobna vozila i autobus za potrebe primanja i rada s grupama uenika i studenata te turistima. Sav taj posao osim velikih ljudskih resursa trai i tehniku te nancijsku podrku za koju se nadamo kako nee izostati te da e se planirani poslovi moi na vrijeme i u punom opsegu realizirati. Svjesni smo kako je kriza kapitala u drutvu veliki izazov, no isto tako poznata su pozitivna iskustva iz veeg broja zemalja kako je jedino ulaganje u edukaciju i znanje te iste zemlje izvelo na put prosperiteta. Zvjezdarnica Vidulini s dosadanjim radom i uspjesima smatramo da zavrijeuje preivljavanje i nastavak rada.

41

Astrokarikature by Davor Lackovi

42

M 1 11, 18. B R O J

Slikanje objekata dubokog neba s A530 moj poetak u astrofotograji

pie: Krunoslav Vardijan - SWO 09

Ilustracija 1: Canon A 530 Nakon uspjenog druenja Sunevim sustavom, injenica da Canon A530 ima mogunost ekspozicija do 15 sekundi i uz pretpostavku da DK3 motorizacija Astro5 montae barem neto vrijedi, stvorilo je teoretski potencijal za probu fotograranja kojeg svjetlijeg objekta izvan Sunevog sustava. Bio je prosinac 2006. i logian objekt za to doba godine bilo je Messierov objekt M42. Svijetla maglica u Orionu vidljiva je ve golim okom, dobro mi poznata iz dalekozorskih promatranja iz kolskih dana, bila je obeavajui objekt.. Nadao sam se, bit e bar siva eka na ekranu. Napokon sam doekao jednu kristalno vedru no i malo slobodnog vremena. Teleskop je ubrzo postavljen na balkonu, usjeveren odokativnom metodom (s balkona ne vidim sjevernjau, nije mi se dalo gubiti vrijeme s drift metodom, nego sam poravnao po ogradi koja je skoro pa tono u smjeru Istok Zapad.....ionako nisam oekivao Bog zna to...) Petnaestak minuta temperiranja i poeo sam kompletirati postav....inae bitno balansiranje teleskopa kasnije se pokazalo jako vano na ovakvim marginalno iskoristivim montaama. Potrebno je da motor bude malo optereen; kod praenja treba malo vui, a ne koiti ili biti u balansi, jer se onda postav vrti nestabilnom brzinom i ispadne malo iskoristivih slika bez razvuenih zvijezda. Nisam to znao na poetku, no kasnije, nakon vie neuspjenih pokuaja to je postalo oito i uvelike je popravilo broj iskoristivih slika bez zamjetne greke u
TR AVA NJ 2010.

praenju bar na 15 sekundi. Adapter domae proizvodnje ve sam imao a logini izbor okulara bio je jeftini PL30mm koji za razliku od skupljih i boljih modela ima jednoliko valjkasto tijelo idealno za ksiranje elne mojeg prirunog adaptera

Ilustracija 2. i 3. Priruni adapter za kompaktni aparat i plossl 30mm okular pogodan za afokalno DSO snimanje

43

Ilustracija 5: Trag zvijezda kod greke u praenju Dola je na red i prva prava slika. 15 sekundi je trajalo itavu vjenost, dok sam se oskudno obuen smrzavao na hladnim balkonskim ploicama.Kod astronomije nema puno zike aktivnosti i tijelo brzo gubi toplinu. Ako se odgovarajue ne opremimo lako je navui prehladu i svakakve reumatske pojave. Zato je preporuljivo obui se bar duplo jae od uobiajno potrebnog. A530 automatski snima dark frame, te se kasnije nije potrebno zamarati sa sloenim obradama. Aparat to radi sasvim zadovoljavajue, no cijena je u vremenu slikanje slike s 15 s ekspozicije traje 30 sekundi. Po potrebi se ta opcija automatskog oduzimanja dark frame-a da iskljuiti ako imamo instaliran CHDK mod, no poslije je potrebno raditi kompletnu obradu, koja makar i kvalitetno provedena ne daje puno bolje rezultate od same obrade u aparatu. Stoga je bolje ne zamarati se time kod rada s kompaktnim fotoaparatima. (To je jedino korisno kad objekt zahtjeva da se snimanje obavi na brzinu kao to je sluaj s kometama.) Nakon zvunog signala stvarno sam se iznenadio prizorom na LCD....maglica je bila sjajna. Protezala se veom povrinom nego sam je ikad imao prilike vidjeti u okularu, a to je najljepe, dobila je ruziasto ljubiastu boju koja je inila lijepi kontrast s plavom CA oko sjajnih zvijezda.... Rezultati su bili puno bolji od onog emu sam se nadao ...snimio sam desetak slika i nakon kratkog promatranja i raspremanja opreme krenuo sam sa svojom prvom obradom, metodom napikavanja, povuci potegni ili kako god bi se to ve zvalo u narodu. Nakon selekcije dobrih slika probao sam stakiranje u Registaxu no program za planete nije dao dobre rezultate na maglici, slika je mada bez uma bila ak tamnija od originalnih slika... Poslje malo kopanja po raunalu nabasao sam na DeepSkyStacker, program koji sam mjesecima prije naao na internetu, no bez motorizirane montae nisam ga imao za to primjeniti i na njega sam potpuno zaboravio. Ve automatska obrada desetak slika dala je iznenadjujue dobre rezultate.
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija 4: Astro 5 montaa sa motorima i DK3 kontrolerom uspije na 1000mm fokusa drati prosjeno 32 sekunde uz dobro pogoeno balansiranje Prvi ozbiljniji problem bilo je fokusiranje. Na M42 se je moglo lako fokusirati jer su zvijezde u trapezu bile vidljive. Trebalo je samo maksimalno zumirati, fokus staviti na manualno, na neku referentnu vrijednost (npr. ja stavljam na 1m) i onda lagano fokusom teleskopa namjestiti to otriju zvjezdicu, to i nije lako jer kod takvog poveanja slika na LCD jako podrhtava ve kod samog dodirivanja fokusera. Fokusirati je mogue na sjajniju zvijezdu no frustracija je bila vratiti se na ciljani objekt poto sam radio bez traioca jer je dodatno oteavalo postav i naruavao balans, to je u konanosti radilo probleme u praenju Problem s fokusom sam rijeio znatno kasnije tako to sam fokusirao na sjajniju zvijezdu, te jednostavno na cijevi fokusera tankim markerom zabiljeio poloaj. Poslije je to uvijek odgovaralo, uz malo korekcije s manualnim fokusom na fotiu, naravno uz koritenje istog okulara. Primjetio sam da je dobro ostaviti cijeli setup da vrti nekoliko desetaka sekundi prije slikanja.Ovakave jeftine montae imaju puno lufta kako u zupanicima tako u leitu osi i tek nakon par desetaka sekundi montaa postigne stabilnu vrtnju. Kod kratkih ekpozicija do 15 sekundi greke u praenju su bile rijetke pa sam mogao slikati u seriji po 10 u continuos modu uvijek je dvije treine slika bilo upotrebljivo. Kod duih expozicija bolje slikati sliku po sliku s timerom od 10s, te svaku prekontrolirati i ako ne valja obrisati. U izborniku se podesi konstantno prikazivanje slike, koja se onda poslije slikanja moe detaljno pregledati i izbrisati ako su se zvijezde razvukle u crtice.

44

a program e sam ponuditi optimalan nain obrade. Ponekad se desi da imamo problema sa poravnanjem slika ili kao rezultat dobijemo poduplane slike. Treba probati podesiti nivo za detekciju zvijezda...to se veinom zna dogoditi kod irokokutnih slika s puno zvijezda ili slika sa izrazenim umom slikanih na veem ISOuz neispravno podeen star detection threshold program registrira i do nekoliko tisua zvijezda, to drastino uspori obradu i na vise sati, a ponekad se i izgubi u poravnavavanju slika

Ilustracija 6. M42 sa registaxom Uz korienje programa Neat Image za uklanjanje uma kod digitalnih fotograja rezultati su bili solidni... Expozicija od 15 sekundi nije nudila neki vei izbor to se tie objekata, a igranje s postavkama DSS algoritma postala je nona mora. Rezultati su uobiajno, mada prepuni detalja, postajali zrnati i puni uma. Uz puno isprobavanja doao sam do kombinacije programa DeepSkyStacker ,PixInsight i NeatImage s kojima sam uz jednostavne postupke dobio prve dobre rezultate. Slikanje s A530 u kombinaciji s spomenutim PL30mm konano je obeavalo prihvatljive rezultate na sjajnijim objektima dubokog neba.Sama injenica da A530 sam snima dark i radi korekciju slike poslije svake snimke, mada je oduzimala vrijeme ipak je pojednostavila kasniju obradu.Za jeftine korekcije slike, promjene formata,veliine svjetloe kontrasta i boje koristio sam stari i jednostavni program Thumbs32, jer je mogue na brzinu napraviti jednostavne manipulacije sa slikama. Naravno, za malo kompleksnije korekcije uvijek treba upotrijebiti PhotoShop.. DeepSkyStacker 2.3.0 je jednostavan za upotrebu. Jednostavno se uitaju i oznae slike
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija 8. DeepSkyStacker Nakon to se namjesti detekcija , izaberu se slike i pokrene stakiranje. Kad program zavri sam e kreirati Autosave. ti i istovremenu e prikazati sliku obraenu po nekom svojem standardnom procesu,kojoj uobiajno fali boje. Ako je slika zadovoljavajua moze se dii saturation u postavkama ispod slike i jos eventualno malo podesiti

Ilustracija 7. M42 obraena u Deep Sky Stackeru

45

Ilustracija 9. Doprinos stackiranja razlika izmeu jedne slike i stackiranih deset slika

Ilustracija 11. PixInsight Predstoji eventualno potrebno skidanje uma programom koji sam dugo traio i konano naao neto jednostavno i ekasno. NeatImage je odlian alat za skidanje uma ako elimo brzi i zadovoljavajui rezultat,uz nekoliko klikova miem.

Ilustracija 10. O broju detektiranih zvijezda ovisi i brzina obrade ali i kvaliteta poravnanja slike. Meni je optimalan broj zvijezda bio oko 250...podesi se star detection thresholdte se proba registrirati jedna slika i prati koliko e zvijezda registrirati. Kod nekih slika sa visokim nivoom uma morao sam uzeti svega nekoliko desetaka zvijezda, jer inae program nije dobro poravnao slike

tonove svjetloe.. No koliko god se dugo igrao s postavkama u DSS nisam mogao postii zadovoljavajui rezultat Rjeenje je bilo nastaviti obradu Autosave.ti u nekom drugom programu. Od prije sam imao PixInsight pa sam pokuao u njemu ... bez nekih kompliciranih postupaka obrade, ve jednostavno razvlaenje histograma moe doprinjeti poboljanju detalja i svjetloe uobiajno tamnog Autosave.tif ....program ima i dodatak za uklanjanje pozadine to moe biti korisno na slikama gdje je svjetlosno oneienje uzrokovalo svijetlu pozadinu u kojoj su se utopili detalji objekta, ili pak nam sama slika zbog razliitih razloga nije jednoliko svijetla po cijeloj povrini. Ilustracija 13. Desno- Thumbs32

Ilustracija 12. Skidanje uma u NeatImage-u, razlika je oita I konano moj stari Thumbs32 programi koji koristim za zavrno podeavanje i prilagoavanje slike.

46

M 1 11, 18. B R O J

Kad sam to sve zaokruio u cjelinu koja funkcionira mogao sam se posvetiti snimanju objekata dalekog svemira. Konano e se vidjeti to se moe postii sa 15 sekundnim afokalnim expozicijama na A530 i TS102mm akromatskim refraktorom f/10 kupljenim u Optimusu / Rijeka, koji se na kraju pokazao kao malo premasivan, ali sasvim solidan akromat.

ni ne pokuavati na ISO800 jer e se svi detalji utopiti u induciranom umu. Tek na tamnom nebu sa ISO800 i stackiranjem vie od 20 slika, te poduljom obradom skidanja pozadine i ltriranja uma mogue je dobiti zadovoljavajuu sliku koja ide i preko14m5 . Na taj nain uspio sam detektirati galaksiju M51 i supernovu u drugoj galaksiji, no to su slike bez boje, izobliene i pune uma. Bez obzira na izgled bilo mi je neizmjerno drago to sam sa jednim malim instrumentom i kompaktnim digitalcem uspio zabiljeiti takove objekte.

Ilustracija 16. M51 galaksija A530 na ISO800 i 25 15 sekundnih expozicija kroz 102mm teleskop M51 sam pokuao snimiti probe radi; u teleskopu su se jedva vidjele dvije jezgre galaksije, na pojedinanim slikama nita vieno nakon stackiranja jasno je iskoila struktura galaksije makar neugledna slika, koja se ni

Ilustracija 14. Moj uobiajni postav na balkonu Sljedei objekt koji sam probao bilo je otvoreno jato M35 u Blizancima... no samo vidno polje je bilo premalo da prikae jedan od ljepih otvorenih skupova u pravom svjetlu.. A530 u kombinaciji sa PL30mm mora biti zumom podeen na F/3.5 da bi cijelo polje aparata bilo pokriveno slikom iz okulara bez vinjetiranja no time se smanjuje vidno polje. S takvom postavkom na 1000mm fokalne duljine teleskopa vidno polje slike je oko 1 stupanj. Ako izreemo rub koji je prepun kojekakvih optiki deformacija ostane nesto manje od stupnja. to se tie ISO postavki isprobavanje je pokazalo da aparat ima zadovoljavajui odnos signala i uma na ISO400, dok je na ISO800, mada je osjetljivost vea, um toliko intenzivan da su slike skoro pa neupotrebljive.Ako je pozadina neba svijetlija zbog svjetlosnog zagaenje bolje je
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija 15. M35, otvoreno jato u Blizancima 4x15sekundi ISO400

47

ne moe nazvati astrofotograjom draga mi je, jer je na njoj zabiljeeno vie nego se u malom 102mm teleskopu da i naslutiti...Mali neugledni aparati pomogao mi je da vidim dublje i vie u velianstvene i tajanstvene dubine Svemira....rijeima se ne mogu prenijeti osjeaji koji se javljaju kod promatranja tih dalekih objekata, kad misli odlutaju vremenom i prostorom. Potencijal astrofotografije u spoznaji svemira je oit; kad nas tako mali kompakt moe odnjeti tako duboko zamislite to se moe vidjeti s nekom pristojnom opremom i aparatom.

Ilustracija 19. M37, otvoreno jato u Biku S kuglastim skupovima pribliili smo se jednoj granici jeftinog setupa, a to je prvenstveno slaba tonost praenja poto su kuglasta jata manjeg kutnog promjera od otvorenih potrebno je poveati sliku. Moglo bi se upotrijebiti krai okularnpr. 20mPL koji imam bio bi idealanno valjkasto tijelo PL30 se pokazalo praktinije pa sam jednostavno poveao optiki zoom na aparatu. I tu su se poeli javljati problemi s praenjem .. Astro5 je montaa bez leaja, s aluminijskim zupanikom i mesinganim vretenom; sve skupa daleko od idealne kombinacije. Kod najmanjih poveanja nije bilo za primjetiti, no kod 15 sekundnih ekspozicija i ve sa 2x optikim zoomom poelo se javljati dosta slika na kojima je trailing zvijezda bio primjetan...prvobitno sam mislio da nije dobro usjevereno, poto na balkonu ne vidim sjevernjau i usjeverujem odokativnom metodom... No pomak nije bio po deklinaciji ve po rektascenziji i to ne konstantan ve je malo brzalo, malo zastajkivalo, tj. vrtnja je bila nestabilna.1/3 slika bila je neupotrebljiva. No to je tu je, ipak se dalo raditi dalje...

Ilustracija 17. M36 otvoreno jato u Biku Mada skromnih mogunosti A530 ipak uz malo truda i prakse moe pokazati neke od svijetljijih objekata dubokog svemira.. Na standardnih 15 sekundi i ISO400, stakiranjem desetak slika, otvoreni skupovi zvijezda su bili zahvalni objekti, bez obzira to je vidno polje sa F/10 teleskopom bilo skoro pa premalo, tako da je veina njih u njega jedva stala. Objekte poput Plejada, Jaslica i Dvostrukog jata uope nisam mogao kvalitetno snimiti; jedva stanu u vidno polje, a svijetle zvijezde na rubu polja neprihvatljivo se deformiraju.

Ilustracija 20. Prvi pokuaj kuglastog jata M13 - stari znanac iz kolskih,dalekozorskih dana.. Ilustracija 18. M38, otvoreno jato u Biku Jos od kolskih dana kad smo u nebo zurili s refraktoriem od 46mm jedan objekt mi je ostao u sjeanju, poto sam
M 1 11, 18. B R O J

48

No isto tako se i pojaao problem nestabilne vrtnje montae; kod ekspozicija 32-40 sekundi samo je pola slika ostalo upotrebljivo za obradu Zadovoljavajue rezultate dobio sam na kuglastom skupu M22 u Strijelcu gdje se lijepo vide pojedine zvijezde.... Slika je nevjerojatno dobro ispala s obzirom na blizinu horizonta i jakog svjetlosnog zagaenja prema jugu. No bila je to jedna od onih nekoliko bistrih planetnih noi u godini kad se poklope skoro pa savrena prozirnost i stabilnost atmosfere. ak i u okularu ve na 70x diskretne zvijezde su se vidjele skoro pa do samog sredita jata.. Na slici se sasvim lijepo vidi kako su lanice jata veinom stare naranaste zvijezde..

Ilustracija 21. Kuglasti skup M5 snimljen s Petrove gore na njegovo traenje potroio cijelu jednu veer, tamo negdje jednog ljeta osamdesetih godina. M27 planetarna maglica, kroz mali refraktor vidljiva kao sivi ogrizak jabuke. Odluio sam pokuati je zabiljeiti, te sam jedva doekao dan kad se poklopio poloaj objekta s dobrim vremenom i bez Mjeseca.. Na probnoj slici 15 sekundi na ISO400 uope nije bilo traga maglici te sam se odluio za vie slika na ISO800. Na njima se nazirala maglica no um je bio ubitaan te sam jedva mogao neto izvui. Negdje u to vrijeme saznao sam za mogunost modiciranja A serije Canona sa CHDK modom. Na poetku nije bilo verzije za A530, no ubrzo se pojavila i ona, te sam je ubrzo imao prilike isprobati. Jednostavno se instalira snimanjem na karticu i ne mjenja osnovni program aparata, po potrebi se uita, a gaenjem aparata sve se vraa u normalu. Najvea prednost je produljenje ekspozicije i mogunost snimanja u RAW formatu .... Ubrzo je i dola prva prilika za isprobavanje. Najprije sam probao M13 sa 32 sekundnom ekspozicijom i razlika prema prethodnim rezultatima bila je drastina...

Ilustracija 23. M22, kuglasti skup u Strijelcu Upotreba CHDK koja je omoguila produljenje expozicije otvorila je mogunost za probu neto tamnijih objekata, vodikovih emisionih maglica. No prvo sam se htio pozabaviti sa starim dunikom M27.ovaj put ekspozicija na ISO400 je trajala 40 sekundi s time da je skoro pola slika otpalo zbog neispravnog praenja....na kraju sam skupio dvadesetak slika. Same slike su imale jako lo signal/um omjer i bilo ih je teko obraditi. Ve i mala svjetlina pozadine na tako produenim ekspozicijama kod A530 izaziva lavinu uma. No da je nebo tamnije (a i montaa bolja) mislim da bi se dalo iskoristiti svih 60 sekundi ekspozicije. Bio sam zadovoljan kako je na kraju slika ispala, jer su se dobro nazirale osnovne boje i osnovni detalji maglice. Sasvim dobro se razluuju crveni dio koji emitira ionizirani vodik od plavozelenkaste emisije ioniziranog kisika... I ovaj put moj mali aparati pokazao mi je Svemir bolje no to sam ga vidio kroz okular. Ohrabren time odluio sam se probati i dragulj ljetnog neba, maglicu Lagunau Strijelcu. Mlado otvoreno jato vruih plavih zvijezdi nastalo unutar ivotopisnog oblaka ionoziranog vodika. Velianstveni prizor u dalekozoru ili irokokutnom teleskopu. Akromat u sprezi s afokalnom metodom i osrednjom kvalitetom optike aparata proizvodi obilje optikih de-

Ilustracija 22. M13 snimljen s CHDK 32s ekspozicijom

TR AVA NJ 2010.

49

zvijezdama unutar oblaka....no na takvim slikama kromatska greka i izoblienja polja po rubovima su neporavljiva. Kasnije e se pokazati da A530 kroz 200mm moe pri-rediti jo koje iznenaenje Na alost nema puno tako svijetlih i bogatih objekata. Na ljetnom nebu postoji jo jedan prihvatljiv kandidat, maglica Labud M17. Malo je tamnija ali ipak je pokazala bar neke od svojih karakteristinih detalja.

Ilustracija 24. M27, planetarna maglina u Lisici fekata, od kromatske aberacije do svakakvih izoblienja vidnog polja. Zvijezde na slikama postaju vie ili manje izobliene mrlje sa plavom koprenom. Ima naina da se to ispravi, no s obzirom da se ne radi o ozbiljnoj astrofotograji te je kvaliteta slike mala nije mi se dalo uputati u kompleksnije obrade.... Koristio sam postavke koje su se pokazale dobre kod M27... Dakle, petnaestak slika ISO400, 40 sekundi, stakiranje u DSS, histogram u PixInsight, malo NeatImage-a i podeavanja kontrasta i svjetloe.uvrh glave dvadeset minuta posla. Po mom miljenju vie se ni ne isplati ulagati u obradu materijala s kompakta, jer je dobit minorna, a slike ionako nisu za divljenje ve vie za vlastito zadovoljstvo injenicom da smo zabiljeili jo jedan od velianstvenih nebeskih objekata.

Ilustracija 26. M17, emisiona maglica u Strijelcu Ostalo je jo za probati to se moe dobiti kod svjetlijih galaksija.. no tu su zbilja bile i granice ovakvog postava.. galaksije su i male i tamne .. Naravno, nezaobilazno je prvo probati M31.no na alost rezultati nisu obeavali kako bi se ita interesantno moglo dobiti i na galaksijama.. Osim jezgre, jedva se nazirao jedan krak odvojen tamnim pojasom .naravno vidjele su se i satelitske galaksije ali nita drugo osobito

Ilustracija 27. M31, galaksija Andromeda Ipak sam odluio probati nekoliko najsvjetlijih galaksija. Poto nisam imao nikakva oekivanja, detaliji u nekima su bili ugodno iznenaenje. Slikanje magline Rakovice bilo je vie iz znatielje ,bez ikakvih oekivanja. Interesantno je da se na originalnim slikama nista nije zamjeivalo no nakon obrade ak se da nazrijeti oblik i dominantna boja maglice, moda i nekoliko obrisa detalja strukture..
M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija 25. M8 I NGC6523, otvoreni skup u emisionoj maglici u Stijelcu Jedan od tipinih predstavnika dosega modiciranog A530 i 102mm teleskopa Detalji H alfa emisione maglice sasvim se solidno vide i u lijepom su kontrastu s plavobijelim, vruim, mladim

50

Ilustracija 28. M81, galaksija u Velikom Medvjedu

Ilustracija 31. M1 ostatak supernove u Biku Nisam zaboravio probati ni jedan od nezaobilaznih dragulja nonog neba, M57 planetarna maglica u Liri. Radi se o relativno malom objektu i trebalo je dodati malo vie zooma na aparatu, to je rezultiralo s puno neupotrebljivih slika zbog lake zamjetnih zoomom poveanih greaka u praenju. Trebalo je puno isprobavanja dok nisam postigao optimalnu balansu montae i dobio nekoliko prihvatljivih slika

Ilustracija 29. M82, galaksija u Velikom Medvjedu. Nazire se karakteristina tamna pruga po sredini, a registriralo se i neto informacija u boji..

Ilustracija 32. M57 Na jednom od promatranja kod planinarskog doma na Petrovskom imao sam prilike isprobati A530 na 200mm teleskopu Kristijana Barilara iz Krapine. Moram priznati da je vie svjetla donjelo neoekivana poboljanja u slikama,na alost nije nam bila pri ruci solidnija montaa kojom bi izvukli maksimum iz takve konguracije, no ipak i 32 sekunde pokazale su superiornost 200mm skopa po svjetlu i rezolucijidetalja je bilo vie, bili su sitniji i boja je bila jaa.M31 I M57 mogu posvjedoiti u to ime..

Ilustracija 30. Galaksija M63 pak je na samoj granici gdje se moze detektirati bar neto osim sjajne jezgre..

TR AVA NJ 2010.

51

Ilustracija 34. M57 snimljena s A530 i 200mm Newton Ilustracija 33. M13 snimljen sa A530 kroz 200mm Newton Ove dvije zadnje slike pokazale su da maksimum sa A530 nije jos dosegnut; sa 200mm skopom i montaom koja dri dobru minutu moglo bi se napraviti i kvalitetnijih slika No mali A530 ipak se i vie nego dokazao. Sa kompaktnim digitalcem se moe slikati nono nebo . Od poetnog nepovjerenja u kompakta-igraku i skromnog oekivanja da e se vidjeti bar M42, ja i moj A530 proli smo interesantan put po zvjezdanom nebu. Zajednikim snagama uspjeli smo vidjeti i zabiljeiti jedan interesantan djeli velianstvenog Svemira, a usput i nauiti i pokoji jeftin astrofotografski trik...

52

M 1 11, 18. B R O J

Kako je nastala fotograja?

- nastavak
pie: Aleksandar Zorki
Nigdje razvoj fotograje nije toliko upadljiv kao u astrofotograji. Od bljedunjavih, mutnih ekica iz 19. stoljea danas smo stigli dovde;

Ilustracija 2: Maglica Orion, M42 tograf iz Kranjske Gore. Zapravo, porijeklom i jeste iz Zrenjanina. Dua od ovjeka. Prvi put sam ga uivo vidio prije dvije godine na Letenki. Fotograja je, kao to vidite, odlina. Svaka zvjezdica je jasna, otra takica, a u samoj maglici vidi se obilje detalja. Boje su kraljevske. Interesantno je to ovu maglicu nespominje Galilei iako je gledao to podruje neba. A evo i Ljubinkovog prijatelja iz Ljubljane. To je Jurij Stare (http://astro.krneki.ws/) sa svojim neodoljivim snimkom planetarne maglice Helix.

Ilustracija 1: Maglica Konjska glava i maglica Orion Ovo nije snimak Svemirskog teleskopa Hubble, ako ste tako pomislili. Fotograju je napravio Matija Pozojevi iz Zagreba (http://www.hrastro.com/). Matija je tih, gotovo stidljiv momak. Skoro da se izvinjavao to je poslao sliku i kao da bi volio da nam se ona ne dopadne. Ali to je nemogue jer fotograja je u svakom pogledu predivna. Evo ukratko o tome to se na slici nalazi. Dolje lijevo je maglica Konjska glava, a gore desno Maglica Orion. Obino ta dva objekata astrofotogra snimaju odvojeno. Konjska glava je tamna, difuzna maglica. Vidimo je zbog toga to iza nje sjaju zvijezde. Od nas je udaljena 1500 svjetlosnih godina i sad je opaamo onako kako je izgledala u vrijeme nakon pada Zapadnog rimskog carstva, i kad su prvi Sloveni stizali na Balkan. Maglica Orion je oblak praine, vodika, helija i plazme. Ona, za razliku od Konjske glave, sija. Zbog njene joj raskone ljepote niko ne moe odoljeti i nema astrofotografa koji je nije uslikao - mnogo puta, samo ako se vidi iz njegovih krajeva. Osim toga, ona je i lako dostupna. U vrijeme vedrih zimskih noi vidjet ete je i golim okom, samo ako znate gde je treba traiti. Od nas je udaljena malo vie od 1300 svjetlosnih godina. U njoj nastaju stotine zvijezda i planetarnih sistema i za milijardu godina, moda e neko odatle na nebu promatrati zvijezdu u poodmaklom dobu koja se nadula te polako guta planete oko sebe, a koju mi danas zovemo Sunce. Evo iste maglice na snimku drugog fotografa. Zove se Ljubinko Jovanovi. Po imenu ovjek bi rekao da je tu, odavde, moda iz Zrenjanina, ali Ljubinko je astrofoTR AVA NJ 2010.

Ilustracija 3: NGC 7293 Helix Maglica opinjava svojom mistinom ljepotom. Elegantna je i uzviena i nije udo to je zovu Boje oko. U njenom sreditu je jezgra nekadanje zvijezde koja je u svojim posljednjim trenucima u svemir izlila spoljanje slojeve a koji u nama izazivanju estetsko uzbuenje. Astronomi je pomno promatraju zato da to bolje upoznaju mehanizam po kome e se i nae Sunce za nekoliko milijardi godina ugasiti. Od nas je udaljena oko 700 svjetlosnih godina. A ovo to slijedi je neto mnogo blie i neto za ega vam

53

ne treba naroita oprema. Dovoljno je da imate obian fotoaparat, dosta strpljenja, sree, a i hrabrosti. Jer kad opali nije svejedno ak i ako ste u sobi, a ne negdje napolju odakle je i ovaj snimak nainjen. To je predivna i mona ara. Tako je, vjerovali su stari Grci, Zeus govorio kad je bio ljut. Nicze se divio grandioznoj moi prirode jednom dok je na planini gledao munje i udare gromova.

Ilustracija 6. Rascjep munja A sad neto potpuno romantino. Duga!

Ilustracija 4: Bljesak munje Moda niste znali, ali negdje uvijek grmi i sijeva. Dnevno bude 1800 oluja u atmosferi nae planete. I otprilike svake dijve sekunde negdje udari grom. Oko 40 tisua puta na dan. Fotograju je snimio Milan Miloradovi iz Jagodine, doktor s izvrsnim poznavanjem astronomije. I fotograje, kao to vidite. Grom inae prostruji atmosferom brzinom od preko 430 tisua kilometara na sat i zagrije zrak oko sebe na 28 tisua stupnjeva. Ako znate da je povrina Sunca vrela 5000 stupnjeva... Evo jo munja.

Ilustracija 7. Duga Ako paljivo pogledate vidjet ete zapravo dve duge. Boja neba vue na olovo, a kue i itav krajolik premazani su zasienim uljanim bojama. Dok gledam ovu fotograju prosto osjeam miris i svjeinu nakon dobrog ljetnjeg pljuska. A kompozicija je neobina i podsjea na Bogomila Karlavarisa. Ako ne poznajete slike ovog slikara objasni u ukratko. Dakle, skroz dolje - ravnica, gore - beskrajno nebo. Nema zlatnog presjeka, ali takva je Vojvodina. Pa i ova duga je vojvoanska: nema to da je zakloni. Volio bih da sam ja autor ove fotograje... Autor je zapravo Zlatko Pako, bibliotekar iz Stare Pazove. Zlatko je u stanji da skromnom opremom postidi one sa bogatom. I ovo spada u astronomsku fotograju (estetsku) iako na njoj prije vidite Hikoka nego Mjesec. Svaki dalji komentar slici bi samo tetio pa u rei jedino tko je autor:

Ilustracija 5: Jo munja... Ove je snimio jedne noi Janko Mravik iz svoje male, improvizovane opservatorije u Bakoj Palanci. Nije mu, kae, bilo svejedno, ali nije mogao da odoli izazovu da uhvati munju. Ako vas gornje fotograje nisu impresionirale, ova dole mora. Snimio ju je Aleksandar ljivi iz Beogada.

Ilustracija 8. Mjesec meu pticama

M 1 11, 18. B R O J

54

Nedeljko Markovi, profesionalni fotograf u Zavodu za zatitu spomenika iz Novog Sada. Kad ima vremena, Nedeljko stavi ranac na lea pa danju tumara planinama, a nou slika nebo. Pred zoru malo odspava uz pjesmu ptica. Evo jo jednog Mjeseca. Sasvim je mlad. Jaroslav Grnja, autor ovog divnog snimka, od hiljadu svojih fotograja sigurno bi izabrao neku drugu da ga ovde predstavlja.

je zbog boje neba i zbog krepuskularnih zraka. Da, da, to su krepuskularni zraci ako niste znali! (u redu, ni ja nisam znao kakvi su to zraci dok nisam zavirio u Wikipediju). Moram pokazati jo jednu fotograju Miroslava Grnje. Ona pokazuje rijedak nebeski fenomen, odlino je uslikana i obila je Internet. Mnogi sajtovi su je preuzeli.

Ilustracija 11. Tkz., Sunevi psi lijepo se uoavaju na snimci Dakle, vidimo moondogs ili parselenae, ako vam je tako jasnije. Radi se o optikoj pojavi u atmosferi koja nastaje prelamanjem svjetlosti na kristalima leda u tankim oblacima. ee se ova pojava javlja oko Sunca (kad se, logino, zove sundogs) a rijee oko Mjeseca, kao sto je na slici. Ilustracija 9. Oblaci se nadvijaju nad mladim Mjesecom Ja sam se ipak odluio za ovu zbog otmjenih boja, interesantne kompozicije, neobino uskog i elegantnog srpa Mjeseca i dramatinog tamnog oblaka naspram istoe i spokoja ostalog dijela neba. Ovo je slika drugog Grnje. Zove se Miroslav i mlai je brat onog prvog. Ili je obrnuto, kod blizanaca je to teko znati. Ako ste na donjoj fotograji prepoznali Plejade, svaka ast, vidi se da ste strunjak za nebesa.

Ilustracija 12. Plejade.. Plejade su najljepe zvjezdano jato. Lijepo se vide za ljetnih vedrih noi. Ljepe ih je promatrati kroz dvogled nego kroz teleskop jer teleskop obino ima usko vidno polje pa se Plejade ne vide u cijeloj svojoj raskonoj ljepoti. Autor ove fotograje je Boris tromar iz Zagreba. Kada je Boris bio mali, nije imao fotoaparat pa kada bi vidio neto lijepo on bi to nacrtao. Kasnije je pravio skice nebeskih objekata koje je promatrao kroz svoj teleskop, a onda se konano doepao fotoaparata i postao jedan od vodeih astrofotografa na ovim balkanskim prostorima. Pria se da je u oduevljenju htio svojoj keri dati ime Pentaxa, po svom teleskopu, ali se njegova supruga pobunila. Meni je prole godine na Letenki rekao da je pria izmiljena i prema tome netana, ali je priznao mu se ideja o takvom imenu svia. Evo Borisovih sajtova: http://www.astrobobo.net/, http://www.recenzije.astrobobo.net Ilustracija 10. Tamne zrake, objanjivi atmosferski fenomeni to kaete za sliku? U ovom dvorcu iju siluetu vidimo ive vjetice. Ipak, itava slika je sveana i uzviena, a takva
TR AVA NJ 2010.

Za kraj sam ostavio poslasticu. Vid Nikoli je ljudina. Izgleda kao diza tegova. Ima snane miice i aketine kao Kraljevi Marko, a prste de-

55

bele da se ini da nije u stanju pertle na cipelama zavezati. Ali taj utisak je pogrean, jer vjetijeg majstora u ligranskim poslovima teko je nai. Nemogu procjenim to Vid bolje radi: ili astofotograju ili kolae!. Da, kolae. Vid je kuhar, specijalist za araniranje i rezbarenje hrane. Dri iz toga kurseve i ef je jedne otmjene zagrebake kuhinje. I veselo istie da svoj posao voli (ja opet volim njegove kolae). (http://www.vidnikolic.net/food/Home. html) Evo pogledajte dolje i uivajte. Slike kulinarske i astronomske su pomjeane. Uostalom, izmeu astronomije i gastronomije razlika je samo u jednom slovu.

56

M 1 11, 18. B R O J

Mjeseeva astrofotografska avantura

pie: Laslo Komaro, dipl. in. el. tehnike Bavim se amaterskom astronomijom ve dui niz godina i to uglavnom promatrakom. Kao ni mnogi drugi promatrai, ni ja nisam odolio iskuenju zvanom astrofotograja i njome se bavim od nedavno. U ovom lanku u prikazati nain na koji koristim metodu afokalne projekcije digitalnim kompaktnim fotoaparatom, odnosno digiscoping, i to na konkretnom primjeru snimanja Mjeseca.
Sve je poelo u vrijeme zimskog sumraka 28.12.2009. u mom dvoritu na periferiji Zrenjanina. Vrijeme: 17:50 (LT). Nebo: prekriveno tankim oblacima. Na zapadu se jasno vidljivi Jupiter lagano uplie u provodnike uline elektrine mree i sputa ka horizontu. Sa istoka Mjesec grabi ka svojoj kulminaciji. Subjektivan osjeaj: zima kao da je za trenutak zaboravila da sve zaodjene u bijelo i snizi temperaturu pa je bilo jasno da te veeri neu imati velikih problema i sa duim boravkom van kue. Dakle, sve kockice su se poklopile i bilo je anse da se fotograra na najblii kozmiki susjed - Mjesec. Valjalo je prvo pripremiti teleskop, okular i fotoaparat kako bi se na vrijeme prilagodili spoljanjoj temperaturi. Teleskop je TS GSO Newton 150/750 na ekvatorijalnoj SkyView montai. Ova montaa je motorizirana s obinim ClockDrive-om i DualAx motorima. Za digiscoping sam spremio digitalac Sony CyberShot DSC-H10, univerzalni adapter Lacerta i okular TS Plosl 25mm. Ilustracija 2: Podeavanje optikih osa fotoaparata i okulara

Ilustracija 3: Fotaparat na fokuseru teleskopa Ilustracija 1: Fotografski dio digiscoping setup-a Potrebno je bilo dovesti os objektiva fotoaparata u os okulara pri emu se objektiv nalazi to blie okularu. Nakon podeavanja zavrtanja adaptera za horizontalu, vertikalu i udaljenost fotoaparata, javio se krug sa centrom blizu kriia na LCD ekranu. Ovako podeeni fotoaparat i okular se postavlja u fokuser kompletirajui setup.
TR AVA NJ 2010.

Nakon ovog kratkog podeavanja, ovaj setup je postavljen napolju na mjesto snimanja radi prilagoavanja spoljanjoj temperaturi. Vrijeme: 18:40 (LT). Temperatura je osjetno opala i na teleskopu se pojavila lagana rosa ali mi Mjesec nije umakao: prizor Mjeseeve povrine u okularu 25mm je vrlo jasan i pun detalja. Kolimacija i usjeveravanje teleskopa je izvrena na nain kako to radim i za vizualno promatranje. Kolimatorski alat mi je kutijica za ljekove s rupicom u sredini dna i

57

Ukratko, samo fotograranje se odvijalo na sljedei nain. Prvo sam postavio fotoaparat u Programe Mode i ukljuio Macro funkciju. U meniju su bili zadati sledei parametri: Rezolucija: 3264 x 2448 Focus: Auto ISO-100 Metering Mode: Spot Light Source: Daylight. Zatim, postavljao sam sliku Mjeseca u sredinu LCD-a podeavajui poloaj sa ClockDrive-om. Podeavao sam fokuser teleskopa promatrajui otrinu slike na LCD-u. Zatim bih pritisnuo do pola okida fotoaparata i pratio promjene vrijednosti trajanja ekspozicije od strane fotoaparata i izotravanje fokusa. Trudio bih se da mi toka fokusiranja bude to blie sredini osvjetljenog dijela povrine Mjeseca. Zatim bih pritisnuo okida do kraja i, nakon desetak sekundi smirivanja montae i teleskopa, dobio snimak. Na ovaj nain sam ukupno nainio 12 fotograja u periodu 18:52 do 19:03 (LT). Odmah nakon fotograranja, pristupio sam snimanju video zapisa. Dobijanje video zapisa se odvijala na sljedei nain. Postavio sam fotoaparat u Movie Mode.

Ilustracija 4: Kompletan setup svjetiljka. Usjeveravanje teleskopa je bez upotrebe polarnog traioca postavljanjem montae tako da je Sjevernjaa u blizini centra gledano kroz otvor namjenjen polarnom traiocu. Ostalo mi je jo da provjerim jedan uvjet: seeing. Postiem uveanje neto vie od 40X po inu aperture koritenjem kombinacije okulara 6mm i Barlow 2X. Nalazim zvijezdu vidljivu i golim okom u blizini zenita i promatram difrakcione prstene defokusirane zvijezde. Vidim jasno bar tri prstena djelimino prekinuta . Iz ovoga procjenjujem seeing 4 od 5 i imam utisak da nije bio bolji u posljednjih 3 do 4 mjeseca. Kamo lijepe sree da je ee takav pa da mogu postavljati velika uveanja za moj teleskop do 300X. Ovo odgovara okularu od 25mm uz 10X optikog zuma fotoaparata. Konano postavljam fotoaparat zajedno sa okularom 25mm u fokuser.. Ukljuujem fotoaparat i na LCD-u se pokazuje da je centar vidnog polja cijelog optikog sistema pomjeren od centra ekrana te vrim dodatnu korekciju ponovo uz pomo zavrtnjeva adaptera. Traiocem 6X30 postavljam Mjesec u os teleskopa i sve je spremno za snimanje. Prvo sam fotograrao cijeli vidljivi dio Mjeseevog diska a zatim sam uveavao uoene interesantne detalje snimajui video sekvence.

Ilustracija 6: LCD fotoaparata u Programe Mode Postavka parametara: Rezolucija: 640 x 480 Frame Rate: 30 fps Metering Mode: Spot Focus: innity Nakon dovoenja Mjeseca u centar vidnog polja, vrio sam zumiranje a tek nakon toga i izotravanje detalja promatrajui otrinu slike u LCD-u. Video sam nainio tako to bih prvo kontrolerom ClockDrive-a pomjerio objekat na oko 1/4 irine LCD ekrana od njegovog centra i pritisnuo okida fotaparata. Zatim bih pustio ClockDrive da sam vri djelomino praenje tokom snimanja dok objekat prelazi preko vidnog polja. Tako sam snimio video Ilustracija 5: LCD fotoaparata u Programe Mode

58

M 1 11, 18. B R O J

zapise od oko 1 minute 20 sekundi. U toku samog snimanja sam vrio i druga podeavanja fotoaparata radi isprobavanja takvih postavki. Ukupno sam nainio 11 video klipova odabranih objekata. Ovim se zavrio dio odiseje zvano snimanje. Oprema je poslana na zaslueni san a avantura se nastavila iz dvorita u sobi za mojim raunalom. Vrijeme: od trenutka prenosa snimaka na raunalo pa sljedeih nekoliko dana... Izabrao sam fotograju Mjeseevog diska sa podjednakim osvjetljajem povrine i najboljom otrinom detalja od svih snimljenih. Obrada u PhotoShop-u: smanjen nivo crvenog kanala za oko 10% i uraen krop. Slika Mjeseca je za oko 40% manje rezolucije od one dobijene fotoaparatom. Ilustracija 8. Klavius (donji lijevi ugao) u drutvu mnogobrojnih kratera

Ilustracija 7: Mjesec star 12 dana, 50 stupnjeva iznad horizonta Ekspozicija: 1/200 sec. pri ISO-100 Objektiv: 6mm F/3.5 Od centra nagore i udesno se prikazuje krater Tiho od koga se iscrtavaju brazde na Mjeseevoj povrini. Ako se nastavi u istom pravcu, nailazi se na krater Klavius u kome su smjeteni krateri po poluluku i to opadajue po veliini. Od Tiha desno, a u blizini terminatora, prua se izdueni lik kratera iler. Niz terminator, nadole od ilera, ocrtava se More Vlanosti uz iju donju ivicu lee dva velika kratera od kojih je desno manji Mersenius. U donjem dijelu fotograje se nalazi zatamnjena oblast More Kia uz iju donju ivicu lezi Sinus Iridum. Negdje na polovini rastojanja izmeu Merseniusa i Iriduma nalazi se krater Kepler sa svojim velikim brojem zrakova koji se pruaju u svim pravcima. Detalje Mjeseeve povrine sam dobio na sljedei nain. Od vie video klipova istog objekta za obradu sam odabrao takav video kod koga je dobijeno najvie uspjelih frejmova poslije sjeckanja u VirtualDub-u.Stekiranje je izvreno u Registax 5. Broj stekiranih frejmova se kretao od 400 do 1000.
TR AVA NJ 2010.

Ilustracija 9. iler (u sredini) i ikard (donji desni ugao, u sjenci) Razlika u izgledu fotograja potie od razliitih postavki ostalih parametara od navedenih i obrade. Za ilera i Merseniusa sam koristio Autofokus a Light Source je bio automatski. Klavius i Kepler su snimljeni sa fokusom u beskonano a Light Source je bio Daylight. Sinus Iridum je bio sa fokusom fotoaparata na 3m a Light Source je Daylight. Ovim se zavrava i ova Mjeseeva avantura. Nadam se novim i uspenijim! Zahvaljujem se mom prijatelju Savi Jariu na odlinom Canon PowerShot A710 IS pozajmljenom radi fotograranja setup-a.

59

Ilustracija 11. Kepler (centar)

Ilustracija 10. Mersenius (od centra, nagore) i dva kratera u donjem levom uglu - Billy (gornji) i Hansteen (donji)

Autor sam svih priloenih slika.

Ilustracija 12. Desno - Sinus Iridum (centar)

60

M 1 11, 18. B R O J

Koliko para...
pie: Milan Miloradovi

...toliko muzike, naravno. Da li je ikako mogue dobiti malo vie muzike?

Kada je rije o vrstama konstrukcija teleskopa poznato je da refraktor (u nekim prihvatljivijim dimenzijama) predstavlja najbolju varijantu astrografa. Otrina i kontrast su legendarni a refraktor gubi trku sa drugim konstrukcijskim rjeenjima tek sa porastom dimenzija. Na drugom kraju se nalaze najmanji predstavnici klase optikih pomagala: objektivi. Naravno da je mogue dobiti vrlo relevantne fotke neba objektivima ali nas interesira neto jo jeftinije. Ovako neto:

Ilustracija 1: Otpisan Na osnovu podataka da je rije o 70mm f5 ahromatskom refraktoru proizvedenom u Kini mogli biste zakljuiti tota o kvaliteti. Ako se uzme da sam prije nekoliko godina dotinu spravu platio oko 30 eura jo neki malobrojni koji nisu uli za Optisan e izgubiti svoje dileme. Najjeftiniji SLR objektivi kotaju vie a ako u igru uvedemo fokalnu duinu od 360mm teleobjektivi te klase kotaju dosta vie. Nakon to sam Canon EOS 20D spojio s Optisanom malo sirovijom metodom, navlaenjem preko plastinog prstena fokusera na silu, dobio sam sistem koji moe fokusirati beskonano. Dodue, fokuser je ve bio na ivici ali je bilo mogue dobiti otre sliice aviona iz ruke. Prijatno sam se iznenadio. Kromatska aberacija nije bila prisutna kao na veini jeftinijih objektiva a otrina me je iznenadila. Sve fotke su 100% cropovi i sve su slikane u JPG formatu. Udaljenost aviona je bila 10-30km. Mada za pravo testiranje optikih (ne)savrenosti bila je potrebna vedra no... Ovdje je ekspozicija Siriusa iznosila 30 sekundi na ISO 3200 ali uzevi u obzir da zvijezda nije bila u centru vidTR AVA NJ 2010.

Ilustracija 2: Sirius nog polja distorzije nisu bile neoekivane. Sama slika je bila proba fokusa a ne optike kvalitete. Mogue je bilo uoiti da senzor ne stoji 90 stupnjeva prema fokuseru, tonije da je jedna strana slike van fokusa. Takvu maestralnu nesu sam i oekivao. Usljedile su ozbiljnije teme, jato M44; galaksije u Virgu M95, M96, M105; i M51. U prva dva sluaja stakirano je vie frejmova duine po 30 sekundi a kod M51 praenje i korekcije su vrene kroz newtonian 150/750 pa je bilo mogue malo produiti zabavu. Na slici M44 se vide i dvije galaksije (NGC2625 I NGC2624) koje spadaju u malo tamnije objekte, magnitude 14.9 i 14.5. Recimo da su to objekti za 10 i tamno nebo, nikako refraktori izraen od kompozitnih materijala, tonije plastike.

Ilustracija 3. M44

61

reeksi i iskustvo nisu dorasli kineskim velikim majstorima optike. Na kraju krajeva, taj divan ljubiasti halo oko sjajnijih zvijezda (neki zlobnici koriste termin kolorna aberacija) japanski i ruski proizvoai nikad ne mogu dostii... Par rijei i o ostalim dodacima koji stiu uz ovo remek-djelo optike; okulari Hygens i Kelner su pogodni za smee, ukljuujui i dijagonal. Ako izbacimo ove loe djelove, u igri ostaje samo f5 objektiv. Snimci dobijeni njime uope nisu loi kao to sam oekivao; mnogo su bolji od pogleda kroz ovaj refraktor, odnosno kroz ove jeftine komponente. Uostalom, postoje ozbiljni astrofotogra koji za guiding koriste male i jeftine ahromate. To je najbolji dokaz da ovakav akroIlustracija 4. NGC 2624, NGC 2625 Kada je rije o galaksijama u Djevici sloeno je 3x30 i jedna slika od 20 sekundi na ISO 3200. To je vie bio test za aparat nego za objektiv, pardon, teleskop. I da je dark redukcija uraena bolje jo vie bi bile istaknute 1 i 2 (NGC 3389, magnitude 11.9 i NGC 3384, magnitude 9.9). Atmosfera je suraivala adekvatno te veeri, mada sam bio poaen cirusima kad sam snimao M51. Dotinu galaksiju sam jedva naao u 150/750 tako da je fotos dosta dobro ispao, uzevi to u obzir. Da napomenem da ovaj udni tubus kojim sam snimao ima 360 mm fokusne daljine pa su korekcije rijee potrebne. Ako se usjeveri i balansira dobro, moja osnovna EQ6 prati minutu i neto preko. To se najbolje vidi na M51 gdje sam vrio korekcije preko drugog teleskopa, ali se vidi da moji

Ilustracija 6. Mjesec mat nije za bacanje, naroito ako ga dobijete izuzetno jeftino. Moete od njega takoe napraviti dobar trailac za dobsona ako ste skloni samogradnji. to proistie iz ovih snimaka? Po mom miljenju za poetniku astrofotograju najbitnija je montaa koja dobro prati kao i dslr aparat. Tip teleskopa je od manjeg znaaja a njegova optika kvaliteta je bitna ali ne presudno za jednog poetnika. Jedine tri ozbiljne mane koje se mogu staviti Optisanu su kromatska aberacija (ljubiaste svjetlije zvijezde, zavisi od fotke do fotke); nepostojanje eld-atnera i povuci-potegni nain fokusiranja. Za wideeld fotose to moe biti zanemareno, naroito ako je rije o totalnim poetnicima. Inae, bolji rezultati se mogu dobiti teleobjektivima, ali vie skuplji nego bolji. Meutim, ako u igru uvedemo apokromate onda... ...onda ovaj Optisan moe samo biti poklonjen djeci neke zemlje Treeg svijeta kojima je, naime, i konstrukcijski namijenjen. Uz sva uvaavanja specinosti utede u zamjenu za kvalitetu.

Ilustracija 5. M 95, M 96, M105

62

M 1 11, 18. B R O J

Kepler-svemirski lovac uhvatio prvu lovinu

pie: Marino Tumpi Znanstveni tim NASAe koji vodi misiju svemirskog teleskopa Kepler objavio je 04. sijenja na konferenciji American Astronomical Society odranoj u Washingtonu otkrie pet novih planeta oko drugih zvijezda! Rije je o velikim planetama-divovima koje su dobili nazive Kepler 4b, 5b, 6b, 7b i 8b.
tera. Neke od njih su veliine naeg Neptuna a neke vee i od Jupitera. Oko matinih zvijezda orbitiraju u vremenu od 3.3 do 4.9 dana (toliko traje jedna godina na njima jedan ophod oko matine zvijezde). Temperature na njima se kreu od 2100 do 3000 Fahrenheita. Njihove matine zvijezde znatno su vee od naeg Sunca. Jon Morse, direktor Astrophysics Division iz NASAina Headquarters u Washingtonu izjavio je kako su i oekivali da prva Keplerova otkria budu upravo ovakvi objekti, no pravi veliki cilj je pronalazak nove Zemlje u ivotno pogodnom pojasu oko zvijezde.

Ilustracija 1. Svemirski teleskop Kepler u svemiru Svemirski teleskop Kepler lansiran je 06. oujka prole godine u nakani da svojim super osjetljivim senzorima pronae novu Zemlju. Nakon sloenog postupka verikacije njegovih fotometrijskih istraivanja dokazano je postojanje ovih pet planeta. William Borucki iz NASAina Ames Research Center u Moett Field, California pojasnio je kako Kepler ispunjava zacrtane parametre rada te da e u budunosti stii i nova otkria, i to ne samo ekstrasolarnih planeta ve i protoplanetarnih diskova oko drugih zvijezda. Svi ti podaci dati e nam nedostajua znanja o nainima formiranja i vrstama planeta u svemiru. Novootkrivene planete spadaju u red tkz; vruih Jupi-

Ilustracija 3. Izgledaju li ovako tople planete oko drugih zvijezda

Ilustracija 2. Shematski prikaz odnosa veliina novootkrivenih planeta prema Jupiteru i Zemlji
TR AVA NJ 2010.

63

U tu je svrhu Kepler opremljen specijalnim opto-elektronikim ureajima od kojih se istiu teleskop promjera 0.95m i ccd astrokamera od 95 Mega pixela. Pomou raunala i sustava za precizno orijentiranje Kepler istovremeno opaa preko 150.000 zvijezda u nadi da e na nekima od njih prilikom mjerenja njhova sjaja zapaziti malena, gotovo neprimjetna kolebanja. To su potencijalni znakovi prisustva planeta oko zvijezda koje iskazuju takve promjene sjaja. Nakon uoavanja takvih anomalija divizija ogromnih Zemljskih teleskopa u koju spadaju; Keck I i II na Hawaiima, Hobby-Ebberly i Harlan J. Smith 2.7m u Texasu, Hale and Shane u Californiji, WIYN, MMT i Tillinghast u Arizoni te Nordic Optical Telescope na Kanarskom Ilustracija 4. Podruje koje opaa Kepler u Mlijenom putu otoju kreu u ciljana specina mjerenja. Pokau li ona da tamo neeg ima svi se podaci jo Kod nas u Hrvatskoj istraivanjima ekstrasolarnih plajednom obrauju i pomou nekoliko razliitih metoda neta bavi se jedino Astronomska udruga Vidulini, a Grevericiraju prije nego se priznaje otkrie novog pobjekta. gor Srdo kao voditelj tog posla s robotikim sustavom Inae, ovaj posao oko otkria pet novih planeta (ime EXO NEXT prvi je na svijetu prema fotometrijskim se broj novootkrivenih ekstrasolarnih planeta popeo na istraivanjima dalekih svjetova oko drugih zvijezda po 400+) Kepler je odradio u svega nekoliko prvih tjedana AXA poretku. rada.

Ilustracija 5. Redosljed istraivaa ekstrasolarnih planeta AXA, Gregor Srdo (Vidulini Observatory) je vodei u svijetu!

64

M 1 11, 18. B R O J

Marsov kalendar
pie: Drako Dragovi Marsu je svakako potreban vlastiti kalendar - koristiti tamo nae, zemaljske datume, jednostavno nije praktino. Ako vam netko kae da je sada 15. prosinac, znat ete da je u Moskvi snijeg a da u Sidneyu pri Sunce, ali vam to nita nee ree o vremenskim uvjetima na Marsu.
Ideja o Marsovom kalendaru i sistemu za mjerenje vremena ne predstavlja nita novo, i do sada je bilo puno pokuaja da se neto tako realizira, naroito u djelima SF pisaca. Svako tko je itao Marsovu princezu slavnog amerikog noveliste Edgara Ricea Burroughsa sjea se zamrenog Marsovog kalendara Barsumijanske civilizacije koja je vladala planetom. Ali problem s Burroughsovim i svim kasnijim kalendarima bio je u tome to nisu bili ziki - nisu bili ni u kakvoj vezi sa godinji dobima na Marsu ili mjerenjem vremena neophodnim za navigaciju po povrini planete. Naiao sam na nekoliko razliitih lanaka o Marsovim kalendarima, ali mi se ini da je najdalje po pitanju rjeavanja sloenih problema takvog posla otiao izvjesni Darian Newell, aeronautiki inenjer i naunik, koji je 1998. godine objavio Darijev kalendar, nazvan prema njegovom sinu Dariusu. Budui kolonisti na Marsu, htjeli-ne htjeli morat e se odviknuti svojih zemaljskih navika ivota u 24-satnom dnevnom ritmu i 365-dnevnoj godini, i poeti ivjeti u rezonanci sa prirodnim ciklusom nove sredine. Zbog toga to Mars rotira malo sporije oko svoje osi od Zemlje, radni dan na Marsu e trajati 13 minuta due nego ovdje, ali e zato za provod i spavanje imati 26 minuta vie nego mi koji ostanemo na majici Zemlji. Zato e svi Marsovi satovi morati samo malo usporiti i bit e spremni za koritenje[1]. Kao i na Zemlji, dan ili sol e imati 24 sata, sat e imati 60 minuta, a ovaj 60 sekundi naravno, sve ove jedinice bit e neznatno due, u prosjeku za 2,75%[2]. GODINA Mars se nalazi na prosjenoj udaljenosti od 227,92 miliona kilometara od Sunca, to je za 78,35 miliona kilometara dalje od Zemlje. Zbog toga mu treba bezmalo dvaput vie vremena da napravi puni krug oko Sunca. Zato e na Marsu djeca polaziti u kolu sa 3 godine, enit e se sa 12, a samo privilegirani e doivjeti 50 njihovih godina. Svugdje pie da Marsova godina traje 687 dana, ali rijetko gdje da se to odnosi na nae dane a ne na njihove solove[3]. Ako elimo da se pravilno izrazimo, onda bi trebali rei da 668,5907 solova ini jednu Marsovu tropsku (solarnu) godinu. Meutim, kao to Gregorijanski kalendar koristi obinu godinu od 365 dana i prijestupnu od 366 dana da bi dobio prosjenu tropsku godinu od 365,24219 dana[4], isti se princip treba primjeniti i na Marsov kalendar. Meutim, poto je broj solova, tj. tropskih dana u Marsovoj odnosno Zemljinoj (365,2422) tropskoj godini razliit (668,5907 odn. 365,2422), onda bi i raspored obinih i prijestupnih godina trebalo biti razliit. Zato se po Darijevom kalendaru svaka parna godina, osim onih djeljivih s 10, tretira kao obina godina s 668 solova. Sve ostale godine imaju 669 solova, tako da ispada da u 10 kalendarskih godina imamo ukupno 6.686 solova, te u jednom desetljeu, znai, imamo 4 godine sa 668 solova i 6 godina sa po 669 solova. Poto u 10 Marsovih tropskih godina imamo 6.685,907 solova, pojavljuje se razlika od 0,093 sola (6686 - 6685,907 = 0,093). Zato je neophodna sljedea korekcija na svakih 100 godina, tako da svaka godina u kalendaru djeljiva sa

Ilustracija 1. Dobrodoli na Mars, dobar Vam SOL...

TR AVA NJ 2010.

65

100 ima 668 umjesto 669 solova. Na taj nain emo dobiti da u 100 kalendarskih godina imamo 66.859 solova, dok u 100 tropskih solarnih godina imamo 66.859,07 solova. Konano, dodavi da svaka godina djeljiva sa 500 bude prijestupna, dobivamo da u 500 kalendarskih godina ima 334.296 solova (500 66 859 + 1 = 334 296), s ostatkom od svega 0,6 solova. Teoretski, ova greka e se akumulirati na 1 sol na svakih 1.000 godina, ali ta greka e svakako najprije zavisiti od osjetljivih elemenata Mersove orbite, perioda rotacije i precesije u tom periodu. Interkalaciona formula izgleda ovako: (X-1)/2 + X/10 - X/100 + X/500 Dakle, duina prosjene tropske godine na Zemlji iznosi 365,24219 zemaljskih tropskih dana, dok duina prosjene tropske godine na Marsu iznosi 668,5907 marsovskih tropskih solova. MjESECI I GODINJA DOBA Do sada je bilo nekoliko pokuaja pravljenja Marsovog ka- Ilustracija 2. Marsov kalendar lendara kod kojeg bi mjeseci bili asimetrino razvueni tako da odraavaju promjene kutne brzine Marsa po njegovoj ekscentrinoj putanji oko Sunca. Takvi mjeseci su prije pokrivali jednake lukove na Marsovoj orbiti nego jednake vremenske periode. Iako su ovo moda bile elje astronomskih istunaca, treba podsjetiti da e se na Marsu po svoj prilici, kao i ovdje na Zemlji, samo relativno mali broj ljudi baviti astronomijom. Treba imati na umu da e se ovaj kalendar baviti problemima civilnog sistema mjerenja vremena a ne planetnim efemeridama[5]. Sistem za mjerenje vremena jednako je socijalna konstrukcija koliko i astronomska, i da bi bio praktian za sve lanove drutva, ukljuujui i one koji ne umiju ak ni programirati videorekorder, treba biti to jednostavniji i to simetriniji. Koliko ljudi ovdje na Zemlji vodi rauna, ili makar zna, da samo 4 dana godinje Sunce sijee odgovarajui meridijan u istom trenutku kada sat pokazuje 12 sati? Ne pada

nam na pamet da tokom godine dodajemo ili oduzimamo minute i sekunde na naim satovima da bi se prilagodili promjenama duine tropskog dana; umjesto toga, nae smo vrijeme podesili prema duini prosjenog tropskog dana i drimo se toga. Isto emo tako uvidjeti da je na Marsu praktinije podjeliti tropsku godinu na mjesece priblino jednake duine nego da imamo sistem u kome je najdui mjesec skoro 50% dui od najkraeg meseca. Zamislite samo kakve bi to ekonomske tekoe izazivalo buduim stanovnicima, ili makar napor da se zapamti koliko solova ima svaki od 24 meseca. Obzirom da Marsova godina traje skoro dvaput due od nae, logino je da njihov kalendar ima dvostruko vie mjeseci. Moda se moglo pokuati i s podjelom godine na 12 meseci koji bi trajali dvaput due nego na Zemlji; meutim, 24-mjeseni kalendar je bolji iz nekoliko razloga. Prosjena duina zemaljskog mjeseca od 30,4368 dana ljudima je ve dobro poznata. Djeljenjem 668,5907 s 24 dobivamo prosjean mjesec od 27,8579 solova, odnosno 28,6238 zemaljskih dana, to predstavlja razliku izmeu prosjenog marsovskog mjeseca i prosjenog zemaljskog mjeseca od svega 6 procenata. Buduim stanovnicima e biti mnogo lake prilagoditi se neznatno kraem mjesecu nego prihvatiti skoro dvaput dui. Povrh toga, iako se 28-solni mjesec nee zasnivati na nekoj astronomskoj osnovi na Marsu, nee biti ni ba bez ikakvog znaenja za ljude.Na primjer, prosjeni menstrualni ciklus kod ena traje oko 28 dana. Svrha svakog kalendara je da biljei protok vremena u ljudskim okvirima, tako da to vie ljudskih faktora uestvuje u njegovom kreiranju, to bolje i za ljude i za kalendar. Po Darijevom kalendaru, obina godina od 668 dana ima 20 mjeseci od po 28 solova a 4 mjeseca od po 27 solova. Ti 27-solni mjeseci se pojavljuju na kraju svakog kvartala. Prestupne godine od 669 solova, posljednji mjesec u godini (koji predstavlja i kraj etvrtog kvartala), umjesto
M 1 11, 18. B R O J

66

27 solova, imat e normalnu duinu od 28 solova. Zbog toga je prestupni sol posljednji sol u godini, to je mnogo bolje nego to je sluaj kod zemaljskog Gregorijanskog kalendara, gdje je taj prestupni dan utrpan negdje u sredini kalendara. Po pitanju naziva spomenutih 24 Marsovih mjeseci, odmah se namee ideja da to budu imena zvijea zodijaka. Za nas, to su zapravo ona zvijea kroz koja, gledano sa Zemlje, Sunce prividno prolazi tokom svog jednogodinjeg putovanja. Takvu prividnu putanju Sunca nazivamo ekliptikom. Obzirom da je Marsova orbita u odnosu na Zemljinu nagnuta svega 1,85, gledano s Marsa, Sunce prividno putuje kroz ista zvijea. Poto postoji samo 12 takvih zvijea, jasno je da se moraju koristiti po dva naziva za svako od njih. U Darijevom kalendaru, 12 mjeseci nosi ve poznata latinska imena zodijakih zvijea. Imena dodatnih 12 mjeseci predstavljaju sanskritska[6] imena tih istih zvijea i slijede odmah nakon svojih latinskih parnjaka. Na taj nain dobivamo nomenklaturu koja odraava splet istonjakih i zapadnjakih utjecaja, mada e pamenje novih imena svakako predstavljati mali dodatni problem buduim kolonistima. Prema staroj rimskoj religiji, Mars je bio bog bujnosti i plodnosti, i njegovi praznici su obiljeavali povratak ivotnih sokova u zemlji (bio je to period prije Rimske imperije, kada je Mars bio seljae koje se prijavilo za vojsku). Zato je Romul[7] odluio da njegov kalendar zapone s prvim danom proljetne ravnodnevice, a da se prvi mjesec u godini nazove po Marsu (Martius), zatitniku stanovnika Rima[8]. Istom logikom se vodio i Darijev kalendar, pa je u namjeri da simbolizira poetak ivotnog ciklusa na planeti (ili ako je nekada postojao ivot, da oznaava raanje ivota na Marsu) odabrao da proljetna ravnodnevica oznai poetak nove godine na Marsu. Takoer, na Zemlji je proljetna ravnodnevica standardna astronomska

referenca koja oznaava poetak astronomske (tropske) godine, tako da nije bilo razloga da se ista logika nastavi i na Marsu. Trenutno, prividna toka Marsove proljetne ravnodnevice se nalazi u zvijeu Strijelca (Sagittarius). Zato je prvi mjesec Darijevog kalendara nazvan Strijelac, a slijede nazivi po redu datom na slici broj 2. Na slici 2. su prikazane i trenutne (22. veljaa) pozicije Zemlje i Marsa. [Vidi se da mi idemo ka proljeu, a Mars ka zimi, o emu smo priali u javljanjima o Marsovom roveru Spiritu, gde je trenutno glavni problem bio kako se pripremiti za nastupajuu dugu zimu.] Zbog ekscentriciteta Marsove orbite, godinja doba nisu jednake duine. Toka Marsove najvee udaljenosti od Sunca (afel) pada na sjevernoj polulopti u kasno proljee (12. Kumba). Prema Keplerovim zakonima orbitnog kretanja, u to vrijeme Mars se po svojoj putanji kree najmanjom orbitnom brzinom. Zato je proljee najdue godinje doba, pa poto se afel javlja samo 42 sola prije ljetnog solsticija, ljeto je drugo najdue godinje doba (poinje 27. Ribe). Slino tome, perihel, vrijeme kada je Mars najblii Suncu i kree se najveom orbitnom brzinom, pada 27 solova prije zimskog solsticija (12. Sima). Zbog toga su zima i jesen najkraa godinja doba (tim redom). Na sjevernoj polulopti, proljee traje 194 sola, s tim da prvi sol ljeta nikada ne pada prije 28. Riba. Ljeto traje 177 solova, dok, iako se jesenja ravnodnevica javlja u zvijeu Blizanaca, jesen nikada ne pada u mjesecu Blizanaca ve poinje 11. sola mjeseca Mituna, to je sanskritsko ime istog zvijea. Nakon 142 sola, zima poinje 14. Djevice i traje 156 solova. Naravno, kao i na Zemlji, godinja doba na junoj polulopti na Marsu poinju suprotno od onih na sjevernoj, tako da na junoj polulopti Marsa jesen poinje 1. Strijelca, i traje 194 sola, itd. Marsova godinja doba:

Ilustracija 3. Roboti na Marsu ve poodavno radno vrijeme raunaju po SOL-ima

TR AVA NJ 2010.

67

Proljee Ljeto Jesen Zima

193,30 solova; 178,64 sola; 142,70 solova; 153,95 solova.

Godinji astronomski dogaaji Proljetna ravnodnevica Afel Letnji solsticij Jesenja ravnodnevica Perihel Zimski solsticij TJEDAN U kalendaru se nalazi jo jedna svima poznata jedinica mjerenja vremena, a to je sedmodnevna nedjelja. tovie, sedmosolna nedjelja e bolje funkcionirati na Marsu nego na Zemlji, jer u 28-solnom mjesecu ima tano etiri takve nedjelje. Meutim, poto je Marsov sol dui od Zemljinog dana, proizilazi da je sedmosolna nedjelja dua od sedmodnevne nedjelje. Iz tog razloga nedjelja na Marsu rijetko e se i samo na kratko podudarati s nedjeljama na Zemlji, tako da bi nastala prava pometnja kada bi nazivi dana u nedjelji ostali isti: ponedjeljak na Marsu bi mogao pasti u srijedu na Zemlji. Zato je dat predlog da se koriste latinski nazivi za dane u tjednu, s tim to je latinski naziv za dan Dies zamijenjen reju Sol, tako da imamo: Sol Solis, Sol Lunae, Sol Martis, Sol Mercurii, Sol Jovis, Sol Veneris, i Sol Saturni (Solis je ponedeljak, Lunae utorak, itd.). Zanimljiva je jo jedna stvar, a to je da svaki mjesec u godini zapoinje uvijek prvim solom u nedjelji: Sol Soli1. Strelac; 12. Kumba; 27. Riba; 11. Mituna; 12. Sima; 14. Djevica.

som. Kao direktan rezultat toga imamo da bez obzira koji je mjesec u pitanju, odreeni sol u nedjelji moe da se pojavi samo u 4 nepromjenljiva datuma; na primjer, Sol Jovis, Marsov etvrtak, uvijek e padati 5-og[9], 12-og, 19-og, ili 26-od sola u mjesecu ... bilo kojeg mjeseca. Ako mjesec ima 27 solova, znai da e posljednji sol u posljednjoj nedjelji uvijek biti izostavljen. Ovo e se deavati uglavnom jednom na svakih 6 mjeseci, a ponekad ak i jednom u 12 mjeseci, ali je sigurno da ni tamo nitko nee voljeti jednosolni vikend, te bi taj posljednji sol u mjesecu mogao biti neki praznik, tako da bi ta nedelja imala prije praznika jedan neradni dan. Glavni razlog za ovakvo ureenje nedjelja i mjeseci je odreena ureenost ili racionalnost da se prosjena duina Marsove nedjelje priblii priblinoj duini Zemljine nedjelje, mada treba imati na umu da je 28 zemaljskih dana priblino jednako 27+1/4 Marsovih solova a ne 27+5/6 solova. ERA (EPOHA) U elji da Marsov kalendar to vie slii zemaljskom, trebalo je odrediti poetak nove ere. Zato je naunik Thomas Gangale, koji se dugo bavio problematikom Marsovog kalendara, predloio da kalendarska epoha zapone sa srpnjem 1975. godine i prvim uspjenim mekim sljetanjem na Mars, koji je izvela amerika sonda Viking 1. Sol slijetanja bio je oznaen kao Sol 0, a svaki sljedei je dobivao svoj naredni broj. Meutim, 2002. Peter Kokh je predloio Teleskopsku epohu, koja bi otpoela 1609. nae godine, kao vrijeme kada je Johannes Kepler iskoristio osmatranja Marsa Tycha Brahea i objavio svoja prva dva zakona planetnog kretanja, i kao godinu u kojoj je Galileo Galilei prvi put okrenuo svoj teleskop ka Marsu. Usvajanjem Teleskop-

Ilustracija 4. Jedinstveno raunanje vremena na svakoj je planeti drugaije

68

M 1 11, 18. B R O J

Ilustracija 5. injenice o Marsovom kalendaru

ske epohe izbjegao bi se problem negativnog datiranja (p.n.e.) svih onih teleskopskih promatranja Marsa u posljednjih 400 godina. Ljudska povijest na Marsu mogla bi da se podijeli u 4 perioda, odreena prema tome kako

su ljudi koristili svoja znanja o Marsu: 1. Mitski period (Mars doivljavan bikameralistiki); 2. Gimnoptiki period (Mars prouavan golim okom); 3. Teleskopski period (Mars promatran kroz teleskope); 4. Telemetrijski period (Mars istraivan robotskim letjelicama). Treba rei da Darijev kalendar nije jedini Marsov kalendar, i da je u posljednjem desetljeu bilo vie dobrih i odlinih prijedloga (npr. Utopijski kalendar, kalendar dr. Roberta Zubrina, itd.). Ipak, treba rei da se oni uglavnom razlikuju u nomenklaturi. Takoer, volio bih napomenuti da je Darijev kalendar posluio dr. Thomasu Gangaleu da 1998. godine izradi sline kalendare za Jupiterove mjesece Io, Europu, Ganimed i Kalisto, a da je 2003. izradio varijantu kalendara i za Titan. Kratke injenice o Marsovom kalendaru dane su na ilustracija 5.
[1] Naravno, areosekunda (preks areo-, od grkog Ares za Mars) e biti malo dua od zemaljske. 1 areosec = 1,027491 sec. (Astronomi na Zemlji ve koriste siderike satove, ije su jedinice neznatno, ali ipak krae od konvencionalnih vremenskih jedinica.) [2] Bilo je i drugaijih predloga, a jedan od najzanimljivijih je onaj Brucea A. Mackenzia, koji je predloio da se usvoji Marsov metriki sat, baziran na potenciji 10. Na taj nain bi imali jedinice centidane, milidane, mikrodane i sl. [3] U oba sluaja se misli na solarne dane, s tim to se Marsov solarni dan naziva i sol. Zemljin solarni dan traje 24 sata, 00 minuta i 00,002 sekunde, dok Marsov solarni dan, odnosno sol, traje 24 sata, 39 minuta i 35,244 sekunde (preciznije 88.755,24409 s.) [4] Preciznije, 365,242 189 7 dana, odnosno 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 45,19 s ali se i ova vrijednost polako mijenja. Navedena vrijednost je za 1. sijeanj 2000. godine. Vrijednost za 1900. godinu je bila 365,242 198 781 25 dana (Newcombova vrednost), ali kada bi se ona koristila, nepromjenjena, za 10.000 godina Gregorijanski kalendar bi kasnio za Suncem (proljetnom ravnodnevicom) za 3 dana, 17 minuta i 33 sekunde. Pored toga, prosjeni solarni dan svakog stoljea biva dui za oko 1,5 milisekunde. Zbog svega toga, kalendar e morati ubacivati dodatni prestupni dan 3200. godine. [5] Astronomski godinjaci u kojima su izraunate promjene koordinata koje e nastupiti u poloajima nebeskih tijela u odreenom periodu. [6] Stari knjievni i religiozni jezik kojim se od 500. godine p.n.e. govorilo u Indiji. Stoljeima je bio ono to je latinski jezik bio u Europi. [7] Mitski prvi kralj Rima (753-715 p.n.e.) i s bratom Remom osniva Vjenog grada. [8] Kako sam napisao u mojoj knjizi Kalendar kroz istoriju, prema Plutarhovim zapisima, Romulov kalendar je imao 360 dana podjeljenih u 10 mjeseci, od kojih su neki imali 20 a neki i po 32 pa i vie dana. Iz tog kalendara ostali su dananji nazivi za septembar, oktobar, novembar i decembar, ali je zbog kasnijeg dodavanja dva mjeseca njihovo prvobitno mjesto u kalendaru promjenjeno (septembar vie nije sedmi nego deveti mesec, itd.). [9] Zanimljivo je da se kod anglosaksonaca etvrtak rauna kao 5. dan u tjednu zbog toga to je kod njih prvi dan u tjednu nedelja a ne kao kod nas ponedjeljak. Zato je to kod nas drugaije jasnije mi je nego zbog ega je kod njih nedjelja prvi dan.

Ilustracija 6. Nazivi svih 24 Marsovih mjeseci i njihovo trajanje u SOLima

TR AVA NJ 2010.

69

Plavo nebo
pie: Marino Tumpi i Milan Miloevi

esto u znanosti olako prelazimo preko fundamentalnih pitanja i odgovora na iste. Neka od veoma tekih uenikih pitanja za profesore glase: Zato je nebo plavo? ili Zato je more plavo? to uzrokuje plavetnilo neba, a to plavetnilo mora? Je li nebo plavo zbog plavog mora ili je stvar obrnuta? Pokuajmo dati jedan od najboljih odgovora znanosti na ova pitanja.
kroz staklo jedan dio valnih duljina (boja!) ipak nailazi na smetnju u vidu molekularnog otpora elemenata od kojih je predmet sastavljen, to uzrokuje dijelomino rasipavanje bijele svjetlosti na komponente. Ovisno o sastavu takvih predmeta jedna boja e se vie rasipati od ostalih, postati markantna za nae oko te e dotini predmet nakon procesuiranja podataka dobijenih od naih optikih senzora (oiju) u mozgu biti predstavljen kao plavi, zeleni, crveni... Slini procesi vladaju i u atmosferi te na boju neba i mora moemo primjeniti ove zakonitosti. Bijela Suneva svjetlost dolazi do Zemljine atmosfere koja ima speciansastav. Prilikom Ilustaracija 1. Nebo je nou tamno, nema Suneve svjetlosti i njenog rasipanja u probijanja kroz slojeve atmosfere nailazi na atmosferi veoma slabaan otpor i veina Sunevih fotona dolazi do povrine. No dio te svjetlosNaa zvijezda Sunce osvjetljava planet Zemlju bijelom ti biva ometen od strane molekula u atmosferi. svjetlosti. Huh, evo nam prve upitne polazne pretpostavke jer e svaki profesor likovnog rei kako bijelo nije boja! Godinama je misterij plavog neba muio znanstvenike, a No krenimo redom; Bijela svjetlost sadri fotone svih valnih duljina. Mogli bi rei kako je bijela svjetlost kombinacija isijavanja vidljivog zraenja Sunca u svim valnim duljinama elektromagnetskog spektra koje ljudsko oko moe zapaziti. Predmeti i stvari, ovisno o svojim karakteristikama, upijaju skoro sve valne duljine bijele svjetlosti no neke od njih i odbijaju u znatnijem postotku. Dakle, predmeti svoju boju imaju kao rezultantu dijela elektromagnetskog spektra bijele svijetlosti koja se odbija od njih. Takva konstatacija vrijedi za predmete i stvari koji nisu prozirni. Kod prozirnih predmeta (npr. staklo, plastika) situacija je poneto razliita. Tu bijela svjetlost prolazi skoro nesmetano kroza nj, a samo se mali dio nje odbija (na termin lom svjetlosti zasigurno ste ve naili). U sklopu tog veinskog dijela bijele svjetlosti koji prolazi Ilustaracija 2. svemiru tek je Engleski ziar John Wiliam Strutt, Baron Rayleigh (1842.-1919.) uobliio tzv. Rayleightov zakon koji kae kako je intenzitet rasipane svjetlosti obrnuto proporcio-

Nebo i more plavi su radi fizikalnih zakonitosti koje vladaju u

M 1 11, 18. B R O J

70

Ilustaracija 3. Spektar elektromagnetskih valova poredanih prema valnim duljinama nalan njezinoj valnoj duljini. U prijevodu to znai kako e svjetlost manje valne duljine imati viestuko vei stupanj rasipavanja od svjetlosti vee valne duljine. Prema shematskom prikazu elektromagnetskog spektra jasno je kako najmanju valnu duljinu ima plava svjetlost a najveu crvena. Primjenimo li na ovu injenicu Rayleightov zakon jasno nam je kako e se plava svjetlost rasipati znatno vie od drugih boja, a posebice crvene. Suneva svjetlost koja stie do povrine Zemlje i koju vidimo na taj je nain osiromaena za plavu komponentu koja se rasipava u svim smjerovima i na taj nain oboji nebo u plavu boju. Taj zikalni proces nazivamo Rayleightovo rasijanje. Sunce obino pretpostavljamo kao utu svjetleu kuglu, mada ga nerijetko na zalasku vidimo i kao crvenu loptu. I tu vladaju isti principi koje je shvatio Rayleigh. Naa atmosfera nije laboratorijsko staklo konstantnog sastava. U njoj se neprestano odigravaju mnogobrojni procesi i pojave. Pojava vie koncentracije vodene pare, nih esticapraine i jo drugih elemenata uzrokuju drugaije rasipanje Suneve svjetlosti. Oblaci u raznim bojama, pa ak i potpuno crveno nebo nisu nikakove misterije ve zikalnim zakonitostima objanjive pojave.

Ilustaracija 5. Astronomi uestalo fotografiraju nebo, na ponekim astrofotografijama moemo u jednom kadru uhvatiti nekoliko fizikalnih procesa i pojava kako tvore pejzae na ije smo razumijevanje morali ekati stotine godina. Primjerice, ovisno o sastavu oblaka i veliini molekula koje ih tvore oni mogu za nae oi biti bijeli, crveni, tamni.. Na Mjesecu je nebo i usred dana tamno a Sunce bijelo! Tamo nema atmosfere, nema rasipavanja svjetlosti, ona putuje pravocrtno i vidimo ju upravo onakvom kakva je bezbojna! Ipak je profesor likovnog u pravu kada kae kako bijela nije boja, ali smo ju mi u ovom tekstu (ba kao i ziari u svojim teorijama) morali denirati kako bi objasnili zato je nebo plavo.

Ilustaracija 4. Bijela je boja veoma zbunjujua za ovjeka. Iako zapravo nije definirana kao boja mi ju vidimo posvuda oko nas

TR AVA NJ 2010.

71

Astrofotograja

Matija Pozojevi

72

M 1 11, 18. B R O J