qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop asdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjkl zxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq

wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
OSNOVE EKONOMIJE I POSLOVANJA DRUGI PARCIJALNI ISPIT SARAJEVO 2010 Emina suljevic

Kapital i visak vrijednosti Neophodnost permamentnog zadovoljavanja potreba,kako se to vec ranije spomenulo je pokretacka snaga svih poslovnih aktivnosti.To je i bio motiv proizvodnih aktivnosti ljudi u prvobitnoj zajednici. Potrebe su postala pokretacka snaga platezno sposobne traznje.Taj pokretacki motiv osigurava samo kupoprodaju.Traznja i prodaja tj kupovina i prodaja su pokretacke snage koje vode ka cilju tj preduzetnickom naporu koji bi trebao da donese profit smijesno bi bilo i pomisliti da bi neko damas angazovao kapital s namjerom da zadovolji potrebe ljudi.Osnovni cilj pokretanja biznisa je oplodnja kapitala.Kapital se uistinu ulaze u razlicite oblike poslovnih aktivnosti s jednim jedinim ciljem da se oplodi tj uveca. Istini za volju ima i onih koji su spremni da pokrenu odgovarajuce poslove sa zeljom da realizuju neke svoje zamisli provjere svoje ideje svoju spretnost organizacione sposobnosti da pokazu moc i superiornost verifikuju inovaciju itd.no ako iz takvih motiva nema oplodjivanja kapitala koji se u te svrhe angazuje citav posao ce relativnno brzo propasti. Motiv ulaganja kapitala je njegovo oplodjivanje tj stalni rast tj uvecavanje. Da bi se obezbjedio rast ulozenog kapitala njegov vlasnik tj poduzetnik mora da organizuje razlicite poslovne aktivnosti.Uzmimo za primjer da je vlasnik kapitala odlucio da svoj kapital oplodjuje tj uvecava kroz ulaganje u kakvu proizvodnju.kada se radi o proizvodnji moramo u obzir uzeti njene cinioce :sredstva za rad,predmeti rada i rad.da bi se ti cinioci mogli koristiti u procesu proizvodnje kapital se angazuje za nabavku tj.kupovinu svih tih cinioca. U procesu proizvodnje sredstva za rad i predmeti rada se trose prenoseci na novi proizvod onu vrijednost s kojom su usli u proces proizvodnje.spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom dobivamo potpuno novu vrijednost. U proizvodnji secera kao inputi primjera radi ulaze masine i alati laboratorije silosi i dr objekti te energija secerna repa i radna snaga. Posto oni imaju svoju vrijednost ciji je iskaz cijena ,kada se oni svi zajedno uzmu dobit cemo vrijednost novog proizvoda tj.vrijednost secera. KAKO SE OPLODJUJE KAPITAL? Pretpostavimo da nam za proizvodnju jednog kilograma secera proizvodjac angazuje razne masine i alate u vrijednosti od 0,20km,laboratorijsku opremu i instrumente 0,35km poslovnu zgradu i objekte 0,05km,energiju 0,10km,pomocni materijali 0,05km osnovnu sirovinu 0,45kkm i radnu snagu 0,40km.Ukupno angazovani rad iznosi 1.60km.Znaci li to da za kg secera placamo 1.60km,ako da onda se zapitajmo ako bismo secer prodavali po ovoj cijeni koliko vrijede sami inputi za rad tada se angazovani kapital uopce ne bi oplodio,a ako se kapital ne bi oplodio tada se niko ne bi angazovao da ucestvuje u takvoj proizvodnji.ako bismo rekli da cijena secera nije 1,60 nego 1,80 ili 2,00 km ili vise.Naravno nije moguce staviti cijenu koju mi pozelimo ,inputi su odredjivaci vrijednosti a samim tim i cijene secera.utroseni cinioci nisu nista drugo do sami cinioci rada koji se ulazu u proizvodnju. Npr.fabrika proizvodi 2000kg secera dnevno ,za taj obim proizvodnje od odredjene sume angazovanog kapitala moralo bi se utrositi 3.200km,ako analiticki rastavimo kapital koji smo utrosili za proizvodnju

secera i posmatramo ga kroz tri njegova od ranije nam poznata dijela tj.sredstva za rad predmeta rada i radnu snagu dobijemo: Sr=1,500km Pr=900km R=800 Ukupno utroseni kapital = 3,200km Uzmimo i to da proses pravljenja secera traje 4 sata : Sr=750km Pr=450 R=400 Ukupno utroseni kapital prvog ciklusa je :1,600km A ako uzmemo u obzir da je radno vrijeme osam sati tada angazujemo opet istu radnu snagu predmete rada i sredstva rada: Sr=750km Pr=450km R=0 Angazovani kapital II ciklusa je 1.200 km Posto suradnici angazovani 8 sati dnevno i njihov dan iznosi 400 km tada se za drugi ciklus ne placa nista.tokom proizvodnje stvorena je vrijednost od 3.200 km a od ukupno angazovanog kapitala utroseno je 2.800km.uporedimo li iznose novostvorene vrijednosti i angazovanog kapitala vidimo razliku od 400km,i upravo tih 400km tj taj iznos nam odredjuje cijenu secera u nasem slucaju.ulozili smo 2.800km a dobili 3.200 tako da smo stvorili u procesu proizvodnje visak vrijednost.Zivi rad je jedni sposoban da napravi vecu vrijednost od sopstvene. Roba i njena vrijedonosna struktura Vrijednosna struktura robe moze se iskazati kroz 4 cinioca: 1.odgovarajucu kolicinu ulozenog minulog rada tj.utroseni kapital koji je angazovan za nabavku sredstava za rad .Za ovu priliku iskazujemo ga simbolom sr. 2.odogovarajucu kolicinu ulozenog rada u predmete rada tj.ulozeni kapital angazovan za nabavku sirovina.simbol pr 3.odgovarajucu kolicinu zivog rada tj.kapital koji je utrosen za kupovinu radne snage.Oznacava se simbolom r 4.odgovarajuca kolicina viska vrijednosti.oznacava se simbolom v. Poslije svega iznesenog mozemo naciniti konstrukciju strukture vrijednosti roba.

Sr+pr+r+v=C Umjesto skracenice za sredstva za rad i predmeta rada koristit cemo njihovu zajednicku ounaku sp .tako se nova funkcija predstavlja na iduci nacin : Sp+r+v=C Sp-sredstva za proizvodnju R radna snaga V visak vrijednosti. Ovako iskazana struktura ukazuje da vrijednost robe u sebi sadrzi utrosena sredstva za rad predmete i utroseni rad. Utvrdjvanje vrijednosti radne snage U svijetu kapitalisticke proizvodnje marksizam i njemu bliska literatura radnu sagu vidi kao robu.Ako je radna snaga roba poput svih ona ne moze da izdrzi ozbiljniju kritiku.Razlog tome je prost.prihvatimo li da odrednicu robe cine tri cinioca:vrijednost,upotrebna vrijednost i prometna vrijednost da se vrijednost odredjuje kolicinom prostog ljudskog rada koji je ulozen u proizvodnju odmah cemo zapasti u cosokak.Ako radnu snagu personificiraju ljudi tj.covjek odmah ostaje pitanje gdje je rad koji je nuzno prisutran u svakoj robi. Hajde da kazemo kako se tu radi o nekom bioloskom radu,dakle radu koji je nametnula sama priroda s ciljem odrzavanja vrste.tad nam se suprostavlja postavka o velicini vrijednosti.Velicinu vrijednosti odredjuje kolicina ulozenog rada u stvaranje nekog dobra.Biologija je tu jedinstvena i univerzalna .Nema ni veceg ni manjeg rada u nastajanju i odredjivanju covjeka.Otuda zaista i ostaje neupitna postavka o radnoj snazi kao robi.radna snaga se medjutim kupuje i prodaje.Kupuju se zapravo fizicke i psihicke sposobnosti covjeka koje se potom koriste u odgovarajucim radnim procesima.i naravno tu je neumitno pitanje kako se zapravo odredjuje vrijednost radne snage.s kojom vrijednoscu treba iskazati radnu snagu (r)u funkciji :sp+r+v=c ili naprosto kako se utvrdjuje cijena rada.kako smo vec vidjeli rad se definise kao svrsishodno trosenje ljudske energije .Ako prihvatimo iznesenu definiciju rada tada vise i nije tesko doci do mehanizma koji ce nam objasniti nacin utvrdjivanja vrijednosti radne snage.posto je rad trosenje energije covjeka,utrosenu energiju valja stalno obnavljati.na koji nacin covjek obnavlja svoju energiju?Kao biolosko bice on to cini svakodnevnim redovnim podmirivanje potreba za hranom,picem,odjevanjem ogrevom itd.Trosenje razlicitih dobara covjek obezbjedjuje zanavljanje radne energije i time osigurava svoju radnu sposobnost. Dobra kojima covjek obezbjedjuje nadoknadu radne energije tj.odrzavanje svoje radne sposobnosti temeljna su odrednica vrijednosti radne snage.Covjek svoju energiju zanavlja koristenjem inajskupljih dobara recimo biftekom ili pak hljebom krumpirom nosenjem odjela najskupljih kreatora ili svugdje prisutnom konfekcijom stanovanjem u vilama ili barakama sklepanim od prirucnog materijala.da li cemo u primjeru sa proizvodnjom secera uzeti radnika koji radi 500 sati ili cemo rad uzeti koji traje 600 sati? Pri utvrdjivanju vrijednosti necemo uzeti ni jedno ni drugo uzet cemo srednju vrijednost.kada se medjutim radi o samoj vrijednosti naprijed pobrojanih dobata vrijednost se nece odredjivati ni pod jednim od uslova.Primjenjuje se naravno prosjecno radno vrijeme npr.553.45hr za jednu tonu sto je

kako smo vidjeli iskaz drustvenog potrebnog radnog vremena te grane.U vezi s utvrdjivanjem radne snage treba ukazati jos na tri relevante cinjenice I:vrijednost radne snage nije niti moze biti staticka tj jednom zauvijek utvrdjena kateforija.Rijec je onecemu sto je podlozno stalnim a uz to relativno brzim promjenama.S jedne strane svakodnevno poboljsavanje zivotnih uvjeta i standarda ljudi uvodi sve veci broj dobara koje postaju nasusna potreba svakog covjeka.recimo sredstva higijene koristenje televizije vikend kuce itd.S druge strane sve veci i brzi rast produktivnosti i proizvodnih sposbnosti ljudi uopce mnoga dobra cini sve jeftinijim.npr.cijene automobila kompjutera kucanskih aparata odjevnih predmeta isl.prva pojava vodi ka sve vecem i brzem rastu vrijednosti radne snage a druga to cine suprotno njenom smanjivanju. II:razlicite sredine bile to prirodne ili kulturne imaju razlicite potrebe navike i ponasanje.Kinez ce se zadovoljiti da na posao ide biciklom,amerikanac ce traziti auto a afrikanac pjeske.Svi ti cinioci manje vise uticu na vrijednost radne snage. III:reprodukcija radne snafe ne podrazumjeca samo nadoknadu tj obnavljanje radnih sposobnosti .reprodukcija podrazumjeva jos i osiguranje radnickog potomstva.Odtud u vrijednost radne snage ulaze i potrebe njegovog domacinstva. Visak i ekstravisak vrijednost Visak vrijednost se stvara u procesu proizvodnje tj.procesu nastajanja novih vrijednosti.stvara ga zivi rad a ne kapital.Angazovani kapital je ona i onolika odrednica viska vrijednosti koliko se sam koristi za pribavljanje radne snage. Radna snaga koja je kupovinom angazovana u neposrednom procesu proizvodnje stvara zapravo visak vrijednosti.u primjeru koji je naveden receno je da je radna snaga angazovana za 400km dnevno.Posto zaposleni za zadovoljenje potreba rade samo polovinu radnog dana drugu polovinu provode u stvaranju viska vrijednosti.Izneseni primjer potvrdjuje da visak vrijednosti od 400km stopu viska vrijednosti ostvaruje za 100%. Stopa viska vrijednosti se racuna po sljedecem obrascu: v,=V/r * 100 ili v,=400/400 *100,v,=100% Pri tom su: V,-stopa viska vrijednosti v=masa viska vrijednosti r-vrijednost kapitala angazovan za kupovinu radne snage na velicinu stope viska vrijednosti uticu mnogi faktori.Tu je sama grana u kojij se djelatnost obavlja zatim je tu i uticaj monompola nivo produktivnosti subjekata itd.Kada su uslovi privredjivanja ispod prosjeka date grane tada ce se ostvarivati maximalan tj.extravisak vrijednosti.ekstravisak se moze objasniti i jos kao proizvodnja koja je obavljena u uslovima ispod drustveno potrebnog radnog vremena utvrdjenog na nivou radne grane.ekstravisak vrijednosti drugim rijecima ostvaruju oni proizvodjaci koji imaju najbolje uslove privredjivanja.s obzirom da se ti uslovi obezbjedjuju koristenjem savremenih tehnologija,savrsenijih sredstava za rad,boljom organizacijom isl.dakle visokim znanjem ,visokom produktivnosti,pokusaji da se ostvari ekstravisak je prvorazredna pogonska snaga ubrzanog razvoja.

Kapital i akumulacija Kapital je zajednicka imenica za sve ono sto se kao cinioci nalae u procesu proizvodnje.sam proces drustvene reprodukcije namece potrebu da angazovan kapital egzistira u velikom broju razlicitih oblika i da se prije svega nadje u obliku sredstava za rad,predmetima rada,gotovoj robi,potrazivanjima novcu isl. Ukoliko se radi o prostoj reprodukciji tj,obnavljanju proizvodnje na istim osnovama tada nabacka utrosenih cinilaca se obavlja prena naprijed utvrdjenim kolicinama odnosno vrijednostima.Prosta reprodukcija nije stanje koje karaterise razvoj danasnjeg svijeta. Da bi se reprodukcija mogla obnavljati na stalno uvecanim osnovama neophodan je dodatni kapital.Kapital iz kojeg bi se mogli obezbijediti dodatni proizvodni cinioci kako bi se oni angazovali za obavljanje reprodukcije na stalno uvecanim osnovama naravno postoji.Taj izvor kapitala treba traziti u samom sistemu reprodukcije.vrijednost se odredjuje semom c=sp+r+v.Sam proces reprodukcije podrazumjeva zanavljanje sredstava za rad i predmeta rada koje smo u semi iskazali kao sredstva za proizvodnju sp i radnu snagu r.Za prostu reprodukciju bi bilo dovoljno da se iz realizovane vrijednosti izdvoji onaj dio koji je u predhodnom ciklusu transformacijom prenio svoj dio vrijednosti na novi proizvod.Ako se medjutim zeli obaviti prosirena reprodukcija trebat ce se izdvojiti novi kapital za nabavku dodatnih sredstava za rad,predmeta rada i nove radne snage.Ako taj dodatni kapital trazimo u sferi drustvene reprodukcije njegov izvor moze biti samo visak vrijednosti. Iz dijela viska vrijednosti izdvaja se dio koji se koristi za nabavku novih tj.dodatnih cinilaca proizvodnje.Na taj nacin obezbjedjeni proizvodni cinioci koriste se upravo za obanvljanje reprodukcije na uvecanim osnovama. Koliko ce se viska vrijednost izdvojiti za potrebe prosrene reprodukcije ovisi prije svega od razvojnih ciljeva drustva tj razvojnih ciljeva pojednih subjekata.Ako smo odlucni da razvoj stalno ubrzavamo i povecavamo obim proizvodnje tada ce manji dio visak vrijednosti biti izdvojen ta druge namjene .Bit ce manje novca za podmirivanje potreba ljudi izvan nposredne proizvodnje,smanjivat ce se davanja socijalno ugrozenim slojevima drustva isl.S druge strane povecavat ce se izdvajanje za nove nabavke cinilaca proizvodnje. Svaki proizvodni ciklus donosi odgovarajuci iznos viska vrijednosti.Posto je tako stvoreni visak vrijednost cesto nedovoljan za ulaganje dodatnih proizvodnih cinilaca bit ce nuzno akumulirati visak vrijednosti iz nekoliko uzastopnih proizvodnih ciklusa.Tek nakon akumulirane odredjene sume novca moguce je pristupiti nabavci dodatnij cinilaca i njihovo ukljucivanje u jedan od novih reprodukcionih procesa.sam proces prikupljanja viska vrijednosti iz nekoliko ciklusa naziva se akumulacijom.Akumulacijom je kroz odredjeno vrijeme moguce pribaviti dovoljno novca za novi proces reprodukcije na uvecanim osnovama.akumulacija je postao termin za oznacavanje uspjesnosti firmi. Organski sastav angazovanog kapitala Pokretanje proizvodnje namece potrebu obezbjedjivanja odgovarajuceg iznosa kapitala.Angazovanje kapitala podrazumjeva njegovo optimalno rasporedjivanje na pojedine proizvodne cinioce.Koliko ce kapitala biti angazovano odredjeno je manje vise tehnoloskim procesima.Proizvodnja cak istih roba moze se utemeljicati na razlicitim tehnoloskim postupcima.Sve to moze uticati i na ukupnu kolicinu angazovanog kapitala i na medjuomjere samih proizvodnih cinilaca.

Radna snaga je sposobna da stvara vecu vrijednost od sopstvene vrijednosti:ona je dakle izvor viska proizvoda odnosno viska vrijednosti. U procesu proizvodnje angazovani kapital ne ucestvuje jednako u stvaranju viska vrijednosti.S jedne strane imamo kapital koji ne ucestvuje u stvaranju viska vrijednosti ,to je onaj dio kapitala koji se angazuje za nabavku sredtava za proizvodnju,dok sa druge strane imamo kapital cije angazovanje doprinosi stvaranju viska vrijednosti.u pitanju je onaj dio kapitala koji se angazuje za kupovinu radne snage .Odnos kapitala koji se angazuje za nabavku sredstava za proizvodnju naspram onog koji se koristi za pribavljanje radne snage naziva se organiskim sastavom kapitala. Vidjeli smo da se vrijednost robe ne odredjuje prema individualnim uvijetima privredjivanja vec posjecnim vaze za datu granu..Proizvodjaci ciji su uslovi privredjivanja losiji koji dakle trose vise vremena za proizvodnju datog dobra poslovat ce sa gubitkom.Obrnuta je situacija sa proizvodjacima koji postizu bolje radno vrijeme tj.nize od drustveno prihvatljivog radnog vremena.s obzirom sa se bolje tj,nize radno vrijeme postize poboljsavanjem produktivnosti ostaje i potreba subjekata da u tom pravcu stalno djeluju. Promjena strukture angazovanog kapitala u korist sve veceg rasta materijalne strane pokazatelj je rasta organskog sastava kapitala.Sto je organski sastav kapitala visi to su uslovi privredjivanja bolji.Sto su uslovi privredjivanja bolji sve su vece mogucnosti za rast viska i ekstraviska vrijednosti. Akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav Visak vrijednosti stvoren u jednom ciklusu nije najcesce dovoljan za kakvo ozbiljnije ulaganje.Da bi se obezbijedilo njegovo efikasno i funkcionalno ulafanje nuzno ga je iz vise uzastopnih proizvodnih ciklusa sakupiti i tako prikupljenim kapitalom zapoceti novu vecu reprodukciju.To drugim rijecima znaci da se iz akumuliranog viska vrijednosti nabave potrebni proizvodni cinioci u potpuno identicnim omjerima kako je bilo i u proslom slucaju. Akumulaciju uz nepromjenjeni sastav kapitala predstavit cemo na jednom prakticnom primjeru.Ako smo kapital od 150.00 km ulozili u podizanje secerane omjera 80%za prizvodnju a 20% u radnu snagu uz stopu viska vrijednosti od 100% sema organizovanog kapitala bi bila:

Kako sema prikazuje doslo je do uvecanja angazovanog kapitala na pozicijama k1 k2 k3.ulazuci novi kapital stanje se nece promijeniti i dalje ce stajati omjer 8:2.pri ovoj situaciji namece se pitanje kakvi su globalni ekonomski efekti? Visak vrijednosti koji je upotrebljen kao dodatno angazovan kapital uz nepromjenjeni organski sastav namece potrebu iznajmljivanja nove radne snage.Nova traznja za radnom snagom vodi rastu opste zaposlenosti.Ako postoji rezervna armija nezaposlenih akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav kapitala u privredi date zemlje stvarat ce pozitivne efekte.No u slucajevima kada ne postoji rezervna

armija nezaposlenih to uvijek kreira traznju kojoj ponuda radne sngae ne moze da odgovori.posljedice takvog stanja je rast najamnina. Ako se ostvaruje pretpostavljeni model porast najamnina neminovno vodi raspodjeli viska vrijednosti.Smanjivanje viska vrijednosti isto je sto i smanjivanje ukupne akumulativne sposobnosti subjekata,tj.drustva uopce. Smanjivanjem akumulativne sposobnosti drustva i privrede u cjelosti za posljedicu imaju nedovoljno izdvajanje viska vrijednosti u prosirivanje reprodukcije.nemogucnost organizovanja nove proizvodnje na novim prosirenim osnovama vodi usporenom rastu,a nerijeko i samoj stagnaciji drustva.akumulacija uz nepromjenjeni organski sastav bit ce faktor rasta u zemljama odnosno drustvima koje posjednuju relativno veliku armiju nezaposlenih.U slucajevima gdje nema rezervna armija nezaposlenih traznja za novom snagom vodit ce automatski rastu najamnina a rast najamnina smanjenju viska vrijednosti i niskoj akumulativnosti.Niska akumulativnost uvijek ima za posljedicu spor,nedovoljan i nepouzdan rast.Tavo stanje uvijek je preteca stagnacije ili pak sama stagnacija razvoj. Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala Akumulacija uz stalni rast organskog sastava kapitala prirodno je stanje razvojno orjentisanih drustava.To je kako bismo jos rekli pozeljan model razvoja privrede i drustva u cjelosti.radi se o modelu u kom se iz akumuliranog viska izdvaja veca suma za nabavku sredstava za proizvodnju u odnosu na ono sto se izdvaja za pribavljanje radne snage.Novoangazovani kapital odtud ima i povoljniji organski sastav od starog. Poboljsan organski sastav kapitala utice na:zaposljavanje,tehnicko-tehnoloski napredak,produktivnost,rast viska vrijednosti i akumulaciju isl. Podjemo li od pretpostavke da smo otpoceli gradnju secerane i dasmo za te potrebe predujmili kapital od 150.000 maraka i da je predujmeljeni kapital angazovan na nacin da je 80% uporebljeno za nabavku sredstava i predmeta rada a 20% za iznajmljivanje radne snage,uz stopu vrijednosti od 100%.akumulacija viska vrijednosti vrsi se kroz 5 godina a akumulirani kapital se angazuje u omjeru 9:1.Angazovana sredstva za proizvodnju se u deset godina svog rada trosenjem prenesu na novu vrijednost pa se otud ona zamjenjuju novim.Na osnovu iznesenog sema kapitala izgleda ovako:

Pri cemu su izneseni simboli Fa-fond akumulacije Ddn dohodak drustvene nadogradnje

Kako se iz gornje seme vidi dodatni kapital angazuje manje radne snage nego je to bio slucaj s pocetnim ulaganjem.posto je prenio citavu svoju vrijednost na novi proizvod ,po isteku dest godina i stari kapital reducira radnu snagu.ovaj model napm pokazuje da rast organskog kapitala vodi sporijem rasru a nerijetko i samom padu broja uposlenih.u nekim privrednim granama kadkada vodi i do pada opce zaposlenosti.akoje izneseni model realan namece se zakljucak da akumulacija uz porast organskog sastava kapitala ide na stetu zaposljavanja sa svim socijalnim problemima i posljedicama koji iz tog nuzno proizilaze.Privreda i drustva koja su spremna da iz akumulacije izdvajaju vise za nabavku sredstava za proizvodnju orjentisana su ka svom osavremenjivanju.Posljedicu osavremenivanja nalazimo u rastu produktivnosti sto i inije drugo do ostvarenje povoljnih uvjeta privredjivanja.Bolji uvjeti privredjicanja vode daljem rastu proizvodnje snizavanju troskova rastu viska vrijednostii novoj vecoj akumulaciji itd.visokoakumulativna preduzeca su sposobna da izdvajaju vise sredstava za ulaganje i nove kapacitete,ali i u druge prije svega tercijalne djelatnosti.Privreda osposobljena da neprekidno poboljsava organski sastav kapitala pruza moguscnost za nova ulaganja a s njim a i kreiranje novih radnih mjesra. Organski sastav kapitala i razvoj Akumulacija uz porast organskof sastava kapitala nezamjenjiva je pokretacka snaga razvoja privrede i drustva u cjelosti .Rijec je o modelu koji pociva na nastojanju privrednih subjekata da vrijeme koje se trosi za izradu odredjenog proizvoda spuste ispod drustveno korisnog prihvatljivog potrebnog radnog vremena tj.ispod vremena koje se iskazuje kao prosjek grane.I subjekti cije je individualno vrijeme iznad prosjeka moraju neminovno da ga dovedu ako ne ispod nivoa onda do nivoa prosjeka grane.Ukoliko to ne urade nece moci opstati u datoj grani.Da bi se popravili indivdualni uslovi privredjicanja tj.snizilo radno vrijeme na prosjek grane ili ispod prosjeka grane jedini nacin je rast produktivnosti.Akumulacija uz stalni porast organskog sastava kapitala strategija je dakle koja obezbjedjuje rast produktivnosti poboljsavanja uslova privredjivanja i stalni rast viska vrijednosti i vece akumulacije.Akumulacija uz porast organskog sastava kapitala je bez sumnje osnovna pretpostavka rehnicko-tehnoloskog napretka a samim tim i cinilac rasta ne samo privrede neke zemlje vec i drustva u cjelosti.model je ujedno i pokazatelj koji najvise govori kako i zasto privrede razvijenih zemalja rastu kako i zasto dolazi do njihovog sve ubrzanijeg razvoja te kako i zasto zemlje siromasnog svijeta ostaju trajno u razvojnoj poziciji u kakvoj jesu. Obrt kapitala U procesu reprodukcije angazovani kapital se mora rasporediti na nacin da se dijelovi tog kapitala sralno nalaze u pojedinim reprodukcionim fazama . Nacin koji osigurava postepeni kontinuitet.Pocetno angazovan kapital ne ostaje u pojedinim reprodukcionim fazama neogranicen.Svojim transkormisanjem tj.prelaskom iz jednog oblika u drugi,on se krece dajuci pri tom novom obliku novi sadrzaj.Prelaskom kapitala iz jednog oblika u drugi zavrsena je pretpostavljena mu funkcija i okoncan jedan njegov ciklus.novi ciklus podrazumjeva aktivnost u okviru nardne namijenjene mu funkcije i tako redom sve dok se ne vrati u svoje prvobitno stanje.stalno kretanje angazovanog kapitala u procesu reprodukcije nazivamo kruzni tok.kruzni tok kapitala je zapravo njegovo kretanje od pocetne faze kroz druge faze kroz druge faze i njihove cikluse da bi se poslije stanovitog vremena ponovo nasao u obliku u kom je zapoceo svoj kruzni reprodukcioni tok.reprodukcioni ciklus zapocinjje predujmljivanjem novcanog kapitala.Za novac se kupuju sredstva za proizvodnju i radna snaga.u procesu proizvodnje dolazi do spajanja sredstava za proizvodnju s iznajmljenom radnom snagom.Spajanjem proizvodnih cinilaca pribavljene rove tj.sirovine mjenjaju svoj raniji oblik pretvarajuci se u sada gotove proizvode.gotovi proizvodi odlaze

na trziste dakle do potrosaxa,da bi se njihovom prodajom dobio novac.time je jedan kruzni tok zavrsen.Za dobiveni novac kupuju se novi proizvodni cinioci tj.dijelovi u predhodnoj proizvodnji,utrosena sredstva za rad sirovine i radna snaga.time su stvorene nuzne pretpostavke za otpocinjanje nove proizvodnje tj.sljedeci reprodukcioni ciklus.proizvodni ciklus se nastavlja odmah po zavrsetku cilusa jedne faze.i upravo je to imanentno sistemu reprodukcije.Predujmljeni kapital je naime rasporedjen u omjerima i kolicinama na nacin da se reprodukcioni tok moze odvijati neprekidno.prodajom gotovih proizvoda kapital je prosao jedan citav kruzni tok.Okoncavanje jednog kruznog toka pokazatelj je da se kapital u procesu reprodukcije oplodio.U novi proizvodni proces on se vraca s akumulacijom tj.uvecan. Kruzenje angazovanog kapitala kroz sistem drustvene reprodukcije moze se prikazatina sljedeci nacin: N-Rsprs....P...R'-N' Kao sto se iz navedene matrice vidi,kruzni tok zapocinje s kapitalom koji se nalazi u obliku gotovine tj.novca.Novcem se nabavljaju potrebne robe,odnosno,sredstva za proizvodnju i radna snaga.Gornja nam matrica takodjer pokazuje da kruzno kretanje kapitala ima i vrijeme svog trajanja.Duzina vremena od prvog angazovanja do povratka kapitala u njegov pocetni oblik bitna je odrednica kolicini novca koja se korsti u jednom reprodukcionom ciklusu. Vrijeme obrta kapitala Vrijeme obrta kapitala cini onaj period u kom angazovani kapital iz svog pocetnog oblika prolazi kroz niz razlicitih transformacija da bi se na kraju ponovo vratio u pocetno stanje.posmatrajuci kruzni tok kapitala nije tesko uociti dva njegova oblika lahko prepoznatljiva perioda.Jedan period se odnosi na angazovanje kapitala a drugi za sferu proizvodnje.Otud se kruzni tok angazovanog kapitala i moze posmatrati u okrviru dva relativno homogenizirana vremenska perioda.Prvi je vrijeme proizvodnje a drugi vrijeme prometa.vrijeme proizvodnje podrzaumjeva vezivanje kapitala u samom procesu rada.u pitanju je vrijeme u kom je kapital spojen s radnom snagom.To je zapravo onaj dio vremena u kom se stvara nova vrijednost.Sve dok je radna snaga spojena s predmetima rada i sredstvima za rad traje i vrijeme proizvodnje .kolilko ce taj proces trajati ponajvise zavisi od tehnoloskih postupaka ali i vrste sredstava koja se koriste u procecu proizvodnje,zatim koristenih materijala,vrste proizvoda koji se tim procesom stvaraju radnika isl. Kod nekih proizvodnih procesa tehnologije mogu zahtjevati angazovanje kapitala cak i ona kada sredstva za proizvodnju nisu spojena sa radnom snagom. Tipican je primjer poljoprivredna proizvodnja .vrijeme dok posijani usjev nice odnosno sazrijeva kapital nije spojen s radnom snagom.sve dok je kapital vezan za proces proizvodnje on je u cjelosti radno angazovan.vrijeme prometa je onaj period koje protekne u pribavljanju sirovina,odnosno prodaji gotovih proizvoda.Rijec je o onom periodu u kom se kapital nalazi u funkciji nabavki neophodnih proizvodnih cinilaca odnosno prodaje gotovih proizvoda.dijeli se na vrijeme nabavke i vrijeme prodaje.vrijeme nabavke je onaj period vezivanja kapitala vrijeme prodaje.vrijeme nabavke je onaj period vezivanja u kojem kapital nakon zavrsene faze proizvodnje tj.njegova transformisanja u konkretan proizvom ceka svog kupca odnosno prodaju i samu naplatu.da bi se stekla cjelovita slika kruznog toka kapitala i znacaja duzine vremena njegova angazovanja u nastavku slijedi sema:

Ako pretpostavimo da je proizvodni kapital tehnoloski vezan o da se u tom smislu vrijeme angazovanja ne moze znacajnije mjenjati,u fazi prometa dakle nabavi i prodaji moze se boljom organizacijom smanjiti na polovinu preasnjeg vremena.polazeci od ovog sema bi izgledala ovako:

Na tim osnovama ustedjeni kapital moze se upotrijebiti u druge namjene.on se moze upotrijebiti za prosirivanje proizvodnih kapaciteta firme koja je imala tu ustedu.to je zapravo primjer kako se za istu sumu predujmljenog kapitala moze obezbjediti veca kolicina roba,u odnosu na stanje koje je bilo u predhodnom slucaju. Stalni i opticajni kapital Transformacija kapitala iz jednog oblika u drugi ne desava se na isti nacini kod svih njegovih dijelova.prisutna je prije svega razlika u transformisanju proizvodnog u odnosu na prometni kapital.kod kapitala koji smo karakterisali kao prometni ta transformacija je posve jednostvan.imamo novac i za novac pribavljamo neophodne proizvodne cinioce tj.sredstva za rad,predmete rada i radnu snagu.Stanje je identicno i u slucaju transformacije gotovih proizvoda u novac.Roba se naime proda a od kupca se dobije novac.kada je u pitanju rijec o transformaciji sredstava za rad ,predmeta rada i rande snage stanje je potpuno drugacije.Sva ta tri cinioca imaju potpuno razlicitu transformaciju.sredstva za rad tj,masine alati cijelom svojom supstancom ulaze u proces proizvodnje i nakon nekog vremena se istrose,ali iz procesa izlaze nepromjenjena.nakon nekog vremena ta se sredstva moraju zamijeniti da bi se zapoceo novi proces proizvodnje.Posto se ova sredstva trose u ciklusu tek neznatno nazivamo ih stalnim ili postojanim.Druga je stvar sa predmetima rada posto se taj dio cijeli transformise taj dio kapitala se naziva promjenjivim ili opticajnim kapitalom. Stalni ili opticajni kapital Sredstva za rad dakle stalni ili postojani kapital tokom svoje upotrebe postepeno se trose.Moze se relativno lako procijeniti koliko ce svako sredstvo imati svoj radni vijek ili radni ucinak.onoliko koliko se procijeni vijek trajanja sredstava za rad toliko ce ona prenositi svoju vrijednost na novi proizvod.amortizacija je postepeno smanjivanje vrijednosti sredstava za rad i njihovo prenosenje na novu vrijednost.izdvajana novcana sredstva kroz sistem amortizacije cuvaju se na posebnom racunu tj.na amortizovanom fondu.kada se sredstva za rad potpuno istrose uzima se novac iz amortizacijskog fonda i za njega kupuju nova. Postepeno trosenje sredstava za rad naziva se rabacenje.osim normalnog rabacenja i prenosenja na novi proizvod imamo i kategoriju moralnog rabacenja.rijec je o pojavi gdje je sredstva potrebno zamijeniti iako nisu istrosena.razlog tome je modernizacija masina .ako se u radnom vijeku sredstava za rad dese veci kvarovi zatim obave generalni remonti ugrade dijelovi s novim sadrzajem ,zamijeniti

staro za novo ,cime im se produzava radni vijek za vrijednost tih radova povecava se vrijednost.sitne opravke naravno nece mijenjati vrijednost proizvodu. Promjenjljivi ili opticajni kapital Angazovani kapital u obliku predmeta rada i radne snage u cijelosti ulazi u proizvodni proces,a iz procesa izlazi utrosen u cjelosti.predmeti rada odnosno sirovine i drugi materijalni u toku proizvodnog procesa mjenjaju u potpunosti svoj oblik,transformisu se u drugi tj.u gotov proizvod.za novu proizvodnju nuzno je pribaviti nove sirovine i materijale.kapital koji je u funkciji pribavljanja odnosno iznajmljivanja radne snage poslije svakog proizvodnog procesa u cjelosti biva utrosen.iznajmljena radna snaga nakon obavljenog posla mora obnoviti svoju radnu energiju.Obnova njihove energije je pretpostavka da se oni mogu ponovo ukljuciti u naredni proizvodni proces.prodajom novostvorene vrijednosti odnosno prodajom tim radom stvorenih dobara,osigurat ce se kapital koji je utrosen kao radna energija u prethodnom proizvodnom ciklusu.kapital koji se angazuje za nabavku predmeta rada i iznajmljivanje radne snage nije postojan.on se u toku radnog procesa u cjelosti utrosi prenoseci pri tom citavu svoju vrijednost na novi proizvod. Oplodjeni kapital-iskaz renatbilnosti ulaganja Svrha ulaganja u proces drustvene reprodukcije kako smo ranije istakli jeste oplodnja kapitala. Motiv ulaganja zapravo i jeste oplodjivanje kapitala.Oplodjivanje kapitala je upravo ono sto pokrece poduzetnike da se angazuju na tom poslu..pri izboru djelatnosti odnosno sredine u koju ce kapital uloziti ,vrednuje se i veliki broj razlicitih pretpostavki.Jednu od njih cine troskovi proizvodnje

Troskovi proizvodnje i cijene kostanja Ulaganje kapitala podrazumjeva prije svega pribavljanje proizvodnih cinilaca.Sredstva za ras se postepeno trose prenoseci pri tom samo manji dio svoje vrijednosti na novi proizvod .Predmeti rada u proizvodnom procesu se trose u cjelosti.rijec je zapravo o procesu njihovog transformisanjatj.prelaska jednog oblika u drugi.Odtud predmeti rada u cjelosti vrijednost prenose na novi proizvod.iz dosad recenog vidimo kako je za organizovanje ma kakve proizvodnje neophodno predujmiti odgovarajucu kolicinu kapitala rasporedjujuci ga na razlicite proizvodne cinioce.Jedan njegov dio kako smo to istakli ne utrosi se u cjelosti.otuda je neophodno razgraniciti ono sto zovemo predjumljenim kapitalom i angazovanim kapitalom od utrosenog.u procesu proizvodnje utrosen kapital se drugim rijecima transformisao u novi oblik .Cjelokupni iznos utrosenih sredstava sada se prenosi na novi proizvod to je upravo onaj dio kapitala koji je angazovan za pribavljanje predmeta rada.i za iznajmljivanje radne snage.u procesu proizvodnje se uz vec navedeno djelimicno utrose i sredstva za ras.Kroz sistem amortizacije taj se trosak prenosi na novi proizvod.utroseni kapital u procesu proizvodnje tj.utroseni predmeti rada i radna snafa i utroseni dijlovi sredstava za rad ciji je drugi izraz amortizacija zajednickim imenom nazivamo troskovima proizvodnje. Npr.kapital od 1.200.000km ulozimo u podizanje fabrike secera.Predujmljena srestva tj.iznost od 1.200.000 angazovana su na nacin sto smo za nabavku predmeta rada izdvojili 300.000km i radne snage 200.000km.U jednom proizvodnom procesu koji traje 90 dana prosizvede se 210.000kg secera.Troskovi sredstava za rad tj.stalnog kapitala iznose 12% godisnje ili 3% po jednom proizvodnom ciklusu.od sume 1.200000 km utroseno je 521.000km za 210000kg secera.Podjelimo li troskove tj.512.000 s brojem proizvedenih jedinica dakle sa 210.000 dobit cemo iznos od 2.45 sto cini cijenu jednog kilograma secera.uz jednako angazovani stalni kapital i dvostruko angazovani

promjenjivi kapital mogli bismo obezbijediti kolicinu secera od 420.000kg,te bi tako rentabilnost secerane podigli za 2%.uprkos dvostruko vecem povecanju proizvodnje trosak sredstava za rad,amortizacija je ostala fiksna.Odtuda tu vrstu troskova nazivamo fiksnim.jednak rast ulozenog i utrosenog opticajnog kapitala vodi jednakom rastu kolicine proizvedenog secera.Ti se troskovi nazivaju proporcionalnim.proporcionalni troskovi su oni troskovi kod kojih rast ili pad utrosaka pojedinih cinilaca vodi rastu ili padu kolicine proizvedenih jedinica. Rentabilnost poslovanja i profitna stopa U primjeru sa fabrikom secera se vidi da boljim iskoristacanje postojecih kapacicteta cijenu secera je moguce smanjiti za o.o5 km.isti angazovani stalni kapital tj.masine,oprema,alati itd.moze da osigura vecu proizvodnju i snizenje troskova po jedinici proizvoda.ako fabrika proizvede 420.000kg secera u jednom proizvodnom ciklusu-90dana,snizavanjem cijena fabrika ostavruje dobit za 21.000km a u toku godine je moguce naciniti 4 proizvodna ciklusa pa bi dobit po toj osnovi bila 84,000km. Da bismo utvrdili profitnu stopu u obzir se mora uzeti predujmljeni kapital.Zbog cega se pri utvrdjivanju profitne stope mora uzimati ukupno predjumljeni a ne utroseni kapital?Angazovanje kapitala podraumjeva njegovo radno vezanje.ako je kapital radno-tehnoloski vezan on se ne moze upotrijebiti za kakve druge svrhe.za utvrdjivanje profita i profitne stope otud se u obzir mora uzeti cjelokupni kapital.ukupno predujmljeni a tim i angazovani kapital iznosi 1.200.000 km stepen opljodnje,tj.profitnu stopu racunamo na sljedeci nacin: Ps,=v/K,ps,=200.000/1.200.000 *100%,ps,=16,67%; Predujmljeni kapital u iznosu od 1.200.000km ostvario je samo u jednom ciklusu 16,67% profita.Ako se ciklus proizvodnje obnovi 4 puta za godinu dana ulozeni kapital ce ostvariti godisnji profit od 66,68% Ekstraprofit ka iskaz rentabilnosti Ekstraprofit ostvaruju ona preuzeca cije je individualno vrijeme ispod drustveno potrebnog.podjemo li od predpostavke da je cijena secera 3,35km i da predstavlja prosjecnu vrijednost,tj.cijenu utvrdjenu mjerilima prosjecnog,svako smanjivanje troskova proizvodnje ispod tog nivoa dovodi do stvaranja extraprofita.Uz novododati kapital,tj.dio kapitala koji se koristi za nabavku novih odnosno dodatnih kolicina sirovina i iznajmljivanje nove radne snage,fabrika ce smanjiti troskove proizvodnje za 0.05 km po kg .novi elementi za stvaranje kapitala:stari kapital 1.200.000km,novododati kapital 500.000km visak vrijednosti 400.000km i extraprofit 21.000km pa tako profitnu stopu racunamo na sljedeci nacin: Ps,=v+ep/K,ps,=400.000+210000/1,700,000*100%,ps,=24,76%; Ova sema pokazuje da smo u samo jednom ciklusu dobili profit od 24,76%.za godinu dana ce se to uvecati za 4*.Iz ovog primjera kazemo da je poslovanje za nasu fabriku doista rentabilno.Ali ne treba zaboraviti da su njihovi uvjeti privredjivanja puno bolji od prosjeka grane.tako ono ostvaruje manje troskove od drustveno priznatih,sto je osnovni razlog njenog visokorentabilnog poslovanja.

RASPODJELA Kolicina materijalnih dobara proizvedenih u jednom drustvu u datom vremenu predstavlja drustveni proizvod.kako je drustveni proizvod komponovan od raznih materijalnih i nematerijalnih cinilaca njegovi pojedinacni dijelovi isto kao sama cjelina predmet su raspodjele.Njihov cjeloviti iskaz su bruto i neto proizvod .Da bi se izvrsila preraspodjela drustvenog bruto i neto proizvoda neophodno je predhodno sagledati tj.uvrditi njihove velicine.sagledavanjem i ocjenom tih velicina obezbjedjuju se pretpostavke za njihovu nadoknadu iz novostvorene vrijednosti.Tek se njihovom nadoknadom stvara mogucnost nastavka novog proizvodnog procesa.drustveni proizvod komponuju minuli i novostovreni rad.iz novostvorene vrijednosti raspodjelom moraju biti osigurana utrosena sredstva minulog rada i utroseni zivi rad.Bez nadoknade minulog i zivog rada proizvodnju nije moguce otpoceti.Raspodjelom je neophodno osigurati nadoknadu utrosenih predmeta rada i sredstava za rad,jer bez tih cinilaca radna snaga ne moze poceti novu reprodukciju.Proces raspodjele isto tako podrazumjeva i raspodjelu ukupnog fonda drustvenog rada po djelatnostima.Srazmjernom raspodjelom ukupnog drustvenog fonda rada obezbjedjuje se ravnomjerna proizvodnja materijalnih dobara.Na taj nacin se osigurava cjelovito podmirivanje-zadovoljavanje potreba ljudi.Raspodjela podrazumjeva i diobu onog dijela novostvorene vrijednosti u kojoj je ucestvovala radna snafa.U pitanju je onaj dio novostvorene vrijednosti koji doprinosti nadoknadi utrosene radne energije.Utvrdjuje se ucinak svakog pojedinca u nastajanju nove vrijednosti.Raspodjelom se takodjer utvrdjuje i velicina viska vrijednosti i njegovo prerasporedjivanje za razlicite namjene.Radi se o rasporedjicanju viska vrijednosti na onaj dio koji ide za podmirivanje potreba ljudi izvan sfere neposredne proizvodnje.Najamnina ili licno dohodak najznacajniji je element raspodjele.Stanje i pravac kretanja najamnine najvise utice na velicinu onog dijela novostvorene vrijednosti iz kojeg se osigurava materijalni interes vlasnika kapitala.cilj svakog ulaganja je oplodjivanje kapitala.Predujmljeni kapital moguce je angazovati u razne oblasti aktivnosti tj.razne privredne grane.Ovisno o vrsti aktivnosti,privrednoj djelatnosti,mjestu i vremenu angazovanja imat cemo razlicit ne samo stepen vec i nacin oplodnje kapitala.Raspodjela drustvenog fonda rada je bez sumnje tehnicko pitanje.Nuzno je utvrditi te velicine i iz novostvorene vrijednosti izdovojiti odgovarajuce iznose za njihovu nadoknadu. Najamnina-iskaz vrijednosti radne snage Da bi se covjek odrzao u zivotu mora stalno da zadovoljava razlicite potrebe.posto se u prirodi nalazi posve malo slobodnih dobara koja bez posebnog prilagodjavanja mogu zadovoljiti kakvu ljudsku potrebu ona se moraju stalno proizvoditi.proizvodnja moze biti organizovana kao individualni ili pak kao grupni tj.zajednicki rad.kao zajednicki rad ona je puno poznatija.to je danas apsolutno vladajuci nacini proizvodnje najveceg broja dobara koja se koriste za zadoboljavanje potreba .organizovanje proizvodnje u kojoj ce biti ukljucen sto veci broj ljudi,prije svega podrazumjeva pribavljanje proizvodnih cinilaca.ti cinioci moraju biti prikupljeni u istom vremenu i na istom prostoru.pribavljanje i ukljucivanje radne snage u proizvodni proces namece potrebu utvrdjivanja cijene rada ,njenog vremenskog angazovanja,kontrole obavljenog posla,obracuna radnog ucinka,zastite interesa radnika,zastite interesa poduzetnika i tako redom. Najamnina,pojam! Ako je covjek ukljucen u proizvodni proces,tj.u zajednicko stvaranje bilo kakve nove vrijednosti prvi problem koji se namece je utvrdjivanje njihovog doprinosa stvaranju vrijednosti novog proizvoda.osim toga ostaje i pitanje kako raspodjeliti ono sto cini produkt njihovog zajednickog proizvoda.kolicina ulozenog rada u zajednicki stvorenoj vrijednosti upravo i cini vrijednost radne snage.radna snaga i ne mze da ima drugu i drugciju od one koja je svojim sopstvenim trosenjem tj.utroskom covjekove

engergije uradjena u proizvod koji je sama stvarala.Vrijednost radne snage pojedinca utvrdjuje se njegovim konkretnim doprinosom zajednickoj vrijednosti.i upravo ta kolicina rada dakle rad samog pojedinca koji se nalazi u zajednickoj vrijednosti radne snage sadzrane u novostvorenoj vrijednosti,upravo odredjuje njenu individualnu vrijednost.Posto se vrijednost individualnog rada u zajednickom radu iskazuje novcem najmanona se moze definisati kao novcani izraz vrijednosti rada tj.radne snage. Velicina najamnine Vrijednost radne snage odredjuje se velicinom rada tj.kolicinom radne energije koja se utrosi u datom proizvodnom procesu.naprijed iznesena konstatacija je ipak apstrakcija.Ona naime nije realni pokazatelj.Mi jos uvijek pouzdano ne znamo:koji su to materijalni ili u novcu dati iskazi vrijednosti radne snage?Da se i ne govori o tome kako naprijed iznesena opaska ne pruza ni minimum informacija kako se do opipljivog iskaza vrijednosti radne snage dolazi?s obzirom da je neophodno obezbijediti dobra koja su potreba za prezivljavanje do sto neko stvori sva dobra koja je pojedinac proizveo i upetrijebio za obnovu recimo jednodnevno utrosene energije cini odrednicu vrijednostradne snage.tek obnovom utrosene energije on ce moci zapoceti novi proizvodni proces.Sve sto mu je neophodno za obnovu radom utrosene energije on bi trebao i sam da proizvede.Ako to sam ne proizvede do tih dobara moze doci zajednickim radom utrosene energije.razlicite prirodne i drustvene sredine namecu razlicite zahtjeve u zadovoljavanju potreba radnika.NPR.radnik u kini ce se zadovoljiti da na posao ide biciklom,u africi ce radnici na posao ici pjeske dok ce u americi radnici zahtjevati auto.u sibiru ce ljudi nositi tople bunde i jesti visokokaloricnu hranu dok ce ljudi na mediteranu zadovoljiti se vindjakom i hranom s vise ugljenhidrata.najamninu ne odredjuju samo potrebe radnika vec i potrebe njegove porodice.rijec je dakle o uvecanju najamnine u onom iznosu koliko kosta skolarina zdravstvo,kultorno izdizanje itd;pojava je sire poznata pod izrazom potrosacka korpa.radi se o pracenju stanja i kretanja dobara koja su relevantna za mjesecno prezivljavanje cetveroclane porodice.u 2000 godini u bih potrosacka korpa je iznosila 460km.treba reci i da je najamnina historijska kategorija .jednom utvrdjena ona ne ostaje staticna. Promjena najamnine kao novcani izraz vrijednosti radne snage ,najamnina nije staticna vec promjenjiva.Pad odnosno rast najamnina gotovo je uobicajena pojava.uzroci padu ili rastu najamnine mogu biti razliciti .Kada dolazi do rasta produktivnosti u proizvodnji dobara koja ulaze da tako kazemo u potrosacku korpu,mjenjat ce se i najamnina.Ako dode do rasta produktivnosti u proizvodnji hrane,odjevnih predmeta,obuce,gradnje stanova to ce dovesti do pada cijena pomenutih proizvoda .Recimo da je rast produktivnosti u proizvodnji vodio opcem padu cijena i da je taj pad cijena uticao na smanjivanje vrijuednosti potrosacke korpe sa 460 na 350 km.Potrosacka korpa cija je vrijednost sada 350km vodice smanjivanju vrijednosti radne snage a smanjivanje vrijednosti radne snage,smanjivanju najamnine.ponuda i traznja na trzistu radne snage takodjer su relevantne odrednice stanja i kretanja najamnina..Ako je ponuda radne snage na trzistu relevantno visoka realno je ocekicati pad najamnina ,naravno i obrnuto. Do kojih granica moze ici smanjivanje tj.povecanje najamnina? Kada se radi o smanjivanju najamnine uzrokovanom rastom ponude na trzistu radne snage smanjivanje moze ici do granica ugrozavanja egzistencije radnika tj.radnicke porodice. Kada je medjutim na trzistu radne snage manja ponuda od traznje tada neminovno dolazi do rasta najamnina.Granice toga rasta cine ostvareni visak vrijednosti.Najamnina moze rasti do visine viska

vrijednosti.Ako bi doslo do rasta najamnine iznad tog iznosa tada bi se ugrozila osnovna reprodukciona supstanca. Ako rast najamnina dovodi do ugrozavanja osnovne glavnice tj.ugrozavanja vrijednosti predujmljenog kapitala,posljecia takvog stanja je bankrot i nestanak. Nije pozeljan a nije ni dobro ni enormni pad ni enormni rast najamnina.Konacno i monetarne promjene uticu na stanje i kretanje najamnina,Kada dolazi do pada tj rast vrijednosti novca tada dolazi i do promjena vrijednosti radne snage.rast vrijednosti novca=smanjivanje najamnina,pad vrijednosti novca=rast najamnina. Ko i na koji nacin odredjuje iznos najamnine? Kao nocani izraz vrijednosti radne snage najamnina se kako smo vidjeli utvrdjuje kolicinom dobara koja su neophodna za obnavljanje radom utrosene energije.Kolicina tj.vrijednost dobara koja se utrose za obnovu energije okvirna su odrednica iznosa nova koja se isplacuje radniku za obavljeni rad. Valja odmah naglasiti da su interesi poslodavca i interesi radnika uvijek medjusobno suprostavljeni.Poslodavac uvijek zeli da najamnina bude sto je moguce manja dok radnik nastoji da ona bude sto veca.s obzirom na probleme suprostavljenih interesa,udruzenja radnika kroz sindikate i kolektivne ugovore utvrdjuju odnose ispod kojih se najamnina ne moze smanjivati.kolektivnim ugovorima radnika i poslodavca zaposlenim se garantuje i dvodnevni odmor u svakoj sedmici zatim placeni godisnji odmor u toku osmosatnog radnog dana topli obrok itd.u slucajevima gdje se radnici tj sindikat ne uspije dogovoriti sa poslodavcima intervenise drzav.Nesporazumi sindikata i poslodavaca rjesava se najcesce obustavama rada .posto strajkovi donose stete ne samo drzavi vec i radnicima pa i drustvu u cjelini drzava obicno posreduje u takvim slucajevima.drzava obezbjedjuje nadoknadu radnicima ako bez svoje krivice ostanu bez zaposlenja.Tu su jos programi drzave znacajni za obezbjedjicanje zdravstvenog i penzionog osiguranja,invalidske zastitie i socoijalne pomoci. OBRACUNAVANJE I PLACANJE NAJAMNINE Nacin obracuna i isplata najamnine u pojedinim razdobljima razvoja ljudskog drustva bilo je drugacije ,od isplate u naturi sto je karakterisalo sisteme pretkapitalistickih drustveno ekonomskih formacija do danasnjih modela i oblika u kojim se koriste najsavremenije tehnike pracenja i obracuna ucinka radnika.Isplata se vrsi gotovinom,bezgotovinski,upotrebom elektronskog novca itd.Metode obracuna ucinaka: 1.prvi je onaj gdje se najamnina obracunava po duzini vremena provedenog na radu. 2.gdje se obracun vrsi po kolicini izvresnog posla-obracun po komadu. Najamnina prema vremenu Obracunavanje najamnine prema vremenu provedenom na radu najstariji je nacin obracuna ucinka radnika.rijec je o obracunavanju ucinka na osnovu druzine radnog vremena koje je radnik proveo na poslu..Vrijeme provedeno na radu moze se sagledavati kao jednodnevni,nedjeljni i mjesecni boravak na radu.radniku se u tom smislu odredjuje dnevna,mjesecna ili sedmicna plata .Za najamninu koja mu se na taj nacin obracunava zahtjeva se od radnika da provede na poslu unaprijed utvrdjeno vrijeme izvrsavajuci zadatke. Namece se potreba dvostrane kontrole:

Prva je kontrola vremena dolaska odnosno odlaska s posla i drugo da li na poslu radi u skladu sa postavljenim radnim normama.Firme ciji je proizvodni proces odredjen tehnoloskim postupcima kontrola dolaska i odlaska i boravka na poslu odredjena je u okviru sistema portirske sluzbe..Kontrola izvrsavanja poslova tj.kontrola intenziteta rada se obavlja u okviru posebno odredjene sluzbe ili kroz sistem pokretne trake.Obracun ucinka namece katkad i obavezu uposlenom da izvrsi zadatu kolicinu tehnickih operacija napravi odgovarajuci broj proizvosa ili pa ostavi propisane a nemjerljive proizvode. Najamnina po komadu Polazi od teze da se radnik mnogo vise zalaze ako se utvrdi cijena po jednoj operaciji koju obavi odnosno cijena svakog proizvoda koji on izradi.ovaj pristup obracunavanju i nagradjivanju radnika na prvi pogled moze da izgleda privlacnim i stimulativnim za zaposlene.radnik je uvijek u stanju da izracuna koliki mu je dnevnik nedjeljni ili mjesecni ucinak.Obracun prema komadu ne namece obavezu stroge kontrole dolazaka i odlazaka radnika na posao i sa posla.taj sistem obracunavanja najamnine medjutim namece obavezu evidentiranja ucinka isto kao i pojacanu tehnicku kontrolu proizvoda odnosno kontrolu obavljenih radnih operacija.obracun po komadu se u nekim slucajevima moze pratiti kao ucinak pojedica a u drugim kao ucinak kolektiva.nagradjivanje prema broju proizvedenih kolmada ne iskljucuje obavezu dolazaka i prisustvovsanja radnika na poslu.U slucajevima gdje tehnologija diktira broj i raspored radnih mjedta odnosno zadatak kontrola dolazaka i boravka je neizbjezna.Obracun ucinka prema broju proizvedenih komada uz standardne modele pojavljuje se jos i relativno velik broj raznih varijanti.od posebnog je znacaja varijanta normi.Radniku se odredi koliko komada i operacija mora dnevno da uradi .Za tu normu njemu se obezbjedjuje njegova najamnina. Drugi vidovi najamnine uz naprijed iznesene oblike najamnine tj.najamninu po vremenu i najamninu po komadu koje bismo mogli okarakterisati kao standardne imamo takodjer i veliki broj njihovih modaliteta.npr.jedan od modela su stimulansi npr.za stednju utroska materijala,zatim smanjivanje skarta,podsticanje inocvacija ,prestanak pusenja itd.U slucajevima koji su izneseni firma na postojeci obracun dodaje i odgovarajuci iznos kojim uvecava ugovorom utvrdjenu najamninu.Ona to radi kada utvrdi da joj u ukupnoj ekonomiji to donosi vise.usteda materijala kojem doprinose radnici vodi smanjenju troskova poslovanja i povecanju dobiti.Na koji nacin i u kojim iznosima ce poslodavac nagraditi radnike to ce ovisiti od svrhe podsticanja radnika na stednju materijala.Najcesci a nerijetko i najbolji nacin je primjena procenta na zaradu.Povecanjem najamnina firma takodjer moze da podstice vece angazovanje zaposlenih na inovacijama.Nagradjivanje vjernosti je nesto sto je dugo poznato kao sistem dugogodisnjeg rada u istoj firmi.Firma ne stimulise samo povjerenje vec i samo iskustvo a samim tim i radni staz.Istrazivanja obavljena u Japanu govore da radnici nepusaci donose firmi vise od pusaca.Naime pusaci prave cesce pauze i idu s posla radi cigareta,takodjer poznato je da su oni vise bolesni a ometaju i narusavaju zdravlje radnika koji ne puse.Da bi zaposlene odvikli od duhana ukljucivali su i porodice koje su pratile napredak.desavalo se da zena prijavi muza firmi iako ce joj to samo smanjiti najamninu. Ucesce zaposlenih u profitu firme U nekim razvijenim zemljama svijeta prije svega u Americi i zapadnoj Europi sve je vise kompanija koje dio svog profita ustupaju zaposlenima kroz formu akcija.na taj nacin zaposleni postaju suvlasnici firmi u kojima rade.Zaposleni u takvim slucajevima firmu sve manje dozivljavaju kao tudju vec kao svoju vlastitu.Buduci da akcije donose dividendu to povecava njihova ukupna primanja.Vlade

pojedinih zemalja sve vise i cesce posticu firme da ustupaju zaposlenim dio profita i da ih na taj nacin ucine suvlasnicima kompanije.SAD je donijela zakon koji oslobadja poreza na profit firme koje daju akcije svojim zaposlenicima. NAJAMNINA I KUPOVNA MOC Najamnina je podsjecanja radi novcani iskaz vrijednosti radne snage.Posto se vrijednost radne snafe odredjuje kolicinom dobara neophodnih za odrzavanje radnika i njegove porodice u stanju radne sposobnosti ,ostaje pitanje koji bi iznos radnik trebao da dobije za svoj rad? Da li je to iznos potrosacke korpe? Naravno da ne S obzirom da prost rad u istoj jedinici vremena stvara manju vrijednost od slozenog rada mora da bude i slozen rad vise biti placen.gornja granica najamnine je odredjena slozenoscu rada koju ona predstavlja,tako cemo najamninu posmatrati kao:nominalnu,realnu i relativnu. Nominalna najamnina Nominalna najamnina je iznos novca koji radnik prima od poslodavca za svoj rad.Taj nam iznos pokazuje koliko zaposleni u svakoj zemlji prima dnevno,sedmicno,mjesecno ili cak i godisnje na ime svog rada.U SAD-u radnik prima za mjesecni rad 1.500$ u njemackoj 2.500 maraka,Sloveniji 1000tolara u BiH 500km.Kao sto se vidi svaka zemlja ima svoje kriterije i vrednovanja prilikom obracuna i isplate najamnine.U sadu se najamnina prikazuje kao godisnji obracun a najamnina se prima sedmicno.U Evropi je to sasvim drugacije pa je najamnina mjesecno primanje .Nominalna najamnina je samo kolicina tj.iznos banknota sto zaposlenik prima za rad koji je nekome obavio.Ona nam ne govori sta se za taj novac moze kupiti odnosno moze li se s tim novcem prezivjeti. Realna najamnina Realna najamnina je pokazatelj sta se za nominalnu najamninu moze dobiti.Ona je zapravo pokazatelj zivotnog standarda zaposlenih u jednoj zemlji.Realnom najamninom istovremeno se iskazuje sta se to u jednoj zemlji smatra normalnim potrebama zaposlenih...Realna najamnina pokazuje strukture dobara koja su usla u vrijednost radne snage.ona nam uz to jos govori sta se sve i po kojim cijenama moze za nominalnu najamninu kupiti. Ako u americi cetveroclana porodica mora stanovati u stanu cija renta kosta 700$ ,u BiH taj iznos nece proci 300 km .Za odlazak na posao mu treba auto tako da za gorivo utrosi 150$ u BiH je taj iznost mali do 50km.Komunalne usluge usluge skolovanja u SAD-u su i do 10x skuplje.iz ovog mozemo reci da je realna najamnina iskaz zivotnog standarda zaposlenog. Takodjer se javlja pitanje sta bi to jedna potrosacka korpa trebala da sadrzi? Pored hrane normalno je da se javljaju i ostale potrebe,kultura zdravstvo itd.u SAD-u 20% otici ce za hranu ostalo ce biti kultura,hrana,odjeca obuca itd, Dok je u slabije razvijenim zemljama to skoro pa suprotno 80% ide na hranu koja zadovoljava tek osnovne potrebe dok je 20 % ili nista ode na ostale potrepstine.Ako smo odlucni da vidimo sta se za nominalnu najamninu moze dobiti moramo vidjeti prvo kulturu zivljenja,nacin vrednovanja pojednih dobara,potrebe ljudi itd.

Relativna najamnina Relativna najamnina je kako se vec iz naslova moze naslutiti pokazatelj odnosa,Radi se o odnosu novostvorene vrijednosti koja ima karakter potrebnog proizvoda ili od odnosu onog sto cini najamninu naspram viska vrijednosti.ovaj odnos je iskaz relativne najamnine.relativna najamnina je zapravo prikaz tj slika o drustvu i vremenu,privrednom sistemu,tehnoloskom razvitku,strukturi privrede,bogastvu i siromastvu itd.Kada neko drustvo ili privreda ili kakva veca firma veci dio novostvorene vrijednosti upotrebljava kao najamninu tada se radi o siromasnim i nerazvijenim i tehnoloski zaostalim sredinama.Visak vrijednosti koji ne pruza mogucnost podsticaju razvoja institucija drustvene nadogradnje odnosno reprodukcije na uvecanim osnovama pokazatelj je siromastva i nerazvijenosti drustva.Zemlje i narodi iz vremena industrijske revolucije imale su malo mogucnosti za stvaranje vecih stopa viska vrijednosti .Uprkos toj cinjenici preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist viska vrijeednosti ne dovodi do opceg smanjivanja najamnina i standarda zaposlenih.drustva i sredine koji veci dio viska vrijednosti koriste za potrebe zdravstva obrazovanja istrazivanja itd u stanju su da obezbijede jos brzi rast privrede zaposlenosti i standarda ljudi u cjelini.relativna najmanina je odtud najbolji pokazatelj razvojne sposobnosti nekog drustva. Profit,naknada predujmljenog kapitala Svrha ulaganja jeste oplodnja kapitala.koliko ce se novostvorene vrijednosti izdvojiti na ime dijele oplodjenog angazovanog kapitala ovisi o vise faktora.Na prvom mjestu istice znacaj same djelatnosti u koju je kapital ulozen tu je jos uspjesnost menadzmenta ,razvojna strategija,stanje,organski sastav itd.Kada je rijec o ulaganju i oplodnji kapitala,moramo znati da razlicite sfere drustvene reprodukcije imaju razlicitu ulogu u procesu oplodjivanja.Posmatramo li kapital s tog aspekta uocit cemo da se on na jedan nacin oplodjuje u sferi proizvodnje a na drugi nacin u sferi prometa. Sfera proizvodnje i sfera prometa dvije su razlicite reprodukcione faze u cijim se okriljima posmatrano s aspekta angazovanja nalazi citav niz razlicitih relativno homogenih privrednih djelatnosti.Imajuci na umu tu cinjenicu cjelishodnije je da odtud angazovani kapital i rezlultate tog angazovanja posmatramo kao kapital ulozen u oblasti industrije zatim kao trgovacki kapital,bankarski kapital,dionicarski kapital i kapital ulozen u kupovinu zemlje i proizvodnju na zemlji. Bez obzira na koju od spomenutih oblasti je kapital ulozen,on se mora jednako oplodjivati.Ako ne bi bilo tako niko svoj kapital ne bi htio da ulozi u one oblasti gdje se slabije oplodjuje,.Posljedica takvog ponasanja ugrozila bi sistem drustvene reprodukcije,a zatim proizvodnju a samim tim i opstanak covjeka.ulozeni kapital mora vlasniku da donese profit.Profit je dakle sto se od ulaganja ocekuje. INDUSTRIJSKI KAPITAL Drustvena reprodukcija s institucijama koje obezbjedjuju cjelishodnost njenog funkcionisanja,osiguravaju produkovanje nove vrijednosti.u okviru sistema reprodukcije obavljaju se raspodjela i razmjena stvorenih vrijednosti.Uloga pojedinh reprodukcionih faza unutar tog sistema su razlicite.Proizvodnja je impulsivna.Ona odredjuje nivo aktivnosti ostalih faza.ni jedna faza u okviru reprodukcionog sistema nije superiornija u odnosu na drugu.Kapital angazovan u industriji ima karakter proizvodnog ulaganja a kako smo to vec rekli proizvodnja je mjesto u okviru koje se stvara vrijednost i nova vrijednost.Na mjestima gdje se stvara vrijednost po automatizmu stvara automatski visak vrijednosti.Kapital koji se ulaze u industriju ima karakter proizvodnog kapitala.Industrijski kapital je odtud stvaralac vrijednosti i viska vrijednosti.Kao stvaralac vrijednosti i vrijednosti on po automatizmu stice pravo ucestvovanja u raspodjeli vrijednosti i viska vrijednosti.u okviru industrije nalaze se i grane koje su u prilici da stvaraju relativno visoke profite.na umu imamo prije svega

djelatnosti kao sto su proizvodnja informaticke opreme i tehnologija hemijska industrija,proizvodnja lijekova itd.Industrija kao djelatnost koncentrise van sumnje ogromni kapital.to je narocito karakteristicno za grane koje cine dio infrastrukture.relativno brz rast organskog sastava kapitala sto karakterise pojedine industrijske grane pruza povoljne pretpostavke za ostvarivanje profitnih stopa. Samofinansiranje cinilac novog rasta u industriji proizvodno angazovani predujmljeni kapital sposoban je da u okviru industrijskog samofinansiranja rjesava pitanja novog razvoja te grane.Sredstva za rad u procesu proizvodnje se postepeno trose prenoseci jedan mali dio svoje vrijednosti na novostvorenu vrijednost.Drzavna politika u oblasti poreza takodjer moze da bude izvor samofinansiranja i novododatnog rasta u industriji.Porezi dvostruko uticu na rast i razvoj industrije ,odnosno privrede u cjelini .Rijec je o politici drzave gdje ona sa niskim poreznim stopama ili pak potpunim oslobadjanjem od poreza na profit nastoji potaknuti firme da ostvarenu akumulaciju usmjeravaju na investicije.Drugo visoke porezne stope tjeraju firme da sve vise i vise povecavaju amortizacione stope.Velika izdvajanja po pitanju amortizacije sredstava za rad stvaraju visoke troskove poslovanja.Posljedica toga je smanjivanje akumulacije i naravno umanjivanje porezne osnovice.Progresivno oporezivanje dohodka zaposlenih sto je slucaj u zemljama razvijenog svijeta odvraca dionicare i akcionare da uzimaju pripadajuce im dividende.Neisplacene akcionarske dividende ostaju kao nerasporedjeni dio profita ili se pak koriste kao fondovi za posebnu namjenu.Nove investicije ne moraju se uvijek koristiti za podizanje odnosno sirenje proizvodnih kapaciteta.Radi se o specificnom sistemu podupiranja rata i razvoja pojednih industrijskih grana odnosno firmi.I upravo je to ona vrsta napretka koji moze da se krece paralelno ili pak mimo opceg napretka privrede i drustva u cjelini. Karakteristike novog industrijskog rasta Samofinansiranje i naucnotehnoloska revolucija u industriji imaju svoja prepoznatljiva obiljezja.Ta obiljezja se iskazuju kroz nekoliko relevantnih odrednica: 1.U industriji nauka dobiva odlucujucu ulogu,ona postaje dominantna proizvodna snaga i nosilac sveopceg razvoja.u laboratorijama mnogih farmaceutskih kompanija vrse se veoma ozbiljna istrazivanja.Istrazvanja se vrse u oblasti biologije,biofizike,genetike,atomske fizike svemirskih tehnologija itd. 2.nauka,tehnika i tehnologija sacinjavaju jednistven kompleks sposoban za mnoge naucne izazove i otkrica.Iz fabrickih laboratorija naucna otkrica odmah ilaze na provjeru i primjenu.Ekonomija obima definitivno dolazi do potpunog izrazaja.Rezultate takvog razvojnog modela nalazimo u informatickoj tehnologiji prije svega kroz nagli pad cijena,zatim opcu upotrebu softwerskih programa,nezapamceni rast profita itd. 3.naucna otkrica i spoznaje podsticu uvodjenje noce tehnike i tehnologije u proizvodne porciese cak i onih kompanija koje je same ne razvijaju. 4.i uloga covjeka u proizvodnom procesu postaje posve drugacija.On sve vise i cesce postaje nosilac ideja postaje kreativni mislilac organizator,planer i kontrolor. 5.nauka i tehnika zajedno sa informatickim tehnologijama sve vise prodiru u urede kod poslovnih ljudi ali i u racunovodstvo,skladista kao i druge sluzbe industrijskih preduzeca .Sve zajedno stvara neslucene mogucnosti za neprekidan rast produktivnosti i efikasnosti ljudskog rada u cjelini.

6.naucna revolucija i sprega s industrijom iskoracili si do granica koje su prekretnica od industrijske ka postindustrijskom informatickom drustvu.Postindustrijsko drustvo se sve vise oslanja na prirodnu inteligenciju covjeka i vjestacku inteligenciju masine Zahvaljujuci samofinansiranju i investiranju u industriju doslo je do onih promjena kada se sve vise govori o inteligentnom drustvu.spoj prirodne inteligencije i vjestacke dobio je i svoj futuristicki izraz:inteligentno drustvo. Profit u industriji Profit je oplodjeni kapital ulozen u industriju odnosno odgovarajucu proizvodnju.On je odgovarajuci iskaz efikasnosti angazovanja kapitala u jednosj od brojnih industijskih grana.Ulaganje u industriju proizvodno je angazovanje kapitala a proizvodni kapital osim sto stvara novu vrijednost stvara i visak vrijednosti.visak vrijednosti koji stvara kapital angazovan u industriji i nije nista drugo do industrijski profit.Profit i visak vrijednosti predstavljaju samo razlicite izraze za istu jednu te istu pojavu.radi se o posmatranju iste stvari s dva potpuno razlicita aspekta.Posmatramo li kapital s aspekta ucesca u stvaranju viska vrijednosti doci cemo do spoznaje da je to onaj njegov dio koji se angazuje da bi se iznajmila radna snaga.Radna snaga svojim angazovanjem stvara visak vrijednosti.zapocinjanje proizvodnje podrazumjeva isto tako i sngazovanje kapitala kako bi se pribavila sredstva za rad i predmeti rada.visak vrijednosti koje stvara radna snga angazovana u proizvodnom procesu se stavlja spram ulozenog kapitala.rijec je ovisku vrijednosti u odnosu na ukupno predujmljeni kapital.profit nam tako pokazuje koliko se predujmljeni kapital u nekom proizvodnom ciklusu oplodio.Na velicinu profita utice visak vrijednosti, Prosjecna profitna stopa Podjemo li od konstantacije da visak vrijednosti,visina organskog sastava kapitala i brzina obrtaja odredjuju velicinu profita ,logicno je ocekivati da veci nivo tri pomenuta faktora uticu na velicinu profita i obrnuto,I tom opazanju se ne moze nista dodati.cinjenica da neke djelatnosti imaju manju stopu viska vrijednosti nizi organski sastav kapitala i nedovoljan obrt uticat ce da grane koje su upravo u toj poziviciji budu neinteresantne za ulagace.I kapital koji je ranije ulozen u takve djelatnosti pocet ce da se seli tamo gdje su uslovi za sticanje profita povoljniji.Ni iz jedne grane kapital nije u cjelosti povucen i da sistem funkcionise na nacinda se u ponudi nalazi podjednako dovoljno dobara svih privrednih grana.Grane i djelatnosti koje zbog povoljnijeg organskog sastava veceg ciska vrijednsot i veceg obrta imaju vece profitne stope,povlacit ce bez sumnje nove ulagace.Kada dolazi do novih ulaganja u te grane prirodno je doci ce i do vece proizvodnje a sa proizvodnjom i do vece ponude roba.Radi se o pojavi gdje se drustveno potrebno radno vrijeme pocinje sve vise spustati na nizi nivo.Snizavanja drustvenopotrebnog radnog vremena ispod ranijeg tj.odredjivanje novih uslova privredjivanja samo je drugiizraz za ono sto se zove snizavanje cijena.Kada su u pitanju grane u koje se nedovoljno investira ,odnosno grane koje kapital napusta tu cemo imati obrnutu situaciju.Nedostatnost kapitala u tim granama vodit ce manjoj proizvodnji a manja proizvodnja manjoj ponudi roba.Kada dolazi do smanjivanja ponude rova to ce voditi rastu drustvenopotrebnog radnog vremena na sada mnomo vidi nivo.Motivisani zeljom za uvecanjem profita vlasnici kapitala se usmjeravaju cas jednim a cas drugim granama.Ako se ti procesi posmatraju u duzem vremenoskom periodu vidjet cemo da kapital uvijek alocira na mjesta gdje se on najvise i najbrze oplodjuje.Stalno premjestanje kapitala iz jedne grane u drugu vodi stalnom rastu tj.stalnom padu profitnih stopa.Jednako angazovani kapital u ma koju granu da je ulozen posmatrano na dugi rok mora ulagacu donositi jednaku profitnu stopu.npr.proizvodnja tekstila spada u niskoakumulativne a proizvodnja informaticke opreme i informatici svojstvenih tehnologija spada u viskokoakumulativne

djelatnosti.Uprkos toj cinjenici ne primjecujemo da u trgovinama tekstilne robe imamo manje odjevnih predmeta.Kada je rijec o seobi kapitala iz niskoakumulativne u grane gdje je stopa akumulacije relativno visoka preseljenje ne treba doslovice shvatiti.Ne radi se tu ni o kakvom zatvaranju jedne fabrike i bukvalnom presseljnju kapitala u grane koje su visokoakumulativne.Radi se tu o promjeni proizvodniih programa,pri cemu postojeca sredstva ta rad uz manja ili veca prilagodjavanja koriste za proizvodnju sasvim novih drugacijih roba.Uz ovo se povlaci i potreba obuka radnika.I upravo ova kretanja dovode do ujednacavanja profitnih stopa u privredi.Profitne stope formirane kao prosjecne na nivou privrede jedne zemlje samo su pokazatelj savrsenstva djelocanja jednog zakona vrijednosti a ne i njegove slabosti.Prosjecne profitne stope su zapravo model koji osigurava funkcionisanja opceg principa na kojem pociva logika ulaganja kapitala.Rijec je o vazecem pravilu:kad se posmatra u duzem vremenskom roku jednaki kapital ulozen u bilo koju djelatnost mora donositi jednak profit. Opca profitna stopa Opca profitna stopa je samo drugi izraz za utvrdjenu prosjecnu profitnu stopu na nivou privrede kao cjeline.Prosjecnu profitnu stopu privrede kao cjeline mozemo utvrditi i na nacin sto cemo masu viska vrijednosti ostvarenu na nivou cijele privrede staviti u odnos cjelokupnog kapitala.Opcu profitnu dtopu utvrdjujemo pomocu obrasca:

PF,=M/C+R Gdje su Pf-prosjecna profitna stopa na nivou privrede M masa viska vrijednosti na nivou privrede C postojani kapital na nivou privrede R varijabilni kapital na nivou privrede Obrazac za utvrdjicanje opce profitne stope tj.profitne stope na nivou privrede identican je kao i pri utvrdjivanju profitne stope odnosno stope oplodnje angazovanog kapitala.Razlikujemo ih samo po velicini upotrijebljenih slovnih znakova.Kod izracunavanja prosjecnih proditnih stopa grana,koriste se mala slova,dok se za utvrdjivanje opste profitne stope koriste velika slova.Velicina viska vrijednosti ,organski sastav kapitala i brzina obrta kao odrednice opce profitne stope mogu se utvrdjivati kao prosjeci grana ili kao velicine na nivou privrede.Treba naglasiti da razvijene privrede i drustva imaju vece profitne stope od nerazvijenih privreda i drustava.Privrede zemalja razvijenog svijeta imaju relativno velik pristup trzistima nerazvijenih zemalja.S obzirom da je organski sastav kapitala zemalja razvijenoh svije relativno visok i da njihova visoka tehinika i tehnologija obezbjedjuje visoku produktivnost razvijene zemlje su u prilici da nizim troskovima proizvodnje ostvare extraprofit. cijena proizvodnje razliciti profiti koje ostvaruju pojedine grane motivisu ulagace da svoj kapital stalno premjestaju iz grana sa nizim u grane sa visim profitnim stopama.Seoba kapitala iz grane u granu stvara stanje u kojem ni jedna grana posmatrano na dugi rok ne moze da ima ekskluzivitet na visoke profite.sema:sp+r+v vise ne zadovoljava ,ona pokazuje da se vrijednost utvrdjuje na osnovu individualnih uslova privredjivanja dakle uslova svakog subjekta ponaosob.S obzirom da se ne

priznaju individualni vec prosjecni uslovi formirani u okviru grane a seoba kapitala koja je motivisana nastojanjimaa da se profitna stopa maksimizira nanovo korigira pojedinacno utvrdjene odnose.cijena proizvodnje se moze definisati kao vrijednost robe koja se formira pod uticajem dva faktora.Prvi cine uslovi privredjivanja tj.prosjecna produktivnost i prosjecna intenzivnost.Drugi cine uslovi koji su ustanvljeni privrede kao cjeline.U pitanju su uslovi koji odredjuju profitne stope pojedinih grana i seoba kapitala u granu sa najvisim profitnim stopama.cijena proizvodnje se otuda utvrdjuje po semi:sp+r+pp pri cemu :sp + r iskazuju proizvodnju uz prosjecne uslove privredjicanja ustanovljene u okviru privredne grane a:pp prosjecnu profitnu stopu utvrdjenu na nivou privrede kao cjeline.vrijednost se utvrdjuje na osnovu individualnih uslova privredjivanja ustanovljenih na nivou privrede kao cjeline. Vrijednost robe i cijena proizvodnje Grane kod kojih je losiji organski sastav kapitala vrijednost njhovih roba je veca od proizvodnje otuda te grane u raspodjeli ostvaruju manje od drugih grana.Hemijska industrija ciji je organski sastav na nivou prosjeka citave privrede nema gubitka niti pak ekstraprofita,dok telekomunikacije cija je scena proizvodnje veca od vrijednosti ostvaruju poseban ekstraprofit . Cijena proizvodnje i raspodjela medju granama Grane kod kojih su ogranski sastav kapitala stopa viska vrijednosti i obrt kapitala povoljniji od prosjeka utvrdjenog na nivou privrede kao cjeline,imat ce vrijednost roba manju od cijene proizvodnje..Sta se desava u slucajevima kod grana kod kojih se ne poklapaju vrijednosti robe i cijena proizvodnje.U slucajevima kod grana gdje cijena proizvodnje veca od vrijednosti robe dakle u granama gdje su uslovi privredjivanja povoljniji od prosjeka utvrdjenog na nivou privrede kao cjeline,kroz raspodjelu drutvenog bruto proizvoda ce se prisvajati znatno vise.Razlika izmedju vrijednosti robe i cijena proizvodnje koja se javlja u pojedinim granama,nisu staticke velicine.Pojedine privredne grane nisu predodredjene da kroz raspodjelu drutvenog bruto proizvoda prisvajaju uvijek manju vrijednosti od one koju one proizvodnjom stvaraju.Grane u kojima je cijena manja od vrijednosti robe ,dolaskom novog kapitala utjecu na promjene uslova privredjivanja.Ti novi uslovi se ispoljavaju prije svega kroz rast mase viska vrijednosti i ubrzaniji obrt kapitala.Nastale promjene vodit ce smanjivanju vrijednosti roba ispod njihovih cijena proizvodnje.Grane gdje su vrijednosti robe identicne cijenama proizvodnje kroz raspodjelu drustvenog bruto proizvoda ostvaruju onu vrijednosti koju su proizvodnjom ostvarili. TRGOVACKI KAPITAL Proces reprodukcije podrazumjeva protok predujmljenog kapitala kroz sve njene faze.Svoj reprodukcioni tok kapital obicno zapocinje u novcanom obliku.s novcem se odlazi u nabavku sredstava za rad i predmeta rada te se vrsi iznajmljivanje radne snage.radna snaga od materijala uz pomoc masina pravi gotove proizvode tj.robu .Gotovi proizvodi odnosno roba odlazi u fazu prometa gdje se transformise u novi dakle novcani oblik.Faza prometa tj.transformacija iz novcanog u robni oblik a po zavrsetku proizvodnje iz robnog ponovno u novcani normalan je slijed reprodukcionog toka.U nekim ce slucajevima faza prometa ostati u okviru proizvodnog procesa dok ce u nekim drugim slucajevima faza prometa egzistirati samostalno.Proizvodnja prati potrosaceve zelje,njegove potrebe,htijenja i prilagodjava im se.Faza prometa se medjutim moze izvodjiti i samoegzistirati neovisno od proizvodnje.Zadatak prometa je povezivanje proizvodnje i potrosnje odnosno kupaca i ponudjaca roba i usluga a forma povezivanja ce zavisiti od efikasnosti pojedinog sistema .Izdvajanjem prometa i njeno samoegzistiranje kao posebne organizacione cjeline i sama je proizvodnja mogla sada vise vremena da odvoji za rjesavanje svojih problema.izdvajanjem prometa kao posebne organizacione

cjeline u okviru procesa reprodukcije za posljedicu nije imalo slabljenje vec obrnuto dakle jacanje i unapredjivanje cjelokupnog sistema robonovcanih odnosa.Prolazeci kroz svoj reprodukcioni tok angazovani kapital se u jednom trenutku pojavi u fazi prometa. Profit u trgovini Ocito je da i kapital ulozen u trgovinu mora da njegovom vlasniku obezbijedi prosjecn profitnu stopu.Ako tako ne bi bilo niko ne bi ni ulagao tu granu.uvecana vrijednost je sposobna da samoegzistira.transformacijom viska vrijednosti u profit nacin je oplodjivanja kapitala.koje je porijeklo trgovackog profita?normalno je da u kruznom toku kapitala ulozenog u industriju s proizvodnjom ide paralelno i faza prometa.Sama industrija obezbjedjuje neposredni kontakt i komunikaciju s potrosacem.Kapital se tu posmatra u svojoj cjelokupnosti i kao takav ne odvaja od proizvodne funkcije.A posto se radi o proizvodnom kapitalupo svojoj logici on je stvaralac vrijednosti i viska vrijednosti.Strani visak vrijednosti u industriji i njegova transformacija u profitnu stopu posmatra se samo kao dio jednistvene cjeline.Obavljanje prometa u okviru industrije predstavlja se kao dio toka kruzenja kapitala.stvaranje vrijednosti i viska vrijednosti nije isto sto i izvor oplodjivanja kapitala..Visak vrijednosti transformisan u profitnu stopu je zapravo izvor oplodnje kapitala koji se nalazi u procesu reprodukcije ma gdje on bio angazovan.,u fazi proizvodnje i fazi prometa tj.oplodjuje se kao industrijski + trgovacki kapital .npr.kapital angazovan u fabrici secera iznosi 100.000km,pretpostavimo da je organski sastav kapitala je 7:3 a stopa viska vrijednosti 100%.Trgovina koja prodaje secer angazuje kapital u iznosu od 20.000km.Iz naprijed iznesenog vrijednost robe cemo utvrditi po sljecem obrascu:70,000sp+30,000r+30,000v=130,000km. Pf=v/IK+TK=30.000/100.000+20,000*100%=25% PROFITNA stopa na ukupno angazovani kapital je 25%.imajuci na umu tu cinjenicu nije nam vise tesko utvrditi masu profita ostvarenog angazovanjem kapitala u industriji i trgovini.

Kao sto se iz navedenog vidi u trgovini se kapital oplodio po identicnoj stopi kao i kapital angazovan u industriji.Odtud se moze i zakljuciti .Visak vrijednosti ostvaren u procesu proizvodnje jednak je izvoru profita kako kapitala angazovanog u industriji tako i kapitala angazovanog u trgovini. Troskovi u trgovini Angazovani kapital u trgovini kako smo vidjeli donosi jednaku profitnu stopu kao i kapital angazovan u industriji.Kupovina i prodaja roba u okviru svojih regularnih aktivnosti imaju i troskove. Ko i na koji nacin pokriva troskove koje trgovina svojim poslovanjem izaziva,te da li se iz profita koji ta grana stvara mogu pokrivati troskovi poslovanja?poslovanje trgovine samo po sebi izaziva brojne troskove .Radi se prije svega o prepakivanju robe zatim transportu do mjesta potrosnje ,skladistenju ,evidencijama, knjigovodstvu reklami,inventaru,rezijskim troskovima itd.rijec je naime o omoj vrsti troskova koji su neminovni bez obzira da li ih nalazimo kod trgovine ili kod proizvodnje.posmatrajuci troskove sa tog stanovista nije tesko primjetiti kako se oni po svom porijeklu mogu podijeliti u dvije

zasebne grupe.rijec je o grupi troskova trgovine koji imaju karakter proizvodni kao i oni ciji karakter proizilazi iz obavljanja samog prometa.oni se jos zovu cisti troskovi prometa. Proizvodne troskove cine oni troskovi koji se vezuju za samu proizvodnju.Da trgovina i ne postoji ti bi troskovi postojali.Pitanje je njihovo mjesto alociranja?obaveza proizvodnje je da robu pakuje u omjerima i na nacin koji je najpogodniji kupcu za preuzimanje,prevoz,cuvanje,koristenje isl.otuda i nije od znacaja da li se prepakivanje vrsi kod proizvodjaca ili u trgovini.To su proizvodni troskovi i kao takvi moraju da terete samu proizvodnju. Takodjer proizvodjac je duzan izgraditi sam svoja skladista. Bez obzira gdje pomenuti troskovi nastali oni imaju tretman proizvodnih.Oni ulaze u vrijednost samog proizvoda ucestvuju u stvaranju vrijednosti i viska vrijednosti. Cisti troskovi prometa su ona vrsta troskova koja izaziva bavljenje prometom.U te troskove spadaju prije svih place zaposlenih,evidentiranje roba,troskovi knjizenja,zakupnine,godisnji inventari,utroseni materijal za odrzavanje,ukalkulisani otpisi,reklama itd;Angazovani trgovacki kapital upotrebljava se za dvije namjene.prva je nabavka trgovacke robe a druga je podmirivanje troskova trgovine.pocetni kapital je najcesce u novcu.za novac se kupuje roba koja se prodaje.po prodaji robe kapital se vraca u prvobitno stanje da bi zapoceo svoj iduci ciklus. S obzirom da trgovina prisutna u gotovo svim poznatim drustveno ekonomskim formacijama ostaje i pitanje nadoknade cistih troskova prometa. Nadoknada cistih troskova trgovine.Troskovi trgovine ali samo oni naznaceni kao cisti troskovi prometa neproizvodnog su karaktera,Koristenje kapitala za pokrivanje cistih troskova nastalih u prometu trgovine,otud ne uvecava vrijednost niti pak stvara visak vrijednosti.trgovina je kako je vec receno samo dio ukupnog reprodukcionog ciklusa.Odtud se i njeno poslovanje i troskovi koje ona izaziva smatraju svrsishodnim utroscima.Trgovina je u to nema sumnje drustveno korisna aktivnost..Ciste troskove trgovine nije moguce nadoknaditi iz profita koji se u toj grani ostvaruje. Na koji nacin se nadoknadjuje kapital utrosen za podmirivanje cistih troskova trgovine? Cinjenica da reprodukcija ima svoje svrsishodne ciljeve i da u realizaciji tih ciljeva i trgovina cini jednu kariku.Normalno je da se u okviru tog sistema trazi rjesenje nadoknade tako nastalih troskova.Medjutim jedini izvor koji se moze koristiti za pokrivanje tih cistih troskova je visak vrijednosti..Po nadoknadi troskova nastali u trgovini preostali dio viska vrijednosti se transformise u profit i rasporedjujue se na proizvodnju i trgoviu shodno velicini angazovanog kapitala. Npr.kapital ulozen u industriji je 100.000km i da je njegov organski sastav 7:3 a stopa viska vrijednosti je 100%.Kada se radi o kapitalu angazovanom u trgovini njegov iznos ostaje kao sto je i bio npr.20.000km.trgovacki kapital u iznosu od 20.000km rasporedjen po razlicitim aktivnostima na sljedeci nacin:roba 8.000km,sredstva rada u trgovini 8.000km ,pribavljanje prostora,polica,itd 10.000km.Godisnji otpis sredstava za rad je 10%.troskovi evidentiranja robe,inventure,reklama,isl u iznosu od 1000km.Te radna snaga 1,000km.

Nacin prenosenja viska vrijednosti trgovini Posto se visak vrijednosti stvara u industriji stvara ga zapravo proizvodni rad ostaje pitanje:na koji nacin se on prenosi trgovini? Dva su sistema prenosenja vrijednosti.Jedan je sistem marzi(fr.marge rub ivica okrajak) a drugi je sistem rabata(rabbato popust,odbitak od prodajne cijene) Sistem marzi funkcionira na nacin sto industrija odredjuje svoju cijenu i po tako utvrdjenoj cijeni robu isporucuje trgovini.na cijenu koju utvrdjuje industrija trgovina dodaje marzu iz koje se pokrivju troskovi prometa.Marza je zapravo razlika koju je formirala industrija i cijena po kojoj trgovina prodaje tu robu.marze se mogu slobodno formirati ili ih odredjuje drzava.Drzava zapravo odredjuje gornju granicu marzi.preko te granice zakone ne dozvoljava zaracunavanje marzi.prepisivanje marzi drzava obicno cini kada zeli da mjerama svoje politike kontrolise cijene,tj.da stiti neke kategorije kupaca. Sistem rabata funkcionira na potpuno drugacijim principima.industrija odredjuje maloprodajnu cijenu odgovarajucoj robi a za pokrice troskova trgovini odobrava rabat.rabat je drugim rijecima popust ili naprosto odbitak od maloprodajne cijene robe.Sistem rabata se koristi uvijek kada industrija zeli da kontrolise maloprodajne cijene svojih proizvoda .Utvrdjujuci krajnju cijenu proizvodjac time diktira jedinstvenu cijenu za svoje proizvode na cjelokupnom trzistu jedne zemlje. Profit u pojedinim granama trgovine Kao privredna grana trgovina je samo spona izmedju proizvodnje i potrosnje.Tu je sponu moguce uspostaviti preko jednog ili vise subjekata.Svaki subjekt uz to se moze baviti prodajom samo jednog porizvoda ,vise roba ili roba svih proizvodjaca.Uobicajeno je da se trgovina sve vise precijalizuje.neki se bave prometom samo jedne robe ili roba jedne grane.Dok drugi pak vrse prodaju razlicitih roba s vise grana .Svaka granja svoje poslovanje obavlja pod razlicitim uslovima.Neke robe se vise trose i traze a druge manje.tako nije tesko kolika je brzina obrta pojedinih roba razlicita.Hljeb i mlijeko se trose i prodaju svakodnevno.Otud je obrt takvih roba onoliki koliko u godini ima i radnih dana.Uz to imamo i robe koje se prodaju iskljucivo na ekskluzivnim mjestima strogom centru grada,poslovnim kvartovima itd.svaki od cinilaca drugacije utice na velicinu ostvarenog prometa troskove poslovanja vrstu i vrijednosti ostvarenog prometa troskove poslovanja vrstu i vrijednosti koristene opreme visinu angazovanog kapitala broj i kvalifikacije zaposlenih itd.Razlicitost pojednih grana trgovine i razliciti uslovi privredjivanja u njima namecu zakljucak o razlicitosti profitnih stopa.Da li takva konstantacija zaista ima cvrsto uporiste?

Ne odgovor nije pozitivan.Kad bi gornja konstantacija uistinu bila tacna tada bismo imali stanje u kome jednak kapital angazovan u razlicitim granama trgovine ne bi donosio jednaku profitnu stopu.I to se ne bi remetilo samo principe ulaganja u pojedine grane trgovine vec bi srusilo principe na kojima pociva ulaganje kapitala uopce.da i u trgovini funkcionise maksima kako jednako angazovani kapital,ma gdje bio ulozen donosi jednaku profitnu stopu ponajvise govori cinjenica da roba ma gdje da se proizvodila i ma ko to cinio ima posvu u prodaji. Valja imati na umu da ekskluzivitet pojedinih trgovackih radnji uvijek prati i rast troskova prometa.ti se troskovi kadkad ne mogu pokriti ni najvecim mogucim obrtom pa ni extraprofitima ostvarenim s kakvim drugim aktivnostima.osim toga prisutna je i stalna seoba kapitala iz onih grana trgovine kod kojih uslovi privredjivanja su manje povoljni u grane gdje je stanje bolje. Profit u raznim preduzecima iste grane trgovine I dok u raznim granama trgovine jednako angazovani kapital mora da donese jednak profit sa preduzecima iste grane trgovine to nije slucaj.Dva trgovinskapreduzeca koja se bave prodajom istih roba jednako angazovanim kapitalom ne moraju imati jednak profit.Do toga dolazi kad jedno od preduzeca ima nepovoljniju lokaciju prodavnica,nize kvalifikacije zaposlenih itd.Takvo ce preduzece ostvarivati nizi promet,imati manji obrt,relativno veci rast troskova poslavanja isl.Sve zajedno ce uticati na to da jednako ulozeni kapital nece donositi jednaku profitnu stopu.Niza profitna stopa ostvarena u raznim oreduzecima iste grane nije posljedica uslova privredjivanja vec lose vodjenog posla. ZAJMOVNI KAPITAL Ako prihvatimo da je reprodukcija proces stalnog obnavljanja proizvodnje i da u tom procesu dolazi do transformacije jednog oblika vrijednosti u drugi namece se pitanje kako je moguce da se u jednom takvom procesu pojavi zajmovni kapital.Angazovani kapital u procesu reprodukcije stalno se transformise prelazeci iz jednog oblika u drugi.Transformacija sredstava za rad ili kako to jos zovemo postepeno otpisivanje-amortizovanje,obavlja se raltivno dugo u nekim slucajevima to traje desetak pa i vise godina. Sta ciniti s izdvojenim sredstvima u vremenu dok su ona na cekanju? Radi se uvijek o sredstvima koja se nalaze u novcanom obliku.otud je prirodno traziti mogucnosti njihvog dopunskog angazovanja. Sredstva amortizacije dok su na cekanju najbolje se mogu rasporediti kao zajmovni kapital.ona se zapravo mogu pozajmljivati drugima koji ce ih kroz razlicite programe uvesti u novu reprodukciju.proces oplodjivanja kapitala odvija se kontinuelno.svaki reprodukcioni ciklus donosi ulagacu profit.Ma koliko da su profitne stope one ne donose toliku masu profita da se sa njim moze pristupiti ozbiljnijim investicionim zahvatima.Da bi se tako nesto ucinilo profit se mora akumulirati i po nekoliko godina.za vrijeme dok traje akumulacija sredstva bi bila imobilisana.Tako nesto nije primjerno funkciji kapitala.Otuda se i ta sredstva stavljaju u funkciju zajmovnog kapitala. Npr.Ako se zarade isplacuju jednom mjescno,zarada se nece odmah potrositi sva nego ce se veci dio potrositi u startu,manji dio ce se potrositi u sredini mjeseca a ostatak na kraju mjeseca.ovaj novac koji se planira potrositi na kraju mjeseca moze sluziti kao zajmovni kapital.Osim toga relativno veliki dohodci zaposlenih kao i novac domacinstava s visokim budzetom nikada se ne utrose u cjelosti.rijec je o stednji gradjana ciji novac draznjem u bankama stjece funkciju zajmovnog kapitala.

Obrt zajmovnog kapitala Zajmovni kapital se moze definsati kao novcani dio kapitala koji je privremeno iskljucen i reprodukcije.za privremeno koristenje kapitala zajmoprimac prima placa kamatu.Obrt zajmovnog kapitala se odtud moze prikazati kroz dvije faze:fazu davanja i fazu vracanja.Model tog procesa se moze prikazati na ovaj nacin :N-N,.Ako bi se medjutim proces obrta kapitala posmatrao na nacin kako je postavljeno u navedenom modelu sljedio bi zakljucak kako se pozajmljeni novac samooplodjuje.iako se na prvi pogled moze tako nesto zakljuciti to se ipak ne dogadja. Postavimo pitanje :zasto bi neko trebao da pozajmljuje kapital? Oni koji imaju potrebu,volju i dovoljno sposobnosti da pokrenu vlastiti biznis a nemaju svog novca taj ce problem pokusati da prevazidju njegovim pozajmljivanjem.pokretanje biznisa podrazumjeva angazovanje proizvodnih cinilaca.Da bi se proizvodni cinioci pribavili kapital se mora pozajmiti.u proizvodnom proocesu kapital se mora oploditi tj.donijeti profit.Iz tako ostvarenog profita obezbijedit ce se kamate tj.cijena koristenog zajmovnog kapitala. N-N-RRSSP....P....R,-N,-N, I II III

Kako se iz projektovanog modela vidi kapital se ustupa poduzetniku koji je odlucan da pokrene svoj vlastiti biznis(I).Pozajmljivac uzima kapital i njime nabavlja sredstva za rad,predmete rada i radnu snagu.s tako obezbjedjenim ciniocima zapocinje s proizvodnim ciniocem(II).Rezultat tog procesa je novostvorena vrijednost tj.roba cija je vrijednost veca od predujmljenog kapitala.Roba se odnosi na trziste i za nju se dobiva novac koji je veci od iznosa dobivenog pozajmljivanjem.pozajmljeni novac se konacno vraca zajmodavcu uvecan za iznos kamate(III). Privremeno ukljucen u proces reprodukcije kapital se oplodjuje,te stvara nove odnose.rijec je o pojavi poduzetnika i nastajanju poduzetnicke dobiti.poduzetnikom se naziva osoba koja uz pomoc tudjeg kapitala pokrece vlastiti biznis.Preduzetnicka dobit dakako nije nista drugo do oplodjeni zajmovni kapital.zajmodavcu pripada ugovorena kamataa pduzetniku ostatak. U modelu obrta zajmovnog kapitala jasno se izdvajaju njegova dva specifikuma:spoznaja o kapitalu kao svojini i razgranicenje te uloge i uloge kapitala u funkciji.Kapital kao svojinu moramo posmatrati odvojeno od njegove uloge u reprodukciji.Kao svojina kapital ima jedan cilj.rijec je o potrebi da pozajmljeni kapital mora biti oplodjen.Ono sto je zajmodavcu bitno jeste kamata koju ce kapital donijeti.kapital u funkciji je njegovo vidjenje u okviru procesa reprodukcije.Cilj je oplodjivanje zajmovnog kapitala kroz pokretanje biznisa. Kamata cijena zajmovnog kapitala Kapital ustupljen na koristenje drugim ostvaruje dvostruku ulogu.prvo osigurava svoju oplodnju pri cemu je kamata iskaz te oplodnje.Drugo on je pokretac biznisa putem kojeg osigurava preduzetnicku dobit.Kamata je ipak osnovni razlog pojave zajmovnog kapitala.Ona je zapravo cilj pozajmljivanja.DA bi se cilj ostvario nuzno je pokrenuti citav niz razlicitih aktivnosti.Svrha prikupljanja slobodnih sredstava je njihovo pozajmljivanje .Pozajmljena sredstva se moraj oploditi.Oplodjivanjem tih sredstava obezbjedit ce se vlasniku kamate.Kamate se otud moze definisati kao cijena koristenja zajmovnog kapitala.

Kamatna stopa Kamatu placa zajmoprimac kao nadoknadu za privremeno koristenje pozajmljenog kapitala.Velicina kamate zavisi od velicine kamatne stope.kamatna stopa je iznos koji se kao postotak zaracunava na sumu pozajmljenog novca. Od cega zavisi kamatna stopa? Pet je faktora koji uticu na visinu kamatne stope.To su: 1.velicina profitne stope koju pozajmljeni kapital angazovan u reprodukciji donosi 2.odnos ponude i traznje na trzistu kapitala 3.vrijeme na koje se kapital pozajmljuje 4.konjukturna klima 5.ekonomska politika u oblasti investicija kredita i kamate. Profitna stopa je bez sumnje najvaznija odrednica kamatne stope.S obzirom da se kamatna stopa obezbjedjuje iz profita ona ne moze biti nula niti veca od profitne stope.Ako bi kamatna stopa bila nula tada niko ne bi zelio pozajmljivati svoj kapital.Ako bi medjutim stopa nadrasla profitnu stopu tada bismo imali suprotnu situaciju.realno je da kamana stopa ostane u okviru profitne stope. Ponuda i traznja na trzistu kapitala znacajan je korektivni faktor velicine kamatne stope .Sto je ponuda na trzistu kapitala veca kamatne stope su manje i obrnuto rastom odnosno padom ponude na trzistu padace ili rasti kamaatna stopaa.i rast i pad kamatne stope nje izvesti iz okvira profitne stope. na visinu kamatne stope utice i duzina koristenja pozajmljenog kapitala.Sto je rok duzi kamata ce biti manja i obrnuto.Smanjivanjem kamatnih stopa on pokusava stimulisati partnere sa ugovor o koristenju kapitala zakljuci na sto duzi rok.ako je kamata za nova pozajmljen na godinu dana 10% tada ce za sestomjesecno koristenje novca kamata iznositi 7%. Konjukturna klima je takodjer jedan od faktora koji utice na rast kamatne stopeKada je zemlja u fazi recesije tada dolazi do smanjivanja interesa za ulaganje.Smanjivanje interesa za ulaganje vodi smanjenju traznje na trzistu kapitala.Posljedica toga je rast pad cijena koristenja kapitala tj.pad kamatnih stopa..prvirednu ekspanziju uvijek prati rast incesticija i rast traznje novca.politika drzave na polju investicija,kresita ,monetarnog sistema je znacajna odrednica visine kamatnih stopa.Savremena drzava sve vise i cesce investira u pojedine grane prije svih u infrastrukturne objekte.PREVELIKA ulaganja drzave smanjuju zahtjeve na trzistu .posljedica tog stanja je opci pad traznje na trzistu kapitala.drzava isto tako moze odredjivati visinu kamatne stope ,zatim se pojavljivati kao zajmodavac sa nizim kamatnim stopama,pojavljivati se kao garant za vracanje kredita itd.emisija novca takodjer moze koristiti za vodjenje globalne kamatne politike. Zajmovni kapital i banke Zajmovni kapital kako smo istaki nije negacija funkcionisanja sistema drustvene reprodukcije vec upravo nesto sto je imanentnoi tom sistemu.trebalo je naravno stvoriti i institucije koje ce privremeno oslobodjeni kapital preusmjeravati na ona mjesta u procesu drustvene reprodukcije gdje se taj kapital moze najsvrsishodnije iskoristiti.Bilo je dakle nuzno uspostaviti sistem koji bi mogao privremeno

iskljuceni kapital privede potpuno novoj funkciji.I naravno takva jedna institucija je stvorena.radi se naravno o banci Kao institucija zajmovnog kapitala ,bankaa posigurno nije stvorena na nacin sto je neko sjeo i taj sistem osmislio a potom smisljeno organizovao i u praksi sve to verifirkovao.Sve je zapocelo sa pojedincima koji su svoj novac uz vecu ili manju kamatu pozajmljivali,prvo u svom neposrednom okruzenju a kasnije i ostalim clanovima zajednice uz obezbjedjenu garanciju da ce pozajmljeni novac biti i vracen.vrijeme u kojem se banka pojavila imala je samo jednu ulogu ulogu pozajmljivanja novca. Funkcija banaka Od nekadasnjeg zajmodavca u svom dugom razvojnom periou banka je transformisana u sakupljaca slobodnih sredstava zatim operatora bezgotovinskog placanja,investitora,ocjenjivaca investicionih projekata,trezorstu itd.kada se radi o ulozi prikupljaca slobodnih sredstava pitanje je od kojih pojedinaca banke skupljaju kapital?to su prije svega privredni subjekti koji novac cuvaju u bankama koristeci ga prema potrebi u razlicite svrhe.Sredstva koja privredni subjekti i institucije drustvene nadogradnje drze na racunima banaka kao sredstva po vidjenju ili pak vezana koriste se za pozajmljivanje drugim. Drugi izvor bankarskog dinancijskog potencijala cini stednja gradjanja.Banke uz to jos i brojnim mjerama stimulisu stednju gradjana.Instrument podsticanja prije svega jeste kamata koja se odobrava stedisama.Radi se naime o sredstvima koji gradjani umjesto pod jastukom drze na bankovnim racunima.ta sredstva iz banke pojedinac moze podici bez ikakvog ogranicenja.banka je obavezna da prema stedisama ostane stalno likvidna sto znaci da u trezorima banaka mora biti dovoljno novca kako bi stedise svoj novac podigle bez smetnje.s druge strane na sredstva koja prikuplja od drugih i koja koristi kao svoj financijski potencijal banka isplacuje kamatu.Razlika izmedju stopa koje banka ostvaruje pozajmljivanjem novca drugima i stopa za novac koje banka prikuplja i koristi kao svoj petncijal predstavlja prihode banaka.

AKCIONARSKI KAPITAL Akcionarski kapital,akcionarstvo,akcionarska drustva cine poseban cjelovit sistem prikupljanjai u reprodukcij ukljucivanje slobodnih novcanih sredstava.Sredstva se prikupljaju od gradjana,privrednih subjekata, i drustvenih subjekata pa i samih vlada.Kapital akcionara se moze ulagati u bilo koju oblast drustvene reprodukcije.poduzetnici ocekuju da biznis koji pokrecu,akcionarska drustva da mogu osigurati vecu oplodnju njihovog novca nego kad ga sami ulazu u kakav biznis ili orocavaju u bankama.Akcionarska ili kako ih jos nazivaju dioncarska drustva su dakle ona koja pokrecu aktivnosti prikupljanja slobodnih sredstava.pojedinci i pravna lica koji kapital ulazu u akcionarska drustva dobivaju odredjeni iznos vrijednosonih papira koji se nazivaju akcije.Prvo akcionarsko drustvo nastalo je u Engleskoj .Bila je to Istocno-indijska kompanija formirana u liverpulu 1600godine.cilj formiranja tog drustva bilo je podsticanje trgovine s indijom. Kapital akcionarskog drustva podijeljen je na ravnomjerne dijelove ,tj.akcije.Akcionari postaju suvlasnici kompanija.Upravljanje drustvom vrsi se posredstvom skupstine akcionara upravnog i nadzornog odbora.Skupstina akcionara sastaje se najmanje jedanput godisnje.odluke se donose vecinskim glasovina prisutnih.broj akcija odredjuje broj glasova pojedinog akcionara.Dobit koju ostvaruje drustvo dijeli se medju akcionarima.Dividenda kako se dobit dionicarskog drutva zove dijeli se medju akcionarima shodno broju akcija koje posjeduje svaki akcionar.

Rijec je o mobilisanju slobodnih novcanih sredsrava pojedinaca firmi i drugih pravnih subjekata.Akcionarska drustva su bila najmocniji pokretaci poslova kao sto su gradjenje pruga na velikim distancama,prokopavanje kanala,gradnja autoputeva itd. U zemljama razvijenog svijeta akcionarstvo je dominantan oblik vlasnistva.Kao suvlasnici firmi u kojima rade zaposleni su vise privrzeni kompanijama.S obzirom da komapnije osjecaju kao svoje oni se sa vise odgovornosi odnose prema kompaniji i poslu.Spoznaja da firme u kojima su zaposleni i suvlasnici firme bolje posluju od firmi u kojima to nije slucaj..Ovakve firme same obezbjedjuju nova sredstva za zaposljavanje i nova ulaganja sve to zajedno doprinosi napretku i rastu privrede zemlje. Dividenda Dividenda je prihod koji donosi kapital ulozen u akcionarsko drustvo.U pitanju je zapravo oplodjivanje kapitala kroz poseban oblik njegova plasitanja u sistem drustvene reprodukcije.Dividenda otud nije nista drugo nego profit stvoren kapitalom ulozenim u konkretne poslove koje pokrecu i organizuju akcionarska drustva.Profit koji obracunaca i isplacuje akcionarsko drustvo zove se dividenda. Vlasnici kapitala imaju mogucnosti izbora,hoce li novac uloziti u banku i za njega primati kamatu ili ce taj novac dati u dionicarsko drustvo . Kod dividende kao i kod kamate dosta toga je slicnog ali je puno toga i razlicito.slicnosti su to sto su i kamata i dividenda prihodi koji se ostvaruju po osnovu vlasnistva.Vlasnici akcionarskog kapitala isto kao i vlasnici zajmovnog kapitala imaju mogucnost izbora.Mogu da biraju hoce li kapital uloziti u banke ili ce ga uloziti u akcionarsko drustvo.ako se odluce za ulaganje u banku imaju mogucnost izbora banke,duzine orocavanja,nacina orocavanja i isplate kamata.pri ulaganju u akcionarska drustva pojedinci mogu birati kompanije u koje ce uloziti novac,i mogucnost da li akciju prodati ili je zadrzati.razlicito je da kada je u pitanju zajmovni kapital profit se uvijek dijeli na dio koji pripada zajmodavcu i poduzetniku.po prirodi stvari kamatna stopa mora da bude manja od dividende.kada je rijec o kamati ona je unaprijed poznata.dok dividenda ne samo sto je nepoznata nego je neizvjesno hoce li je uopce bitiulaganju u banke je sigurno a kamata mora biti isplacena dok sa dividendama ako firma propadne ili jako lose posluje dividednda nece biti isplacena. Vrijednost i cijena akcija Prikupljanje kapitala radi osnivanja dionicarskih drustava vrsi se javnim pozivom ulagacima.raspisivanje poziva pretpostavlja utvrdjivanja odnosno naznacavanje djelatnosti kojom ce drustvo da se bavi,ustanovljavanje ukupnih sredstava koja se prikupljaju,odredjivanje broja akcija koje ce se emitovati itd.nominalna vrijednost akcije moze se odrediti na slj.nacin:ako odredimo da emitujemo odredjeni broj akcija po utvrdjenoj cijeni prodajom tih akcija bit ce obezbjedjen kapital potreban za otpocinjanje rada drustva. Nominalna vrijednosts izuzetno niskim iznosima recimo da je to jedna marka otezavala bi manipulaciju s akcijama dok akcije s relativno visokim nominalnim vrijednosrima npr pd 1000km bi isljucile mnoge ulagace koji nemaju taj novac.nominalna vrijednost akcija je otud najprihvatljivija ako se krece u ciframa od 100 do500 km.nominalna vrijednost se utvrdjuje u momentu raspisivanja tendera za prikupljanje kapitala akcionarskog drustva.kada firma otpocne svpju punu aktivnost njena ce uspjesnost po drugi put modelirati vrijednost a samim tim i cijenu akcija.Kada kompanija ostvaruje visoke profite vrijednost akcija a samim tim i cijene ce porasti.cijene akcija ce se tada formirati iznad

njihove nominalne vrijednosti.ako firma posluje toliko lose da se postavlja pitanje njenog opstanka akcije ce pasti tako nisko da ce se za nominalni iznose nece moci osigurati ni 1%njihove vrijednosti. Cijenu akcija prije svega odredjuje njihova nominalna vrijednost.Druga odrednica je profitna stopa,tj.visina dividende koji akcionarsko drustvo isplacuje.Ako ulagac ima mogucnost da kroz zajmovni kapital bolje plasira svoj nocac nece ga zanimati acije i njene cijene.otud za utvrdjivanje cijena akcija moramo znati i visinu kamatnih stopa

Kupoprodajna akcija Poziv na otkup akcija ne smatra se klasnicnom kupoprodajom .Cilj prikupljanja je osnivanje akcionarskog drustvs tj,prosirivanje kapaciteta postojecih kompanija,ako prikupljeni kapital nije dovoljan organizator ce izvrsiti povrat novca.Ali kada se prikupi dovoljno novca pokrenut ce se akcionarsko drustvo.u slucajevima da kompanija prestane sa radom ulozena sredstva se ne vracaju.uspjesno angazovani akcionarski kapital donosi profit a ostvareni profit vlasnicima kapitala dividendu.dividenda koje kompanije isplacuju radnicima je ono sto se krije iza kupoprodaje akcija.kupovinom akcija dionicarskog drustva ne kupuje se kompanija.kupuju se i prodaju zapravo prihodi koje akcije datog drustva nose sa sobom.prikupljeni kapital kroz formu kupoprodaje akcija obezbjedjuje ustanovljavanje dionicarskog drustva. I to je kapital koji moze da pokrene biiznis.tehincko tehnoloski angazovan kapital se ne moze odstranjivati pa samim tim ni kupovati ni prodavati.predmetom kupoprodaje postaju samo akcije tj.papiri.Da bi akcije bile kupljene neophodan je novi kapital.kupoprodaja akcija kreira novododatni kapital.radi se o kapitalu cije je porijeklo reprodukcija.no on je sada u novoj ulozi.koristi se kao sredstvo prometa.i upravo taj kapital osigurava funkcionisanje sasvim novog sistema. Sistem kupoprodaje sema:

Portfelji akcija Posjednici kapitala imaju velik izbor mjesta njihovog ulaganja.banke su svakako najsigurnije mjesto ulaganja,medjutim kapital ulozen u banku nosi najmanji profit.tu je naravno i mogucnost ulaganja u akcionarska drustva.i ulaganja u akcionarska drustva nosi rizike .rizici tog ulaganja se krecu od ostvarivanja relativno niskih dividendi pa do gubitka ulozenog kapitala.u cilju sto manjeg gubitka,ulagaci ulazu u velik broj kompanija,pa se ne moze desiti da bas svaka kompanija propadne (ako nisi dobar baksuz ).

Izbor portfeljia je izbor kombinacije plasmana kapitala koji ce osigurati ocekivane prihove uz najmanji moguci rizik ZEMLJISNA RENTA Uz ulaganja u industriju ,trgovinu,banke,dioncarska drustva kapital se moze koristiti i za kupovinu zemlje.Ulaganje u kupovinu zemlje nije sto i angazovanje kapitala za organizovanje proizvodnje na zemlji.Pokretanje poslovnih aktivnosti u poljoprivredi ni po cemu se ne razlikuje od istih takvih poslova u industriji,trgovini i bankarstvu.i kapital ulozen za kupovinu zemlje mora se oplodjivati. Na koji nacin se to cini? Ulaganjem kapitala u trgovinu zemlje stice se monopol na zemlju.Posjedovanje zemlje daje njenom vlasniku mogucnost da je iznajmljuje ili pak sam koristi.Prihodi koji se ubiru od koristenja zemlje zovu se renta.Organizovanje proizvodnje na zemlji predstavlja formu ulaganja ciji je krajnji cilj oplodnja kapitala.kapital se ulaze i za kupovinu zemlje. Razlikujemo ulaganje ucinjena za kupovinu zemlje i ulaganja s ciljem organizovanja proizvodnje na zemlji.ulaganjem kapitala u kupovinu zemlje postaje se vlasnik nad posjedom.Ulaganjem kapitala u industriju ne stice se nikakav ekskluzivitet .Svako ko raspolaze s kapitalom moze se pojaviti u bilo kojoj grani industrije.Ulaganjem kapitala u kupovinu zemlje postaje se njen vlasnik.Niko osim vlasnika ili njegove saglasnosti ne moze koristiti tu zemlju pored kupovine zemlja se stice jos i nasljedjivanjem.Kada neko stekne pravo na odredjeno zemljiste to svoje pravo moze koristiti na razne nacine.Prirodno je da imalac zemlje na svom posjedu organizuje poljopriovrednu proizvodnju.Od posebnog je znacaja upotreba zemlje za gradnju razlicitih objekata.u takvim slucajevima stice se bravo ubiranja gradske zemljisne rente.moze se isto tako koristiti renta kroz ekspoloataciju sume,renta za koristenje rudnog bogastva,rijecnih izvora i vodotoka, itd.da bi se renta ubirala nije doboljno posjednovati zemlju.Neophodno je na posjednovanom zemljistu organizovati neku privrednu aktivnosti.Inace ta zemlja postaje mrtvi kapital.zemljamrtvi kapital vlasniku ne osigurava rentu.upotrebom zemljista kao gradskog odnosno gradjevinskog renta se osigurava kroz vise izvbora.Kada se na zemljistu grade stambeni objekti renta se obezbjedjuje kroz stanarinu ili pak direktnom uplatom rente vlasniku zemljista.Eksploatacija suma ,rudnog bogastva,izvora energije isl podlijeze uplacivanju rente. Prirodne pogodnosti zemljista Uzgoj poljoprivrednih kultura,proizvodnja,dakle na temljistu je prvi organizovani oblik ljudskog rada.Obezbjedjivanje hrane bila je oduvijek najvaznija preokupacija ljudi.zahvaljujuci nauci sve je manji broj ljdi danas ukljucen u poljoprivrednu proizvodnju.I sa smanjenim brojem ljudi proizvodi se mnogo vise hrane nego stotinjak godina radnije.U SAD-u 2-4% stanvonistva se bavi poljoprivrednom a uspjevaju obezbijediti hranu cijeloj americi pa i imati i jos pri tome najveci izvoz.Medjutim najveci dio svjetske populacije oskudjeva u poljoprivrednim proizvodima.Zbog nedodatatka hrane u mnogim zemljama je prisutna stalna glad.u proizvodnji hrane od posebnog znacaja su:plodnost zemljista,udaljenost proizvodjaca od trzista,mogucnost da se dodatnim ulaganjem poboljsa kvalitet zemljista,mogucnost uticanja na prirodne pojave,isl.rast poljoprivredne proizvodnje podupire rast zemljisne rente koja je motiv kupovine zemlje.Na cijenu poljoprivrednih proizvoda uticu troskovi proizvodnje.Odredjuju ih utroseni proizvodni cinioci.Osim proizvodnih cinilaca na cijene proizvoda utice i kvalitet zemljista.S obzirom da proizvodnja na trzistu najmanje polodnosti diktira cijene poljoprivrednih proizvoda proizvodjaci koji imaju plodnija zemljista osiguravaju extraprofite.I zemljista iste plodnosti ako su razlicito udaljena od trizsta ostvaruju razlicite proifte.

Ekstraprofite ne prisvajaju poduzetnici vec vlasnici zemlje.to je ustvari i izvor zemljisne rente. Utvrdjivanje prodajne cijene u poljoprivredi Robama koje se stvaraju proizvodnjom na zemlji vrijednost se utvrdjuje tako kako se cini u svim ostalim djelatnostima.kolicina rada utrosrna u proizvodnji nekoh dobra u poljoprivredi iskazuje se kao utrosak proizvodnih cinilaca tj.srdstava za tad,predmeta rada i rada.struktura cijena poljoprivrednih proizvoda: C=Sp+r+pp. S obzirom da cijena poljoprivrednih proizvoda sadrzi u sebi i rentu namece se pitanje gdje je njeno mjesto u strukturi predstavljenog modela? Osim utrosenih proizvodnih cinilaca cijenu poljoprivrednih proizvoda odredjuju i pedoloski sastav tla,i blizina trzista.otud imamo da neplodnija zemljista i zemljista udaljenija od trzista pstvaruju vece proizvodne troskove od zemljisnih parcela koje u tom smislu osiguravaju povoljniji polozaj.treba imati na umu i cinjenicu da pojam lose zemljiste nije niti moze biti precizno utvrdjen.Pojam lose zemljiste je sasvim relativna odrednica.Ako je neko zemljiste lose pa se zbog toga preatane obradijivati tada cemo doci u poziciju da ce se pojaviti neko drugo zeljiste koje po svom kvalitetu dolazi ispod onog najlosijeg i sve tako.Na kraju bismo dosli do toga da se na samo jednoj parceli da proizvoditi.Posto se ona nema cime porediti ona bi sada sama odredjivala vrijednost,tj.troskove proizvodnje a samim tim i cijenu poljoprivrednih proizvoda. Naprijed izneseni model je apsolutno neodrziv.Dva su razloga za to.Prvi je cinjenica sto bi nepostojanjem drugih proizvodjaca falilo hrane jer jedan proizvodjac ne moze proizvesti hranu za cijelu planetu.Dok je drui cinjenica da bi taj jedan proizvodjac odlucivao o uslovima privredjicanja,te bi se tada priznavali svi utroseni troskovi.Svim koji organizuju proizvodnju na zemlji pa cak i onim koji obradjuju relativno oskudna zemljista moraju se priznati troskovi na koje sami nisu mogli uticati.i to je upravo onaj model na kojem pociva uklucivanje u proizvodnju i onih manje plodnih zemljista.Proizvodjaci ciji toskovi proizvodnje odredjuju cijene svih ostalih proizvodjaca iste vrste robe i ne ugradjuju u cijene svojih proizvoda rentu.iz navedenog jasno je da rentu obezbjedjuju ona zemljista ciji je pedoloski sastav i blizina trzista stvaraju uslove za nize troskove proizvodnje u odnosu na najlosija trzista. Diferencijalna renta I i II Proizvodnja na kvalitetnijem zemljistu odnosno na zemljistu iste kvalitete ali razlicite udaljenosti od trzista osigurava neophodne pretpostavke za stvaranje diferencijalne rente I.Radi se o tome da isto ulaganje na zemljistu se relativno visokom plodnoscu imaju manje troskove po proizvedenoj jedinici. Po istom principu obezbjedjuje se i renta koju pruzaju uslovi privredjicanja steceni na osnovu udaljenosti trzista.Udaljenija trzista uticu na rast transportnih troskova,zatim na troskove proizvodnje kap i rast sto uz isti prinos vodi rastu troskova proizvodnje na onim parecelama koje su udaljenije od trzista.Diferencijalna renta II pociva na ulaganjima koja trebaju da doprinesu u popravljanje kvalitete zemljista.

U primjeru koji je naveden poslo se od pretpostavke da se radi o proizvodnji na zemljistu razlicitog kvaliteta.zemljiste oznaceno sa IV najlosijeg je kvaliteta a zemlji oznaceno sa I je najbolje kvalitete. Zemljiste IV ima troskove proizvodnje 100 km te se to uvecalo za 15km profita.zemljiste trece kategorije zbog vece plodnosti ostvaruje prinose od 12 tona .troskovi proizvodnje su sada 83,23 km.Ovo zemljiste ostvaruje ekstraprofit od 230km.Zemljiste II kategorije-troskovi su 71,43 pa je ekstraprofit tada 460km te zemljiste I kategoije ima troskove 62,50km a extraprofit je 690kmPo istom principu ostvaruje se i ekstraprofit na trzistima povoljnijeg trzisnog polozaja.Veci iznos kapitala koji moraju proizvodjaci angazovati na udaljenijim lokacijama i uz vece prinose ostvarivat ce vece troskove po jedinici proizvoda.

Ekstraprofit se zapravo transformise u diferencijalnu rentu I koja se kao prihod od kapitala ulozenog u kupovinu zemlje isplacuje zemljoposjedniku.Diferencijalna renta II ostvaruje se po osnoci dodatnih ulaganja.Dodatna ulaganja poboljsavaju kvalitet zemljista zbog cega prinosi na zemlji dodatno rastu.Model je u svemu slican kao kod rente I.Sema rente II razlikovala bi se po tome sto se uvodi jos jedna dodatna kolona u koju se unose iznosi dodatnog ulaganja i renta II je potpuno identicna renti I. Ostale vrste zemljisnih renti Marks je pored zemljisne rente tj diferencijalne I i II pricao jos o apsolutnoj renti,monopolskoj renti i renti na najlosijem zemljistu.ekstraprofit koji se transformise u rentu nije upitan kaoda je rijec o proizvodnji na plodnom zemljistu i zemljistu koje je relativno blizu trzistu.Ta dva izvora rente su ocigledna.Diferencijalna renta II gdje se njen izvor trazi u dodatnom ulaganju ne bi se smjela posmatrari izvan rente koja se ostvaruje po osnovu kvaliteta zemljista.Sustina dodatnog ulaganja i jeste popravljanje kvalitete zemljista.Medjutim apsolutna renta,monopolna renta, i renta na najneplodnijem zemljistu dovode se u pitanje. Apsolutnu rentu marks visi kao oblik prisvajanja po osnovu relativno slabijeg organskog sastava kapitala u poljoprivredi.Privatna svojina i monopolski polozaj na zemlju sprecavaju preseljavanje kapitala iz drugih grana u poljoprivredu.TA pretpostavka je bez sumnje vrijedila u vremenu kada je marks zivio i stvarao.Stanje u poljoprivredi se danas radikalno promijenilo.Sada u SAD-u na proizvodnji radi 2-4% stanovnistva Proizvodnja hrane se sve manje temelji na ratu broja zaposlenih a sve vise na primjeni novih naucnih metoda,novim tehnicko tehnoloskim rjesenjima i uvodjenju novih

poljoprivrednih kultura.Nikakve pogodnosti zemljista odnosno njen dominantni polozaj nije vise moguce odrzati.Kapital,nauka i tehnologija na takve pojave uvijek mogu odgovoriti ali ne i u kratkom vemenskom roku.Uz to imamo i pojavu kloniranih vrsta .Sve to zajedno dovodi u pitanje bilo kakav i bilo ciji monopolski polozaj.Renta na najlosijem zemljistu oduvijek je bila problematicna.Najlosija zemljista ostaju,medjutim i dalje da egzistiraju.tako da u isto vrijeme ne moze se govoriti o najlosijem zemljistu i o profitu na najlosijem zemljistu.zemljisna renta kako ju je svojevremeno vidio i postavi marks prihvacena je od strane sssr-a kao i od ostalih zemaljakoje su slijedile njegov razvojni koncept.teoriju rente prihvatila je i ex-Jugoslavija.Da se zemljoposjednici ne bi rentom bogatili kod nas je sprovedena i agrarna refoma kojom je oduzimano zemljiste svima.Dozvoljena kolicina zemljista bila je 10 hektara.Tako da tada nisu mogli obezbijediti hranu za svoju porodicu a ne za vecu proizvodnju,pa su tada morali uvoziti hranu od zemalja za koje su govorili da su dekadentni,nazadni,korumpirani itd. Nasuprot tome zemlje zapadnog svijeta su rente shvatile posve drugacije.Tako su one umjesto zahvatanja rente farmerima ostavljali ono sto im po logici i pripada.Uz to jos i uzgoj za njih interesantnih kultura subvencioniranjem su posebno podupirali.u razvijenim zemljama zapadnog svijeta poljoprivreda je grana s dinamicnim razvojem velikim tehincko.tehnoloskim napretkomi brojnim naucnim otkricima.Otuda su zemlje zapadne Europe,SAD-a,Kanada,Argentina i dr.najveci proizvodjaci i izvoznici hrane danas. Cijena zemlje Kao i sva ostala dobra i zemlja je predmet kupovine i prodaje.Kupovina i prodaja zemlje podrazumjeva i utvrdjivanje njene cijene.Namece se otud pitanje kako se utvrdjuje cijena zemlje,tj po kojoj cijeni se zemlja prodaje.Zemlja kako nam je poznato nije stvorena ljudskim radom.Zemlja je prirodno bogastvo ona sluzi covjeku ima dakle svoju upotrbnu vrijednost.iako izgleda kako je sama zemlja predmet kupoprodaje to zapravo i nije tako.NPR ako bi neko pokusao da proda kakvu nepristupacnu sikaru,zemljiste u pustinji ne bi nasao kupca.primjer nam pokazuje da predmet kupoprodaje nije zemlja vec nesto drugo.Renta je dakle ono sto postaje predmetom kupovine i prodaje.ulozeni kapital u kupovinu zemlje donosi prihod u obliku rente.Isti taj kapital se mofao medjutim oplodjivati i kao zajmovni mogao je donositi kamatu. Ako pretpostavimo da zemljiste donosi godisnju rentu od 30.000km a kamatna stopa je 8% cijenu zemlje bismo utvrdili na sljedeci nacin: Cz=rt*100/ks,cz=30,000*100/8,Cz=375.000 Izneseno je dakle opci okvir koji nam pokazuje sta sve utice na cijenu zemlje. RAZMJENA U okviru procesa drustvene reprodukcije faza proizvodnje obezbjedjuje razne vrste materijalnih dobara.Stvorena dobra se moraju potom u krugu proizvodjaca podijeliti.Diobaq se vrsi shodo velicini rada koji je ulozen u neko dobro.Kada se radi o raspodjeli drustvenog proizvoda tada se kriterij utemeljuje na obezbjedjivanju funkcionisanja sistema reprodukcije.Kao output same reprodukcije drustveni proizvod se rasporedjuje na nacin sto se njegov jedan dio koristi za podimirivanje pnih koji su neposredno ucestvovali u tom proizvodu a drugi dio za podmirivanje potreba onih koji se brinu o funkcionisanju sistema drustvene nadogradnje,tj.za kategorije socijalno ugrozenih. Razmjena povezuje subjekte,institucije i aktivnosti pojedinih faza reprodukcije.Ona isto tako povezuje i aktivnosti unutar faze proizvodnje .Poseban znacaj razmjene je u povezivanju proizvodnje i

potrosnje.Cilj tog povezivanja je osiguranje tj,ubrzavanje samog toka drustvene reprodukcije.Razmjena podrzaumjeva onu vrstu veza u kom se reprodukcioni odnos posmatra kao jedinstven sistem.kao sistem reprodukcija je zapravo skup slozenih elemenata cije unutarnje aktivnosti daju odgovarajuce outpute.Funckionisanje svakog elementa ponaosob i svih zajedno osigurava funkcionisanje cjelovitog sistema.A sami outputi su pokazatelji efikasnosti reprodukcionog sistema.Radi se o nizu veza bez kojih naprosto ne bi tekao proces reprodukcije.Ako su te veze otezane odnosno manje ili vise iprekidane raspodjelom steceno se ne bi moglo rwalizovati.Ako potrebe ostanu nezadovoljene proizvodni proces ocito ne funkcionise .Novu proizvodnju i nije moguce nastaviti.Nedovrseni kupoprodajni proces ugrozit ce i sam tok drustvene reprodukcije.proces razmjene se odvija mehanizmom kupovine i prodaje.Da bi se aktivnosti funkcionisanja sistema mogla nesmetano odvijati neophodno je osigurati funckionisanje sistema ponude i traznje. Ponuda i njeno ispoljavanje Ponuda se definise kao kolicina neke robe koja se u definisanom vremenu i na definisanom prostoru stavlja kupcu tj potrosacu na raspolaganje.Stavljanje robe na raspolaganje podrazumjeva isticanje cijene,kolicine,kvaliteta i velicine pakovanja.Robe ciji su standardi odredjeni zakonom ili uobicajeno prihvaceni ne moraju u ponudi isticati naprijed iznesene elemente. Ponuda kao opca odrednica ima svoje modalitete: 1.globalna ili ukupna ponuda prestavlja kolicin svih roba koje se u jednom vremenu i na jednosm prostoru stavljaju kupcu na raspolaganje .S obzirom da se radi o nudjenju razlicitih roba na raspolaganje ostaje pitanje iskazivanja kolicine svih tih razlicitosti. Ukupna ponuda roba zavisi prvenstveno od proizvodne sposobnosti zemlje.Sto je ta proizvodna sposobnost veca veci je i obim ponude i obratno. 2.Pojedinacna ponuda je izraz za ukupnu kolicinu samo jedne robe koja se stvalja na raspolaganje kupcima.iskazivanje ponude vrsi se kako u vrijednosnim tako i u naturalnim pokazateljima.u naturalnim je svakako bolje iskazivati ponudjenu kolicinu posto taj nacin prestavljanja je precizniji.pojedinacna ponuda je odredjena mogucnostima subjekata koji se bave proizvodnjom neke konkretne robe.kako se proizvodnja odredjuje stvaranjem i kreiranjem traznje otud je za razmatranje obima pojeedinacne ponude potrebno ukljuciti i te cinioce. 3.ponuda grane predstavlja ukupnu kolicinu roba koje se stavljaju u ponudu kupcima u okviru jedne grane.ponuda poljoprivrednih proizvoda u jednoj zemlji-NPR. Obim ponude grane zavisi od obima njene proizvodnje .S obzirom da na obim proizvodnje utice sama razvijenost grana u krajnjem slucaju to i diktira velicinu ponude.Uzet cemo ponovo za primjer poljoprivredu.Danska ima najvecu ponudu poljoprivrednih proizvoda u odnosu na sve zapadno.evropske zemlje.slicna situacija je i s ponudom svjeze ribe i ribljih preradjevina u norveskoj itd. 4.struktura ponude predstavlja raznovrsnost dobara koje se stavljaju na raspolaganje kupcima .Rijec je o raznolikosti roba ,odnosno usluga koje se u jednom vremenu i prostoru nude potrosacima. Kao i obim i struktura ponude zavisi od strukture ukupne materijalne proizvodnje u jednoj zemlji.Sto je proizvodnja i ponuda raznovrsnija mogucnosti zadovoljenja potreba su vece i svestranije

TRAZNJA I NJENO ISPOLJAVANJE Traznja je pojavni oblik potreba .Ona nam pokazuje koliko se neke robe moze prodati pri datim cijenama i datom dohodku potrazivaca.Kao i kod ponude i traznju mozemo posmatrati kao ukupnuagregatnu,pojedinacnu i kao traznju za robama pojednih grana. Agregatna traznja(lat.aggregare-mnoziti,pridruziti,gomilati)samo je drugi izraz za ukupnu traznju.A ukupna traznja podrazumjeva traznju svih roba u datom vremenu i na datom prostoru.u okviru odrednice ukupna traznja moze se razgraniciti na njene dvije vrste:prva je traznja na proizvodno usluznom trzistu dok je druga traznja robe licne i zajednicke potrosnje.Na velicinu agregatne traznje utice veci broj faktora:dohodak,cijene,demografski faktori,dostupnost proizvoda i komuniciranje proizvodjaca i potrosaca Pojedinacna traznja nam pokazuje obim kolicinu traznje za robama jednog proizvodjaca odnosno traznju samo jedne robe.npr.traznja secera,mesa,stanova uglja itd.traznja pojedinacnih roba se moze iskazati u naturalnim pokazateljima.naravno mozemo vrijednost mjeriti i u vrijednosnoj strukturi ali je u ovom slucaju naturalna bolja.faktori koji uticu na agregatnu traznju uticu i na pojedinacnu .No promjenom tih faktorana isti nacin se nece mijenjati pojedinacna i ukupna traznja. Traznja roba grane pokazatelj je trazenih kolicina robe razlicitih privrednih djelatnosti.primjera radi tekstilna grana,drvna industrija,poljoprivrednih proizvoda itd.faktori traznje roba pojedinih grana identicni su faktorima ukupne traznje.Promjene tih faktora vode promjenama traznje.istrazivanje uticaja promjena dohodka i cijena na ponasanje traznje otuda je od posebnog znacaja Struktura traznje polazatelj je kolicina i vrsta roba koje se traze.Ta nam odrednica zapravo ukazuje kolika je traznja pojedinih roba u okviru ukupne traznje.Ako traznja primjera radi u jednoj zemlji iznosi pet milijardi dolara i ako se u okviru te traznje nalati dvije milijarde za ishranu stanovnistva milijardu za masine i alate milijarda za sirovina a milijarda za luksuzna dobra iz takve strukture trazenih kolicina prepoznajemo karakter privrede i drustva. SEMATSKA POSTAVKA PONUDE I TRAZNJE Ponuda i traznja su dijelovi jedinstvenog sistema .pojedinacno njihovo posmatranje govori nam samo o jednom elementu tog sistema.Ako se zeli spoznati cjeloviti sistem u nasem slucaju bruto drustveni proizvod i njegovo reprodukovanje ponudu i traznju valja posmatrati u njihovoj simbiozi. Drustveni bruto proizvod,njegova struktura i raspodjela prestavljaju sistem u okviru kojeg se ispoljavaju i uskladjuju medjuodnosi elemenata sistema.ispoljavaju se i uskladjuju zapravo ponuda i potraznja.drustveni brutoproizvod je najvaznija determinanta za ponudu i potraznju. Obim i struktura ukupne ponude i ukupne traznje odredjuje obim i strukturu drustvenog brutoproizvoda.isti ti cinioci odredjuju na kraju i ssamu raspodjelu drustvenog brutoproizvoda .Otud sei namece potreba zajednickog posmatranja ponude i traznje.kako i na koji nacin ponuda i traznja uticu na strukturu odnosno funkcionisanje ukupnog sistema pokusat ce se predstaviti konkretnim primjerom.za primjer uzimamo zemlju ciji drustveni brutoproizvod iznosi 30 milijardi dolara.da bi ostvarila toliki drustveni proizvod uz stanovnistvo koje je spremno da radi zemlja mora imati sredstva za rad.pretpostavimo da je to obezbijedila i da ona iznose 15 milijardi dolara.sredstva koja se u te svrhe koriste razlicita su vijeka trajanja.godisnji otpis njihove vrijednosti u prosjeku iznosi 8% to znaci da na novi proizvod godisnje prenese 1,2milijarde dolara.da bi se ostvario drustvenibrutoproizvod od 30mlrd.dolara trose se i predmeti rada.Njihov utrosak iznosi 18.8mlrd.novostvorena vrijednost iznosi 10 mlrd.dolara.obrazac drustvenog brutoproizvoda:

1,200,000(15 *8%)+18,800,000+10,000,000=>20,000,000,000+10,000,000=30,000,000,000 Materijalnu strukturu drustvenog brutoproizvoda bismo mogli predstaviti kao:1)odogovarajucu kolicinu sredstava proizvodne potrosnje,2)odgovarajucu kolicinu sredstava licne potrosnje.uzimamo primjer:1)22,000,000,000 a 2)8,000,000,000dolara..s obzirom da vrijednost potrosnih dobara iznosi 8,000,000,000 a nacionalni dohodak 10,000,000,000 ocito je da se cjelokupni dohodak ne moze upotrijebiti u licne svrhe

Ovdje je predstavljena idealna sema prikaza ponude i potraznje.takav model medjutim ne postoji.kad je ponuda manja od potraznje tada cijene rastu,a kada je ponuda veca od potraznje cijene padaju. CIJENE I NJIHOV UTICAJ NA PONUDU I TRAZNJU I dok na traznju utice veci broj faktora ponudu prije svega pdredjuje nivo I pravac kretanja cijena.Cijene su dakako onaj faktor koji jednako uticu kako na stanje traznje tako i ponudu.rast tj.pad cijena ne utice na isti nacin na rast ili pad ponude i traznje.u slucaju traznje ti su procesi obrnuto proporcionalni ,dok su kod ponude istosmjerni.osim toga promjene cijena jednih roba odrazavaju se na traznju drugih.taj je uticaj od posebnog znacaja kod roba supstituta..osim toga cijene uticu i na ponudu i traznju svih rova posmatrano u cijelosti.Promjene cijena razlicito uticu na promjene ponude i traznje razlicitih roba.kod nekih roba rast odnosno pad cijena moze vise a kod drugih manje uticati na promjenu ponude i traznje.Imamo i slucajeva gdje promjene cijena nemaju veci ili znacajniji uticaj na

promjenu ponude i traznje.uticaj cijena na ponudu i traznju nije uvijek u skladu s naprijed iznesenim modelom.praksa ukazuje na razne paradokse. Cijene i ponudjene kolicine Kretanje cijena i ponudjenih kolicina u normalnim uslovima privredjivanja istosmjernog je toka.rast cijena pruza priliku vece zareda.vece cijene a s njima i vece zarade podsticu proizvodjace na sve vecu i vecu proizvodnju .do rasta proizvodnje dolazi sirenjem odnosno uposljavanjem postojecih kapaciteta ili pak prilivom novog kapitala i otvaranjem novih proizvodnih pogona.obrnuto je stanje kada dolazi do pada cijena.Proizvodjaci smanjuju svoju proizvodnju a neki napustaju granu dok se drugi preorijentisu na nove proizvode u okviru postojece grane

Kako se moze vidjeti pri cijeni od 10km nudit ce se tek 1.000kosulja s rastom cijene rast ce i broj kosulja.pa se se na 100km -15,000kosulja.promjene cijena i ponudjenih kolicina bit ce razlicite kod razlicite robe.smanjivanje cijena automobila za koji procenat nece imati uticaja na njihovu vecu potraznju.isto tako uz neznatan rast cijena proizvodjac nece povecati broj proizvedenih automobila.

Cijene i trazenje kolicine Kako se vec reklo cijene i trazene kolicine se krecu u potpuno superotnim pravcima.rast cijena vodi padu trazenih kolicina dok pad cijena vodi njihovom rastu.nize cijene psiholoski djeluju na potrosace.pad cijena zapravo stimulise potrosace da vise kupuje,tj.trosi proizvode kod kojih je doslo do smanjivanja cijene.koristit cemo opet primjer s kosuljama samo ce se ovaj put gledati s aspekta potrosaca

Pri cijeni od 10 km trazit ce se 15,000kosulja a pri cijeni od 100 km samo 1000 Osjetljivost traznje na promjene cijena razlicito je kod razlicitih roba.u tom smislu se uocavaju razlike kod roba namjenjenih proizvodno usluznom trzistu i onih koje su namjenjene zadovoljavanju licnih i

zajednickih potreba.i u nekim slucajevima prmjene cijena i trazenih kolicina predstavitli smo opci model.no model vazi samo za slucajeve normalnog stanja privrede. Elasticnost traznje Promjene cijena ne vode proprorcionalnim promjenama trazenih kolicina.takve pojace su slucajne i gotovo zanemarljive.Imamo slucajeve gdje i male promjene cijena mogu voditi znacajnim promjenama trazenih kolicina.Pogodan primjer za to je traznja soli.ako cijene tom proizvodu rastunecemo je manje koristiti a s tim i manje kupovati.isti je slucaj i onda kada dolazi do pada cijena tog proizvoda.sasvim je drugacija situacija kod proizvoda kao sto su meso,ulje ,secer,odjevni predmeti,obuca,benzin i automobili.Stepen elasticnosti je mjerljiv.Ako sa c oznacimo cijenu robe a sa c njen apsolutni prirastaj omjer c/c pokazuje koliko se prethodna cijena promijenila..Njega zovemo relativni prirastaj u cijeni a obicno je izrazen koeficijentom ili procentom.Oznacimo li dalje kolicinu traznje sa Q a njenu apsolutnu promjenu sa Q relativna promjena u kolicini bit ce definisana omjerom Q/Q i kao i promjena u cijeni moze biti izrazena koeficijentom ili procentom.Koeficijent elasticnosti (Eq,c)je prema definiciji zadat obrascem: Eq,c= za utvrdjivanje velicine koeficijenta elasticnosti dovoljno je raspolagati stopama promjene trazenih kolicina i cijena konktretnog proizvoda smanjena 10% a trazena kolicina porasla za 15% dobit cemo da je koeficijent elasticnosti Eq,c=15/(-10)=-1,5,a odgovara na pitanje koliko ce procenata porati traznja datog proizoda ako se njegova cijena spusti za 1%.Negativan predznak govori da je ucinak smanjenja suprotan kad se cijena smanjuje traznja raste i obratno.koeficijent elasticnosti opcenito moze imati bilo koji vrijednost izmedju 0 i tj.Ex,ypripada (0,),pa se u vezi s tim sve pojave dijele na a)slabo elasticne kod kojih je apsolutna vrijednost koeficijenta veca od 0 i manja od 1 b)jednako elasticne c)vrlo elasticne kod kojih je apsolutna vrijednost koeficijenta veca od 1; treba uociti da se u analizi moze koristi i obrnuti pokazatelj elasticnosti.u pitanju je inverzija predhodnog koeficijenta ec,q=1/ec,q. Tacka ukrstanja ponude i traznje Povecanje cijena vodi rastu ponude a pad cijena padu ponude.Kada je rijec o traznji stanje je potpuno drugacije.Rast cijena codi padu traznje a pad cijen njenom rastu.Nesklad izmedju onog sto se desava kod ponude i traznje pri rastu odnosno padu cijena je ocit.Naime ono sto je dobro potrosacima nije dobro proizvodjacima i obratno.Suprostavljenost interesa proizvodjaca i kupaca pri rastu ili padu cijena rjesava se putem usladjivanja.Izlazak jednih drugima u susret trazit ce se naravno optimalne cijene tj.cijene koje ponajvise priblizavaju intnerese obje strane.

Kao sto se iz tabele moze vidjeti interesi proizvodjaca i potrosaca su se susreli pri cijeni od 50km.pri toj cijeni potrosaci su spremni da kupe 6.000kosulja.No to odgovara i proizvodjacima.Oni su takodjer spremni proizvesti 6.000kosulja.uskladjenost interesa je dakle opca.

ODSTUPANJA OD NORMALNOG OBLIKA TRAZNJE

Pad cijena roba vodi rastu traznje a rast cijena njihovom padu.Ponasanje kupaca u odnosu na promjene cijena iskazana graficki govore da je kriva traznje uzlazna smjera slijeva u desno.I to je da tako kazemo normalni ooblik traznje.U praksi su zabiljezena stanja u kojima dolazi do odstupanja od uobicajene krivulje .Odstupanja su tolika da kriva vise i ne odrazava dobro nam poznati model traznje vec model koji karakterise samu ponudu.odsutpanja od normalnog oblika krive traznje u nauci su poznata pod nazicom Gifenskov i Veblenov slucaj. Gifenov paradoks Britanski novinar statisticar i pisac Sir Robert Gifen proucavajuci promjene cijena na ponasanje odredjenih socijalnih slucajeva tadasnjeg drustva doci ce do jednog zanimljivog otkrica koje ce po njemu dobiti ime.Gifen je tom prilikom otkrio kako rast cijena nekih proizvoda ne vodi padu traznje sto je uobicajen model vec njenom rastu.U pitanju su proizvodi ishrane koje koriste najsiromasniji socijalni slojevi drustva.Gifen je otkrio da rast cijena hljeba ne vodi padu njihove traznje vec njenom rastu.Pojava se objasnjava cinjenicom da rast cijea namirnica koje se najvise koriste u ishrani stanovnistva s najnizim dohocima utice da im sve manje novca ostaje za kupovinu proizvoda kao sto su secer,meso,masnoce itd.otud imamo da rast cijena hljeba umjesto smanjivanju vodi povecanju traznje.Gifenov paradoks se vezuje za slojeve stanovnistva s najnizim primanjima.Model je jednako aktuealan i danas.

Veblenov slucaj I dok se grifenov paradoks odnosi na socijalne slojeve ovaj veblenov odnosi se na bogate slojeve drustva.Amerikanac torston veblen profesor ekonomije na univerzitetu u cikagu analzirao je uticaj cijena nekih roba na ponasanje bogatih slojeva drustva.tom analizom veblen ce utvrditi da pad cijena roba tzv.prestiza umjesto da vodi rastu traznje ostvaruje potpuno suprotan efekat tj.pad traznje.kada dolazi do pada cijena roba kao sto su nakit,umjetnicki predmeti,ekskluzivna mjesta za ljetovanja isl.i umjesto da to vodi rastu traznje desava se potpuno suprotno.pojava se objasnjava cinjenicom da pad cijena roba raritea tj.roba koje odrzavaju statusni karakter cini ih dostupnim ostalim socijalnim slojevima drustva.Posto su postale dostupne ostalim socijalnim slucajevima bogati vise nisu zainteresovani za te robe.bilo da se radi o promjenama cijena roba namjenjenih siromasnim socijalnim slojevima ili promjenama cijena raobe koju kupuju najbogatiji clanovi drustva nastali paradoksi nemaju veci uticaj na ukupnu traznju.

MONOPOLI-UPRAVLJANJE PONUDOM
U nastojanju da eliminisu medjusobnu konkurenciju proizvodjaci svih roba su u poziciji da ustanove mehanizam koji to moze uspjesno da obezbijedi.Rijec je o insitiuciji monopola.u praksi su monompoli pokazali izvanrednu sposobnost da kontrolisu trziste i uprravljaju ponudom u cjelosti.monopoli su zapravo institucije robonovcanog sistema ciji je cilj totalna kontrola trzista te upravljanje ponudom i traznjom iste vrste roba. Upravljanje ponudom izraslo je kao potreba eliminisanja bilo kakvog uticaja drugih proizvodjaca istih roba.posredstvom institucije monopola paroizvodjaci nastoje da upravljaju ponudom.Tim oni pod kontrolu stavljaju cjelokupno trziste jednog proizvoda.Monopoloske organizacije same odredjuju cijene proizvoda.monoplosko upravljanje ponudom podrazumjeva vrstu ponasanja odredjenih subjekata da mimo uobicajenih normi zakona i mimo bilo kakve volje potrosaca ili bilo kog drugog odredjuje maloprodjane cijene,uslove prodaje,kvalitet ponudjene robe.monopole karakterise gotovo neogranicena koncnetracija kapitala.koncentracija se vrsi kroz formu centralizacije.tj.spjajanja velikog broja malih privrednih subjekata u jedinstvenu firmu.u nastojanju da kontrolisu trziste tj,da upravljaju ponudom neke robe proces spajanja se vrsi na razne nacine.tu je prije svega dobrovoljno spajanje dviju firmi.Fuzija se obavlja u cilju ostvarivanja zajednickih interesa.Zatim imamo klasicnu kupovinu firme i kupovine akcija druge firme.Kontrola ponude moze se obavljati i putem povezivanja kroz firmu kartela.Cilj je da se sporazumno odredjuju cijene pojedinih proizvoda,odredjuju zatim kolicine proizvedenih jedinica dijele medjusbno trziste i tako redom.u tom smislu trustovi fuzije su osnovni nacin monopolskog ispoljavanja.Trusting holding nesto je lagavija forma medjusobnog povezivanja.U okviru te forme monopolskog povezivanja firme zadrzavaju formalno pravni status.razliciti oblici kartela najdirektniji su nacin upravljanja ponudom..U svim pomenutim slucajevima krajnji cilj je isti.Odredjivanje cijena mimo bilo kakvog uticaja drugih se u takvim uslovima uvijek utvrdjuje iznad vrijednosti roba.To je zapravo nacin ostvarivanja ekstraprofita kroz formu otkupljivanja proizvoda po relativno niskim cijenama i njihovoj prodaji po visokim cijenama.Tim se takodjer osigurava relativno visok ekstraprofit. Monopolske cijene Kad se na strani ponude nalazi relativno velik broj ucesnika cijene se formiraju po principu prosjecnih uslova privredjivanja.U pitanju je dakle siste u kom se i na strani ponude i na strani traznje nalazi relativno velik broj subjekata koji samostalno donose odluke.prosjecno utvrdjeno vrijeme iskazuje se cijenama.posto se sve to desava na otvorenom trzistu cijene su otud u novcu iskazano drustveno

pootrebno radno vrijedme utroseno u stvaranju odgovarajuce robe.Kada se medjutim radi o monopolnoj trzisnoj strukturi naprijed navedeni sistem ne funkcionise.U monoplnoj trzisnoj strukturi javljaju se efekti imperfektnosti trzista.O stanju gdje ponudu tj traznju kontrolise jedan ili pak manji broj privrednih subjekata.posljedice toga se iskazuju rastom cijena koje po pravilu odstupaju od vrijednosti robe.cijene se ne odredjuju shodno kolicini ulozenog rada vec voljom samih monopola.Upravljajuci ponudom monopoli su zapravo diktirali uslove formiranja cijena. Strukture monopolskih cijena Monopolske cijene su uvijek vece od vrijednosti robe.formiraju se na nacin sto se na utrosene proizvodnje cinioce dodaje profit koji monopolisti shodno vlastitom nahodjenju odredjuju.Valja praviti razliku izmedju monopolske trzisne strukture tj.strukture u kojoj se formiraju monopolske cijene i trzisnog stanja u kojem je rast cijena nastao kao posljecia nedostatnosti same ponude.Nedostatnost same ponude je naime stanje gdje su proizvodne mogucnosti a samim tim i ponuda objektivno ograniceni.monopolska struktura je ona u okviru koje monopoli svojom voljom kontrolisu stanje i kretanje ukupne ponude.Drugim rijecima monopoli upravljaju ponudom .Upravljajuci cjelokupnopm ponudom oni sutomatski sami i po vlastitiom nahodjenju utvrdjuju cijene roba koje proizvode i prodaju.monopolsko se ponasanje mkoze javiti bilo na strani ponude ili na strani traznje.Monopoli na strani traznje takodjer su jedan od nacina kontrole trzista i cijena uopce.Pojavljuju se ponajvise pri otkupu poljoprivrednih proizvoda zatim snadbijevanju sirovinama proizvodno.preradjivackih kapaciteta isl.Najcesci oblik monopolske kulture na strani traznje su otkupi poljoprivrednih proizvoda.Otkupne cijene su naravno uvijek na nizem nivou od prodajnih.Otkupljivac zapravo diktira cijene.Posto je u prilici da diktira cijene on ih uvijek odredjuje znatno ispod vrijednosti robe.Takvo ponasanje monopolske traznje vodi uvijek siromasenju malih proizvodjaca .Posljedica toga je napustanje postojece proizvodnje i seljenje kapitala u druge unosnije oblasti. Granice rasta monopolskih cijena Iako monopolski polzaj pruza mogucnost neogranicenogo rasta cijena postoje naravno faktori i snage koji to sprecavaju.Monopolske cijene naime oblik su prisvajanja viska vrijednosti koji same monopolske organizacije ne stvaraju..Rast cijena proizvoda koji su pod kontrolom monopola utice na to da slojevi koji svoj dohodak ostvaruju radom imaju sve manje novca za kupovinu preostalih roba,tj.drugih roba koje su relevantne u njihovu prezivljavanju.Nedostatnost novca za kupovinu ostalih roba tj .drugih roba koje su relevantne u njihovom prezivljavanju.Nedostatnost novca za kupovinu ostalih roba neophodnih za prezivljavanje podstice zaposlene da organizovano isticu zahtjeve za povecanje najamnina.pregovori se naravno vode s poslodavcima.u slucaju da pregovori ne donesu zadovoljavajuca rjesenja u njih ce se neminovno ukljuciti i drzava.ukljucivanjem drzave u pregovore nametnut ce se automatski otreba seriozne analize uzorka i posljedica takvog stanja.intervencija drzave u tom slucaju je neminovna.A ta drzava ima instrumente za rjesavanjae takvih problema ponajbolje svjedoci zakon za borbu protiv trustova koje su svojevremeno donijele SAD.tim zakonom se zabranjuje bilo kakvo monopolsko udruzivanje i povezivanje kompanija u americi.Presaraspodjela viska vrijednosti u korist monopolskih organizacija neminovno vodi isto tako napustanju proizvodnje u granama kod kojih se visak vrijednosti malih farmera prelijeva u korist monopolista.u takvoj situaciji farmeri ce prestati da se bave ranijim poslom.Cinjenica da su se farmeri prestali baviti proizvodnjom odgovarajuce kulture,osim sto ce se javiti nedostatak odgovarajuce kulture ni monopolska organizacija nece imati od koga vise da otkupljuje proizvode.Posljedica je naravno propast monopoliste.da i ne govorimo kako ce se u rjesavaju ovakvog problema morati ukljuciti i drzava.rast cijena vodi neminovno padu traznje proizvoda monopolskih organizacija.S obzirom da pad traznje vodi smanjivanju obima proizvodnje a tim i nedovoljnom koristenju kapaciteta doci ce

neminovno do rasta troskova proizvodnje.konacno i u slucaju monopola nije potpuno moguce iskljuciti konkurenciju.konkurencija se pojavljuje s robama substituta zatim prelaskom na alternativne izvore snadbijevanja isl.te na kraju cemo reci da navedeni faktori ne djeluju samostalno i izolovano.radi se o grupi faktora koji sinhronizovano djeluju sa svim svojim sinergetskim efektima. Zakon vrijednosti i monopolske cijene Kada na strani i ponudei potraznje imamo relativno velik broj ucesnika tj.u uslovima neogranicene konkurencije vrijednost robe se odredjuje na osnovu prosjecnih uslova.Odrednicu vrijednosti zapravo cini utroseno vrijeme onih proizvodjaca koji rade po prosjecnim uslovima a vrijednost rove drugim rijecima odredjuje institucija drustveno potrebnog radnog vremena.Posto neki proizvodjaci trose manje vremena od drustveno potrebnog,a drugi vise jedni ce ostvarivati ekstraprofite a drugi ce poslvati s gubitcima.U trci za vecim profitima seljenje kapitala proizvodnje postaje tako iskaz prosjecnosti uslova privredjivanja na nivou privrede kao cjeline.Da bi se utvrdilo drustvenopotrebno radno vrijeme a potom vrijednost,transformisala u cijenu proizvodnje neophodni su otvoreni trziste i neogranicena konkurencija.Upravljajuci ponudom odnosno traznjom monopolisti sebi obezbjedjuju prava formiranja cijena mimo volje i uticaja drugih.formiranje cijena se vrsi zapravo po pravilima koja takva trzisna struktura osigurava.vrijednost robe,profite i cijene roba diktiraju sami monopoli.u monopolskoj trzisnoj strukturi uslovi privredjivanja nemaju relevantan uticaj na cijene roba.Na cijene ne utice drutvenopotrebno radno vrijeme niti prosjecne profitne stope.otuda se namesce i pitanje da li u monopolskoj strukturi zakon vrijednosti ima valjanost.posto ta trzisna struktura ne priznaje ni kolicinu utrosenog radnog vremena ni prosjecne uslove privredjivanja ni prosjecne profitne stope zakljucak koji smo iznijeli je logicka izvedenica.Utroseni proizvodni cinioci postaju formalni okvir za utvrdjivanje cijena roba proizvedenih u uslovima monopolne trzisne strukture.to sto monopolna trzisna strukturastvara podlogu za pormiranje cijena ne po kriteriju zakona vrijednosoti vec na osnovu posve drugih odrednica naprijed izneseni zakljucci su ipak puka prividnost.pored navedenog imamo jos i pojavu substituta .Robe supstiti ponajvise su kocnica monopolskoj strukturi tj.monopolskom zidanju cijena.u potrazi za vecim mogucnostima oplodnje predujmjenog kapitala i monopoli nerijetko pribjegavaju premjestanju kapitala iz jednih u druge grane.nestali su nekadasnji monopoli automobilske industrije petrolej kompanija ptt-a distribucije itd.u monopolskoj trzisnoj strukturi ne reaguje automatizmom sto je slucaj kod neogranicene konkurencije.kod monopolske trzisne strukture svi ti procesi se sporije krecu.no uprkos njihovom sporuu kretanju oni postoje u svoj cjelovitosti.otud imamo da se zakon vrijednosti u uslovima monopolske trzisne strukture nesto usporenije ispoljava.

MEDJUNARODNA ROBNA RAZMJENA

Aktivnost privrednih subjekata i uslovi u kojim oni djeluju odredjeni su datim okruzenjem.Profiliranju okruzenja doprinose brojni a uz to i razliciti faktori.tu su prije svega prirodne pretpostvke tj.resursi kojim zemlja raspolaze tu su zatim klima s konfiguracijom tla ,geopoliticki prostor i polozaj zemlje ukljucenost medjunaraodne i regionalne asocijacije,tradicija i kulturno nasljedje.drustveni i politicki sistem,stepen privredne razvijenosti,makroekonomska politika isl.S obzirom da su uslovi privredjivanja jedna od odrednica koja utice na vrijednost roba razumljivo je sto ce iste robe proizvedene u raznim zemljama imati razlicitu vrijednost a tim i razlicitu cijenu.Kada se razmjena obavlja u okviru jedne iste zemlje jedinstveno okruzenje pruza jednaku sansu svim subjektima pri stvaranju vrijednosti raspodjeli viska vrijednosti oplodjivanju predujmljenog kapitala pristup raspodjeli viska vrijednosti.izlazak na trzista drugih zemalja medjutim znaci suceljavanje s novim okruzenjem tj.novim uslovima privredjivanja.u nekim slucajevima to okruzenje ce davati prednost u razmjeni dok ce u drugim stvarati nepovoljne odnose.razmjena razlicitih dobara medju pojedinim zemljama je otud uobicajena pojava.premda je medjunarodna razmjena poznata jos iz najranije ljudske

historije njena mnogo veca uloga zapocet ce s industrijskom revolucijom.uz industrijsku revolouciju i tehnicko-tehnoloski pronalaske razvoju medjunarodne razmjene isli su na ruku jos i razvoj saobracaja.zahvaljujuci industrijskoj revoluciji i tehnickickim pronalascima podjela rada medju raznim zemljama je unaprijedjena medju raznim zemljama jeunaprijedjena i usavrsena do krajnjih granica.tako su se neke zemlje opredijelile za proizvodnju hrane,druge za eksploataciju enegretskih potencijala trece za industijski razvoj cetvrte za razvoj turizma,trgovine i saobracaja i tako redom.zemlje koje u okviru medjunarodne podjele rada zapocinju proizvodnju pojedinih roba i njihovu prodaju na trzistu drugih zemalja nisu naravno napustile proizvodnju ostalih roba Prednosti medjunarodne razmjene Kada se razmjena obavlja medju dvije zemlje koje su na pribliznom nivou razvijenosti,obje zemlje ce imati jednaku korist .Slicna tehnicko tehnoloska razvijenost obezbjedjuje jednake vrijednosti proizvedenih roba..Ako je jedna zemlja vise razvijena a druga manje razlicit im je nivo produktivnosti razvijene zemlje ce obezbijediti povoljnije odnose u medjusobnoj razmjeni.vsak vrijednosti koji se stvara u manje razvijenim zemljama stalno se kroz razmjenu prelijeva u korist razvijenih.prirodne pogodnosri su zapravo ono sto kroz odgovarajuce uslove privredjivanja ispoljava kao prednost u razmjeni s drugim zemljama.ako neka zemlja raspolaze recimo rudom bakra koja u sebi sadsrzi veci procent metala prirodno je da ce uslovi privredjivanja te zemlje biti ispred zemalja kod kojih je sadrzina metala u rudi upola manja.neke zemlje imaju prirodne uslove povoljnije od drugih i upravo se na rim premisama utemeljuje ukljucivanje u medjunarodnu podjelu rada.polazimo od pretpostavke da se radi o razmjeni izmedju bih i madjarske.Obje zemlje proizvode drvo i granu.bih ima vise drveta a madjarska vise hrane.kako bi i jedna i druga zemlja imale te proizvode dogodit ce se razmjena,. Sema Sema

POTROSNJA
Potrosnju bismo mogli definirati kao proces zadovoljavanja ljudskih potreba.upotrebljavanje odnosno koristenje raznih dobara.cilj tog koristenja je zadovoljavanje razlicitih potreba.trositi se naravno moze radi zadovoljavanja licnih i zajednickih potreba ali i za osiguravanje nove proizvodnje. Otuda potrosnju dijelimo na licnu i proizvodnu.licnom potrosnjom se osigurava utrosena radna energija ljudi ili naprosto njihovo prezivljavanje.proizvodna potrosnja osigurava reprodukovanje dobara koja se trose u okviru licne i zajednicke potrosnje.Cilj proizvodne potrosnje i jeste stvaranje dobara koja ce se trositi u okviru licne odnosno zajednicke potrosnje.proizvodnja je otuda nuzda.ona je zapravo pretpostavka zadovoljavanju licnih i zajednickih potreba ljudi jednog drustva.potrosnja se moze posmatrati kao zadovoljenje licnih potreba svakog pojedinca zasebno ali i kao zadovoljavanje potreba jednog domacinstva.s obzirom da je traznja izvedenica potrosnje i potrosnja se moze posmatrati s aspekta trosenja pojedinih roba i kao ukupna ili ukupna i globalna odnosno agregatna potrosnja.pojedinacna potrosnja nam pokazuje koliko se neke pojedinacne robe trosi u jednij zemlji.u pojedinacnoj potrosnji dobivamo zapravo informacije koliko treba proizvesti hrane odjevnih predmeta ,stanova,telefona,automobila,radio aparata itd.globalna potrosnja pokazuje zapravo potrosnju svih dobara u nekoj zemlji u datom vremenu.S obzirom na razlicitost dobara koja se trose globalnu,tj ukupnu potrosnju moguce je iskazivati jedino u vrijednonosnim pokazateljima.globalna potrosnja raste.Medjutim potrosnja pojedinih proizvoda opada.struktura potrosnje pokazatelj je razlicito dobara koja se utrose u nekom drustvu i datom vremenu.Na

strukturu potrosnju uticu i same potrebe i naravno osposeobljenost proizvodnje da ono sto se namece kao potreb bude i proizvedeno.obim i struktura potrosnje zavise od velicine drustvenog proizvoda i njegove raspodjele Faktori potrosnje Traznja je izvedenica potrosnje.otud imamo da sve sto utice na traznju automatski i utice na potrosnju.u pitanju je dakle pet razlicitih odrednica potrosnje.to su dohodci stanovnistva,cijene proizvoda,broj ljudi u jednoj zemlji,struktura proizvodnje i dostupnost proizvoda i sistem komuniciranja. Dohodak van sumnje je najznacajniji faktor potrosnje.Velicina dohodka je osnova potrosnje.Dohodak i ukupna potrosnja su uvijek u direktnoj srazmjeri.pri rastu dohodka nece rasti potrosnja svih proizvoda.pri rastu dohodka potrosaci ce naime trositi robe viseg standarda a sve manje one robe koje su karakteristicne za potrosnju siromasnih slojeva stanovnistva.promjene dohodka posebno se odrzavaju na promjene potrosnje dobara koje se odnose na kupovinu za potrebe domacinstva. Cijena je drugi po vaznosti cinilac potrosnje.Rast ili pad cijena uz ostale nepromjenjene uslove uvijek vodi rastu ili padu potrosnjerast ili pad cijena hljeba kod nas nece mnogo uticati na njegovu potrosnju.No rast ili pad cijena mesa potpuno ce promijeniti potrosnju te namirnice.znacajna je isto tako i analiza stanja potrosnje komplementarnih proizvoda u odnosu na promjene cijene.dobar primjer su koristenje automobila i cijena goriva zatim automobil i njegovi rezervni dijelovi isl. Stanovnistvo je u direktnoj srazmjeri s globalnom potrosnjom.sto je naime veci broj ljudi potrosnja je veca i obrnuto.i to je dakako apsolutni a ne relativni odnos ljudi i potrosnje.kina s milijardu i vise ljudi ima najvecu ukupnu potrosnju u svijetu.iako kina ima najvecu ukupupnu potrosnju pojedinacna potrosnja je ne mora pratiti.taj slucaj i sa potrosnjom po glavi stanovnika.kina je van sumnje zemlja s relativno niskom potrosnjom.s druge strane potrosnja po glavi stanovnika u zemljama zapadne Europe,Amerike,Japana,Tjanvana Singapura i Australije sto je daleko od potrosnje u kini.iako je drustveni proizvod kine uistinu velik kada se posmatra po glavi stanovnika on to vise nije.velicina i struktura drustvenog proizvoda imaju visoku korelaciju..ako po glavi stanovnika drustveni proizvod veci i njegova struktura ce biti raznovrsnija. Struktura proizvodnje i dostupnost proizvoda Cetvrti je relevantan cinilac potrosnje.Rijec je zapravo o cinjenici da raznovrsnija proizvodnja i ponuda pruzaju mogucnost da se udovolji zeljama svih onih koji su u mogucnosti da samostalno odlucuju pri kupovini.to ato se mogu naci svi proizvodi koji postoje za potrebe ljudi,faktor je rasta potrosnje.cinjenica da je neko dobro proizvedeno i pusteno u prodaju ne znaci istovremeno i da je dostupan potrosacima.Na tv recimo se reklamiraju sarajevske sudzukice proizvod mesne industrije tog grada.No ne mozemo ga naci u stocu,brckom,zenici itd.nemogucnoscu da proizvod nadjemo odnosno kupimo bas u svakom mjestu ostace nezadovoljena potreba i za taj iznos naravno biti ce manja potrosnja Sistem komuniciranja je takodjer znacajan cinilac potrosnje.u pitanju je naime proces informiranja potrosaca o proizvodu,njegovim obiljezijima,cijeni,uslovima prodaje.jezikom ekonomista proces komuniciranja se moze predstaviti kao promocija.promocija i jeste proces komuniciranja s potrosacem .

Ekonomska propaganda je oblik komuniciranjja gdje se potrosacu salju razne informacije o proizvodu i uslovima prodaje. Prodajna promocija je oblik komuniciranja s potrosacem gdje se prodajna operativa angazuje nma pruzanju informacija o proizvodu.imamo i unapredjenje prodaje kao promocioni oblik.Rijec je naime o koristenju raznih mogucnosti za obavjestenje potrosaca o proizvodu-.Za to se koriste izlizi,izlozbe sajmovi itd.svaki od naprijed pobrojanih oblika osigurava posebnu vrstu komuniciranja s potrosacem. Uzajamnost proizvodnje i potrosnje Proizvodnje i potrosnje po principu spojenih posuda.kada raste potrosnja daje se signal za uvecanje proizvodnje.potrosnja je direktni izazivac-postrekac proizvodnje.i dok potrosnja uticne na proizvodnju neposredno proizvodnja na potrosnju utice posredno.kada je rijec o proizvodnji i njenom uticaju na potrosnju tada su prisutna tri relevantna cinioca:proizvodnja kao povecan obim ponude,posto proizvedena roba mora biti porodana jer je to poretpostavka nastavku proizvodnje,preduzimaju se razlicite akcije i aktivnosti za ostvarivanje takvog cilja.Rijec je naime o upotrebi promocije za kreiranje rasta traznje i potronje.povecana proizvodnja primjenjujuci model ekonomije obima vodi smanjivanju cime se dodatno stimulise potrosnja. Kreiranje ideja o novom proizvodu je samo anticipiranje novih potreba a s njim i nove potrosnje.Mobitel je bez sumnje ono dobro koje se prvo javilo kao ideja.Njegovom proizvodnjom i dostupnoscu ponude kreirana je i sama potreba.danasnja njegova proizvodnja i siroka uporeba uticu na stalni rast globalne potrosnje.civilizacija i drutva koja nazivamo savremeno zapadno drustvo nista tako snazno nije pokretalo da proizvodnje i zaposljavanja.proizvodnja i zaposljavanje su zapravo osigurali rast dohodka a rast dohodka je nemiocno vodio i rastu potrosnje,rast potrosnje vodi rastu dohodaka te tako sve brze i brze rastu prihodi drzave. Tu je prije svega potrosnja koju ostvaruju vojska,policija i administracija zatim potrosnja za potrebu nauke,skolstva i zdravstva i najzad potrosnja cija je svrha gradnja infrastruktura.svaku od pomenutih oblika potrosnje ponajvise podupire proizvodnja i njen relativno visok rast. Proizvodna potrosnja Proizvodna potrosnja je trosenje materijalnih dobara radi stvaranja novih materijalnih tj.proizvodnih dobara.Proizvodna potrosnja je trosenje u kome jedan dio dobara potpuno nestaje u obliku u kom je uslo u proizvodni proces.dok se drugi postepeno trosi.Obim proizvodnje potrosnje zavisi od obima proizvodnje.Kada se iz drustvenog proizvoda izdvaja vise za prosirenu reprodukciju,proizvodna potrosnja ce rasti.strukturu proizvodne potrosnje predstavljaju sva dobra koja se trose za potrebe proizvodnje.Ako se privreda jedne zemlje primjera radi temelji na razvoju turizma i trgovine njena proizvodnja potrosnja ce biti relativno oskudna.Na obim i strukturu proizvodne potrosnje uticu kako smo vec istakli velicina i raspodjela drustvenog proizvoda.Ako prirodni uslovi ili kakve druge okolnosti zahtijevaju razvijanje ogranicenog broja privrednih djelatnosti struktura proizvodne potrosnje vise nece bito tako raznovrsna.s obzirom da se proizvodna potrosnja izvodi iz licne otuda i ona zavisi od obima licne i obima zajednicke potrosnje. Rastom potreba za dobrima licne potrosnje automatski ce se odraziti na rast potreba za onim dobrima koja ce biti u funkciji njihovog stvaranja,tj.njihove proizvodnje.velicina i struktura proizvodne potrosnje pokazatelji su nivoa razvijenosti jedne privrede,te pokazatelj smjerova po obimu skromna a po svojoj strukturi relativno oskudna.

Licna proizvodnja je trosenje vrsta materijalnih dobata i usluga radi zadovoljavanja potreba ljudi.potrebe se zadovoljavaju jednokratnom upotrebu,dakle fizickim nastajanjem proizvoda koje se jednokratnom upotrebom dakle fizickim nastajanjem proizvoda koji sre trose ili pak koristenjem kroz duzi vremenski period tj.sluzi za visekratnu upotrebu.status proizvoda licne potrosnje imaju i ona dobra koja se koriste za podmirivanje zajednickih potreba ljudi.u pitanju je zadovoljavanj pottreba ljudi.u pitanju je zadovoljavanje potreba koje proizilaze iz onog sto se smatra potrosnjom u sferi drustvene nadogradnje.sve ono sto se trosi pri zadovoljenju potreba navedenih institucija smatra se licnom potrosnjom ili naprosto potrosnjom ciji je karakter podmirivanje potreba zajednickih potreba drustva.domacinstvo je zapravo izvorna celija potrosnje.U okviru domacinstva se naime ostvaruje i rasporedjuje dohodak pa kao takvo i odredjuje velicinu i strukturu potrosnje.dohodak domacinstva je bez sumnje najdominantnijii cinilac potrosnje.veca ili manja stednja odredjuju i velicinu licne potrosnje .posto se ustedjevina putem banaka koristi za investiranje rim se automatski utice i na obim proizvodnje.obim licne potrosnje odredjuje velicinu drustvenog proizvoda a potom i sama njegova raspodjela.S obzirom da je nivo razvijenosti neke zemlje temeljna odrednica velicine drustvenog proizvoda otud bogate i razvijene zemlje imaju relativno visoku licnu potrosnju.struktura potrosnje zavisi i od stukture proizvodnje ili sposobnosti da se proizvedu i ponude je bez sumnje opca odrednica strukture licne potrosnje.treba konacno reci na strukturu potrosnje utice i velicina domacinstva zatim njihov dohodak navike u datom okruzenju isl.bogati i razvijeni svijet se u tom smislu nalazi ispred siromasnih i nerazvijenih zemalja.

Mjerenje i iskazivanje potrosnje

Potrosnja se mjeri i iskazuje u naturalnim vrijednosnim pokazateljima.Ikazivanje potrosnje u apsolutnim iznosima nije najcesci i najprikladniji nacin.kada primjera radi kazemo da se u bih trosi 30,000 tona u austriji 100000tona itdtakvi pokazatelji nam ne govore nesto posebno.mnogo cemo vise saznati o potrosnji seceras u nekoj zemlji medjutim ovo nam ne govori puno toga.mnogo cemo vise saznati o potrosnji secera u nekoj zemlji ako je prikazemo po glavi stanovnika.kada kazemo da bih trosi 1kg secera po glavi stanovnika a v.britanija 20kg po glavi secera takvi pokazatelji onda dobivaju smisao.ni navedeni pristup mjerenja i uporedjivanja potrosnje pojedinih dobara nije uvijek upotrebljiv.kada primjera radi kazemo da se u tajvanu trosi 100kg rize po glavi stanovnika a u SAD 35 iz toga se ipak ne moze zakljuciti kako tajvan zemlja u kojoj se tako dobro zivi negu u sad-u.dovoljno je reci da je u tajvanu riza tradicionalno jelo u tajvanu.dobra poput rize,secera,mesa,hljeba mogu se mjeriti i iskazivati po glavi stanovnika.ostaje medjutim pitanje je sa potrosnjom roba cija je upotreba takva da se ne moze mjeriti niti iskazivati po glavi stanovnika. Primjer su stanovi,automobili,telefoni itd.kod takvih i slicnih dobara tj.roba ciji je broj odnosno velicina upotrebe manja od broja stanovnika,koriste se metode mjerenja na 100,odnosno na 1000 .tako kazemo da neka zemlja ima 500 stanova na 1000 stanovnika.

INTERVENCIJA U REPRODUKCIJI
Neometan tok drustvene reprodukcije zahtjeva stabilan privredni i drustveni sistem.u takvom sistemu zakon vrijednosti moze da vrsi svoju punu funkciju.privreda i drustvo su sve prije no uravnotezene i stabilne strukture.ratovi,elementarne nepogode,eksplozija stanovnistva itd sve vise remete zeljeni privredni i drustveni ambijent.posto se radi o pojavi iza koje ponajvise stoji opca covjekova nesmotrenost,hiperprodukcija i njene krize pobudjuju posebno interesovanje. Hiperprodukcija i krize koje su joj prateca pojava dolaze iz samog procesa reprodukcije.

Krize hiperprodukcije Javljaju se prije svega u bogatim razvijenim zemljama svijeta,dakle u zemljama koje su ponajvise sposobne da proizvode.iz najrazvijenijih zemalja ta kriza se prenosi u ostale zemlje da bi potom zahvatile citavu svjetsku privredu.krize hiperprodukcije pocele su se javljati 1825 god.od tada one se s vecim ili manjim intenzitetom javljaju svakih 15 godina.najveca kriza bila je ona 1929 i trajala je sve do 1936.zahvatila je citav tadasnji ne samo kapitalisticki vec i socijalisticki svijet.ta kriza ugrozila je svjetski privredni sistem do te mjere da su gotovo svi pomislili kako je dosao kraj kapitalizmu. Kako dolazi do kriza hiperprodukcije? Na ovo pitanje bismo mogli jednostavno odgovoriti da uzrok toj pojavi treba traziti u sistemu raspodjele ukupnog fonda rada.ako nekih roba ima previse planskom raspodjelom drustvenog fonda rada bi se njihova proizvodnja mogla smaniti ili u potpunosti eliminisati.to je onaj vid intervencije u repprodukciju koji bez sumnje am zakon vrijednosti vise ili manje odbacuje.da i to je upravo bio sistem koji je svojevremeno prevodjen u zemljama socijalistickog svijeta.pokazao se ne efikasnim.ako pojedinci zaradjene dohodke ne trose vec ih stede da bi kasnije kupili trajna potrosna dobra nedostatnoost tih sredstava u pometu vodio bi stvaranju zaliha robe koje bi se morale realizovati upravo tim dohodkom.ustedjevine gradjana se u zemljama savremenog svijeta cuvaju u poslovnim bankama.otud je mnogo bliza pretpostavka koja ukazuje kako se pri raspodjeli drustvenog proizvoda tacnije dijela akumulacije sve vise sredstava izdvaja za prosirenu reprodukciju a sve manje za licnu potrosnju.posto se manji dio viska vrijednosti odvaja za licnu tj,zajednicku potrosnju nastaje sve veci raskorak izmeju predimenzionirane proizvodne potrosnje i relativno oskudnih sredstava koja su namjenjena licnoj proizvodnji.posljedice su takve da se proizvedene robe nee mogu realizovati i time nastaje sami proces hiperprodukcije. Ispoljavanje krize Hiperprodukcija roba ispoljava se prije svega kroz ogromne zalihe neprodatih roba.zalihe se pokazuju kako kod proizvodjaca tako i kod trgovine. Brz i relativno visok rast traznje novca usporena prodaja i sve nesigurnije pozajmljivanje vode rastu kamatnih stopa.posljedica tog stanja je povecavanje troskova. Posto se uz snizene cijene robe tesko perodaju firme sve vise ostvaruju gubitke. Dolazi do smanjivanja nadnica,otpustanja radnika,bankrota Masovna propadanja firmi stvaraju armije nezaposlenih ljudi ,socijalna vrenja pokazuju na to da je drustvo na najnizem stupnju bijede i siromastva. Privredna kriza iz 1929 koja je najvise uzrdmala tadasnji sistem proizvodnje ukazala je na potrebu stalnog i sve veceg mijesanja institucija drzave u sistem reprodukcije. Sredinom tridesetih godina pojavio se john maynard keynes koji ce suspenziji trzista kao mjeri za izlazak iz hiperprodukcije suprostaviti njegovo poboljsanja i unapredjivanje.Keynsova opca teorija zaposlenosti kamata i novca ce preporuciti vladama da pokretanjem javnih radova obezbijede zaposljavanje a samim tim i novu traznju i potrosnju.

Kondratijevi ciklusi Teorija dugih talasa nikole kondratijeva utemeljuje se na pracenju sistema i kretanja medjunarodne trgovine. Analizirao je robni promer i tom analizom dosao do zanimljivih otkrica. Svjetska privreda pulsira prema relativno ustaljenim tvrdim pravilima.jedan takav ciklus traje 50 godina i sastoji se iz dva dijela.uzlaznog-rast svjetske privrede zatim dio na kojem to sve stagnira da bi onda pocelo opadati Okoncanjem velike svjetske krize od 1929-1936 zapoceo je kondratijev drugi ciklus.oko sezdesetih zavrsavao se ciklus uspinjanja pa je zatim slijedila silazna putanja svjetske privrede. Intervenisanje drzave Razliciti oblici mjesanje drzave u oblasti privredjivanja stari su onoliko koliko i sama drzava.mnogo je teorija koje kazu da je drzava stvorena da bi bila zastitita razlicitih vrsta interesa. Drzava mora osigurati nesmetani proces reprodukcije S civilizacijskim usponom uloga drzave se u regulisanju privrednih tokova stalno prosirivala i unapredjivala. liberalni razvoj Minimalna uloga u regulisanju privrednog razvoja Stitile interes preduzentika Vodile brigu o moneti Carinskom politikom stitile razvoj domace privrede

S pojavom industrijske revolucije i vecim nastajanjem proizvodne moci odnos drzave naspram privrede poceo je sve vise da se mijenja. Politika laises faire nicin ograniceno trziste dugo je bila osnovna maksima ekonomskog razvoja mnogih zemalja zapadnog svijeta. Redefinisanje uloge drzave Shodno privrednoj strukturi u vremenu liberalnog ravoja odredjena je i uloga drzave u regulisanju privrednih tokova Industrijska revolucija osim sto je promijenila kompletnu proizvodnu strukturu stvorila je i gotovo neslucene kolicine najraznovrsnijih roba. Nova struktura stvarala je neminovno nove probleme pa je valjalo odrediti i novu ulogu drzave. Prvi svjetski rat nametnuo je potrevu preusjeravanja proizvodnje.trebalo je proizvoditi naoruzanje i odjevne predmete za vojsku itd Dolazi do vece kontrole uvoza i izvoza,

Drzave zahvacene ratom imale su relativno visoke budzetske rashode. Citava poserska politika bila je u funkciji obezbjedjivanja popune budzeta,zato su prirpisivane poreske stope ,izvozne cijene pojedinih roba itd. Po zavrsetku rata politika drzave bila je usmjerena u pravcu stvaranja ambijenta za sto brzu obnovu ratom opustosene zemlje. Krize su definitivno odlucile polozaj dzrave u regulisanju privrednih tokova. Od objekta ona je postala subjekt razvoja Oblici intervencije u reprodukciju Intervencija u dr.reprodukciju obavlja se u okviru sluzbenih drzavnih ilo paradzravnih institucija.posoji sistematski i organizovani pristup intervenciji drustvene reprodukcije.posto ovim izborom imamo bezbroj mogucnosti ovo cemo podijeliti na tri grupe 1.usmjeravanja pravaca privrednog razvoja podrazumjeva one oblike aktivnosti kojim drzava nastopji podstaknuti veci interes ,akcije,angazovanje pa i samo ulaganje. Primjer nam je preusmjeravanje na neku granu Austrija je postala jedna od turisticki najrazvijenijih zemalja jer je svoju reprodukciju usmjeravala na razvoj zimskog turizma, 2.stimulisanje razvoja odredjenih privrednih oblasti Je projektovanje ekonomske politike i instrumenata njenog sporovdjenja koji osiguravaju podrsku razvoju pozeljnih tj.odabranih privrednih grupa Npr.podrska stocarstvu-dodavanjem beneficija na mlijeko.takodjer beneficiranje kamatnih stopa,ako farmer hoce da podigne nove staje tada ga drzava moze osoloboditi kamate. 3.direktne investicije drzave u pojedine djelatnosti Tu drzava postaje neposredi subjekt razvoja. Sama drzava je zapravo investitor.ona investira u one olasti gdje mjere stimulisanja i usmjeravanja nisu doprinijele vecem angazovanju privatne inicijative.(izgradnja puteva,zeljeznica nafotovoda itd). Drzava je takodjer najvazniji investitor u podizanju kapaciteta za proizvodnju vojne opereme i naoruzanja. Nadoknade radnicima koji su bez svoje krivice ostali bez posla takodjer su jedan od nacina gdje drzava direktno intervenise u reprodukciju Instrumenti regulacije Savremena drzava poznaje veliki broj instrumenata za regulaciju privrednih tokova.s obzirom na brojnost i raznovsnost dijelimo ih u tri grupe:

1.kreditno monetarne- ova politika podrazumjeva uptrebu monete,tj.novca i kredita u svrhu regulisanja privrednih tokova.veca ili manja emisija novca i njegovo pustanje u opticaj utice na njegovu vecu ili manju ponudu,zatim brzinu njegovog obrta is.. Pustanje u opticaj novoemitovanog novca moze se vezivati i za razne poduhvate ,zapocinjanje javnih radova isl. S obzirom da su banke,krediti i kamatne stope prije svega u funkciji oplodjivanja kapitala ostaje pitanje da li i koliko oni uopce mogu biti instrument upravljanja razvojem.drazava je i sama danas sposobna da bude investitor. U rukama drzave je isto tako i emisija novca.emitovanje vece ili manje kolicine novca kreira visinu kamatnih stopa.da i ne govorimo o drzavi kao zajmoprimcu,zakondavcu kontroloru itd... 2.fiskalna politika(fiskus- drzavna blagajna)prije svega instrument osiguravanja buddzetskih tokova pa tek onda instrument usmjeravanja i poticanja privrednog rasta. Kada drzava zeli podstaci razvoj pojedinih privrednih djelatnosti niskim poreznim stopama ce nastojati da privuce vecu pozornost i interes ulaganja u te grane.posto se porezi placaju na dobit,dohodke i samu potrosnju povecanje i smanjenje poreskih stopa vazan je cinilac usmjeravanja i upravljanja razvojem. Izdvacaka djelatnost je ona oblask u kojima se pdsticanje vrsi na razne nacine najvazni je da je svaka knjiga osobodjena placanja poreza Carine su znacajan instrument intervencije u drustvenu reprodukciju.uloga carina je da stiti domacu proizvodnju od uticaja roba iz uvoza. I one su izvor buvdzetskih prihoda. 3.porezi Porezi su instrument podsticanja i usmjeravanja privrednih tokova ali isto tako i najznacajniji izvor budzetskih prihoda.imamo poreze na dobit,potrosnju,porezi na kapitalni dobitak Porezi na dohodak Dobit placaju one firme koje ostvare profit i pojedinci koji dohodak ostvaruju radom,tj.rentom ili kamatom. Osnovu za oporezivanje cine velicina postvarenog prihoda.sad je u 1929 godini iz poreza ostvarivala 58% budzetskih prihoda. Nappomene radi drzave u prvim godinama svog postojanja su u prvim godinama oslobodjeni placanja. Porezna osnovica na ostvarenu dobit firme u bih danas iznosi 36%. Porez su obavezni placati svi koji ostvaruju dohodak po bilo kakvom osnovu.

Porezi na potrosnju-placaju ga potrosaci Porez se zaracunava i placa pri kupovini roba .robe otud imaju porez vec ugradjen u konacnu cijenu.politika poreza na potrosnju zasniva se na dva principa:prvi princip je obezbjedjivanje maksimalno mogucih budzetskih prihoda a drugi je zastita grupe potrosaca sa najmanjim primanjima. Osnovne zivotne namirnice imaju minimalne poreze dok lukuz ima jako velike poreze. Te porezi koji se nikad ne zaracunavaju to je vec navedeni primjer knjiga Porez na kapitalnu dobit Je obveza koja se placa prilikom prodaje prenosa u vlasnistvo-darivanje naslijedja islrazlicite vrste nekretnina olporezuju se na razlicit nacin i po razlicitim poreskim stopama.svrha ovih poreza je obezbjedjivanje budzetskih prihoda. Administrativne zabrane,dozvole i takse U drzavama savremenog svijeta administrativne zabrane,dozvole, i takse su vise komplementarni nego samostalni instrument regulacije.obicno se koriste da bi se poduprli ostali napori reglulacije privrednih aktivnosti.i dok se zabranama i dozvolama konkretizuju utvrdjeni pravci kretanja taksama se vrse usmjeravanja,obeshrabljivanje-destimulisanje ili popunjavanje budzetskih prihoda. Dozvolama se osiguracaju razna prava koja mogu biti od izuzetnog znacaja za nesmetani tok drustvene reprodukcije. Slicno je i sa zabranama.Zabrana upotreba poljoprivrednog zemljista u gradjevinske svrhe,zabranjena je upotreba dvotaktnih motora,benzinskih motora sa olovom,koristenje u industriji klorflorkarbona itd. Iako su takse prije instrument popunjavanja budzetskih prihoda one mogu efikasno koristiti u regulisanju i usmjeravanju privrednih tokova.Za to imamo poucan primjer iz prakse sadasnjeg razvoja BiH.registracija putnickih vozila podrazumjeva placanje drzavnih taksi.s obzirom da su granice nase zemlje ostale bez mogucnosti carinske kontrole drzava je imala najbilju priliku da visokim taksama obeshrabri kupovinu dotrajalih auta.

EKONOMIJA,FORME ISPOLJAVANJA
Ekonomija se definise pravilom domacinskog grazdovanja. A cime se to zapravo gazduje? Gazduje se sredstvima za proizvodnju.recimo da raspolazemo masinom za rezanje drveta i da je drzimo u dvoristu kuce u kojoj stanujemo da istovremeno imamo i drvenu gradju i da sami znamo s masinom raditi.uprkos svega to ipak ne mozemo nazvati ekonomijom.Pravila domacinskog gazdovanja tu apsolutno nemaju nikakav znacaj. Da bi pravila domacinskog gazdovanja imala svoj smisao da bi to bila ekonomija moralo bi da dode do spajanja predmeta rada is sredstava sa radnom snagom.morao bi se desiti sam rad.ako postoji svrha to jest sam cilj spajanje ova tri cinioca odmah namece potrebu utvrdjivanja vremena i mjesta tog spajanja te postavljanja same organizacije rada.bez cilja organizacije ,vremena i mejsta spajanja

proizvodnih cinilaca nemamo svrsishodnog rada a s njim ni pravilla domacinskog gadovanja dakle same ekonomije. Da bi se nesto moglo nazvati ekonomijom moralo bi imati odgovarajucu formu svog ispoljavanjaKsenofont je bio prvi koji je to vjerovatno i uocio.domacinstvo je u njegovo vrijeme prestavljalo proizvodni subjekt tj.pogon koji je u datom vremenu lociran u domacinstvu.spajanje sredstava za proizvodnju bilo je dakako svrsishodno.cilj je bio stvaranje dobara neophodnih za zadovoljavanje potreba clanova domacinstva.plemenska zadruga u vrijeme prvobittne zajednice bila je osnovni cinilac drustvene struke.ekonomska forma njenog ispoljavanja bila je porodica okupljena u plemensku zajednicu. Ekonomska forma ispoljavanja drustva feudalnog uredjenja bio je vlastelinski posjed-feud.kralj i crkva su takodjer raspolagali sa posjedima Zanatska radionica feudalnog vremena zaposljavala je jednog a nerijetko i vise radnika.uz vlastelinski posjed zanatska tj.trgovacka radnja bila je naravno najznacajnija forma ekonomskog ispoljavanja. Industrijska revolucija ce inaugurisati preduzece .preduzece je van sumnje temeljna rekli bismo najmasovnija forma ekonomskog ispoljavanja danasnjeg savremenog svijeta. Preduzece u njegovom izvornom poimanju dozivljavamo kao mjesto i prostor na kojem su izgradjeni razni objekti i u njih smjestane masine.u vecini slucajeva radi se o zatvorenom prostoru koje ima radnike koji dolaze u firmu i napustaju je u tacno odredjeno vrijeme.

POSTINDUSTRIJSKO DRUSTVO
Preduzece onakvo kako je naprije opisano nije nista drugo do univerzalna forma ekonomskog ispoljavanja.i to je bez sumnje tek jedna od prolaznih epizoda u sveopcoj transformaciji ekonomskog ispoljavanja.od postojeceg preduzeca u postindustrijskom periodu ce se zardzati neki objekti postrojenja .u tim objektima ce se svakako nesto stvarati.no to nece biti klasicno preduzece kakvo je bilo.zvat ce se naprosto postrojenje.osim sto ta postrojenja budu proizvodili skladistit ce se negdje na trecem mjestu.u mnogim slucajevima bit ce to samo komponente za neki novi proizvod a u rjedjim slucajevima cijeli gotovi proizvod. Privredni subjekti postindustrijskog drustva Preduzeca klasicne organizacione strukture vremena u kojem zivimo prije svih privrednih subjekata mogla bi nestati.necemo jos dugo gledati redove radnika koji stizu na posao.nece biti ni portira ni kapija ni fabrickih sirena i sviranja pocetka i zavrsetka posla.umjesto toga na posao ce dolaziti nekoliko sturcnih i visokokvalifikovanih radnika koji ce upravljati radom automatski programiranih masina i radom robota.uprava i menadzment bit ce smjestewni da drugom mjestu pa mozda i na drugom kontitnentu. Neki od uposlenika nece ni znati cime se firma zapravo bavi.posao ce se obavljati od kuce sto ce znaciti da ce se raditi kad radniku to najvise odgovara. Obracun ucinka i zarade obracunavat ce se elektronski i noovac ce naravno biti elektronski. U ksenofontovo doba kuca ili domacinstvo bilo je mjesto gdje se privredjivalo i zivjelo.u postindustrijskom drustvo kuca ce postati i radni prostor tj kancelarija a i dom.

Ako budete imali zelju da se raspitate o radu neke firme za to cete morati dobro platiti sve zavisi od informacije koju trazite. Trziste ce se sve vise siriti i razvijati. Doci ce do globalizacije.ona ce zahvatiti proizvodnju,tehnologije ,kadrove,finansije itd.

Globalizacija i internacionalizacija razvoja Postindustrijsko drustvo ce se utemeljivati na uticaju i moci informatike i informacijskih tehnologija.informatika i njene tehnologije ce bez sumnje osigurati brzi protok nauke i naucnih spoznaja zatim vecu i brzu primjenu tehnicko tehnoloskih otkrica,obezbjedjivati brzi protok roba itd. Internacionalizacija privrednog razvoja sa sobom ce nositi brojne vrijednosti Javit ce se i kookperacija i utemeljivat ce se na dvije premise na jeftinim proizvodnim ciniocima i relativno jeftinim transportom. Internacionalizacija razvoja osigurava i informatizaciju drustva na opcem i sveobuhvatnom svjetskom nivou. Tesko je utvrditi ko na koga vise utice,internacionalizacija na informatizaciju ili obrnuto.poseban znacaj internacionalizacije je obrzaovanje.bez standardizacije i internacionalizacije obrazovanja bilo bi nemoguce internacionalizovati razvoj.za internacionalizaciju obrazovanja od posebnog znacaj je poznavanje svjetskih jezikka.

DRZAVA I FORME EKONOMSKOG ISPOLJAVANJA

Preduzece je forma savremenog ekonomskog ispoljavanja.spajanje sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom obavlja se u okviru preduzeca. Trebalo bi zamisliti stanje u kom neko zapocinje kakvu proizvodnu aktivnost.moguce je da kada se uhoda sistem dodu jaci i mocniji i sve to sebi prisvoje .situacija moze naravno biti i obrnuta.poruce se masine i materijal,iznajmi se radna snaga i otpocne proizvodnja.ali obaveze koje su kupovinom odnosno iznajmljivanjem radne snage stvorene ne zele se izvrsiti. Da naprijed spomenuti scenarij ne bi postao model opceg ponasanja morao se naravno uspostaviti takav pravni sistem.iza pravnog sistema morao je neko stajati.to je drzava. O drzavi subjektu u drustvenu reprodukciju vec smo govorili.manjeg znacaja nije ni sagledavanje mjesta i uloge drzave u sistemu raspodjele novostvorene vrijednosti.sagledavanje mjesta drzave u konceptieanju oblika i vrste privrednog subjekta u okviru datog privrednos sistema. Pozeljnost drzave Socijalizovano ponasanje clanova bilo je koje organiziranje ljudske zajednice pretpostavka je uspjesnosti razvoja drustva uopce.bez socijalizovanog ponasanja svih clanova drustva nije moguce ni ekonomsko ispoljavanje.

***procitaj u knjizi poslanice ihvan s-safa(mrsko mi pisati) Ibn haldun drzavu posmatra na 3 generacije 1 nacin grasiteljski.tu grupu on vidi kao nekog ko je sklon ispoljavanju nomadskih vrijednosti. A nomadske vrijednosti karakterisu hrabrost,surovost i sklonost ka slavi. 2.iz nomadskog zivljenja drzava prelazi u sjedilacku.iz oskudice u sjedilacko blagostanje,tj.uzivanje 3.u trecoj se sve vise i vise gubi ranija odlucnost i cvrstina pa i ponos.toj generaciji ponestaje snage da odbrani drzavu i malo po malo ta drzava nestaje. Naznaceni model je zapravo pokazatelj nemocnosti ekonomskog ispoljavanja jednog drustva tj.drzave. Ibn haldun je to rekao na ovaj nacin:carstva u usponu i s minimalnim poreskim stopama osiguravaju sve vece prihode a carstva na zalasku i sa sve vecim poreskim stopama ostvaruju sve manje prihode. 500 godina je trebalo da ovu misao amerikanac artur laffer potvrdi svojom krivom.

Svoju je krivu laffer objasnio cinjenicom da stopom poreza nula drzava ne ostvaruje prihode .Ako je porezna stopa veca od nule i u stalnom rastu rast ce i prihodi drzave.taj rast ce ici do odredjene granice.kad dosegne odredjenu granicu svaki dalji rast poreznih stopa vodit ce smanjenu prihoda. Ako nema biznisa nema ni mogucnosti ubiranja poreza!

FIRMA OBLICI ISPOLJAVANJA

Firma(privredno drustvo,preduzece,privredni subjekt,kompanija)je forma ekonomskog ispoljavanja onog sto cini privrednu aktivnost vremena u kojem zivimo.kao cjelovit strogu uredjen formalni pravni sistem drzava ima obavezu da obezbjedjuje neophodne pretpostavke za bavljenje privrednom djelatnoscu.pod odrednicom neophodne pretpostavke podrazumjevaju prije svegaobezbjedjenje uslova neometanim tokovima novca ,ljudi i roba. Fomalno ustavnovljen pravni sistem obavezan je da osigura pozeljan ambijent za neometano poslovanje privrednih subjekata.u okviru tako uredjenog sistema odredjeni su :procedusra osnivanja,nacin registrovanja,moguca vrsta-tip poslvnog subjekta koji ce se baviti aktivnoscu. Kada se radi o vrsti privrednih subjekata,zakon o privrednim drustvimafederacije BiH donesenom 1999 god. Je utvrdio 5 razlicitih oblika ekonomskog ispoljavanja.pored ove cetiri imamo jos i formu samostalnog poduzetnika. Ova drustva se moraju registvorati u sudu .samostalni obrtnici djelatnoasti ne registruju na sudu. Prevredna drustva su obavezna da vode strogo formalizovano knjigovodstvo.dok privredni subjekti tj.samostalni obrtinici takodjer vode ali ne tako strogo formalno.kada samostalni poduzetnik napravi prihod od 1 milion km u jednoj godini obavezan je da plati porez. Cetiri forme : 1.DRUSTVO S NEOGRANICENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOSCU

Da bi osnovali ovo drustvo neophodna su najmanje dva lica. Osnivaci su solidarno i uz to jos neograniceno odgovorni za obaveze drustva. Procedura osnivanja pocinje pravljenjem i potpisivanjem ugovora koji sadrzi :ime,prezime,adresu prebivalista ili firmu i sjediste clanova drzstva,naziv i sjediste firme,djelatnost drustva i prava i obaveze clanova. Osnivacki ulog moze biti u novcu,stvarima,pravima i izvrsenim uslugama.zakonom nije propisan koliki je pojedinacni tj.grupni ulog.utvrdjeno je da ulog svakog clana mora biti identican.u skladu s ugovorom svaki clan drustva ima pravo i obavezu upravljanjem drustvom.ugovorom se odredjuje i kada kako i u koje vrijeme pojedini clanovi upravljati drustvom. Pravo upravljanja moze biti prenijeto na nekog ko nije clan s tim da treba odobrenje svih ostalih clanova.solidarno i neograniceno se odgovara za obaveze,ali ako jedan clan potpise neki ugovor koji ostali nisu odobrili on sam nosi taj teret.svaki clan ima pravo istupiti iz drustva.a mogu u njega ulaziti i novi clanovi sto se naravno evidentria ugovorom. 2.KOMANDITNO DRUSTVO Date su mogucnosti osnivanja i takvih privrednih subjekata u kojima jedan ili vise clanova odgovaraju za obaveze neograniceno i solidarno-komplementatori,dok drugi odgovaraju za samo dio drustvakomanditori.ovo drustvo se moze transformisati i u komanditno drustvo na dionice .procedura osnivanja zapocinje sastavljanjem i potpisivanjem ugovora o osnivanju.on sadzi:naziv i sjediste firme,ime i prezime i adresu prebivalista odnosno firmu (ako je ona osnivac),sjediste clanova,unosenje lica koji u drustvo ulaze kao komplementatori a koji kao komanditori ,vrstu i vrijednost uloa svakog clana i konacno djelatnost kojom ce se drustvo baviti. Privacu za upis komadnitnog drustva u registar potpisuju svi clanovi. Za obaveze drustva odgovajraju komplementatori solidarno citavom svojom imovinom dok komanditori imovinom koju su unijeli u drustvo. Komanditno drustvo osima ako to ugovorom nije predstavljeno drugacije predstavljaju samo komplementatori. Dobit se dijeli izmedju komplementatora i komanditora. 3.DRUSTVO SA OGRANICENOM ODGOVORNOSCU Drustvo sa ogranicenom odgovornoscu moze osnivati jedno lice ili vise njih zajedno.za nastalae obaveze osnivaci odgovaraju samo imovinom koju su unijeli u drustvo.visina uloga moze biti razlicita. Drustvo se osniva ugovorom. Osnivacki akt sadrzi:ime i prezime i adresu prebivalista,odnosno naziv firme i adresu osnivaca,iznos osnovnog kapitala,velicinu uloga u novcu,opis i vrijednost uloga u stvarima odnosno pravima,broj clanova osnivaca i visinu i vrstu njihovog uloga,prava iobaveze ,postupak kada neko ne unese svoj ulog,nacin izmirenja troskova,imenocanje lica ovlastenih za vodjenje poslovanje i zastupanje drustva do momenta okoncanja njegove registracije itd.

Ako drustvo osniva veci broj lica osnivacki kapital ne moze biti manji od 10.000km a ulog pojedinca ne moze biti manji od 2.000 km. Troskovi osnivanja rasporedjuju se na osnivace Statutom drustva uredjuje se organizaciona struktura i odnosi unutar te strukture. Statutom se posebno uredjuju :naziv i sjediste firme,njena djelatnost,iznos osnovnog kapitala,visina udjela svakog clana ponaosob,nacin vodjenja poslovanja,nacin pokrivanja gubitaka u poslu itd. Upravljanje drustvom odredjeno je nacinom njegova osnivanja i brojem osnivaca.ukoliko je drustvo osnovano od strane dva ili vise pravnih odnosno fizickih lica upravni organ postaje skupstina.oni odredjuju o godisnjem proracunu ,raspodjeli dobiti i pokricu eventualnih gubitaka.skupstina zasniva najmanje jednom godisnje 4.DIONICARSKO DRUSTVO Dionicarsko drustvo je takav oblik ustrojstva u kom je osnovni kapital podjeljen na dionice.osnivanje drustva moze da pokrene jedan ili vise lica.osnivaci drustva su obavezno i dionicari.procedura osnivanja zapocinje pravljenjem i potpisivanjem ugovora o osnivanju,on sadrzi ime i prezime ili firmu,adresu prebivalista,djelatnost,prava i obaveze.iznos osnovnog kapitala,oznaku klase dionica.,broj i nominalnu vrijednost dionica banku kod koje ce se uplacivati iznos za kupljene dionice itd. Osnivac je obavezan da objavi javni poziv za upis i uplatu dionica.rok za upis je 90 dana.ukoliko ne budu upisane dionice u roku osnivanje drustva se smatra neuspjelim. Osnivacka skupstina se mora sazvati u roku od 60 dana od dana upisa dionica.ona ce donositi pravosnazne odluke ukoliko joj prisustvuje dvije trecine dionicara.Ako u prvom roku skupstina ne obezbijedi zakonom utvrdjeni kvorum tada na novom sastanku mora biti 50% dionicara s pravom glasa.na skupstini se usvaja izvjestaj o osnivanu,donosi statut drustva ,potvrdjuje vrijednost uloga u stvarima i pravima i verifikuju dionice emitovanih u svrhu pribavljanja osnivackog kapitala. Statut dionicarskog drutsva Sadrzi:naziv firme,njeno sjediste,djelatnost,iznos osnovnog kapitala,klasu i nominalnu vrijednost dionica postupak u slucaju neplacanja upisanih dionica nacin povecanja i smanjivanja osnovnog kapitala nacin formiranja i koristenja fonda rezervi ,nacin podjele dobiti i isplate dividendi,nacin pokrica gubitka,broj glasova itd. Osnovni kapital iznosi najmanje 50.ooo km.osnivacki kapital moze da bude u novcu,stvarima,pravima i uslugama.ako se kapital sakuplja emitovanjem dionica nominalna vrijednost dionice ne moze biti manja od 10 km. Kapital se moze uvecavati:emisijom novih dionica,koristenjem fonda rezervi,emisijom dionica koje se dodjeljuju zaposlenim po osnovu dobiti firme. Skupstinu drustva cine dionicari.njom rukovodi presjedavajuci koji se bira prije pocetka svake skupstine.skupstina moze odlucivati ako su joj prisutni 50% dionicara s pravom glasa.ona odlucuje o emisii dionica,isplati dividende,spajanju s drugim firmama,nacinu pokrica gubitka i mnogo toga .

Nadzorni odbor se imenuje na 4 godine a cine ga predsjednik i najmanje sva clana.nadzorni odbor imenuje i razrjesava skupstina dionicara.predsjednik i clanovi nadzornog odobra ne mogu biti lica koja su osudjivanja niti stariji od 70 godina na dan njihovog izbora. Nadleznosti nad.odbora su:nadziranje poslovanja,podnosenje izvjestaja skupstini o poslovanju,uzimanja u lizing,eventualne nacine pokrica gubitaka i jos mnogo toga. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovima drustva.uz to ona jos i predstavlja dustvo te brine o sporvodjenju zakonitosti i odluka skupstine nadleznog odbora. Upravu cine direktor i izvrsni direktori .direktori se biraju na period od 4 godine .polozaj ovlastenja i nadleznosti direktora odredjuju se ugovorom koji on potpise sa nadzornim odborom.direktor pismenim ovlastenjem odredjuje jednog od izvrsnih direktora da ga mjenjaju u slucaju odsutnosti.dionicarsko drustvo moze imati ifunkciju sekretara . On je odgovoran za vodjenje knjige dionicara zatim za registar zapisnika sa skupstine dionicara i sjednica nadzornog odbora.Sekretar je najzad odgovoran za samu pripremu sjednica te vodjenje zapisnika 5.OSTALE MOGUCNOSTI NASTANKA PRIVREDNIH SUBJEKATA Osim navedenog predvidjena je mogucnost stvaranja privrednih subjekata statusnim promjenama postojecih..radi se o mogucnosti spajanja,pripajanja i djeljenja ranije osnovanih komanditnih drustava .vazecim zakonom federacije drustvima sa neogranicenom odgovornoscu nije moguce mijenjanje statusa. Shodno spomenutom zakonu vise drustva se moze spojiti i stvoriti potpuno novo.pripojeno drustvo prestaje postojati.drustvo se moze podijeliti na vise njih.tim cinom ranije drustvo prestaje postojati.pravni sljednici ranijeg drustva su solidarni za obaveze koje je drustvo iz kog su nastali napravilo.odluku o spajanju donose clanovi.plan reorganizacije mora da sadrzi i pismeni revizorsko racunovodstveni izvjestaj.Taj izvjestaj se pravi kako za partnera koji se nekom spaja tako i za partnera koji pripaja drugog odnosno kom se neko pripaja.