KOMUNIKOLOGIJA

(Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

UVOD U STUDIJ LJUDSK E KOMUNIKACIJE

TO JE KOMUNIKACIJA?
KOMUNIKACIJA je sredstvo pomou kojeg dvije ili vie osoba razmjenjuju informacije i meusobno utjeu
na svoje miljenje i ponaanje.

ZNAAJKE KOMUNIKACIJE:
1.

LJUDI KOMUNICIRAJU IZ MNOTVA RAZLIITIH RAZLOGA (zabava, uvjeravanje, ostavljanje dojma,

pokazivanje srdanosti i prijateljstva, uvjeravanje, dobivanje informacija, osiguranje i zatita, smanjivanje nelagode uzrokovane dugom

bez obzira na razloge, komuniciranje nam uvijek omoguuje prenoenje obavijesti o nama samima, o naim intelektualnim emocionalnim i drutvenim osobinama)
utnjom, uspostavljanje i odravanje odsnosa, poduavanje, uenje, pokazivanje socijabilnosti;

2.

KOMUNIKACIJA REZULTIRA NAMJERAVANIM ALI I NENAMJERAVANIM UINCIMA

(bez obzira na to to i kako rekli ili uinili, to ne mora biti shvaeno onako kako je miljeno. Ponekad se ak i odsustvo akcije moe shvatiti kao poruka.) KOMUNIKACIJA JE OBINO OBOSTRANA (za vrijeme govora jedne osoba, druga moe pokazivati neverbalne znakove (ne)zaimanja. ak i kada jedna osoba monopolizira konverzaciju, izrazi lica, vokalizacija i geste drugih daju informacije obrnuta smjera.

3.

4.

KOMUNICIRANJE UKLJUUJE NAJMANJE DVIJE OSOBE KOJE JEDNA NA DRUGU UTJEU U NEJEDNAKOJ MJERI (60-ih je godina komunikacija bila promatana kao pojava u kojoj
poiljatelj ili izvor prenosi poruke preko kanala nekom primatelju. Danas se, pak, smatra aktivnou u kojoj ni jedan in i ni jedna izjava nemaju znaenje mimo interpretacije ukljuenih osoba. Komunikatori to znaenje stvaraju zajedniki pa nema govora jednostavnom prijenosu nedirnuta znaenja od jedne osobe drugoj. Znaenje ne ovisi iskljuivo o tonom izboru rijei i odsutnosti smetnji. Ono je proizvod meusobna reagiranja najmanje dviju osoba u povodu verbalnog i neverbalnog ponaanja partnera. )

5.

KOMUNIKACIJA SE DOGODILA I ONDA KADA NIJE BILA USPJENA DRUGIH (komuniciranje je

ono pto radimo kad drugima, verbalno ili neverbalno iskazujemo svoje misli ili osjeaje. Radimo li to uspjeno, posve je drugo pitanje.)

6.

KOMUNICIRANJE UKLJUUJE UPOTREBU SIMBOLA (simboli su sadrani u rijeima, gestama; odnose se na misli i
osjeaje.

TO KOMUNICIRAMO?
Ljudi komuniciraju poruke, a one su potencijalno smislene i informativne, dakle, mogu dobiti znaenje. Njihovo je znaenje pod utjecajem donotacija i konotacija rijei.

PORUKE

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

PORUKE se sastoje od nizova simbola. SIMBOLI su rijei,geste,slike,zvukovi ili pokreti, uporabljivi stoga to se
ljudi vie ili manje slau u pogledu objekata, zbivanja i osjeaja na koje se ti simboli odnose. Rijei i geste najbolja su sredstva kojima raspolaemo u veini komunikacijskih situacija.

INFORMACIJA I ZNAENJE:
Poruke mogu biti informativne i smislene,tj.mogu za nekog imati znaenje.

TO JE INFORMACIJA? Prema teoriji informacija, teoriji koja kvantificira inforamciju, odreujui njezinu
vrijednost na osnovi doprinosa poznavanju situacije, poruke moraju smanjivati neizvjesnot kako bismo ih mogli smatrati informacijama. Poruke koje daju informaciju su one koje omoguuju izbor izmeu alternativnih smjerova djelovanja.

STARIJI MODELI KOMUNIKACIJE: informacija je neka vrsta predmeta koji kroz kanal prelazi od jedne osobe drugoj. Ako
nema smetnji i ako poiljatelj posjeduje dovoljno komunikacijske vjetine, primatelj informacije razumjet e znaenje poruke. Cigla

NOVIJI MODEL KOMUNIKACIJE komunikatore vidi drukije,naime, kao da se nalaze u ''aktivnosti

predvianja'', ili da su ''proizvoai znaenja''. Ljudi selekcioniraju informacije na osnovi svojih potreba i elja. Znaenja koja e iz njih izvesti pod utjecajem su povezivanje ili integracije s prethodnim iskustvom, kao i naih potreba i oekivanja. Glina.
CIGLA GLINA: stariji modeli informacijska cigla, komunikacija je uspjena ako se ne dogodi nita to bi omelo prijenos informacijske cigle od jedne osobe drugoj. Noviji modeli: glina, informacija je neto to primatelj lako moe preoblikovati, na putu od jedne osobe prema drugoj, transformira se prema primateljevim potrebama i eljama; oblik koji je neka osoba ve dala komadu informacijske gline ograniava njeno daljnje oblikovanje od druge osobe.

DENOTACIJA I KONOTACIJA:
Jedna od glavnih zapreka razmjeni informacija sastoji se u razlikama znaenja to ih neki ljudi pridaju istim rijeima ili inima. Znaenja su u ljudima, ne u rijeima.

DENOTATIVNA ZNAENJA su deskriptivna znaenja zajednika veini ljudi neke kulturne sredine.Ta
znaenja, primjerice moemo nai u nekom rjeniku. KONOTATIVNA ZNAENJA su osobna znaenja koja nije lako otkriti i koja ne moraju biti zajednika veem broju ljudi.

KAKO OBLIKUJEMO PORUKE?

PRILIKOM OBLIKOVANJA PORUKA POTREBNO JE:
1) ZNANJE GRAMATIKE - to je skup pravila o uporabi jezika; uporaba verbalnih simbola, bez primjene gramatikih pravila,
bila bi vrlo ograniena.

2) ZNANJE O DRUGOJ OSOBI - poruke prilagoavamo sluateljstvu; znanje o drugim ljudima i nai odnosi s njima utjeu
na oblik naih poruka.

3) POZNAVATI SITUACIJU - situacija odreuje koje e poruke biti prikladne-npr.ako je rije o neformalnoj konverzaciji nije prikladno drati predavanja

PORUKE SE OBLIKUJU na osnovi akumuliranog znanja o redanju simbola na gramatiki ispravan nain,
jednako kao i na osnovu znanja o tome kada i kome te poruke moemo uputiti.

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

ZNAAJKE INTERPERSONALNE KOMUNIKACIJE (IPK):

SITUACIJSKA DEFINICIJA: Sve donedavna, IPK se definirala prema znaajkama situacije: broju onih koji sudjeluju, fizikoj udaljenosti
meu njima, mogunosti povratne sprege (feedbacka) i sl. Prema tome, IPK je interakcija ili meusobno djelovanje dviju ili vie osoba licem u lice, uz mogunost trenutanog dobivanja povratnih informacija..

RAZVOJNA DEFINICIJA: Miller i Steinberg dokazuju da situacijske definicije obrauju IPK na statian nain, kao zbivanje bez promjena i
rzvitka. Prema njima; komuniciranje postaje interpersonalno, i to meusobnim upoznavanjem sudionika. IPK je stvar stupnja, to znai da je komuniciranje meu strancima manje interpersonalno od istog takvog komuniciranja meu prijateljima. IPK se razvija usporedo sa sve boljim meusobnim upoznavanjem partnera. Nedostatak: kako mi kao promatai moemo znati koliko se partneri u komunikaciji poznaju? PRI DEFINIRANJU IPK TREBA NAM SINTEZA SITUACIJSKE I RAZVOJNE PERSPEKTIVE. PREMA TOME, moemo odrediti

7 znaajki po kojima se moe prepoznati IPK:

1.

IPK UKLJUUJE VERBALNO ALI I NEVERBALNO PONAANJE: Komunikacija obuhvaa sadrajnu i relacijsku komponentu. KOMPONENTA SADRAJA sastoji se od onog to je reeno ili uinjeno, a RELACIJSKA KOMPONENTA ILI KOMPONENTA ODNOSA obuhvaa
nain kako je to reeno ili uinjeno

2.

IPK UKLJUUJE SPONTANO, UVJEBANO I PLANIRANO PONAANJE ILI NEKU NJIHOVU KOMBINACIJU: izbor metode e, izmeu ostalog, ovisiti o vanosti interakcije, o tome
koliko znamo o osobi i situaciji, o naem raspoloenju. Koliina

svjesnog razmiljanja, uloena u verbalno ili neverbalno ponaanje, odreuje je li rije o spontanom, uvjebanom ili planiranom ponaanju. a. SPONTANO PONAANJE: komunikacijska ponaanja uvjetovana osjeajima i bez spoznajne kontrole, takva ponaanja mimoilaze svjesnu provjeru i izraz su nekontroliranih osjeaja. (tema
razgovora osjeajno uzbudljiva)
b.

UVJEBANO ILI SKRIPTIRANO PONAANJE: naueno ponaanje koje ponavljanjem postaje automatizirana reakcija (bez svjesna planiranja); jako stiliziran slijed tipinih reakcija u jasno odreenim situacijama) specifian podraaj,npr.''Bok, kako si''-''Dobro, a ti?''.. (izrazito kratak i
poznat susret) Glavna razlika izmeu spontanog i uvjebanog ponaanja sastoji se u tome to su uvjebana uena i uvjebavana sve dok ih nismo poeli primjenjivati bez razmiljanja i u svakoj su kulturi razliita. Spontana ponaanja su reakcije na osjeaje koji postoje u svim kulturama.

c.

PLANIRANO PONAANJE: je ono koje poduzimamo zato to nam se ini primjereno situaciji,
promiljeno je. Takva ponaanja zahtijevaju vei spoznajni napor od skriptiranih ili spontanih.
(nove situacije!)

3.

IPK NIJE STATINA NEGO RAZVOJNA: (Miller i Steinberg) interpersonalni susreti se

mijenjaju u skladu s prirodom odnosa izmeu ukljuenih strana. Ljudi u svom prvom susretu imaju deskriptivno
(povrno) znanje jedni o drugima. Svaki od njih zna samo malo o drugome, osim onoga to moe opaati izvana. Poto se bolje upoznaju njihovi interpersonalni susreti e se sve vie zasnivati na prediktivnom znanju tj.na znanju o uvjerenjima i sklonostima druge osobe. Kako se odnos razvija poinju shvaati razloge zbog kojih druga osoba neto vjeruje ili zbog kojih djeluje na odreeni nain-to je poznato kao eksplanacija ili tumaenje. Interpersonalna komunikacija se mijenja u skladu s meusobnim poznavanjem sudionika. Poveanjem interpersonalnog znanja mogua su sve tonija poredvianja partnerovih reakcija.

4.

IPK UKLJUUJE IZRAVNU POVRATNU VEZU, INTERAKCIJU I SUVISLOST/KOHERENTNOST: uvjet za uspjenu IPK jest mogunost sudionika da reagiraju
jedni na druge, primjenjujui pritom neverbalna i verbalna ponaanja, logiki povezana sa: a) prijanjim zbivanjima u interakciji i b) s opom svrhom te interakcije. Sudionici moraju potrijebiti barem minimum povratnih informacija interakcije i koherencije.

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

a.

IZRAVNA POVRATNA VEZA ILI PERSONALNI FEEDBACK obuhvaa

komunikatorove verbalne ili neverbalne reakcije na partnerove verbalne ili neverbalne akcije, personalni feedback za razliku od velikog djela komuniciranja masovnim medijima usmjeren je prema nekoj konkretnoj osobi ili osobama, a ne prema skupini ili agregatu nepoznatih ljudi; (akcija reakcija) INTERAKCIJA se tie komunikacije u kojoj akcija jedne osobe utjee na akciju druge. interakcija zahtjeva meusobnu isprepletenost ponaanja. Koverzacije se razlikuju po koliini interakcije. U mjeri u kojoj su komentari svake osobe povezani s komentarima druge, dolazi do interakcije. U mjeri u
kojoj ukljueni ljudi govore bez obzira na komentara drugih, interakcija ne postoji, ve samo feedback. Interakcija trai reagiranje na akciju neposredno prije.

b.

c.

KOHERENCIJA TJ.LOGIKA POVEZANOST trai primjerenost izjava cjelini

razgovora,svim dotadanjim izjavama sudionika. Koherencija ukljuuje interakciju -povezanost susjednih verbalnih i neverbalnih ponaanja i globalnu povezanost-odnos verbalnih i neverbalnih ponaanja prema opem cilju dotadanjeg razgovora.
Kad razgovor skrene s puta komunikatori ga mogu urediti upotrebom demantija(ispravljanje mogue pogrene interpretacije) i opravdanja (izgovori za neprimjereno ponaanje).

5.

IPK S E O DVIJA U S KLADU S N EKIM U NUTARNJIM (standardi ponaanja koje su partneri uspostavili za vlastitu uporabu u meusobnu komuniciranju) I V ANJSKIM (pravila koja su nametnuli drugi ljudi; drutvene norme) PRAVILIMA. : to je odnos krai, vea je ovisnost o vanjskim pravilima. Ako su odnosi
vrlo bliskI pojavljuju se vrlo specifina unutarnja pravila.

6.

IPK JE AKTIVNOST - to je neto to ljudi rade jedni s drugima a ne jedni drugima, aktivnost u kojoj
svi sudionici oblikuju rezultat.
Sve do druge polovice 60-ih komunikolozi su komunikaciju opisivali kao strogo ogranien in koji poinje od izvora, a zavrava kod primatelja (posljedica bihevioristikog gledanja na komunikacijsko ponaanje po shemi podraaj-odraaj). Novija gledanja polaze od toga da je komunikacija aktivnost, to znai da je komuniciranje, bez obzira je li rije o interpersonalnom ili masovnom, poput igre u kojoj potez svakog igraa utjee na poteze drugog. Partneri u komunikaciji ne ine neto jedan drugome, nego neto rade zajedniki. Komunikacija se dogaa bez obzira na to je li ishod oekivan ili neoekivan. Pogled na komunikaciju kao aktivnost u kojoj svi sudionici oblikuju ishod naziva se relacijski pristup IPK-u. Jedinica analize je odnos, a ne poiljatelj ili primatelj poruke.

7.

IPK MOE UKLJUIVATI UVJERAVANJE ILI PERSUAZIJU - persuazija nastaje kada

neki sudionik pokua u vezi s nekom temom rasprave, promjeniti miljenja, osjeaje i ponaanja drugih.
Sve donedavna komunikolozi su persuaziju promatrali ako neto to jedna osoba ini drugoj, a ne kao neto to osoba radi s nekim drugim. Danas shvaajuda kada jedna osoba nastoji promijeniti miljenja, osjeaje i ponaanje druge osobe, i ona sama esto mijenja vlasitta miljenja, osjeaje i ponaanja, jer osoba koju uvjeravaju obino reagirna na uvjeravatelja. Njezina reakcija moe biti da promijeni miljenja, osjeaje i ponaanja osobe koja je uvjerava. Tako osoba koju uvjeravaju i sama postaje uvjeravatelj. Uloge uvjeravatelja i uvjeravanog mogu se dakle izmjenjivati ili ostvarivati istodobno. U tom je smislu persuazija rezultat interakcije.

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

POVIJEST PROUAVANJA IPK

KLASINO RAZDOBLJE-
u to vrijeme bavljenje ljudskom komunikacijom zapravo je bilo bavljenje retorikom(vjetina javnog nastupanja)

PLATON
Persuaziji (interpersonalnoj i javnoj) je dodijelio istaknutu ulogu vodia drutva do istine,smatrao je da je najvia dunost filozofa da drutvo vodi primjenom uvjeravanja, a ne primjenom sile.

ARISTOTEL
(djelo Retorika-rasprav o persuaziji u javnim situacijama) mnogo je pozornosti posvetio retorici koju je definirao kao sposobnost da se otkriju raspoloiva sredstva persuazije; smatrao je da retorika obuhvaa i ono to bismo mogli nazvati interpersonalnim situacijama, te da se mnoga pravila javnog govorenja mogu primjeniti i izvan javnih situacija.

CICERON
veliki starorimski govornik, unaprijedio je prouavanje stila komunikacije; za njega je dobar komunikator netko tko govori s poznavanjem stvari,metodiki, privlano,uz dobro pamenje kombinirajui te kvalitete s dignitetom.

QUINTILIAN
R imljanin; posebno se zanimao za stil u komuniciranju,bio je uvjeren da je jasnoa osnova stila,otkrio je govorne figure (trope) kao to su metafora, sinegdoha i metonimija.

TEOLOKE POTEKOE
Razvoj kranstva premjestio je retoriku u teoloko podruje.Teorija slobodne volje, razvijena u to doba, ukljuivala je ideju da su ljudi slobodni izabrati izmeu dvaju suprotstavljenih naela-naela dobra i zla. Stoga se pitanja persuazije nisu mogla razmatrati, a da se ne uzmu u obzir dobre ili loe uvjeravateljeve namjere. Dobro i zlo bili su nerazdvojno umjeani u retoriku to je dovelo do uvjerenja da se retorikim studijama ne moe postii objektivno znanje o komuniciranju.

RENESANSA-
5 Pojavljuju se poeci znanstvenih shvaanja. Dolazi do pomaka poimanja istine uvjerenje da se upravo ljudskim razumom moe doi do istine o stvarnosti. Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

dvije suprotstavljene teorije o znanstvenoj metodi: empirijska i racionalna EMPIRISTI vjerovali su da se pouzdano znanje moe stei samo osjetilima i da se takvo znanje mora provjeravati pokusima. (Bacon) RACIONALISTI: vjerovali su da je razum vaniji i da se samo razumom moe odrediti to je dobro u moralnom pogledu (Descartes) Zajedniki su vjerovali da sve to postoji mora imati neki uzrok. Iz te pretpostavke razvila se ideja determinizma-prema deterministikom gledanju sve to postoji nuno proizlazi iz jednog ili vie prethodnih uvjeta.

SUVREMENO RAZDOBLJE RAZVITAK TEORIJA

CAMPBELL

Psihologija moi-ovjekov duh raspolae s pet sposobnosti ili moi: razumom, pamenjem, matom, emocijama i voljom. Asocijativna psihologija istraivala je veze meu tim moima.
sveenik kotske crkve, bio je jedan od glavnih zastupnika ideje povezivanja retorike i psihologije.

Smatrao da retorika nije mrtva disciplina.

1776.g.objavio je Filozogiju retorike u kojoj je Aristotelove,Ciceronove,Quintilijanove misli povezao s mislima Lockea, Berkleya i Humea, stvarajui tako novu sintezu retorike teorije.

uvjeravanje se zbiva u 4 faze: u razumjevanju, mati,emocijama(''strasti'') i u volji. Razum i osjeaje je vidio kao vane initelje persuazije. Isticao ulogu primatelja u ljudskoj komunikaciji.
(Elementi retorike) Razradio sistem logike koja znai istodobnu obnovu, ali i proirenje Aristotelovih gledanja u kontekstu spoznaja moderne pishologije.

WHATELEY

DE Q UINCEY
(Konverzacija)

smatrao je da se ljudska komunikacija mora osloniti na sposobnost upoznavanja publike isticao je pronalaenje i redoslijed argumenata kao bitan imbenik govornitva.

Razlikuje govorenje nekome od govorenja s nekim: govorenje nekome je nasilno krenje preutnoga konverzacijskog sporazuma. tvrdio da u konverzaciji nedostaju pravila za ograniavanje suvie dugih izlaganja o temama koje su ostalima nezanimljive. Upozoravao je na prekide i digresije kao primjer bolesne konverzacije
nije postavio vlastitu teoriju konverzacije no predvidio je njenu sve veu ulogu u svakodnevnom ivotu, kao i to da e postati predmetom znanstvenog istraivanja.

SPENCER
(Filozofija) svojim pogledima na stil pridonio razvoju teorije ljudske komunikacije

prouavao je jezik i pitanja znaenja znaenje poruke primateljeva tvorevina do koje dolazi vlastitim kategorizacijama i interpretacijom simbola taj stav kasnije postaje sredinja pretpostavka suvremene teorije komunikacije.

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

RANO 20.STOLJEE: BIHEVIORIZAM NASUPROT KOGNITIVIZMU

BIHEVIORISTI
Eng. Behaviour = ponaanje

bili su uvjereni da se istraivanje ljudskog ponaanja mora usredotoiti samo na ono to se moe opaati izvana, smatrali su da se na osnovi tih promatranja mogu postaviti provjerljive hipoteze o zakonitostima ljudskog ponaanja. S-R teorija: ljudsko ponaanje objanjavaju kategorijama podraaja (Stimulans) i Reakcije Kognicija - svjesno doivljavanje tj.duhovna ili mentalna aktivnost,ukljuujui svjesno biranje izmeu mogunosti vjeruju da je misao a ne vanjski podraaj uzronik ljudskog ponaanja (prema sudu biheviorista
kognicija se nije mogla opaati i nije bila vana.)

GETALTISTI
Izveli su sintezu izmeu S-R teorije i kognitivizma bili su uvjereni da se zbivanja ne mogu objasniti uzimajui u obzir izolirane elemente, nego da se mora voditi rauna o cjelini, gestaltu. nisu odbacili svjest ili kogniciju, no odbacili su shvaanje da se ona sastoji od niza samostalnih moi. Neki teoretiari doli su na ideju da je ljudsko ponaanje rezultanta formule S-C-R(podraaj- kognicija-reakcija), a ne formule S-R(podraaj-reakcija).

RANO 20.STOLJEE: POJEDINAC U DRUTVU PERSPEKTIVA DRUTVENOG UTJECAJA

Dokazivali su da se velik dio ljudskog ponaanja mora objanjavati sa stajalita. Bili su uvjereni da se ljudi oblikuju iskljuivo drutvenim iskustvom; njihova im okolina govori tko su i to se od njih oekuje. Ljudi su razliiti zato to na svakoga od njih okolina drukije djeluje.

COOLEY
ljudi ue poglavito iz svojih iskustva s drugim ljudima miljenje je zapravo komuniciranje s drugom osobom, ta osoba moe biti stvarna ili izmiljena. Na ''ja'' postoji samo u odnosu prema drugima. Pojam ogledala: shvaanje vlastite linosti raa se iz opaanja reakcije drugih na naa ponaanja. Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

MEAD
7

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

sebe upoznajemo posredstvom drugih teorija simbolike interakcije: u njezinoj je sri bila IPK. ak je i miljenje konverzacija izmeu razliitih slojeva naeg ''ja''. Naa socijalna linost razvija se igranjem uloga Simboliki proces: simboli su materijal od koje je nainjena interpersonalna komunikacija, pa ak i cjelokupna ljudska komunikacija. Upotrebljavaju se radi stvaranja znaenja i da nemaju znaenja izvan konteksta na koji se odnose. Jezik ne izvjeuje o drutvenoj realnosti, on funkcionira da bi stvaro drutvenu realnost. Znaenje je neto to ljudi zajedniki stvaraju u interakciji. Kad komunikanti opisuju predmete, osobe ili zbivanja, upotrebljavaju znaenja da bi oznaili: a)njihove znaajke, b) odnose, c) miljenja o osobinama i odnosima. Ljudi su usmjereni na one znaajke koje su za njih relevante i percipiraju ih s vlastita motrita,. Ljudi koji pripadaju istom kulturnom krugu posjeduju zajedniki jezik i zajednika znaenja Komunikacija je zapravo mogua samo na osnovi sposobnosti zauzimanja perpektive drugih jer jedino stavljajui se u poloaj drugih komunikator moe shvatiti znaenje koje oni pridaju odreenom simbolu. potaknuo naputanje dotadanjeg shvaanja ljudske svijesti kao izolirane cjeline, premjestio je arite istraivanja od pojedinca prema drutvenoj okolini. teorija interpersonalne psihijatrije: na nau svijest najvie utjeu ljudi, svakako mnogo vie od ostalih
izvora informacija. Uzroke shizofrenije treba potraiti u loim IP odnosima, a anksioznost ima svoje korijene u pretpostavljenom odbacivanju ili neodobravanju okoline.

SULLIVAN

Smatrao potrebnim osnivanje discipline koja e prouavati interpersonalne situacije iz kojih proizlazi mentalno zdravlje i bolest psihijatrija
Naglaavao vanost interpersonalnih odnosa Smatrao da se neki od odnosa tiu zamiljenih osoba i da su takvi odnosi jednako vani kao i odnosi sa stvarnim osobama Poput Cooleya i Meada, smatrao da je poimanje samoga sebe proizvod komunikacije s drugima.

RANO 20.STOLJEE: ZNAENJE SIMBOLA SIMBOL, OZNAENO I KONTEKST

ODGEN I R ICHARDS
Znaenje znaenja suraivali u prouavanju utjecaja jezika na miljenje.

gledali su na simbole kao na orua to ih ljudi upotrebljavaju za usmjeravanje, organiziranje, biljeenje i komuniciranje misli. Rijei i simboli ne znae nita sami za sebe, nego samo u vezi s oznaenim- tj. s predmetima, osobama ili dogaajima s kojima ih misao spaja. Simbol i oznaeno povezani su putem misli. Misao odreuje koje e oznaeno biti ukljueno. Shvaanje ili tumaenje simbola ovisi o misaonim procesima primatelja ili korisnika.
Govornikove namjere mogu oteati interpretaciju znaenja. Jezik je i instrument za ostvarivanje ciljeva. (u tom smislu, ljudi mogu koristiti i tehniku nemjernoga pogrenog usmjeravanja)

Pojam psiholokog konteksta- o skupu prolih iskustava, povezanih s odreenim znakom(pas dolazi na zviduk na osnovi prolig iskustva) Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

Simboli mogu imati vie znaenja te esto ukljuuju znaenja na osnovi primateljevih osjeajnih reakcija. Emocionalni uinci vani za shvaanje uporabe jezika. (emocionalna komunikacija)

SREDINA 20. STOLJEA: ZANIMANJE ZA GRUPU

SOCIJALNA P SIHOLOGIJA disciplina koja fokus na pojedinca iz klasine psihologije
kombinira s fokusom na drutvo, svojstvenim sociologiji. Soc.psiholozi ranog 20.st.zanimali su se za odnose izmeu pojedinca i skupine, kao i za ulogu drutva u ivotu pojedinca.

LEWIN
svaka osoba vidi svijet u okvirima vlastitog psiholokog polja u kojem se nalaze ciljevi koje osoba nastoji ostvariti, zbivanja i osobe koje eli izbjei. Djelovanje osobe rezultira iz napetosti u njegovu polju. Psiholoko polje obuhvaa i grupe s kojima se pojedinac identificira. Svaka grupa ima vlastito ivotno polje. Ljudi su obino pripadnici vie grupa, a svaka od njih stvara napetost u ivotnom polju pojedinca i time utjee na njegove akcije. Vrijednosti grupa nikad nisu posve jednake s potrebama pojedinca to zahtijeva da se osoba stalno prilagoava njenim zahtjevima. Individualnost lanova grupe omoguuje grupi da se mijenja, a kohezivnost (stupanj zajednitva interesa lanova grupe) odrava je na ivotu unato tim promjenama. Kohezivnost pretpostavlja meusobnu ovisnost lanova grupe u njihovu nastojanju da ostvare odreene ciljeve.
Njegova dinamika grupe pogled je na ovjeka iz perspektive sustava u kojem je svaki element pod utjecajem svakog drugog i ujedno utjee na svaki drugi. Grupa utjee na ivotni prostor lanova, a lanovi utjeu na ivotni prostor grupe.

MORENO
zanimao se za odnose u grupi, posebno za odnose izmeu njenih lanova sociometrija - postupak za mjerenje intergrupnih odnosa ; tie se metode mjerenja odnosa meu lanovima grupe (u toj metodi primjenjuje se upitnik u kojemu se lanoivima grupe postavljaju
pitanja o tome s kim bi eljeli raditi, tko im se se najvie dopada i slino. Na osnovu odgovora, istraivai rade sociograme pomou kojih vide kolika je kohezivnost grupe i eventualno postojanje podgrupa ili klika.)

Najvei doiprinos sociometrije podruju IPK sastoji se u mogunosti mjerenja strukture IP odnosa unutar grupa.
Psihologija drutvenih normi

SHERIF

prouavao je utjecaj grupnih normi na ljudske odluke. Prvo eksperimentalno istraivanje drutvenih normi
U ispitivanju posluio se tzv. autokinetikom varkom koja se sastoji u doivljaju kretanja mirne toke svijetla kad je ispitanik dulje gleda u mraku. Traio je izvjetaj ispitanika o veliini tih pomaka i utvrdio da su izvjea pod jakim utjecajem izvjea ostalih ispitanika. Ispitanik mijenja doivljaj u smjeru prosjenog doivljaja

BALES
9 Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

grupe,u smjeru grupng standarda ili grupne norme. stereotipi, mode, obiaji, tradicije i stavovi pod jakim su utjecajem drutvenih normi.

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

analiza interakcijskog procesa - metoda prouavanja grupa koja polazi od injenice da ljudi preteno djeluju i reagiraju u grupnom okviru. Cilj: bjanjavanje meusobnih reakcija ljudi u tijeku interakcije u maloj grupi. Definirao je 12 glavnih kategorija interakcije za svrhe mjerenja koje je upotrebljavao za svrhe klasifikacije razliitih interpesonalnih ponaanja.

SREDINA 20. STOLJEA: NASTANAK MEUNARODNE KOMUNIKACIJSKE UDRUGE

osnovao ju je M URRAY 1949.g. s ciljem udruivanja istraivaa komunikacije iz razliitih postojeih disciplina. Danas je to udruga istraivaa koji se zanimaju za IPK, masovnu, organizacijsku i zdravstvenu komunikaciju.

SREDINA 20. STOLJEA: UTJECAJ TEORIJE INFORMACIJA

SHANNON I W EAVER
Matematika teorija (model) komunikacije cjelovita teorija prijenosa signala, zasnovana na otkriu da se prenesene informacije mogu promatrati statistiki i da se stoga mogu odrediti vjerojatnosti njihova nastupanja.

SREDINA 20. STOLJEA: ZANIMANJE ZA ODNOSE IZMEU DVIJE OSOBE

HEIDER
Psihologija IP odnosa Jedan od prvih kognitivnih psihologa koji je pokazao zanimanje za nain kako osobe percipiraju druge u tijeku interakcije

Teorija atribucije: IP odnos vidio je kao dijadini odnos tj. kao odnos izmeu dviju osoba, u to se ukljuuju misli, osjeaji, percepcije ,oekivanja i reakcije. Ljudi trae informacije koje e im pomoi da shvate razloge zbog kojih drugi djeluju kako djeluju. Skupljajui obavijesti o drugima i pripisujui ili atribuirajui uzroke njihovim ponaanjima, oni djeluju kao naivni psiholozi.
Potaknuo zanimanje za dijadike interakcije

THIBAUT I K ELLEY
Socijalna psihologija grupa.

teorija interakcijskih efekata - usredotoenu na dijadike interakcije; bavi se problemom kako i zato ljudi zapoinju, odravaju i prekidaju odnose. Osnovna pretpostavka: ljudi su skloni ponavljati interakciju koja im je adekvatno potvrena. Teorija objanjava drutvenu interakciju u kategorijama nagrade i troka (na osnovi njih se oblikuju odravaju i prekidaju dijadiki
odnosi). Procjena je regulirana tzv. razinom usporedbe ishoda tekuih odnosa s nekim normama (postoji i razina usporedbe za alternative ocjena najslabijeg ishoda koji su jo spremni prihvatiti uz postojee alternative stupanja u odnos s drugim osobama)

JOURARD
10

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

Providna linost
opazio je da ljudi s emocionalnim problemima obino zatvaraju pred drugima i zato nemaju nikoga s kim bi mogli razgovarati o svojim pravim linostima.

Samootkrivanje (otkrivanje vlastitih skrivenih potreba, misli i osjeaja)prijeko potrebno za odranje duevnog zdravlja. premalo ili previe samootkrivanja upuuje na poremeaj linosti i poremeaj IP odnosa.

SREDINA 20. STOLJEA: VEZA IZMEU STAVOVA I PONAANJA

prouavanje naina kako stavovi djeluju na ponaanje i naina na koji se oni mijenjaju postupkom persuazije proveo je jedno od prvih znanstvenih istraivanja stavova, mjerei drutvenu ili socijalnu udaljenost stupanj meusobnog prihvaanja ljudi, u privatnim i javnim situacijama, Socijalna udaljenost ili distanca odrava tendencije pribliavanja, odnosno udaljavanja u vezi s rasnim, religijskim i drugim grupiranjima. ljestvica za mjerenje stavova - odraava razliite stupnjeve povoljnog ili nepovoljnog miljenja o nekom predmetu, osobi ili dogaaju Likert i Guttman razvili su analogne ljestvice. Bihevioristiki pristup u prouavanju stavova. Stavovi= unutarnje ''potisne'' reakcije , vane za drutvo u kojem pojedinac ivi. Kasnije: stavovi = apstraktan pojam za pojavu koju nije mogue vidjeti, uti ili dodirnuti, oni su neto to ljude tjera da se ponaaju na pozitivan ili negativan nain prema odreenim objektima, drugim ljudima ili dogaajima. Pod utjecajem getaltistike perspektive neki su se teoretiari poeli zanimati za naine kako ljudska svijest izlazi na kraj sa suprotnim spoznajama ili kognicijama. Razvili su niz teorija tzv.kognitivne konzistencije: teoriju ravnotee, teoriju disonancije, teoriju kongruentonosti i teoriju simetrije Teoretiari konzistencije dokazivali su da su ljudi skloni ponaati se na nain koji ima najveu vjerojatnost da dovede do unutarnje konzistentnosti ili usklaenosti njihovih spoznaja. teorija kognitivne disonancije ljudi doivljavaju napetost kada uoe da donesena odluka nije u skladu s jednim ili vie stavova ili ponaanja. Teorija kognitivne disonancije posluila je kao polazite istraivanja o zastupanju protustava - obliku persuazije poticanjem ljudi da privremeno djeluju na nain koji je u suprotnosti s njihovim vlastitim stavovima. Prema toj teoriji zastupanje protustava, gledanje ili sluanje vlastita ponaanja, suprotnog svojim stavovima, dovodi do disonancije. Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

BOGARDUS

THURSTONE I C HAVE

DOOB

FESTINGNER

11

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

teorija socijalne usporedbe - ljudi ocjenjuju sami sebe na temelju usporedbe s drugima.

HOVLAND ( SVEUILITE Y ALE)

efekt prespavljivanja (sleeper effect) - fenomen u kojemu osobe poetno ravnodune prema argumentima koji dolaze od izvora slabe uvjerljivosti (kredibiliteta), kasnije ipak mijenjaju svoje stavove. Naime, s vremenom ispitanik razdvaja dobivene informacije od njihova izvora pa ih sagledava na pozitivniji nain.
Jelska grupa doivjela kritiku jer nisu postavili nikakvu sustavnu teoriju persuazije

MCGUIRE
inokulacija ili cijepljenje - sastoji se u upozoravanju osobe koja se uvjerava na mogue protuargumente, u namjeri da se pripremi za otpor. Npr. pokau li roditelji djetetu nain kako se

ASCH

moe suprotstaviti tvrdnji da e ga druga djeca bolje prihvatiti ako pone uzimati drogu,moda e takvo djete biti pripremljenije za otpor.

problem grupnog pritiska elio je saznati da li e neinformirani ispitanik promijeniti svoje miljenje kako bi se pribliio miljenju grupe. Rezultati su pokazali da je 1/3 ispitanika popustila pod takvim pritiskom grupe. Grupni pritisak moe znatno utjecati na pojedinane odluke

60-ETE I RANE 70-ETE: KOMUNIKACIJA KAO PROCES

BERLO
Proces komunikacije

uveo je novo gledanje na ljudsko komuniciranje komunikacija = kontinuirani, neprekidni proces u kojemu nema pravog poetka ni kraja. Kao elementa tog procesa Berlo je odredio poiljatelja, poruku, kanal i primatelja.
Iako poneto ogranieno, uveo je prijeko potrebnu terminologiju i ujedno uveo procesno gledanje na ljudsku komunikaciju.

60-ETE I RANE 70-ETE: NASTANAK SVEUILINIH KATEDRI ZA KOMUNIKACIJU 60-ETE I RANE 70-ETE: VEZA S MASOVNIM KOMUNICIRANJEM
KATZ I L AZARSFELD
12 Osobni utjecaj Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

postojanje veze izmeu interpersonalne i masovne komunikacije. IPK su prikazali kao

intervenirajuu varijablu, izmeu masovnih medija i promjena u ponaanju. Rezultati su pokazali da grupno gledanje tv-a esto mnogo jae djeluje na stavove i ponaanja negoli pojedinano.

dvofazni model uinka masovnih medija - IP interakciju postavio kao kanal za usvajanje masovnomedijskih informacija. irenje inovacija masovni i interpersonalni kanali imaju komplementarne uloge prilikom donoenja odluka o prihvaanju ili odbacivanju inovacija. Kanali mas.medija vaniji su za stjecanje osnovnih informacija, a interpersonalni kanali vaniji su u fazi pridobivanja. Masovni su mediji posebno
korisni za stjecanje osobnog znanja o postojanju novih proizvoda i zamisli, a kad je rije o odluci da se proizvod kupi ili zamisao usvoji, ljudi upotrebljavaju interpersonalne mree.

ROGERS

Problematika socijalizacije 3.je veza izmeu interpersonalne i masovne komunikacije. Socijalizacija znai proces kojim ljudi ue osnovne parametre svoje kulture. Upravo su masovni mediji izvor iz kojeg ljudi ue ivjeti u svojem drutvu. Masmediji utjeu na naine odnoenja ljudi na meuosobnoj razini.

60-ETE I RANE 70-ETE: PROUAVANJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

BIRDWHISTELL
kinezika: naziv za istraivanje jezika tijela; tjelesni su pokreti sustavni i mogue ih je i sustavno analizirati, ti su pokreti pod utjecajem kulture sredine i utjeu na ponaanje partnera u komunikaciji.
Nijemi govor i Skrivena dimenzija

HALL

Proksemika -prouava upotrebu prostora u komuniciranju i uvjeravanju. Udaljenost na kojoj ljudi razgovaraju pod utjecajem je spola, kulture, naravi odnosa i drugih initelja. 5 vrsta neverbalnog ponaanja:
1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. emblemi, ilustratori adaptori regulatori pokazivai osjeajnih stanja podrijetlo - izvor ina kodiranje - odnos ina i znaenja primjena - nain na koji komunikator primjenjuje neko ponaanje.

EKMAN I W ALLACE

trolana shema analize neverbalnog ponaanja:

60-ETE I RANE 70-ETE: DRAMATURKA PERSPEKTIVA KOMUNIKACIJE

13 Ana Klanjac, www.novinarstvo.info

KOMUNIKOLOGIJA (Reardon): 1. Uvod u studij ljudske komunikacije 2. Povijest prouavanje interpersonalne komunikacije

Goffman simboliki interakcionist dramaturke tradicije metafora pozornice: IPK je neto kao predstava u kojoj ljudi prikazuju osobine svoje linosti. Samopredstavljanje u tijeku interpersonalnih akcija

60-ETE I RANE 70-ETE: RELACIJSKA PERSPEKTIVA KOMUNIKACIJE

BATESON I PALO A LTO S KUPINA
okupio je skupinu istraivaa na institutu za mentalna istraivanja u Palo Altu radi prouavanja relacijske komunikacije (neformalni naziv ''Palo Alto skupina''

isticanje relacijskog ili interakcijskog pristupa ljudskoj komunikaciji. Odbacivanje eksperimentalnog pristupa. odnosi u sustavu su pod utjecajem nekih pravila, tijekom razvitka odnosa pojavljuju se obrazci interakcije koji se ponavljaju. Puno puta to su tetni obrasci, ali njih je mogue mijenjati.
utjecao je na relacijsko gledanje na IPK

LAING

komunikacijska su ponaanja uvelike oblikovana percepcijom odnosa u kojemu se nalaze komunikatori. Te su percecije na dvjema razinama-jedna obuhvaa izravnu perspektivu, a druga metaperspektivu. Izravna perspektiva sastoji se od percepcija sugovornikovih ponaanja, a metaperspektiva od zamisli ili pretpostavki o percepcijama to ih ima sugovornik. Ljudi esto pogreno percipiraju tue perspektive i to moe ugroziti odnose. Akcije svakog komunikatora rezultat su njegovih percepcija akcija druge osobe. Tako komunikatori uzajamno oblikuju percepciju drugoga.

14

Ana Klanjac, www.novinarstvo.info