Professional Documents
Culture Documents
ZAJEDNICA PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJE Marijan Juri Juro Horvat, prof. Marijan Juri, Davor tuban, Marijan Kilin, prof., Ivo agar, Zlatko Lasan, Boris Makarun, Igor Muina, Davorin Vidas, Zoran Tkali, Ivan Plai, Ivica Krpan, Zlatko Hasan, Stjepan Bai, Mladen ugec, Darko Blaini, Slavko Rudolf, prof., Vesna Hude, prof. psihologije, Juro Horvat, prof., Milivoj Obad, dipl. oec., Mladen op, prof., Nikolina Horvat Miroslav Buri, prof. Ivan Vlahovi Tangir, Samobor 200 primjeraka
Struni recenzenti: Naslovna stranica: Lektor: Grafiki urednik: Tisak i uvez: Naklada:
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 683853. ISBN 978-953-99922-2-2
RECENZIJA
Recenzent: Milivoj Obad, dipl. oec. Nacrt, a potom i prijedlog PROGRAMA RAZVOJA PORTA ZAGREBAKE UPANIJE za razdoblje 2008. do 2016. godine, proitao sam nekoliko puta s izuzetnim interesom. Drim da je autor, odnosno voditelj cjelokupnog projekta prof. Juro Horvat, uloio veliki trud i znanje na prikupljanju i objedinjavanju obilne grae koja je potrebna da se predloi kvalitetan materijal za konanu raspravu i usvajanje na tijelima Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije i Zagrebake upanije. Potpuno podravam stav autora, odnosno voditelja cjelokupnog projekta, da nam je takav program razvoja porta moda nedostajao i mnogo ranije. Ostaje jedino dilema, uz ve prijanje tehnike primjedbe na sadraj uvrtenih tablica, grafikona i slino, jesu li odgovorni predstavnici lanovi radne grupe iz zajednica portskih udruga gradova i opina, te upanijskih portskih saveza prezentirali tone traene podatke. Ako jesu, onda smo svi zajedno postigli eljeni cilj, a to je veliki doprinos daljem napretku razvoja porta u Zagrebakoj upaniji. Milivoj Obad, dipl. oec.
Recenzent: Mladen op, prof. Od neprocjenjive vrijednosti je napor autora na uratku prijedloga Programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. - 2016. godine. Autor se trudio da po prvi put dobijemo dokument koji na neki nain jami da e na podruju Zagrebake upanije port biti osmiljeno tretiran i vrednovan u narednom razdoblju od 2008. 2016. Prijedlog Programa razvoja porta bit e zapravo od velike pomoi kao putokaz svim granskim savezima, svim portskim zajednicama gradova i opina Zagrebake upanije kako, koliko i gdje unaprijediti port u doglednoj budunosti. U prijedlogu Programa autor je obuhvatio sve osnovne parametre i sistematski ih obradio, te dao smjernice razvoja i realizacije. Za oekivati je da e ovaj prijedlog programa prihvatiti svi i da e im ukazati kako dalje i to bolje unaprijediti port u svojim sredinama. Autor se sluio najnovijim metodama i dostignuima, kako bi to uinkovitije i uspjenije pridonio realizaciji razvoja modernog porta - do europske razine. Nadalje, autor je dao elemente buduih aktivnosti pri pronalaenju optimalnih modela funkcioniranja portskih udruga i uravnoteenog razvoja porta Zagrebake upanije. estitam autoru jo jednom na znaajnom i vrijednom uratku, kojeg e zasigurno koristiti portski djelatnici cijele Zagrebake upanije, a vjerujem i ire, te na taj nain pridonijeti boljem, kvalitetnijem i bogatijem razvoju porta u Zagrebakoj upaniji. Mladen op, prof.
ZAKLJUAK
Usvaja se Konani prijedlog PROGRAMA RAZVOJA PORTA ZAGREBAKE UPANIJE za razdoblje 2008. 2016. godine.
dostaviti na upotrebu: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Hrvatski olimpijski odbor, Skuptina Zagrebake upanije, Poglavarstvo Zagrebake upanije, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije, Zajednice portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, upanijski granski portski savezi
SADRAJ
1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 2. POLOAJ I ADMINISTRATIVNA PODJELA ZAGREBAKE UPANIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 3. DEMOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEJA 4. PRAVNI STATUS ZU i SZ
...........................................................
14 16 22 22 22 23 27 28 28 28 29 30 30 30 30 30 31 32 32 32 34 34 34 35
..............................................................................
6.1. KOLSKI PORTSKI KLUBOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.1. STANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.2. MOGUNOSTI RAZVOJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.1.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2. PORT NA SVEUILITU (VISOKIM KOLAMA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.2. CILJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1. RAZVOJNI PROGRAMI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1. PORTSKA OBUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.1. ZADAE I PROPISI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.2. SADRAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.3. OPA PORTSKA OBUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.4. USMJERENA PORTSKA OBUKA NA LOKACIJAMA OSNOVNIH KOLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.5. FINANCIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.6. ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.1.7. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2. PERSPEKTIVNI PORTAI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.2. REALIZACIJA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.1.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. KVALITETNI PORT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
7.1.3. PORTSKI CENTRI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.1.3.1. PORTSKI CENTRI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.1.3.2. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 7.2. STATUS VRHUNSKIH PORTAA
................................................................
36
7.2.2. ZDRAVSTVENA ZATITA VRHUNSKIH PORTAA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.1. PREGLED KVANTITATIVNIH PODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.2. STANJE U KLUBOVIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2.2.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3. KATEGORIZACIJA PORTOVA ZAGREBAKE UPANIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1. KRITERIJI ZA RANGIRANJE PORTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.2. UOENI NEDOSTACI U DOSADANJEM RANGIRANJU PORTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.3.1.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
38 39 40 40 41 41 41 42 43
7.3.2. MEUNARODNA NATJECANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.3.2.1. MEUNARODNA NATJECANJA SELEKCIJA I POJEDINACA U POJEDINANIM PORTOVIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.3.2.2. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 7.4. VELIKE PORTSKE PRIREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 7.4.1. FINANCIRANJE PORTSKIH PRIREDBI UPANIJSKOG ZNAAJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 7.4.2. OCJENA STANJA S PRIJEDLOGOM MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 8. PORTSKA REKREACIJA
.................................................................................
50
51
9. PORT OSOBA S INVALIDITETOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.2. OSNOVNE POTEKOE U PORTU INVALIDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 9.3. PRIJEDLOG MJERA
..................................................................................
54
10. STRUNI KADROVI U PORTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 10.1. TRENERI ANGAIRANI NA TEMELJU UGOVORA O RADU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 10.2. TRENERI NA PRIVREMENIM POSLOVIMA (HONORARNO) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 10.3. OSTALI STRUNI KADROVI U PORTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 10.4. NADZOR NAD STRUNIM RADOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 10.5. CILJ I ZNAAJ STRUNOG NADZORA U PORTU 11. PORTSKI OBJEKTI ZAGREBAKE UPANIJE
.........................................
59 60 60
..........................................................................
62 67
12.1. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ GRADSKIH PRORAUNA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 12.1.1. ANALIZA VISINE IZDVAJANJA GRADSKIH PRORAUNSKIH SREDSTAVA ZA POTREBE PORTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 12.2. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ UPANIJSKIH PRORAUNA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 12.2.1. IZDVAJANJE IZ PRORAUNA ZAGREBAKE UPANIJE ZA PORT U OSNOSU NA NAJVIA I NAJNIA IZDVAJANJA U REBUBLICI HRVATSKOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 12.3. PREGLED RASTA SREDSTAVA ZA PROGRAME JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 1997. 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 12.4. RASPORED SREDSTAVA ZA SUFINANCIRANJE JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE U 2007. GODINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 12.5. FINANCIRANJE INFRASTRUKTURE
........................................................... .......................................................
73 73
75 75
13.3. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 14. MODERNIZACIJA POSLOVANJA ZU I SZ I SVIH NJEZINIH LANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 14.1. PRIJEDLOG MJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 15. OEKIVANI CILJEVI 16. NA KRAJU
.......................................................................................
78 79
.................................................................................................
10
1. UVOD
port je rastui socijalni i ekonomski fenomen koji uvelike pridonosi stratekim ciljevima solidarnosti i napretka. Olimpijski ideal razvijanja porta kao poticaja za mir i razumijevanje meu nacijama i kulturama, kao i za obrazovanje mladih ljudi, roen je u Europi i njeguju ga Meunarodni olimpijski odbor i europski olimpijski odbori. port privlai europske graane. On potie vane vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti, tolerancije i potene igre, te pridonosi osobnom razvitku i ispunjenju. Potie aktivan doprinos graana drutvu i time potie aktivno graanstvo. Komisija EU priznaje bitnu ulogu porta u europskom drutvu, posebno kad se treba pribliiti svojim graanima i baviti se temama koje su ljudima vane. No, i port se susree s novim prijetnjama i izazovima koji su se pojavili u europskom drutvu poput komercijalnog pritiska, izrabljivanja mladih igraa, dopinga, rasizma, nasilja, korupcije i pranja novca. Vrhunski port danas u Hrvatskoj egzistira u specifinim uvjetima, odnosno standardima. Zbog tek donesenog, a u pojedinim dijelovima nedefiniranog Zakona o portu, ustroj, organizacija i funkcioniranje saveza, klubova i kvalitetnih pojedinaca trenutano je vezano uz odreenu grupaciju ljudi ili ak pojedince. Nedefinirani status vrhunskoga porta, stalno prisutno pitanje financiranja, upitna vlasnika struktura i cjelokupni vlasniki odnosi u podruju infrastrukture znatno utjeu na cjelokupne odnose u podruju porta. port je u cijelom svijetu posljednjih godina doivio mnogobrojne promjene i izloen je brojnim izazovima. Na svakoj razini okruenje se promijenilo, tako da port danas pokuava odgovoriti na brojne izazove komercijalnih pritisaka, pravnih izazova, novih standarda za red, sigurnost i financijsku estitost. Nuna je prilagodba ovim standardima i kod nas i to u to kraem roku. Vana uloga porta u europskom drutvu i njegova posebnost priznati su u prosincu 2000. godine u Ugovoru iz Nice Europskog vijea ugovoru o posebnim karakteristikama porta i njegovoj socijalnoj ulozi u Europi, o emu treba voditi rauna prilikom primjena zajednikih politikih odluka. Ona istie da portske organizacije i drave lanice imaju glavnu odgovornost u provoenju portskih dogaaja, sa sredinjom ulogom za portske federacije. Pojanjava da portske organizacije moraju provoditi svoj zadatak organiziranja i poticanja svojih pojedinih portova s dunim potovanjem prema pravnim propisima pojedine drave i Unije. U isto vrijeme priznaje da iako Unija nema direktne ovlasti na tom podruju, u skladu s njenim djelovanjem prema raznim odredbama Ugovora, Unija mora voditi rauna o socijalnim, obrazovnim i kulturnim funkcijama koje su usaene u portu i koje ga ine posebnim, kako bi etiki kodeks i solidarnost nuna za ouvanje njegove socijalne uloge mogli biti potivani i ouvani. Europske institucije priznale su posebnost uloge koju port igra u europskom drutvu, a koja se temelji na strukturama koje pokreu volonteri, u pogledu zdravlja, drutvene integriranosti i kulture. Europski parlament s posebnim interesom prati razne izazove s kojima se susree europski port, te se redovito bavi portskim pitanjima u zadnjih nekoliko godina. Mi u Zagrebakoj upaniji, u predgrau Europske unije, kroz strunu raspravu elimo pridonijeti znanstvenom pronalaenju novih (primjerenijih, konkretnih) rjeenja za funkcioniranje porta u Zagrebakoj upaniji. port je djelatnost koja znaajno utjee na zdravlje ljudi i na afirmaciju Hrvatske 11
u svijetu. Zagrebaka upanija mora imati osmiljenu politiku razvoja porta. Programom razvoja porta Zagrebaka upanija treba jasno utvrditi osnovni pravni, organizacijski i materijalni okvir za bavljenje portskim aktivnostima na svome podruju. Za uinkovitije i uspjenije djelovanje portskih udruga neophodni su dodatni financijski oblici pomoi, poticaja i ulaganja, naroito da bi se postigao uravnoteeni razvoj porta u svim gradovima Zagrebake upanije i da bi se dostigla razina europske ukljuenosti djece, mladei i ostalih graana u portske aktivnosti. Prijedlog programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. je pripremljen u skladu s Bijelom knjigom o portu Europske komisije, Zakonom o portu (Narodne novine 71/06.), Strategijom razvoja hrvatskog porta (radna skupina Predsjednika Republike) i Programom razvoja porta Grada Zagreba. U raspravama, konzultacijama i razgovorima o putovima rjeavanja problema porta Zagrebake upanije koritena su vlastita iskustva i iskustva portskih djelatnika Hrvatskog olimpijskog odbora, Zagrebakog portskog saveza, Kineziolokog fakulteta iz Zagreba, nacionalnih saveza, upanijskih zajednica i portne zveze Breice. Program razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. rezultat je irokih konzultacija koje je voditelj radne grupe u protekle dvije godine proveo sa svim zainteresiranim stranama. Realizacija postavljenih zadaa, pored izrade Programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016., ima za cilj poticanje novih razvojnih projekata, unapreenje postojeih i uinkovitiju usklaenost u planiranju i realizaciji programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije o kojima skrbi ZU i SZ. Prijedlog programa razvoja porta Zagrebake upanije 2008. 2016. oznaava da se Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije bavi temama vezanima uz port na opsean nain. Njen opi cilj je dati strateku orijentaciju o ulozi porta u Zagrebakoj upaniji, potaknuti debate o konkretnim problemima, poveati ulogu porta u kreiranju politike Zagrebake upanije i potaknuti javnu svijest o potrebama i posebnostima ovog sektora. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije osnovala je Radnu grupu koja je detaljno prouila stanje u portu Zagrebake upanije u svim svojim lanicama, postojee sustave natjecanja, stanje infrastrukture i financijsku situaciju u pojedinim lanicama, te izradila ovu strategiju. Radna skupina je uz suradnju s brojnim strunjacima osmislila sustav promjena i ideja koji bi bio na dobrobit svih portova i stanja u portu, te koji bi promijenio stanje na bolje. Konano, izrada dugoronih dokumenata koji reguliraju odnose u portu kroz uvoenje sustava promjena znai da se mjerljivi i brojivi kriteriji primjenjuju u cijelom svijetu i da se u svakom kutku zemlje kreira sigurnije i bolje okruenje za sve poklonike porta. Ne postoji elja da se bilo koga iskljui iz ovog sustava, nego da se stvori okvir za poticaj i djelovanje boljeg financijskog planiranja, vee transparentnosti, poboljane infrastrukture i obveze za razvoj mladih portaa.
12
Prostorna distribucija stanovnitva po naseljima na podruju Zagrebake upanije. Najznaajniji imbenik koji odreuje demografsku dinamiku u upanijskom prostoru je blizina Zagreba, koji je svojom atraktivnou, u prvoj fazi, privlaenjem stanovnitva iz okolnog prostora uzrokovao depopulaciju Zagrebake upanije, no dosezanjem granica svog odrivog rasta, ista atraktivnost uzrok je suburbanizacije, odnosno doseljavanja i nastanjivanja u njegovu okolicu prostor Zagrebake upanije. Recentni demografski trend je pozitivan (porast ukupnog broja stanovnika od 9.1%, u razdoblju od 1981.-1991., i 9.4% u razdoblju od 1991.-2001. god.). Porast je generiran iskljuivo kroz imigracijske procese, dok je prirodni prirast negativan gotovo na cijelom podruju upanije. Na temelju projekcija stanovnitva upanije pretpostavlja se da e 2015. god. biti 340.000 stanovnika. 14
Promatrano prostorno, naseljenost raste u prvom prstenu, dok se periferni, najrjee naseljeni prostori i dalje depopuliraju, ime se podruje upanije, na posve prirodan i postupan nain, uspostavlja kao policentrina, razvojno relativno aktivna, suburbana zona dravnog i regionalnog sredita, grada Zagreba. Veina (oko 57%) stanovnitva ivi u naseljima u kojima su locirane neke sredinje uslune funkcije i kao takva predstavljaju u veoj mjeri urbanizirano podruje. Od 697 registriranih naselja, oko 200 ih ima manje od 100 stanovnika, meu kojima i vei broj onih koja ubrzano demografski stare i odumiru. Iz podataka o dobnoj razdiobi stanovnitva upanije oito je da trenutno postoji znaajan udio radno aktivnog stanovnitva, koje moe biti nositelj budueg razvoja. Trenutni trend je daljnje pomlaivanje radno aktivnog stanovnitva, jer je populacija koja imigrira uglavnom mlae i srednje, te jo uvijek reproduktivne dobi. Istovremeno, populacija u podrujima koja depopuliraju postaje sve starija.
Dobno-spolna razdioba stanovnitva upanije. Razvojno ogranienje upanije, s obzirom na njeno stanovnitvo, je relativno loa razina obrazovanosti. Postotak stanovnitva starijeg od 15 godina prema zavrenoj koli: RH, Z, Grad Zagreb. Bez kole RH Z Zagreb 2,9 2,5 1,1 1.-3. osn. kole 4,5 6,0 2,2 4.-7. Osnovna Zanat, Srednja Gimna- VS VSS Mr.sc. Dr.Sc. osn. kola KV, kola zija kole VKV 11,2 12,0 5,3 21,8 22,7 16,3 27,2 29,1 24,8 15,0 15,0 18,9 4,8 3,9 8,3 4,1 3,0 7,3 4,6 0,3 0,2 1,0 0,2 0,1 0,7
5,8 14,9
Z karakterizira visoki udio (58,7%) poljoprivrednih kuanstava u ukupnom broju kuanstava, s tim da je taj udio u nekim ruralnim opinama i daleko vii. 2. Izvor podatka: upanijska razvojna strategija Zagrebake upanije 15
4. PRAVNI STATUS ZU i SZ
Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije je najvie nevladino upanijsko portsko tijelo u koje se udruuju upanijski granski portski savezi, zajednice portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, te druge udruge ija je djelatnost od znaaja za razvoj porta u Zagrebakoj upaniji. ZU i SZ je neprofitna organizacija ije je ustrojstvo i djelovanje sukladno Zakonu o portu, Zakonu o udrugama i Olimpijskoj povelji. ZU i SZ djeluje na cijelom podruju Zagrebake upanije, predstavlja ju predsjednik, a zastupa glavni tajnik. Djelatnost i ciljevi su mnogobrojni i definirani su lankom 12. Statuta ZU i SZ. Za potrebe ovog materijala izdvajamo da ZU i SZ: usklauje aktivnosti lanova Zajednice, potie i promie port u skladu s Nacionalnim programom porta, osobito port djece, mladei i studenata i osoba s invaliditetom obavlja zadae u provedbi Nacionalnog programa porta, odnosno godinjeg programa provedbe Nacionalnog programa porta objedinjuje i usklauje programe porta te predlae program javnih potreba u portu Zagrebake upanije i sudjeluje u njegovu ostvarivanju sudjeluje, zajedno sa kolskim portskim savezom, u predlaganju programa javnih potreba koje se odnose na provoenje portskih aktivnosti djece i mladei prema nadlenim tijelima za poslove porta skrbi o kategoriziranim portaima i svojim aktima ureuje opseg i nain ostvarivanja njihovih prava sudjeluje u stvaranju uvjeta za pripremu portaa za olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva, te druga velika meunarodna natjecanja sudjeluje u stvaranju uvjeta za provoenje zdravstvene skrbi o portaima promie struni rad u portu sudjeluju u skrbi o javnim portskim graevinama Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije ima tajnitvo koje obavlja strune poslove u skladu sa zacrtanim ciljevima, djelatnou, te godinjim programima i financijskim planovima ZU i SZ. Zadaa predsjednika, Izvrnog odbora i glavnog tajnika je da objedine programe aktivnosti upanijskih granskih portskih saveza, zajednica portskih udruga gradova i opina Zagrebake upanije, te drugih udruga ija je djelatnost od znaaja za razvoj porta u Zagrebakoj upaniji. Programi ZU i SZ su organizacija velikih portskih priredbi, manifestacije od posebnog znaaja za Zagrebaku upaniju, nagrade za portske rezultate, stipendije portaa, program kolovanja i usavravanja strunih kadrova za potrebe porta, meunarodna natjecanja, djelovanje upanijskih portskih saveza, funkcioniranje Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, istraivako-razvojna djelatnost, dodatni programi revalorizacija programa i posebni portski programi i priredbe. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, sukladno lanku 76. stavak 2. Zakona o portu, predlaga je programa javnih potreba u portu Zagrebake upanije, kojeg putem Upravnog odjela 16
za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu upuuje Poglavarstvu Zagrebake upanije i Skuptini Zagrebake upanije na usvajanje. Tajnitvo je servis lanicama Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije.
ORGANIZACIJA ZAJEDNICE U i SZ
17
portska infrastruktura Zagrebake upanije obuhvaa portske objekte u vlasnitvu kola (Zagrebaka upanija prenosi svoj vlasniki udio na kole), gradova i opina koji o njima skrbe i na kojima brojna portska populacija provodi svoj program. Uz to, portski objekti u vlasnitvu kola, gradova i opina Zagrebake upanije poprita su velikih portskih priredbi znaajnih za Zagrebaku upaniju. port Zagrebake upanije, osim tradicijom i razvijenou, moe se pohvaliti i rezultatima. portske zajednice, savezi i klubovi provode programe u pedesetak portova. Programi su razliiti po programskome opsegu i obuhvatu sudionika, kao i po portskim rezultatima. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, te gradske i opinske portske zajednice selektivno prate te programe, primjenjujui portske kriterije koji se dopunjuju i djelomice izmjenjuju iz godine u godinu, a koji polaze od osnovnih ciljeva programa razvoj porta kroz ulaganje u programe mlaih dobnih skupina, odranje dostignute visoke rezultatske razine, te omasovljenje porta poticanjem ukljuivanja u port to veeg broja graana, osobito mladei. portai i klubovi Zagrebake upanije po svojim rezultatima na nacionalnim prvenstvima u vie portova su u samom vrhu, a postoji i vie meunarodno vrijednih rezultata. to se tie momadskih portova, kroz cijelo razdoblje najuspjenijom momadi moe se proglasiti Karate klub Samobor, koji je 1992. osvojio 4. mjesto na Prvenstvu Europe, a 1993. godine osvojio 3. mjesto na klupskom prvenstvu Europe u Budimpeti. Deset puta su prvaci Hrvatske (1992., 1993., 1994., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine). Tome treba dodati presudan doprinos samoborskih karataa osvajanju mnogobrojnih medalja hrvatske reprezentacije na prvenstvima Europe, svijeta, Mediterana i ostalim znaajnim natjecanjima. Svakako se moraju istaknuti Davor Mrzak, Dario Sveti, Vjekoslav kreb i Maja Jankovi, koji su esto s odlinim uinkom kreirali ekipne medalje hrvatske karate reprezentacije na prvenstvima svijeta i Europe. NK Inker Zaprei 1991. se ukljuio u neslubeno prvenstvo Hrvatske pod imenom Slobodna Hrvatska i osvojio turnir. Iste godine Inker je osvojio i neslubeno dvoransko prvenstvo Hrvatske, a uspostavom 1. HNL 1992. godine i Zaprei je dobio prvoligaa. Ve u prvom hrvatskom prvenstvu Inker je zauzeo etvrto mjesto, a taj svoj najvei ligaki uspjeh je ponovio i u sezoni 1993./94. 1992. godine NK Inker je osvojio prvi Hrvatski kup u dvije finalne utakmice protiv HAK Graanskog. Nogometni klub Inter Zaprei osvojio je 2. mjesto 1. hrvatske nogometne lige u sezoni 2004./05., te su nastupali u kupu UEFA (Crvena zvezda). U sezoni 2005./06. nesretno su ispali iz 1. hrvatske nogometne lige, da bi postali jedini klub u Hrvatskoj koji se odmah sljedee sezone uspio vratiti u 1. hrvatsku nogometnu ligu. MNK Sokoli u sezoni 1993./94. 1. HMNL postali su prvaci Hrvatske u malom nogometu. U sezoni 1994./95. nisu uspjeli ponoviti rezultate iz prethodnih godina, ali sezonu su zavrili na visokom 3. mjestu, te su 1995. otili na Kup prvaka u panjolsku gdje su upoznali Europu, igrajui s profesionalnim klubovima Italije, Rusije, panjolske, Belgije i Maarske. Odbojkaki klub Azena Velika Gorica osvojio je Kup Hrvatske 2003. godine, 2. mjesto /viceprvakinje/ 1. enske odbojkake lige Hrvatske 2004./05., finale Kupa Hrvatske, a natjecale su se 2005. i 2006. godine u Inter ligi. U sezoni 1996./97. enski rukometni klub Samoborka Silex je osvojio etvrto mjesto i probio se u meunarodno natjecanje - Kup EHF. U tom natjecanju uspjeno je proao 1. kolo. U 2. kolu je ispao iz Kupa izgubivi od vrlo jakog Dunaferra Dunajvaros iz Maarske, kasnijeg osvajaa tog kupa i prvaka Europe. 19
Rezultati u pojedinanim portovima u posljednjih su nekoliko godina imali daleko vei odjek u javnosti nego rezultati u popularnijim loptakim portovima. Uspjesi u individualnim portovima vidljivi su kroz desetke medalja, koliko ih portai Zagrebake upanije svake godine osvoje na velikim meunarodnim natjecanjima. Uz individualne portove u kojima svake godine, ve tradicionalno, portai Zagrebake upanije donose najsjajnija odlija (samostrel, skijanje, karate, kuglanje, taekwondo, motocross), sve bolje rezultate donosi tenis, portski ribolov, stolni tenis itd. U nizu uspjeha najvrjedniji su svakako rezultati Branke Pereglin, reprezentativke Hrvatske, najboljeg strijelca Hrvatske samostrelom i najbolje samostrelaice svijeta uope po rezultatima i osvojenim medaljama na najveim natjecanjima. esterostruka je prvakinja Europe, 1995. godine (Portugal), 1997. godine (Portugal), 1999. godine (Hrvatska), 2001. godine (eka) i 2005. (Nizozemska) na otvorenom (outdoor), te 2003. godine (Belgija) i 2005. godine (Rusija) u dvorani (indoor) na 18 metara. Od 1995. pa do 2005. nastupila je na svim europskim prvenstvima i na svima je pobijedila! etverostruka prvakinja svijeta, 1996. godine (Tajvan), 1998. godine (Maarska), 2002. godine (Hrvatska) i 2004. godine (eka), te viceprvakinja svijeta 2000. godine (Novi Zeland) i 2006. godine (Austrija). Svjetske rekorde je postavljala sedamnaest puta, a jednom izjednaila, europske etiri puta, te je 47 puta postavila i 9 puta izjednaila dravne rekorde na otvorenom. Ukupno je osvojila (ekipno i pojedinano) 27 medalja na prvenstvima svijeta i Europe samostrelom field (13 svjetskih i 14 europskih medalja). U nizu portskih pojedinanih uspjeha najvrjedniji je rezultat Daria Svetia, koji se okitio europskom seniorskom broncom u Moskvi 2004. godine (kategorija do 65 kg). 3. mjesto na svjetskom juniorskom prvenstvu 2003. (borbe +60) osvojila je Maja Jankovi u francuskom Marseillesu. 2006. godine, na juniorskom prvenstvu Europe, Tomislav Raidagi postao je viceprvak Europe u kategoriji do 75 kg, a 2007. u Samobor dolaze dvije bronce s kadetskog prvenstva svijeta - Maja Lenard osvojila je 3. mjesto u konkurenciji kadetkinja preko 57 kg, a Matej Tomazin u konkurenciji kadeta preko 75 kg. Nika Fleiss osvojila je 8. mjesto na Svjetskom prvenstvu 2003. (alpsko skijanje-slalom). Vano je istaknuti da su Nika Fleiss i Ivan Olivari nastupili na zimskim Olimpijskim igrama u Torinu 2006. godine. 3. mjesto na Europskom prvenstvu za juniore (kategorija do 73 kg) u boksu osvojio je Ivica Baurin. 2001. godine u nacionalnoj ekipi na Svjetskom juniorskom prvenstvu u kuglanju Lovro Benevi i Daniel Funda osvojili su 2. mjesto. Elvis inko se na Svjetskom kadetskom prvenstvu 2002. godine (lov ribe udicom na plovak) plasirao na 4. mjesto. Goran Goriki 2001. godine je zauzeo 8. mjesto na Europskom prvenstvu u motoccrossu. Domagoj Miji je dostigao 5. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2002. u judu (+100 kg). Meunarodne uspjehe zaredale su i portaice iz taekwondoa. Meu njima su se posebno istaknule Ivana agar - 1. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2001. (+68). i 1. mjesto na Europskom juniorskom prvenstvu 2002., te Danica agar (borbe -68 kg). Mladi tenisa Antonio ani u Melbourneu na Australian Open 2006., u kategoriji juniori - parovi, uao je u etvrtfinale u paru s Mektiem iz Zagreba. Jelena Matkovi postie izuzetne rezultate u skijanju na vodi. Sve u svemu, vrhunski portski rezultat postie nekoliko pojedinaca: u skijanju (Nika Fleiss, Ivan Olivari), karateu (Maja Jankovi, Davor Mrzak, Dario Sveti, Vjekoslav kreb, Tomislav Raidagi), motocrossu (Marko Leljak i Goran Goriki), streljatvu (Nino Prekrati i Saa Sedmak, Branka Pereglin), 20
boksu (Ivica Baurin, Vedran Perekovi), tenisu (Antonio ani i Vedran Ljubii), te u skijanju na vodi slalom (Jelena Matkovi). Takoer imamo cijelu plejadu perspektivnih portaa koji nastupaju za juniorske i kadetske nacionalne selekcije u karateu, tenisu, motocrossu, judu, rukometu, rukometu na pijesku, orijentacijskom tranju, skijanju, brdskom biciklizmu, gimnastici i portskom plesu. U ekipnim i momadskim portovima treba istaknuti dobre rezultate u nogometu (NK Inter, Zaprei, NK Vinogradar, Jastrebarsko), odbojci (OK Azena, Velika Gorica), rukometu (HRK Gorica, RK Dugo Selo 55), karateu (KK Samobor Anindol), tenisu (TK Samobor 1890), kuglanju (KK Zaprei), stolnom tenisu (STK Dugo Selo). Uvaavajui injenicu o visokim dometima portaa Zagrebake upanije, treba razumjeti da je poslije ratnih godina bilo veoma teko odrati razinu u skladu s oekivanjima i portske i ire javnosti. Ocjenjujui razdoblje od osamostaljenja Hrvatske do danas, mora se rei da je ova djelatnost jedna od rijetkih koja je donekle zadrala dostignutu kvalitetu, a u nekim je segmentima ak i unaprijeena osnova porta. Meutim, odreenom kritikom analizom postojeeg stanja dolazi se do spoznaje da se jo uvijek ne moe do kraja iskazati zadovoljstvo postignutim, a pogotovo ne u odnosu na sljedee injenice: Teko je odriv portski rezultat u svim momadskim portovima prve i druge lige. Postojei sustav tzv. profesionalnog porta u Hrvatskoj krajnje je nedefiniran i kao takav dovodi do niza negativnih pojava u ovom segmentu porta, to u svakom sluaju ima odreene negativne posljedice i na dio najkvalitetnijih upanijskih klubova. to se pak tie portsko rekreacijskih programa, u redovne portske aktivnosti ukljueno je svega 7 % graana Hrvatske. Prema Eurobarometar anketi iz listopada 2004. godine, otprilike 60% graana Europske unije redovito sudjeluje u portskim aktivnostima unutar ili izvan nekog od 700.000 klubova, koji su pak lanovi mnogobrojnih udruga i federacija. Golema veina portskih aktivnosti odvija se u amaterskim strukturama. U odnosu na stanje u Hrvatskoj, u Zagrebakoj upaniji je u ovom segmentu porta neto povoljnija situacija, jer se u naoj upaniji redovnim portsko-rekreativnim aktivnostima bavi i preko 15% stanovnitva, no i tu smo jo uvijek daleko od postignutih standarda veine europskih zemalja. Naalost, jo uvijek sve osnovne i srednje kole u Zagrebakoj upaniji nemaju odgovarajue portske objekte za izvoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, pa tako niti za izvannastavne portske aktivnosti. I pored toga to je posljednjih godina u Zagrebakoj upaniji izgraeno vie portskih dvorana (Vrbovec, Pua, Zaprei, Dugo Selo, Pisarovina, Kravarsko, Ivani-Grad, Dubrava, Samobor, Kri, Jastrebarsko), izgraenost portskih objekata u Zagrebakoj upaniji je tek na razini 50% izgraenosti u odnosu na europske standarde i realne potrebe graanstva za bavljenje portom. Da bi se definirali dugoroniji pravci razvoja i osnovni modeli organiziranja ove djelatnosti i u naoj upaniji, potrebno je izraditi svestrane analize i ocjene stanja svakog pojedinog segmenta ove znaajne drutvene djelatnosti.
21
priznanja, diplome i pokali za 1-3 mjesto rekviziti za natjecanje prijevozni trokovi za odlazak na natjecanje i povratak 2. Potpore klubovima za odlazak na poluzavrna i zavrna dravna natjecanja 3. Potpore za programe ljetovanja i zimovanja uenika 4. Struno usavravanje uitelja i profesora voditelja pojedinih portova 5. Izbor najboljih portaa i klubova za osnovne i srednje kole 6. Potpore kolskim portskim klubovima 7. Sudjelovanje u obuci neplivaa 8. Funkcioniranje Saveza, materijalni trokovi 9. portske manifestacije Zagrebake upanije; Dan porta povodom Dana upanije 10. portske igre mladih program prednatjecanja na lokalnoj i regionalnoj razini, zavrnica u Splitu tijekom ljeta 11. Najam portskih objekata kojih nema na podruju Zagrebake upanije
U okviru mjerodavnih institucija za port, Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije i Saveza kolskih portskih klubova Zagrebake upanije, potrebno je preciznije utvrditi nadlenosti i postupke donoenja i usvajanja programa ovog Saveza, a samim time i njegovo financijsko praenje. U vremenu koje dolazi o portu djece i mladei trebalo bi se puno vie uti, vidjeti i proitati. portski dogaaji mladei sve vie nalaze stalne rubrike u medijima, a po vanosti i porukama za cjelokupno drutvo to sigurno zasluuju i vie. Posebni problem porta uenika je prostor. portski objekti kola su, kako smo naveli, uz redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti uenika, zauzeti programima portske rekreacije i sadrajima drugih udruga. Svi oni uenikom vjebanju suavaju ionako nedovoljan prostor. U perspektivi mora doi do rastereenja kolskih prostora, jer su oni namijenjeni najveim dijelom uenicima. Takoer, tamo gdje je mogue, treba pravilnije planirati nastavu TZK u kolama i tu bi se moglo dobiti na raspoloivosti termina. Aktualna slika portskog prostora u osnovnim kolama izgleda ovako: od 45 osnovnih kola, 12 osnovnih kola nema dvoranu, 22 osnovne kole imaju dvoranu do 360 m2, a 11 osnovnih kola dvoranu veu od 360 m2. u Zagrebakoj upaniji ima 6 dvorana pri osnovnim kolama u kojima se moe igrati rukomet. U 40 kola postoji portsko igralite. AKTUALNA SLIKA PORTSKOG PROSTORA U OSNOVNIM KOLAMA ZAGREBAKE UPANIJE Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 24 NAZIV KOLE O DUGO SELO Dugo Selo O URE DEELIA Ivani-Grad O STJEPANA BASARIEKA Ivani-Grad O JOSIPA BADALIA Graberje Ivaniko O POSAVSKI BREGI Ivani-Grad O LJUBE BABIA Jastrebarsko O BOGUMILA TONIJA Samobor O MIHAELA ILOBODA Sv. Martin P/O O SAMOBOR Samobor O MILANA LANGA Bregana O RUDE Samobor O EUGENA KVATERNIKA Velika Gorica O JURJA HABDELIA Velika Gorica O VUKOVINA Vukovina O NIKOLE HRIBARA Velika Gorica O EUGENA KUMIIA Velika Gorica O VELIKA MLAKA Velika Mlaka DVORANA 400 m2 NEMA 800 m NEMA NEMA 800 m2 800 m2 360 m
2 2
IGRALITE Koarkako Polivalentno Polivalentno NEMA Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno
240 m2 500 m
2
500 m2 360 m2
18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.
O ITARJEVO Velika Gorica I. O VRBOVEC Vrbovec II. O VRBOVEC Vrbovec O ANTUNA AUGUSTINIA Zaprei O LJUDEVITA GAJA Zaprei O KUPLJENOVO Kupljenovo O DRAGUTINA DOMJANIA Sv. I. Zelina O KSAVERA . ALSKOG D. Zelina O IVANA PERKOVCA enkovec O I. BRLI-MAURANI P Brdoveko . O RUGVICA Rugvica O STJEPANA RADIA Bojakovina O PUA Donja Pua O SVETA NEDELJA Sveta Nedelja O KLINA SELA Klina Sela O VLADIMIRA NAZORA Pisarovina O KARDINALA A. STEPINCA Krai O GRADEC Gradec O DUBRAVA Dubrava O JAKOVLJE Jakovlje O BRAE RADIA Klotar Ivani O MILKE TRNINE Kri O POKUPSKO Pokupsko O SLAVKA KOLARA Kravarsko O BISTRA Donja Bistra O LUKA Luka O BEDENICA Bedenica O A. KOVAIA Marija Gorica
NEMA NEMA 800 m2 360 m NEMA 800 m2 400 m2 360 m NEMA 360 m2 444 m2 360 m
2 2 2
Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno NEMA Polivalentno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno Polivalentno Rukometno Rukometno Polivalentno
2
500 m2
360 m2
Polivalentno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Rukometno Polivalentno Polivalentno Polivalentno
300 m2
U kolama vei dio prostora treba ostati za sve uenika koji se ele baviti portom bez ograniavanja. To zahtijeva da se selektivni dio uenike aktivnosti postepeno seli u druge portske objekte. Sasvim druga situacija bit e kada kole ne budu morale raditi u dvije smjene. Tada e dvorane biti na raspolaganju cijelo poslijepodne, pa e se otvoriti niz novih mogunosti, osobito za uenike niih razreda koji sada gotovo da i nemaju svoj portski prostor. Velika je korist i vrijednost od koritenja objekata gradskog znaaja za slobodne forme uenikih aktivnosti. Program Odmorko za vrijeme kolskih praznika i aktivnosti tijekom godine svakodnevno 25
zahtijevaju novi broj sati. Sredstva za realizaciju programa Saveza kolskih portskih klubova Zagrebake upanije planiraju se u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Zagrebake upanije. Jedna od vanih, a dosad izostavljenih, aktivnosti je redovito vjebanje u kolskim klubovima onih uenika koji nisu ukljueni u procese poduke i selekcije, odnosno uenika koji su zavrili s podukom u svojim matinim odjeljenjima, pa gube daljnju mogunost portskog vjebanja u svojim kolama. Nadalje, predlaemo proirenje aktivnosti na prirodnim objektima koji se nalaze u Zagrebakoj upaniji (Japeti, Pleivica, umberak, Veliki dol, jezera u Rakitju, jezero ie, Crna mlaka). Neiscrpne su mogunosti da se djeca i mlade nau u prirodnom okruenju u organiziranim programima u koje treba ukljuiti i jednodnevne izlete, ljetovanja, zimovanja i slino. Kao primjer navodimo podruje Velikog dola s planinarskima domom, koje je niz godina centar okupljanja i aktivnosti uenika u organizaciji kolskog portskog saveza Samobora i Svete Nedelje. Postojee prostore, na kojima su ve idealni uvjeti za skijanje, pogotovo djece, trebalo bi adaptirati i prilagoditi, kako bi ovo podruje postalo jedno od sredita okupljanja mladei. Potrebno je postaviti iaru i minimalno urediti stazu. Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije u perspektivi e svoje programe i ciljeve ostvarivati na temelju dugogodinjeg iskustva i tradicije, uz uvoenje novih sadraja i njihovo stalno prilagoavanje potrebama. Osnovicu programa init e: 1) Redovito portsko vjebanje Najvrjedniji je oblik i najbolja priprema za sve aktivnosti to se izvode iz toga. Trebalo bi ga organizirati za uenike koji su zavrili proces portske poduke, a nisu selektirani ili za one uenike koji se tek ele ukljuiti u portske aktivnosti u viim razredima osnovne kole, dakle za sve uenike koji se ele baviti portom iz svog interesa i osnovne potrebe za pokretom. Organizirat e se u osnovnim i srednjim kolama. Da bi vjebanje imalo svrhu, mora se organizirati najmanje dva puta tjedno po jedan kolski sat, to bi, uz redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, bio minimum portskih aktivnosti uenika. 2) Natjecanja za osnovne i srednje kole Natjecanja su djeci i mladei zasigurno najinteresantnija aktivnost. Izraz su potrebe za dokazivanjem i elje za nadmetanjem, te manifestacija dostignutog kroz redovito portsko vjebanje. Sustave natjecanja treba prilagoditi interesima uenika, stalno ih nadograivati i kontinuirano odravati. Organizirat e se u disciplinama prema opoj elji uenika. Po vertikali odravaju se u koli, gradskim podrujima, upaniji, dravi, regionalna u okviru regije Alpe-Jadran. Treba podrati nastojanja da se ponu organizirati i kao meunarodna (prigodom nekih manifestacija, obiljeavanja dogaanja i slino). Sadanje forme organizacije natjecanja nemaju zadovoljavajui opseg, pa je neophodno teiti njihovom kontinuiranom rastu. 3) Program Odmorko Odvija se tijekom kolskih praznika, kao i tijekom nastavne godine. Aktivnost koja ima dugogodinju tradiciju i iznimno veliku posjeenost. Program nosi snanu poruku i svojim pozitivnim utjecajem uvelike pridonosi suzbijanju devijantnog ponaanja i socijalizaciji mladih. 26
Stalna je potreba za irenjem i obogaivanjem novim sadrajima. Pored bazena portskih centara, naglasak e se staviti i na aktivnosti organizirane u prirodi. Trebali bi se proiriti organizirani oblici aktivnosti na otvorenome (ljetovanja, zimovanja, jednodnevni izleti i slino). I tu se osjea stalna potreba za poveanjem prostora, kao i za sredstvima koja bi podrala realizaciju zamiljenih programa. 4) Programi Odmorko na velikim portskim objektima Organiziraju se za vrijeme nastavne godine. Interes uenika je velik, pa to zahtijeva osiguranje veeg broja sati nego to je sada na raspolaganju. Osim to zadovoljavaju potrebe za aktivnou, one utjeu na socijalizaciju polaznika, te korigiraju ponaanje pojedinca u grupi. Savez kolskih portskih klubova Zagrebake upanije e i ubudue organizirati i niz drugih aktivnosti, osim navedene programske osnovice. Sudjelovat e u drukijim manifestacijama, kao to je Dravno prvenstvo kolskih portskih klubova, portske manifestacije Zagrebake upanije, portske igre mladih program prednatjecanja na lokalnoj i regionalnoj razini, Hrvatski olimpijski dan, Svjetski dan porta, Svjetski dan pjeaenja i drugo.
donijeti zajedniki stav. I za taj program potrebno je osigurati odgovarajua financijska sredstva. Budui da e doi do odreenih promjena u sustavu portske poduke, Savez e preuzeti skrb o opim portskim kolama, odnosno o portskim igraonicama. I dalje e se organizirati aktivnosti koje pobuuju najvei interes, a imaju odgojne i obrazovne vrijednosti (redovito tjedno portsko vjebanje u osnovnim i srednjim kolama, natjecanja, program Odmorko, slobodne aktivnosti na velikim portskim objektima).
6.2.
6.2.1. UVOD
U upaniji postoje dvije visoke kole Veleuilite Velika Gorica s pravom javnosti i Visoka kola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti Baltazar Adam Kreli u Zapreiu. Studenti s podruja Zagrebake upanije studiraju uglavnom na nekom od fakulteta Zagrebakog sveuilita. port studenata ili port na sveuilitima u Hrvatskoj zaista je u zapostavljenom stanju. Nastava tjelesnog odgoja je najee improvizacija i uglavnom ispunjavanje formalne obveze, koja se nerijetko svodi na izletniko skupljanje potpisa u indekse. portske izvannastavne aktivnosti, odnosno portske aktivnosti studenata u slobodno vrijeme, odnosno studentski port, ima odreenu zakonsku osnovu u Zakonu o portu i Zakonu o studentskom zboru, ali u praksi ne postoje i precizno utvrene financijske obveze Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. Status studentskih portskih udruga nije rijeen. Zakon o portu odreuje da se i studenti visokih uilita mogu, prema Zakonu o udrugama, udruivati u studentske portske klubove, ali nije utvrdio i obvezu njihovog osnivanja. Zakon o studentskom zboru predvia osnivanje studentskih udruga u vezi sa portskim djelatnostima na visokim uilitima, a po Zakonu o portu studentski portski klubovi financiraju se iz dravnog prorauna, preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, na temelju miljenja predsjednitva studentskog zbora odreenog sveuilita. Zagrebaka sveuilina portska udruga (ZSU) jedina je portska organizacija koja se bavi organizacijom i provedbom sveuilinih natjecanja u Zagrebu iz kojih, slijedom rezultata, portai ili portske ekipe nastavljaju natjecanja na Sveuilinom portskom prvenstvu Republike Hrvatske i Europskom prvenstvu.
6.2.2. CILJEVI
Razvoj i unapreenje sveuilinog porta na visokim uilitima. Stvaranje uvjeta za to bolju organizaciju natjecanja, to vodi veem broju sudionika i kvaliteti natjecanja. Suradnja s domaim i meunarodnim sveuilinim portskim institucijama, openito sveuilinim institucijama te portskim savezima. Borba protiv ovisnosti i korisnije koritenje slobodnog vremena putem portskih aktivnosti. irenje olimpijskih naela. 28
29
7. KVALITETNI PORT
7.1. RAZVOJNI PROGRAMI
7.1.1. PORTSKA OBUKA
Program portske obuke djece je u funkciji obnavljanja djelatnosti portskih klubova kao osnovnih nositelja porta u Zagrebakoj upaniji. portska obuka djece cjelovit je program Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, koji je ugraen u svaku gradsku i opinsku portsku zajednicu, upanijski granski portski savez i njihove klubove. Tu su nadasve vane spone sa kolstvom. Programi uvoenja djece u port pri osnovnim kolama imaju potporu djelatnosti porta i djelatnosti osnovnog kolstva. Obje djelatnosti svojim zakonskim i podzakonskim aktima definiraju ovu portsku aktivnost uenika. 7.1.1.1. ZADAE I PROPISI Zadae sustava portske obuke djece ostvaruju se nastavno-trenanim planovima i programima rada, metodskim razradama nastavno-trenanog rada, prostornim uvjetima, rekvizitima i opremom, radom strunog kadra, natjecanjima, te mjerenjima i nadzorom nad strunim radom. Sukladno svrsi, ciljevima i zadai portske obuke djece, program portske obuke obuhvaa u svakom portu djecu mlau od natjecateljskih kategorija najmlaih portaa. Djelatnost portske obuke djece u Zagrebakoj upaniji ureena je kriterijima, odlukama, te globalnim i operativnim planovima i programima portske obuke za pojedine portove. portsku obuku djece prate tajnici gradskih i opinskih zajednica portova i tajnici granskih saveza, koji predlau mjere poboljanja, ali obavljaju i struno-koordinacijske poslove na prijedlog svojih lanica (u Samoborskom portskom savezu ustrojena je stalna komisija od 5 lanova za provoenje kontrole realizacije programa javnih potreba u portu grada Samobora). 7.1.1.2. SADRAJ Sadraj programa djelatnosti portske obuke ini redovita tjedna obuka u opoj portskoj koli, te obuka u poetnim i naprednim odjeljenjima usmjerenih portskih kola, dodatni rad s izabranim polaznicima iz naprednih odjeljenja. portska obuka se provodi prema utvrenim nastavnim programima pri (naalost ne svim) osnovnim kolama s 2 sata tjedno, ukupno 70 sati po odjeljenju. Odjeljenja usmjerene portske obuke u svim portovima pod nadzorom su portskih klubova. 7.1.1.3. OPA PORTSKA OBUKA Opa portska obuka u svakom portu ima temeljni razvojni znaaj. Sukladno znanstvenim postavkama s djecom se najprije provodi sustavna opa ili univerzalna portsko-tjelovjebena nastava. Sadraji nastavnog programa razvijaju motorike sposobnosti djece u dobi od sedam do osam godina, odnosno uenika I.-II. razreda osnovne kole, pripremajui ih za portsku obuku u atletici, plivanju, portskoj gimnastici, judu i hrvanju, te tenisu i stolnom tenisu. Obuka zapoinje u dobi od devet do deset godina, odnosno s uenicima III.-IV. razreda. 30
Obuku u odjeljenjima ope portske kole vode uitelji tjelesne i zdravstvene kulture (prof. TZK), te dijelom i studenti Kineziolokog fakulteta. Opa portska obuka morala bi se poveati u svim osnovnim kolama, to znai poveanje s jednog na prosjeno dva odjeljenja po osnovnoj koli, a u kolama gdje nema ope portske obuke treba oformiti barem jedno odjeljenje. Popunjavanje mree odjeljenja ope portske kole provest e se u suradnji s osnovnim kolama, vodei rauna o njihovoj opredijeljenosti u provedbi usmjerene portske obuke s djecom treeg i etvrtog razreda. 7.1.1.4. USMJERENA PORTSKA OBUKA NA LOKACIJAMA OSNOVNIH KOLA U osnovnim kolama provodi se specifina usmjerena portska obuka u 14 portova. To su portovi: koji proizlaze iz redovite nastave tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim kolama, a naroito odbojka, rukomet, koarka, te mali nogomet, za koje interes pokazuju uenici osnovne kole, a naroito stolni tenis, tenis, judo, karate, atletika, gimnastika, badminton, hrvanje, taekwondo i ah. Nastavno-trenani programi usmjerene portske obuke sukladni su s posebnim portskim programima za osnovne kole, kako ih je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Obuku u odjeljenjima usmjerene portske obuke vode uitelji tjelesne i zdravstvene kulture (prof. TZK), zaposleni u osnovnoj koli ili kao vanjski suradnici osnovne kole. Kao vanjski suradnici u osnovnim kolama angairaju se i vii portski treneri, treneri, a iznimno i studenti Kineziolokog fakulteta. Naelno, suradnja kolstva i porta u praktinoj programskoj provedbi moe se unaprijediti jasnijim isticanjem organizacijskih prednosti i posebnosti provedbe izvannastavnih portskih aktivnosti u suradnji s osnovnim kolama i u njihovom odgojno-obrazovnom ozraju. Postoje realne mogunosti poveanja broja odjeljenja usmjerene portske obuke na lokacijama osnovnih kola. Poveanje broja odjeljenja omoguilo bi da se mrea usmjerenih portskih kola usklauje u odnosu na: realne potrebe i mogunosti portskih klubova za prihvat zavrenih polaznika portske kole, tj. u proporciji s mreom relevantnih portskih klubova, mogunosti osiguranja vie i visoko kolovanih strunih voditelja odjeljenja, mogunosti pretvaranja ugovornog u stalni radni odnos u suradnji s osnovnim kolama, spremnost osnovnih kola da se brinu o pojedinim portovima u kontinuitetu s mlaim poetnim i starijim naprednim odjeljenjem, spremnost osnovnih kola da portsku obuku na svojoj lokaciji organizacijski postave na razinu odjeljenja osnovne portske kole, spremnost portskih saveza da obavljaju poslove i zadae sustavnog praenja i selekcioniranja svih svojih polaznika tijekom obuke strunim praenjem specifine portske motorike polaznika. 31
Ovim usklaivanjima sukcesivno bi se podizala razina kvalitete portske obuke. Kako je broj odjeljenja u jednom portu na lokacijama osnovnih kola do sada bio ogranien na jedno odjeljenje, prevagnuo je broj starije djece. Ova piramidna neusklaenost moe se ublaiti poveanjem broja odjeljenja i odobravanjem rada po dva odjeljenja (poetno i napredno) pri jednoj osnovnoj koli. To bi se takoer odrazilo na poveanje razine ostvarivanja portske obuenosti djece, te bi to svakako trebalo postupno provoditi tamo gdje su kadrovski i prostorni uvjeti povoljni. Dodajmo na kraju da se suradnja kolstva i porta u praktinoj programskoj provedbi mora jo vie unaprijediti u okvirima predloenog obujma jasnijim isticanjem organizacijskih prednosti i posebnosti provedbe izvannastavnih portskih aktivnosti u njihovom odgojno-obrazovnom ozraju. 7.1.1.5. FINANCIRANJE Uvrtenjem u Mreu portske obuke djece osigurava se financiranje: rada strunih voditelja obuke tijekom kolske godine od 35 tjedana s po 2 sata tjedno za odjeljenja na lokacijama osnovnih kola, te po 2 sata tjedno za dodatni rad sa selekcijama, sve putem ugovora o djelu. Koritenje objekata osnovnih kola za rad odjeljenja portskih kola osigurava se putem djelatnosti kolstva. 7.1.1.6. ZAKLJUAK U predstojeem razdoblju portski klubovi kao osnovni nositelji razvoja porta u Zagrebakoj upaniji pojaavaju svoju djelatnost jo veom brigom o portskoj obuci djece i njihovoj portskoj aktivnosti, dok udruene gradske i opinske zajednice, portski savezi i Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, sukladno svojim nadlenostima, prate ostvarivanje programa portske obuke djece pri portskim klubovima. 7.1.1.7. PRIJEDLOG MJERA portski klubovi preuzet e neposrednu organizaciju kad je rije o provedbi portske obuke djece, usklaene s njihovom ukupnom portskom aktivnou. Udrueni portski savezi i gradske i opinske zajednice pratit e u skladu sa svojim ovlastima ostvarivanje programa portske obuke djece pri portskim klubovima kako bi se stalno poboljavala njezina kvaliteta. Opu portsku obuku pohaat e i uenici treeg i etvrtog razreda, a broj e se poveavati tijekom planskog razdoblja do sadanje razine usmjerene portske obuke. U usmjerenoj portskoj obuci bit e vie mlaih portaa nego starijih polaznika. Javni portski objekti popunjavat e se portskom obukom s obzirom na raspoloive kapacitete. Mrea odjela portske kole odreenih portova usklaivat e se srazmjerno mrei portskih klubova ukljuenih u redovita natjecanja kadetskih, juniorskih i seniorskih kategorija portaa. Dobna granica polaznika portske obuke i mlaih kadeta uskladit e se prema pravilima za redovita natjecanja. 32
portski savezi sustavno e selekcionirati polaznike portske obuke i mjeriti njihovu opu i specifinu portsku motoriku. U osnovnim kolama s izrazito povoljnim kadrovskim i prostornim uvjetima te kontinuiranom suradnjom sa portskim klubom omoguit e se rad u dva dobna odjela. Poticat e se spremnost osnovnih kola da osnuju stalne odjele portske obuke, s tim da se voditelju ugovor o radu zamijeni stalnim radnim odnosom kad je u pitanju vie odjela ope i usmjerene portske obuke. portsku obuku provodit e samo kvalificirani struni kadrovi koji imaju licenciju portskih saveza. Naknade za struni rad voditelja odjela i koritenje portskih objekata osigurat e se u cijelosti programom javnih potreba u portu, te se polaznicima portske obuke te naknade nee naplaivati.
1 1. DUGO SELO O DUGO SELO 2. IVANI GRAD O . DEELIA O ST. BASARIEKA 3. JASTREBARSKO O LJUBE BABIA 4. SAMOBOR O B. TONIJA O M. ILOBODA SVETI MARTIN P/O O SAMOBOR O MILANA LANGA O RUDE
2 1.217
3 5
4 2
5 75
6 6,2
7 KOARKA, ODBOJKA NOG, RUKm, RUK, KO, ODB, KARATE NOG, RUKm, RUK, KO, ODB, KARATE ODBm, GIMm, BADm, NOGm, RUKm, KOm, STm, STm UNIV. , GIMm, NOG, RUKm, STTm, BAD, ATLETm, ODB, TENIS NOGOMET, RUKOMET UNIV.P KOLA, GIM . NOGOMET, UNIV. p. k ODB, RUKm, GIMm RUKOMETm, RUKOMET AHm
460 234
6 12
6 7
120 61
26 26%
475
19
144
30%
37 5 27 23 8
10 4 2 4 3
187 95 44 56 47
33
5. SVETA NEDELJA O SVETA NEDJELJA 6. VELIKA GORICA O E. KVATERNIKA O J. HABDELIA O VUKOVINA O NIKOLE HRIBARA O E. KUMIIA O VELIKA MLAKA O ITARJEVO 7. VRBOVEC I. O VRBOVEC II. O VRBOVEC 8. ZAPREI O A. AUGUSTINIA O LJUDEVITA GAJA 1300 910 12 10 8 8 400 200 30 25 NOG, AH, RUKm, STT, TKWON, OD, GOLF NOG, AH, RUKm, KO, TKWON, STT, GOLF, KAR 631 548 32 18 6 6 140 102 22 19 ODB, GIM, KO, BADM, TAEKW, KROS ODB, RUKm, GIM, ATL, NOG 920 884 618 822 794 510 310 5 5 5 5 4 5 5 9 5 5 10 8 5 4 220 120 100 240 146 80 60 24 14 16 29 18 16 19 STT, ODB, AH, KO, NOG KO, RUK, HRV, NOG, AH KO, RUK, ODB, STT, AH RUKm, KO, HRV, NOG, ODB, NOG, STR, RUK KO, RUK, NOG, STR, HRV STR, AH, ODBm, NOG 950 9 6 150 16 NOG, RUKm, STTm, ATLETm, OD, GIMm
Nain realizacije programa odvija se ovisno o konkretnim zahtjevima kluba kojeg je perspektivni porta lan, te matinog saveza u kojem se navodi opis programa uz specifikaciju trokova. Drugim rijeima, sredstva namijenjena perspektivnim portaima ne doznaavaju se klubovima ili portaima u vidu stipendije ili nagrade za postignuti portski rezultat, ve se doznaavaju namjenski za konkretne programe koje porta provodi tijekom godine. 7.1.2.3. PRIJEDLOG MJERA Edukacija i zapoljavanje struno osposobljenih i visokoobrazovanih trenera u radu s darovitim portaima temeljni je preduvjet da darovito dijete ostane u portu, te da u fazi najsenzibilnijeg motorikog razvoja provodi primjereni portski program. S tim u vezi potrebna je kvalitetna izrada dvogodinjih i etverogodinjih programa treninga, priprema i nastupa. Bolja povezanost s Hrvatskim olimpijskim odborom, koji takoer prati najdarovitije mlade portae kroz program individualne skrbi o perspektivnim portaima, omoguila bi precizniji pristup u financiranju programa perspektivnih portaa. Obavezno odrediti stavku u proraunskim sredstvima za ovu namjenu u godinjim planiranjima. Obavezati zajednice portskih udruga gradova da ova sredstva dodjeljuju perspektivnim portaima. Detaljno razraditi - utvrditi kriterije za dodjelu sredstava perspektivnim portaima na razini predlagaa, vodei brigu o svim kriterijima.
je uvjet da se postigne meunarodni portski rezultat najmanje 45 dana dodatnih priprema, sve ispod toga je improvizacija, a sredstva uloena za takve programe nisu dobro uloena. U tom smislu, strunjaci iz pojedinih portova morat e prihvatiti modernu tehnologiju programiranja i planiranja portskog treninga, te jasno navesti koliko to kota. Povean opseg financiranja tih programa pratit e i odgovarajui nadzor strunog rada, realizacije utvrenog portskog programa te namjenskog troenja sredstava. Sredstva za portske centre osiguravat e samo one sredine koje imaju definiran portski program za najmanje dvije godine, razraen do pojedinanog treninga. Program mora sadravati i oekivane rezultate na kontrolnim natjecanjima. Ostvarivanje rezultata, odnosno evidentan napredak portaa, bit e osnovni uvjet daljnjeg ulaganja u te programe.
7.2.
Tablica 1: Stipendije portaa Zagrebake upanije u 2007. godini IME 1. Nika 2. Dario 3. Maja 4. Vjekoslav 5. Jelena 6. Diana 7. Nenad 8. Ivica 9. Ivan PREZIME Fleiss Sveti Jankovi kreb Matkovi Sale Vukobrat Baurin Godini K I. I. II. II. II. II. II. II. II. KLUB Skijaki klub Samobor Karate klub Samobor Karate klub Samobor Karate klub Samobor Klub za skijanje na vodi IE Karate klub Samobor Karate klub Samobor Boksaki klub Velika Gorica Boksaki klub Velika Gorica Streljako drutvo Gord Velika Gorica Streljaki klub Turopolje Lukavec Hrvaki klub Pik Vrbovec Streljaki klub Turopolje Lukavec Karate klub Samobor Karate klub Samobor OSNOVA 19. MJESTO NA RANG LJESTVICI PO FIS BODOVIMA NA SVJETSKOM KUPU 2006. 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2004. (borbe -65KG) 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (borbe +60 kg) 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2005. SENIORI - EKIPNO (borbe) - PANJOLSKA 2. MJESTO NA RECORD CAPABILITY NATJECANJU 2006. (slalom) 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2006. (borbe +60 kg). 5. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (borbe -75 pojedinano) 1. MJESTO NA MEUNARODNOM TURNIRU A KATEGORIJE ( -91 kg) 1. MJESTO NA MEUNARODNOM TURNIRU A KATEGORIJE 2006. (-69 kg ) POSTIGNUTA NORMA NA SVJETSKOM KUPU 2007. (letea meta TRAP 118) POSTIGNUTA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (TRAP 118). 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (SLOBODAN NAIN 66 KG) POSTIGNUTA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (TRAP 116) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (borbe - open) 5. MJESTO NA SVJETSKOM PRVENSTVU 2006. (borbe) 37
10. Kristijan
Kancelar
II.
11. Miroslav
Fulir
II.
12. Pavle
Iki
III.
16. Antonio
ani
III.
Teniski klub Samobor 1890 Streljako drutvo Gord Velika Gorica Streljaki klub Turopolje Hrvaki klub Pik Vrbovec Tenis klub Zaprei Judo klub Pinky Judo klub Pinky Streljako drutvo Dubrava 1094 Streljako drutvo Dubrava 1094 Streljako drutvo Dubrava 1094
POREDAK DO 8. MJESTA NA JUNIORSKOM GRAND SLAM TURNIRU 2006. (parovi) POSTIGNURA NORMA NA FINALU NACIONALNOG KUPA 2007. (LETEA META TRAP 118) POSTIGNUTA NORMA U FINALU NACIONALNOG KUPA 2006. (TRAP 114) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (grko rimski nain -74kg) 1. MJESTO NA EUROPSKOM JUNIORSKOM KUPU 2007. (nacionalna ekipa) 1. MJESTO U NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (-57kg). 1. MJESTO U NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (-63kg). 3. MJESTO NA EUROPSKOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1758 krugova) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1285 krugova) 1. MJESTO NA NACIONALNOM PRVENSTVU 2007. (samostrel 1294 krugova)
17. Marko
Germin
III.
18. Nikola
Srnec
III.
19. Tomislav
Miuda
III.
24. Valentina
Pereglin
III.
25. Domagoj
Pereglin
III.
7.2.1.2. PRIJEDLOG MJERA Uz uvjet da se u dijelu kolektivnih portova izdvoje najkvalitetniji portai iz svakog godita, uz odgovarajue kriterije i utvrene visine stipendija, program bi trebalo poveati za 50 posto ve u 2009. godini, dakle, s 300.000,00 kuna na 450.000,00 kuna. Kao nunost namee se i poveanje utvrene stipendije za pojedinu kategoriju portaa. Naime, sadanja stipendija pokriva tek manji dio trokova portaa odreene kvalitete, a mnogim je vrhunskim portaima jedini stalni izvor prihoda. 7.2.2. ZDRAVSTVENA ZATITA VRHUNSKIH PORTAA
port i zdravlje uobiajeno su dva povezana pojma, jer je teko, s jedne strane, zamisliti da se portom bavi netko tko nije zdrav, a s druge, uvrijeeno je miljenje da bavljenje portom uva i unaprjeuje zdravlje. No, navedeni stavovi imaju svoja ogranienja, koja posebno dolaze do izraaja ako se port u cjelini podijeli na natjecateljski, rekreacijski i rehabilitacijski. 38
Istina je da natjecateljski port, u kojem i treninzi i natjecanja zahtijevaju izuzetne fizike i psihike napore, pretpostavlja natprosjean zdravstveni, funkcionalni, motoriki i psihiki status. S obzirom na to, nuno je provesti postupke radi otkrivanja moguih zdravstvenih kontraindikacija, a preventivna portsko-medicinska znanost i struka imaju nezaobilaznu ulogu. Pojedini portovi, zbog svojih znaajki i zahtjevnosti, mogu uzrokovati zdravstvene tegobe i u zdravih osoba, a posebice u onih u razvoju. Zato portska medicina zauzima posebno mjesto i ulogu u procesu treninga i natjecanja. Osim brige o zatiti zdravlja, portska medicina praenjem funkcionalnog statusa nalazi svoje mjesto i u planiranju, programiranju i kontroli trenanih uinaka. Posebno vodi brigu o higijensko-epidemiolokim uvjetima, te opoj i specifinoj prehrani portaa. Prije nekoliko desetljea nije se ni pomiljalo na to da bi osobe s invaliditetom mogle biti aktivni sudionicu u portu, posebno natjecateljskom. Zahvaljujui prvenstveno promjenama psihosocijalnih, ali i zdravstveno-medicinskih shvaanja i pogleda, danas se osobe s invaliditetom posvuda aktivno bave portom, a kruna su toga paraolimpijske igre. Osim redovite djelatnosti, portska medicina mora na tom podruju ispunjavati i odreene specifine zadatke, u najmanju ruku izradom kriterija i ocjenom sposobnosti za sudjelovanje u odreenom portu. Sve je vei broj osoba srednje i starije dobi koje se ukljuuju u portsko-rekreacijske aktivnosti. Budui da je razvojni proces naruavanja zdravlja i pojavljivanja brojnih bolesti, posebno kroninih degenerativnih bolesti, subjektivno nezamjetljiv, osobito je vano objektivno medicinski utvrditi zdravstveno stanje potencijalnih i aktualnih portaa - sudionika u portskoj rekreaciji. To se posebno odnosi na tzv. prividno zdrave osobe koje se ukljuuju u aktivnosti nekontroliranog optereenja, kao to su npr. nogomet ili tenis. Posljedice mogu biti kobne. Konzilijarne struke u portskoj medicini (portska traumatologija, portska kardiologija, portska rehabilitacija, portska nutricionistika i sl.) nisu izvorni dio primarne portske medicine, ve njena poliklinika ili klinika struna dopuna, pa se njihova djelatnost u ovom projektu nee razmatrati. Bitno je rade li lijenici u portskom klubu, portskom savezu ili u primarnoj zdravstvenoj zatiti. U skladu sa zahtjevima prakse, njihovo poznavanje portsko-medicinske struke nuno se i bitno razlikuje. 7.2.2.1 PREGLED KVANTITATIVNIH POKAZATELJA Analiza trenutnog stanja pokazuje da lijenici i fizioterapeuti u klubovima rade honorarno ili dobrovoljno. Nau pozornost ipak ponajprije privlai stanje u klubovima. Broj portaa na jednog lijenika, sasvim statistiki gledano, vrlo je nepovoljan. Sasvim je jasno da portai u mnogim klubovima u toj grupi ili nemaju zdravstvenu zatitu ili je ona vrlo slaba. to se tie broja fizioterapeuta, u odnosu na broj portaa koje bi trebali tretirati, stanje je daleko nepovoljnije. Oito si samo neki klubovi, u prvome redu oni u grupaciji portskih igara, mogu priutiti povremene fizioterapeute, a u ostalim portovima njihova je prisutnost samo simbolina. Sistematski pregledi obuhvaaju samo mjerenje teine i visine, malu spirometriju i EKG u mirovanju. Ako se zna broj portaa u Zagrebakoj upaniji (preko 20.000), jasno je da je postoji potreba za jednom slubenom portskom ambulantom. Gradske zajednice i portski savezi na svojim razinama veinom nemaju osiguranu potrebnu razinu brige i organizacije zdravstvene zatite portaa u klubovima. Isto vrijedi i za potreban broj klupskih lijenika u odnosu na broj portaa. Ne vodi se dovoljno rauna o edukaciji tih lijenika, a 39
rad u klubovima ne uvjetuje se teajevima i seminarima s podruja portske medicine. Malo je klubova koji imaju fizioterapeuta ili barem masera koji bi pridonijeli vioj razini fizike spremnosti i brem oporavku portaa nakon treninga i natjecanja. Takvo se stanje, osim subjektivnim pristupom, moe objasniti nedostatkom odgovarajuih normativnih akata, ali i, najrealnije, nedostatkom financijskih sredstava za zdravstvenu djelatnost u portu. 7.2.2.2. STANJE U KLUBOVIMA Vezano za stanje u klubovima, treba naglasiti sljedee: portski klubovi u pravilu ne zahtijevaju od novih portaa prethodni zdravstveni pregled. Svi portai podvrgavaju se dvaput godinje (svakih est mjeseci) zdravstvenim pregledima. Treneri se, osim u nekim portovima, ne podvrgavaju godinjim zdravstvenim pregledima. Veina portaa godinje (estomjesene) preglede obavlja u ambulanti ope prakse, dok se ostali pregledi obavljaju i u ambulantama medicine rada, kolske medicine, kod privatnih lijenika ili portae pregledava njihov klupski lijenik. Velika veina klubova samo povremeno ima na raspolaganju klupskog lijenika, a oni koji ga nemaju to obrazlau nedostatkom sredstava. Klubovi u Zagrebakoj upaniji u pravilu nemaju angairane fizioterapeute ili drugo zdravstveno osoblje (masere). Veina klupskih lijenika nema nikakvu edukaciju iz podruja portske medicine. Veina klupskih lijenika zaposlena je u primarnoj zdravstvenoj zatiti, manji dio u bolnicama, a neki su umirovljenici. Veina klupskih lijenika ne vodi zdravstvenu dokumentaciju portaa. Veina klupskih lijenika ne pohaa teajeve, seminare i konferencije iz podruja portske medicine. Najvei dio klupskih lijenika ne provodi testiranja portaa niti sudjeluje u njima. Veina klupskih lijenika uope ne dolazi na treninge, a tek manji broj to ini povremeno. Veina klupskih lijenika natjecanjima prisustvuje samo povremeno. Veina klupskih lijenika ne vodi brigu o higijenskim uvjetima objekata, ne savjetuje portae o reimu prehrane i higijeni, niti provodi zdravstveno-odgojne mjere. Veina klupskih lijenika po potrebi surauje s lijenicima drugih specijalnosti. Godinje sistematske preglede u pravilu plaaju gradske zajednice portskih udruga (Samobor, Jastrebarsko i Sveta Nedelja) ili klubovi. Klupski lijenici vrlo esto rade besplatno, a eventualne honorare osiguravaju im klubovi. Deurstva lijenika na natjecanjima plaaju klubovi. 7.2.2.3. PRIJEDLOG MJERA Potrebno je osnovati zdravstvenu komisiju Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, iji e lanovi biti istaknuti portski lijenici educirani za javno-zdravstveno djelovanje u podruju portske medicine, a koji imaju osobnih sklonosti za takav rad. Rad komisije mora obuhvatiti praenje i unaprjeenje primarne zdravstvene zatite portaa u Zagrebakoj upaniji, to ukljuuje: 40
analizu trenutanog stanja organizirane zdravstvene zatite portaa u Zagrebakoj upaniji, poticanje portsko-medicinske djelatnosti u skladu sa Zakonom o portu, izbor i evidenciju portskih lijenika ovlatenih za provoenje preventivnih zdravstvenih pregleda (prethodnih i periodinih) sukladno Zakonu o portu, izradu akta o opsegu mjera u provoenju pregleda portaa (na poetku i periodinih), kontrolu zdravstvene dokumentacije o provoenju mjera kada je rije o pregledima portaa kod izabranih portskih lijenika koje izravno ili preko portskih zajednica, odnosno klubova, financira port gradova i opina, te kontrolu rada i zdravstvene dokumentacije klupskih lijenika, sudjelovanje u testiranju funkcionalnih sposobnosti perspektivnih i vrhunskih portaa, suradnju sa Zavodom za javno zdravstvo Zagrebake upanije na javno-zdravstvenom djelovanju u podruju portske medicine, u osmogodinjem razdoblju osnovati portsku ambulantu Zagrebake upanije u veim gradovima (Velika Gorica, Samobor, Zaprei), nadzor klubova po pitanju sustavne skrbi o svojim sportaima i voenju lijenike dokumentacije. Da bi se unaprijedila zdravstvena zatita portaa Zagrebake upanije, treba za poetak postupiti prema tokama navedenim u poglavlju Prijedlog mjera. Sasvim je razumljivo da organizacija i provoenje preventivne zdravstvene zatite portaa (jer o njoj je prvenstveno rije) zahtijeva odreena sredstva i da ih je stoga nuno predvidjeti i osigurati.
7.3.
dakle, imaju iznimno visoku razvijenost u svijetu, dok u Hrvatskoj broje tek nekoliko klubova. Drugi portovi na razini meunarodnih portskih asocijacija nemaju veliku razgrananost, ali u Hrvatskoj i Zagrebakoj upaniji egzistiraju s relativno mnogo klubova. Drugi osnovni kriterij, portska kvaliteta, odnosi se na portske rezultate portaa u Zagrebakoj upaniji, a dijeli se na etiri potkriterija (broj kategoriziranih portaa, broj kategoriziranih selekcija u programu prethodne godine, rezultati od 2004., te organiziranost i kvaliteta nacionalnog prvenstva). Trei osnovni kriterij, socijalni status porta, podijeljen je u tri potkriterija, a to su popularnost u Hrvatskoj, vanost za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u koli, te olimpijski status porta. Na temelju ta tri osnovna kriterija portovi su podijeljeni na pet razreda. Tablica 1: Razredi portova I. razred II. razred III. razred IV. razred V. razred portovi u programu javnih potreba portovi u programu javnih potreba portovi u programu javnih potreba portovi u programu javnih potreba portovi izvan programa javnih potreba 26 i vie bodova 16 do 25 bodova 11 do 15 bodova do 10 Bez bodova
Tablica: Prijedlog statusa portova u Programu Zagrebake upanije. R.b port 1. Nogomet 2. Rukomet 3. Koarka 4. Karate 5. Tenis 6. Odbojka 7. Stolni tenis 8. Skijanje 9. Kuglanje 10. Taekwondo 11. ah 12. Motociklizam 13. portski ribolov 1.1. 1.2. 1.3. # 1 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. # 2 3.1. 3.2. 3.3. # 3 ukupno 3 2 1 2 2 1 1 1 1 1 2 2 2 3 3 3 3 2 2 1 1 2 2 2 1 2 3 2 3 2 2 3 3 1 2 2 2 1 1 9 7 7 7 6 6 5 3 5 5 6 4 5 0 0 0 5 2 0 0 3 1 1 0 1 0 4 4 3 3 2 2 2 1 2 1 1 2 2 4 3 3 4 3 2 2 1 2 1 2 2 2 3 2 2 2 2 1 1 1 2 1 1 0 0 11 9 8 14 9 5 5 6 7 4 4 5 4 5 5 5 1 4 3 3 4 1 1 2 1 1 4 3 3 2 3 3 3 3 1 2 1 1 1 3 3 3 1 3 3 3 3 1 3 1 1 1 12 11 11 4 10 9 9 10 3 6 4 3 3 32 27 26 25 25 20 19 19 15 15 14 12 12
7.3.1.2. UOENI NEDOSTACI U DOSADANJEM RANGIRANJU PORTOVA Razvijenost porta kao prvi osnovni kriterij pokazao se kao kriterij na kojeg u dosadanjoj praksi nije bilo gotovo nikakvih primjedaba. Ta injenica proizlazi iz egzaktnosti kriterija, odnosno mogunosti objektivnog razlikovanja portova s velikim brojem klubova i lanica u odreenim asocijacijama, od onih manje razvijenih. 42
Kriterij portske kvalitete najveim je dijelom vezan uz Pravilnik o kategorizaciji portaa Hrvatskog olimpijskog odbora, a odreene primjedbe saveza na spomenuti Pravilnik osnovne su primjedbe i tog kriterija. Broj kategoriziranih selekcija kriterij je koji e biti obraen u sljedeem poglavlju, a neegzaktnost i stavljanje u gotovo ravnopravni poloaj individualnih i kolektivnih portova, osnovne su zamjerke. Dok su rezultati portaa Zagrebake upanije i klupskih selekcija u posljednjem olimpijskom ciklusu mjerljivi i iskoristivi u objektivnom sagledavanju portova, isto se ne moe rei za etvrti potkriterij, a to je organiziranost i kvaliteta nacionalnog prvenstva. Tako je i logino razliito poimanje organiziranosti i kvalitete nacionalnog prvenstva gdje su vidljivi tek osnovni parametri (ligaki ili neligaki sustav natjecanja, vanost nacionalnog prvenstva za napredak portaa). Najvee potekoe u razradi portova na programske razrede izaziva trei osnovni kriterij socijalni status porta. Unutar tog kriterija, jedino trei potkriterij jasno rangira portove, a to je olimpijski status porta (olimpijski port - neolimpijski port). Popularnost u Hrvatskoj (gledateljstvo, medijska zastupljenost) teko moe biti parametar u ocjenjivanju portova, posebno ako se ima u vidu da medijska zastupljenost nekog porta nije proporcionalna razini organiziranosti nekog porta ili aktivnosti koja se u tom portu provodi, pa ak ni kvalitete portskih rezultata koji se u tom portu postiu. Slina je situacija i kod potkriterija - vanost za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Jedan od parametara na temelju kojeg bi neki port bio vaniji za TZK ili zdraviji u odnosu na neki drugi je intenzitet bavljenja portskom aktivnou i strunost u pristupu programiranja treninga, a ne sam port. 7.3.1.3. PRIJEDLOG MJERA Potrebno e biti preispitati opravdanost postojanja nekih kriterija u Programu (vanost za TZK, organiziranost i kvaliteta nacionalnog prvenstva), te razmotriti mogunost uvrtenja nekih novih kriterija (tradicija porta u Zagrebakoj upaniji i Hrvatskoj, organiziranost i mrea portskih objekata i slino). Spomenuta izmjena Pravilnika o kategorizaciji portaa Hrvatskog olimpijskog odbora jedan je od preduvjeta objektivnijeg pristupa u valoriziranju uspjeha portaa i klupskih selekcija. Poboljanje spomenutog Pravilnika u velikoj bi se mjeri trebalo odraziti i na rangiranje portova u programske razrede. S tim u vezi potrebno je uiniti sljedee: Kao prvo potrebno je izraditi nove kriterije za odreivanja statusa selekcija i to posebno za individualne, a posebno za kolektivne portove. Parametri vrednovanja pojedine klupske selekcije ne bi trebali biti samo broj kategoriziranih portaa i status porta, ve i organiziranost rada u mlaim dobnim kategorijama (s obzirom da kvalitetni domai i meunarodni rezultati u mlaim dobnim kategorijama uglavnom ne nose kategorizaciju, a jedan su od osnovnih parametara kvalitete rada u pojedinom klubu). Uvjeti koje Zagrebaka upanija prua kroz mreu portskih objekta takoer su vaan imbenik u odreivanju statusa klupske selekcije. Neki klubovi provode svoju aktivnost na portskom objektu, jedini su korisnici, a postojei sustav odreivanja statusa selekcije omoguuje im pokrivanje tek neznatnog broja sati od ukupnog (koliko ih taj klub koristi). U tom smislu trebalo bi razlikovati klupske selekcije koje imaju svoj objekt i koji su jedini korisnici, od onih koji nemaju objekt, a npr. kupnjom igraa stekli su sve uvjete za status selekcije II. ili III. kategorije. 43
1.1. Realizacija tono odreenog broja sati na portskom objektu; 1.2. Nastup na domaim prvenstvima u svim dobnim kategorijama ili u onim dobnim kategorijama s kojima klub radi; 1.3. Nastup na meunarodnim natjecanjima sukladno utvrenom kalendaru meunarodne federacije, prioritetima kluba i kriterijima portskog saveza; 44
1.4. Podizanje kvalitete opih fizikih i motorikih sposobnosti portaa, podizanje kvalitete tehniko-taktikih znanja, postizanje zdravstvenih i odgojno-obrazovnih efekata rada; 1.5. irenje baze podmlatka, te zadravanje kvalitetnog seniorskog potencijala; 1.6. Ostali programski ciljevi. 2. Podaci o portaima koji e sudjelovati u programima priprema i meunarodnih natjecanja: 2.1. Imena i prezimena portaa, njihova godita, klub i trener; 2.2. Dosadanji portski rezultati portaa ili klupskih selekcija; 2.3. Podaci o kategorizaciji portaa ukoliko portai ostvaruju pravo na kategoriju sukladno Pravilniku o kategorizaciji portaa Hrvatskog olimpijskog odbora; 2.4. Popis natjecanja na kojima e porta nastupati u predstojeem razdoblju, te procjena plasmana. 3. Podaci o portaima koji e sudjelovati u programima priprema i meunarodnih natjecanja: 3.1. Uloga i znaaj programa u godinjem programu rada portaa ili klupske selekcije; 3.2. Karakter programa (bazine pripreme, visinske pripreme, turnir A kategorije, kvalifikacijski turnir itd.); 3.3. Trokovnik: 3.3.1. Trokovi prijevoza za odreeni broj osoba sukladno kriterijima; 3.3.2. Trokovi hotelskog smjetaja za odreeni broj osoba sukladno kriterijima; 3.3.3. Trokovi boravka (lokalni prijevoz, dodatna prehrana..); 3.3.4. Ostali trokovi (kotizacije); 3.3.5. Trokovi boravka gostujuih ekipa ako je predvieno i ako je sukladno kriterijima; 3.3.6. Trokovi prijevoza i boravka sudaca i delegata ukoliko je predvieno propozicijama natjecanja i sukladno kriterijima; 3.3.7. Ostali trokovi (sudake takse). Prijedlogom koji obuhvaa detaljnije praenje realizacije portskih programa nije predviena samo kontrola troenja namjenskih sredstava, ve i namjera da se svaki portski program proui do odreene razine, odnosno da se financiranjem kvalitetnih programa doe do portskih rezultata, u nedovoljno kvalitetnim programima uoe nedostaci, te da ih se nadopuni i korigira, a potom i sukladno kriterijima sufinancira.
stjeu vrijedna meunarodna natjecateljska iskustva. To se odnosi jednako na portae seniore, kao i na portae mlaih dobnih kategorija, kojima su portske priredbe najee i prvo meunarodno natjecateljsko iskustvo. Nadalje, sve to zajedno ima i snaan afirmativni uinak. Znaajno ukljuivanje novih lanova u pojedine portske klubove gotovo redovito se biljei nakon uspjeno odranih portskih priredbi u tom portu. Osim portske, priredbe upanijskog znaaja ujedno su i dio kulturne i turistike ponude Zagrebake upanije. Mnoge portske zvijezde, visoki dunosnici iz drutvenog i politikog ivota tek su dio spektakla koji se u Zagrebakoj upaniji prireuje svake godine.
6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39.
Meunarodni boksaki memorijalni turnir Daniel Kalanj (BK Velika Gorica) Olimpijski festival djejih vrtia Zagrebake upanije (Samoborski portski savez) Trofej Grada Samobora mali nogomet (Malonogometni klub Sokoli) Ciklus turnira iz kalendara HTS do 12, 14, 16, i 18. god. (TK Samobor 1890) Meunarodni rukometni turnir za kadetkinje (enski rukometni klub Samobor) Meunarodni judo KUP Dravnosti 2007. za mlade (Judo klub Samobor) Kup Zagrebake upanije u nogometu za pionire (NK Zrinski Samobor) Finale Croski kupa za mlae i starije cicibanke (Skijaki klub Samobor) Memorijal Goran Bukvi (Koarkaki klub Fortuna Zaprei) Ciklus turnira iz kalendara HTS do 12, 14 i 18. god. (Tenis klub Zaprei) Uskrnji turnir koarkaica (Koarkaki klub Jabuka Zaprei) Meunarodni kuglaki turnir za juniore i kadete (Kuglaki klub Zaprei) Memorijalni stolnoteniski turnir J. J. Vogrinca (STK Inker Zaprei) Taekwondo turnir Ban Jelai (Taekwondo klub Kuna Zaprei) Meunarodni polumaraton Jaska 2007. (Atletski klub Jastreb 99) Skijaka utrka Kup Jaske (Ski klub Jaska) Meunarodni judo turnir Jaska 07 (Judo klub Jaska) Meunarodni memorijalni turnir Davor Popovi (Koarkaki klub Jaska) Rukometni turnir Jaska 2007 (Rukometna kola Jastrebarsko) Ciklus turnira iz kalendara HTS do 12, 14, 16 i 18. god (Tenis klub Vrbovec) Prvenstvo Hrvatske u hrvanju grko-rimskim nainom za kadete (HK Vrbovec) Prvenstvo Hrvatske u badmintonu za podmladak (BK Fortuna Vrbovec) Vrboveki polumaraton 2007 (Atletski klub Gem Vrbovec) Kup Hrvatske u Dabl - trapu (TRAP Vrbovec) Brzopotezni turnir u ahu (ahovski klub Pik Vrbovec) Memorijal . Dubenika u stolnom tenisu (STK Dugo Selo) Memorijalni rukometni turnir . Dubenika (MRK Dugo Selo) Memorijalni rukometni turnir . Dubenika (RK Dugo Selo) Karate kyokushin kup Dugog Sela (KKK Dugo Selo) Memorijal Stjepan Grgac - biciklistika utrka za Kup Hrvatske (BK Ivani) Croatia kup u field samostrelu (SK Ivani) Memorijalni koarkaki turnir D. Pantlik i B. Perkovi (KK Ivani) Karate kup Mladost - meunarodni turnir mladei (KK Mladost Ivani) Rukometni turnir povodom dana Dravnosti (RK Sloga Sveta Nedelja) 47
40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49.
Kup Opine u nogometu povodom Dana Opine (NK Sava Strmec) aranski kup Zagrebake upanije (RD Sloga Oreje) Otvoreni kvalifikacijski turnir kadeta u st. tenisu (STK Sveta Nedelja) Meunarodni rukometni turnir Trnina 2007. (RK Trnina Kri) Memorijalni rukometni turnir Zlatko Piman (RK Jamnica Pisarovina) Memorijalni nogometni turnir Slavko Tatar (NK Jamnica Pisarovina) Atletska trka Dolinom Kardinala (Krai) Meunarodna umberaka trka (AK umberak Soice) Meunarodno taekwondo natjecanje M-2 (TK Rugvica) portske igre HVIDR-e Zagrebake upanije 2007. godine
7.4.2
Dosadanje ulaganje u portske priredbe vane za Zagrebaku upaniju uvelike je afirmiralo neke portove, ali i cjelokupni port. Zahvaljujui sudjelovanju veeg broja domaih portaa, to je jedna od prednosti organizatora priredaba, mnogi su portai iz Zagrebake upanije stigli na sam vrh hrvatske portske elite. Ipak, novac koji je uloen u neke portove nije razmjeran broju kategoriziranih portaa u nekim gradskim portskim zajednicama ili u upanijskom portskom savezu. Dok neke priredbe iz godine u godinu okupljaju sve vie kvalitetnih portaa iz svih krajeva svijeta, na drugima se moe uoiti pad kvalitete rezultata portaa Zagrebake upanije i same organizacije, a i posjeenost je manja. Imajui to na umu, novac koji se godinama ulae u programe portskih priredaba u nekim portovima mogao bi se kvalitetnije uloiti u neke druge programe tog porta (odlazak na vie meunarodnih turnira, trener i slino). To se ponajprije odnosi na portove koji organiziraju skupe priredbe, a nemaju gotovo nijednoga kategoriziranog portaa od I. do III. kategorije. portske priredbe, dakle, trebale bi biti dio cjelokupne i dugorone strategije nekog porta. Jedan od osnovnih nedostataka u dosadanjoj organizaciji portskih priredaba upanijskog znaaja jest nedovoljna medijska prisutnost. Samo mali broj priredaba prati televizija. Televizija bi znatno pomogla portu Zagrebake upanije (vee zanimanje moguih sponzora, animiranje gledatelja, pribliavanje porta graanima i slino). Klubovi imaju znatno vee potrebe za organizacijom portskih priredaba u odnosu na proraunske mogunosti. Tako su zahtjevi klubova za program portskih priredaba upanijskog znaaja za godinu 2007. iznosili dvostruko vie od financijskog plana. Budui da je dosadanja realizacija tog programa uvelike poboljala sliku cjelokupnoga porta Zagrebake upanije, poveanje financijskog plana za barem 50% u odnosu na sadanji trebalo bi biti imperativ u daljnjem planiranju razvoja tog programa. Izgradnjom portskih objekata i pratee infrastrukture mogle bi se odravati razne portske priredbe. Treba imati na umu da se odravanjem nekih portskih priredaba moe i zaraditi (kotizacije, TV-prava, sponzori i slino), a tako se otvara mogunost priljeva novca u odreeni port. Dobro organizirane meunarodne portske priredbe imaju i gospodarski uinak 48
(sudionici i gosti iz inozemstva), te znatno pridonose rastu ugleda Zagrebake upanije i njenih gradova kao kulturnog i turistikog sredita u ovom dijelu Europe. portske priredbe upanijskog znaaja spadaju u reprezentativan program porta. Zato je i kolovanje i struno usavravanje kadrova za organizaciju i provedbu portskih priredaba, npr. pri Kineziolokom fakultetu i HOA, jedan od naina da se pobolja omjer uloenog novca i uspjenost same organizacije.
49
8. PORTSKA REKREACIJA
8.1. UVOD
portska rekreacija je kao i svaki drugi oblik drutveno organiziranog ivljenja drutveno uvjetovana, a podlona je, izravno ili neizravno, utjecajima i promjenama politikih, gospodarskih, socijalnih, kulturnih, zdravstvenih i opih drutvenih prilika. portska rekreacija, kao i ostala drutvena podruja, ide u korak s ljudskim potrebama, mijenjajui svoju prvotnu zadau, kojoj je svrha bila portska aktivnost i razonoda, u postupke koji e ciljano pridonijeti kvaliteti ivota. portska rekreacija graana usmjerena je u prvome redu na poticanje i promicanje portskih aktivnosti kod svih graana, imajui u vidu ope trendove u svijetu, koji sve vie istiu rekreaciju kao osnovnu civilizacijsku potrebu. Ovi bi programi trebali obuhvatiti sve interesne i dobne skupine, od predkolske djece do ljudi starije dobi. Za navedeno bi trebalo osmisliti odgovarajue programe koje bi valjano trebalo prezentirati javnosti i drimo da bi se isti mogli najveim dijelom samofinancirati. Ovdje bi se proraunska sredstva javljala samo kao poticajni dio nuan za realizaciju. Poeci razvoja portske rekreacije u Zagrebakoj upaniji veu se za osnivanje Hrvatskog sokola 1874. godine. Hrvatsko planinarsko drutvo iz Zagreba priredilo je svoj prvi drutveni izlet na samoborski Otrc i Pleivicu 17. svibnja 1875., a nekoliko tjedana kasnije, zapravo 4. srpnja iste godine, doao je u Samobor na svoj prvi izlet i hodnu vjebu Hrvatski sokol iz Zagreba. Ve su planinari i sokoli imali u Samoboru svoje povjerenike i lanove. Aktivnost portske rekreacije svodila se tih prvih godina na izletnitvo, maevanje, vjebe na spravama i organizaciju zabavnih priredaba. Suvremena znanost je ve poodavno dokazala da portska rekreacija, kao oblik osmiljenog oblikovanja slobodnog vremena, pozitivno utjee na ovjekovo zdravlje i njegovo ouvanje, na socijalizaciju i resocijalizaciju, na tjelesni i na psihiki status ovjeka, inei svakodnevni ivot zdravijim i ljepim. Konano, razvijene zemlje Europe, kamo tei i Hrvatska, ulau golema sredstva u razvoj portsko-rekreacijskih objekata i centara koji pruaju mogunosti za aktivno i kvalitetno provoenje slobodnog vremena svojih graana. Danas, kada se odnos prema portskoj rekreaciji ponovo mijenja, treba pronai naine i modalitete za njeno oivljavanje i koristiti pri tom sva pozitivna iskustva iz prethodnih razdoblja. portska rekreacija uspjeno se moe organizirati tamo gdje ljudi ive i gdje rade. Do 1991. godine u gradovima i veim opinama u bila su organizirana drutva portske rekreacije u kojima su se okupljali graani tog podruja svih dobi u aktivnostima koje su bile primjerene uvjetima tog podruja. Vee radne organizacije takoer su imale svoja drutva portske rekreacije, a neke su imale i profesionalne voditelje u redovnom radnom odnosu. Opinski i gradski savezi koordinirali su provoenje aktivnosti svih drutava, pomaui ih struno, organizacijski i financijski. Permanentno su se organizirale radnike portske igre (RSI) koje su okupljale velik broj radnika. Glavne portske grane bile su mali nogomet, rukomet, kuglanje, stolni tenis, ah, streljatvo, biciklizam i pikado. 50
ORGANIZACIJA Drutvo portske rekreacije port za sve Dugo Selo Puhovo Hrvatski savez za terapijsko jahanje Dugo Selo Drutvo za portsku rekreaciju port za sve Samobor Drutvo za portsku rekreaciju port za sve Drenik Podokiki Udruga za portsku rekreaciju Vita Olimpica
8.2.
TRENUTANO STANJE
Za bavljenje portskom rekreacijom potrebno je humano planiranje objekata u okviru urbanistikih planova i projekata koje e u prvi plan staviti ovjeka i njegove potrebe. Centri za odmor, rekreaciju i slobodno vrijeme trebali bi se uvrstiti u prostor ivljenja. Tako bi se prostor humanizirao i ouvao okoli. Svaki grad bi trebao imati centar za portsku rekreaciju s programom rada. Danas u Zagrebakoj upaniji samo Drutvo za portsku rekreaciju port za sve Samobor i Drutvo za portsku rekreaciju port za sve Drenik Podokiki imaju svoj portski objekt i djeluju u okviru drutva portske rekreacije koje provodi programe za potrebe grada Samobora. Ostala drutva nemaju svojih portskih objekata, ve rade u iznajmljenim objektima. Sasvim je sigurno da postojei objekti ne zadovoljavaju potrebe graana Zagrebake upanije ni prostorno ni svojom kvalitetom. Stoga valja osmisliti revitalizaciju portskih kolskih i drugih objekata radi rekreacije na cijelom podruju Zagrebake upanije, jer potrebe graana viestruko nadmauju postojee uvjete. Prema evidenciji Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije u Zagrebakoj upaniji danas u povremenim portsko-rekreacijskim aktivnostima sudjeluje oko 15 % graana. U usporedbi s razvijenim europskim zemljama, u kojima je u port za sve aktivno ukljueno od 50 do 60 % graana, Hrvatska znatno zaostaje, ali u usporedbi s ostalim upanijama u Hrvatskoj Zagrebaka upanija je na samom vrhu. U Programu javnih potreba u portu Zagrebake upanije nema osiguranih sredstva ak ni za nune aktivnosti. Prema odreenim pokazateljima, iz prorauna se danas izdvaja za programe rekreacije u Samoboru preko Samoborskog portskog saveza. U poduzeima je portska rekreacija gotovo nestala iz programa financiranja. Stoga nije udno to su se aktivnosti u portskoj rekreaciji svele na manji broj sudionika. elimo li razvoj portske rekreacije u Zagrebakoj upaniji, potrebno je promijeniti odnos prema njoj te osigurati poticajna financijska sredstva i stabilne izvore financiranja portskih objekata i programa. Osim toga, sindikati i slube drutvenog standarda trebale bi poticati razvoj portske rekreacije u poduzeima. Time bi se postiglo da portska rekreacija bude dostupna svakom graaninu, neovisno o njegovom imovinskom statusu. Programom javnih potreba stvaraju se samo osnovni uvjeti i potie da rekreacija postane osobna potreba svakog graana.
8.3.
PRIJEDLOG MJERA
Radi unapreenja i razvoja portske rekreacije u Zagrebakoj upaniji, valjalo bi pokrenuti mnoge aktivnosti, kao na primjer: vratiti objekte za portsku rekreaciju njihovoj prvobitnoj namjeni; 51
omoguiti drutvima za portsku rekreaciju vie slobodnih termina u kolskim portskim dvoranama; iz prorauna osigurati novac za koritenje objekata i struno voenje portsko-rekreacijskih aktivnosti; u zajednicama portova gradova i opina, drutvima i drugdje angairati potreban broj strunih kadrova za realizaciju portsko-rekreacijskih programa; portsko-rekreacijske centre sanirati i sadrajno osmisliti kako bi bili dostupni svim graanima; projekt port za sve u svakom gradu realizirati u svim planiranim fazama; osnovati Savez za portsku rekreaciju port za sve Zagrebake upanije. Praenje postignutih uinaka u sklopu redovitih aktivnosti kartonom tjelesnih posobnosti za svakog korisnika, uz dijagnostiku zdravlja (inicijalna i finalna mjerenja), moralo bi biti obvezatni dio u pripremi, provedbi i kontroli portske rekreacije u sklopu postavljenih ciljeva i zadataka. Samo se takvim zajednikim i osmiljenim pristupom portskoj rekreaciji moe osigurati bri i uinkovitiji razvoj rekreacije za graane svih dobnih skupina.
52
54
55
1. KARATE 2. KOARKA 3. KUGLANJE 4. MOTOCIKLIZAM 5. NOGOMET 6. ODBOJKA 7. STOLNI TENIS 8. PORT. RIBOLOV 9. RUKOMET 10. SKIJANJE 11. AH 12. TAEKWONDO 13. TENIS 14. OST. PORTOVI UKUPNO
1 1
17 24 11 4
900 700 170 66 13.624 225 96 350 1.517 21 222 198 134 1.777 20.000
8 1 1 3 1
547 13 15 3 73 5 7 7
1 17
14 260 1.000
Osim 2,5 trenera koji se nalaze na platnim listama Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, est trenera profesionalno je angairano u klubovima Zagrebake upanije (preteno nogomet), a plae im osigurava klub iz vlastitih sredstava. Ostalim trenerima klubovi takoer osiguravaju plau iz vlastitih sredstava. Velikogorika zajednica portskih udruga svom instruktoru nogometa osigurava plau iz prorauna Velike Gorice.
njegovog ivota esto je puta odluujua karika u stvaranju vrhunskog portaa. Ve spominjani sustav kontrole, praenja i valoriziranja rezultata portaa teko da se moe primijeniti kod trenera koji su honorarno angairani u nekom klubu.
port
Ukupno
sustavnog i strunog ostvarivanja planova i programa, organizacije i izvoenja treninga i ostalih oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom i mladei u portu, te valoriziranje toga rada radi odravanja i poveavanja kvalitete portskih dostignua sa svim dobnim kategorijama portaa, jo nije uspostavljeno, to znai da nema operativnih mogunosti za promptno reagiranje kako bi se uklonile subjektivne zapreke i postigla bolja kvaliteta strunog rada. Potreba nadzora strunog rada 17 profesionalno angairanih trenera kroz program javnih potreba porta Zagrebake upanije i gotovo 1000 honorarno angairanih trenera u portskim klubovima, zatim 50 voditelja portske obuke i njihovih mentora, evidentna je i potpuno logina. Zato je operacionalizacijom programa razvoja porta Zagrebake upanije od godine 2008. do 2016. predviena uspostava vrednovanja i nadzora strunog rada trenera na volonterskoj osnovi.
gradova i opina. Slijedom toga, gradska/opinska vijea Zagrebake upanije donijela su krajem 1995. i poetkom 1996. godine Zakljuke o preuzimanju portskih objekata i drugih nekretnina u vlasnitvo grada/opine. Gradovi i opine su tim zakljukom preuzeli sve terete i obveze na portskim objektima ili drugim nekretninama nastale do prijenosa vlasnitva. Istim zakljukom poglavarstva su odredila nain koritenja portskih objekata. lankom 5. tog zakljuka definirana je obveza upisa vlasnitva objekata u korist grada/opine. Upravo u dijelu rjeavanja imovinskih odnosa i upisa vlasnitva nad portskim objektima, od odluke o preuzimanju u vlasnitvo na tom planu jo ni do danas nije mnogo uinjeno. Prema dostupnim podacima, na dijelu portskih objekta nije rijeena imovinsko pravna situacija.
kola i zajednica za svoje vrijeme koritenja zapoljavaju osoblje te podmiruju reijske trokove u postotku vremenskog koritenja na nain da kola plaa raune, a trokove zajednice jednom mjeseno obrauna zajednici u postocima i iznosima utvrenim sporazumom. U vremenu kolskog koritenja portskog objekta objektom upravlja ravnatelj kole, a u vremenu koritenja objekta za potrebe zajednice objektom upravlja glavni tajnik zajednice. Sredstva potrebna za funkcioniranje portskog objekta zajednica podmiruje iz sljedeih izvora: proraun grada iznajmljivanje prostora iznajmljivanje portskog terena (klubovima, grupama graana) reklame oglasni prostor Prednost ovakvog modela upravljanja portskim objektom je u tome to zajednicom upravljaju predstavnici portskih klubova svojim sudjelovanjem u radu izvrnog odbora zajednice, te na taj nain imaju priliku utjecati na raspodjelu termina koritenja portskog objekta, usmjeravanje investicijskog odravanja, cijenu koritenja portskog objekta i programe koji se provode na portskim objektima. Oekuje se da e se u dogledno vrijeme rijeiti i vlasniki odnosi. Kako je port ivi organizam koji permanentno svoje aktivnosti provodi na portskim objektima, Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije, gradske i opinske portske zajednice zajedno s poglavarstvima trebaju traiti optimalna rjeenja upravljanja, koritenja i odravanja portskih objekata ili jednostavno traiti nove modele gospodarenja objektima. Ostalim portskim objektima u vlasnitvu gradova i opina upravljaju portska drutva ili portski klubovi na temelju ugovora o zakupu s poglavarstvima. Upravo ti ugovori o zakupu predstavljaju problem tamo gdje se zakljuuju na razdoblje krae od pet godina. Neosporno je meutim, da se sve boljim partnerskim odnosima gradskih uprava i gradskih i opinskih portskih zajednica stvaraju i nove pretpostavke za kvalitetnije ureenje problematike gospodarenja portskim objektima. Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije e zato provesti iru raspravu meu svojim lanicama u traenju najboljih modela budueg gospodarenja objektima. Takoer je potrebno definirati novu kategorizaciju objekata na nain kako slijedi: a) kapitalni objekti od interesa za Zagrebaku upaniju i razvoj vrhunskog porta; b) objekti od interesa za razvoj pojedinog porta ili grupe portova (polivalentni objekti); c) objekti od interesa za lokalnu samoupravu u gradovima i opinama; d) objekti od interesa za portski klub. Sukladno kategorizaciji objekata, rjeavanjem imovinsko-pravnih odnosa i primjenom novih zakonskih rjeenja mogue je predlagati nove modele gospodarenja javnim portskim objektima Zagrebake upanije.
objekata nema dovoljno, a oni izgraeni oskudijevaju prostorom i opremom, time i programima, odnosno sadrajima koje mogu ponuditi. Zato je nuno postojee objekte rekonstruirati i proiriti, odnosno oplemeniti njihove sadraje, a u skladu s utvrenim potrebama te financijskim i prostornim mogunostima. Isto tako, paralelno treba pristupiti planskoj izgradnji novih objekata. Pri rekonstrukciji i proirenju starih, te izgradnji novih objekata valja teite staviti na podizanje razine opremljenosti, to znai ulagati u objekte koje odreujemo kao osnovnu portsku normu: plivalita, dvorane, igralita i slino. Prilikom rekonstrukcije i proirenja postojeih, odnosno izgradnje novih portskih objekata moraju se optimalno iskoristiti prirodni resursi, odnosno voditi rauna o tome da se to vie smanji negativan utjecaj objekta na prirodno okruenje. Kao portske aktivnosti koje na prirodno okruenje neznatno utjeu mogu se istaknuti golf, brdski biciklizam i planinarstvo. Za to objektivnije sagledavanje potreba daljnjeg razvoja porta Zagrebake upanije provedena je anketa meu gradskim i opinskim portskim zajednicama i granskim upanijskim savezima. Tako je dobivena prilino realna slika potreba dogradnje postojeih, odnosno izgradnje novih portskih objekata, to se najbolje vidi u prikazu koji slijedi:
14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.
Samobor Samobor Samobor Samobor Samobor Samobor Samobor Sveti I. Zelina Sveti I. Zelina Sveta Nedelja Sveta Nedelja Sveta Nedelja Sveta Nedelja Velika Gorica Velika Gorica Velika Gorica Velika Gorica Velika Gorica Vrbovec Vrbovec
portski centar Samobor - stadion Izgradnja II faze SD Samobor SRC Vugrinak - klizalite Jezera Bobovica PD Ivica Sudnik Veliki dol Polivalentna otv. igralita - Langova Izgradnja dvorane u Rudama Stadion B NK Zelina - rekonstrukcija Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Nogometno igralite NK Sloga Blakovec dimenzija 100x64 Izgradnja dvorane u Sv. Nedelji Izgradnja dvorane u Strmcu Izgradnja dvorane u Rakitju Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Izgradnja dvorane u Velikoj Gorici rukometnih dimenzija Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Kuglana RC Radnik ugradnja segment ploa Streljana Lukavec - ureenje Dvorana za borilake portove Stadion B NK Vrbovec - rekonstrukcija Postavljanje rasvjete na rukometno i koarkako igralite II O Dogradnja portske dvorane II O i postavljanje fiksnog parketa za borilake portove Tenis klub Vrbovec- dovrenje zgrade kluba i klupskih prostorija, zamjena postojee ograde, nabava jo jednog balona Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Trim staza i atletska staza u sklopu Gradskog portsko-rekreacijskog centra Gradska portska dvorana za potrebe portskih klubova
34.
Vrbovec
35.
Vrbovec
36. 64
Zaprei
Pomoni teren NK Inter Zaprei dimenzija 105x68 Izgradnja kuglane 8 staza mala dvorana za borilake portove Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m Nogometni teren s umjetnom travom dimenzija 105x68 m 4 tenis igralita Streljana
godina, portski objekti ne odgovaraju novim zahtjevima svojim brojem, a ni povrinom i opremljenou. ak ni sadraji koje ti objekti pruaju korisnicima vie ne zadovoljavaju sve potrebe. S obzirom na evidentan nedostatak portskih povrina u odnosu prema broju stanovnika i potrebama porta, predlae se obnova i izgradnja kapitalne portske infrastrukture u Zagrebakoj upaniji u sklopu dvaju zasebnih projekata. Potrebno je rekonstruirati i dograditi stare objekte koji e, nakon tih zahvata, omoguiti da se portskim aktivnostima bavi vei broj novih korisnika. Prema miljenju strunjaka, u sljedeem bi razdoblju ponajprije trebalo: na stadionima na temelju Pravilnika o licenciranju klubova HNS stvoriti uvjete za odigravanje utakmica (teren i stadion), uz izgradnju pomonih igralita, te poligona za obuku i trening s potrebnim brojem pomagala; urediti portska igralita otvorenog tipa u gradovima i opinama, ali ponajprije obnoviti male portske centre, a poslije graditi nove. Kad je rije o potrebi izgradnje novih portskih objekata, u osmogodinjem razdoblju moe se izgraditi dio onoga to je potrebno portu i graanima Zagrebake upanije. Zbog toga se predlae izgradnja samo onih portskih objekata za koje je ve pribavljena odreena projektna dokumentacija i koji su iznimno vani za daljnji razvoj porta u Zagrebakoj upaniji, a to su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Izgradnja kolske-portske dvorane u Dugom Selu; Izgradnja kolske portske dvorane uz O Ivana Perkovca u enkovcu; Izgradnja trodijelne portske dvorane Osnovne kole Rugvica; Izgradnja kolske zgrade sa portskom dvoranom Osnovne kole Gradec; Izgradnja portske dvorane na Rudama Samobor; Izgradnja portske dvorane u Velikoj Gorici; Izgradnja Streljake dvorane Ivani-Grad; Izgradnja nogometnog igralita u Svetom Ivanu Zelini; Izgradnja umjetnog klizalita u Samoboru; Ureenja portsko-ribolovnih staza na jezerima u Zagrebakoj upaniji.
S obzirom na sve vei interes privatnog kapitala za ulaganje u izgradnju portskih objekata, za to su iskazale zanimanje i odreene portske organizacije, predlae se da se osmisli sustav izgradnje portskih objekata kroz javno-privatno partnerstvo (portski objekti poput koarkakih i rukometnih dvorana, moto centra, kuglako-bowling centra, novih skijakih iara i slino). Takoer predlaemo da se omogue financijska sredstva na nain da upanijski program Poduzetnik (koji pomae razvoju malog poduzetnitva i poduzetnitva mladih) u svoj program uvrsti i pone sufinancirati poduzetnike projekte u portu i fitnessu, a to do sada nije inio. Planska obnova portske infrastrukture u Zagrebakoj upaniji jedini je pravi nain da se postigne optimalna iskoritenost objekata i da se trokovi njihove izgradnje i uporabe svedu na pravu mjeru, a oni dobro uklope u gradske i opinske sredine. Kako se sve to provodi u skladu s razvojem infrastrukture na irem podruju, to jest na razini drave u cjelini, rekonstrukcija starih i planiranje i izgradnja novih portskih objekata dobivaju novo znaenje i vanost. 66
panije, ali za druge namjene. To su sredstva za kapitalnu izgradnju, namijenjena izgradnji, dogradnji ili rekonstrukciji portskih objekata, te sredstva namijenjena prevenciji socijalno neprihvatljivog ponaanja u okviru Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb. port na lokalnoj razini participira u sredstvima iz dijela prihoda od igara na sreu u skromnim iznosima preko Ureda za lokalni port Hrvatskog olimpijskog odbora. Za stjecanje znaajnijih sredstava kroz sponzorstvo i donacije u dananjoj gospodarskoj situaciji potreban je veliki angaman koji samo u sluaju najatraktivnijih programa (Inter i sl., te istaknuti portai pojedinci) daje odreene rezultate. Porezni sustav vrlo slabo stimulira ulaganja u port i razumno je oekivati da e jo nekoliko godina proraun biti temelj financiranja porta. Podaci o izvanproraunskim izvorima prihoda su uglavnom slabo dostupni i neobraeni.
12.1. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ GRADSKIH PRORAUNA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU
S obzirom da nas zanimaju odreeni pokazatelji, u ovoj analizi promatrat emo 30 gradova. U analizi su obuhvaeni gradovi iji se prorauni mogu vidjeti na internetu (slubene stranice gradova), bez programa izgradnje portskih objekata.
Financijska sredstva izdvojena iz prorauna za program javnih potreba u portu u 2007. godini
GRAD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 68 BJELOVAR DUBROVNIK ROVINJ LABIN PORE KARLOVAC KOPRIVNICA GOSPI OTOAC AKOVEC OSIJEK POEGA SISAK SPLIT MAKARSKA PRORAUN 96.899.800,00 321.238.300,00 130.716.000,00 61.865.505,00 194.190.000,00 198.472.558,00 212.503.840,00 62.181.972,00 28.082.608,00 122.588.449,00 450.551.504,00 62.416.620,00 197.009.750,00 801.757.000,00 100.934.119,00 IZNOS 3.885.016,00 19.620.000,00 8.826.000,00 1.735.000,00 7.699.801,00 7.830.000,00 4.470.000,00 1.641.300,00 1.392.000,00 6.529.000,00 34.127.800,00 1.917.000,00 12.875.000,00 58.000.000,00 3.104.000,00 POSTOTAK 4,00 % 6,10 % 6,75 % 2,80 % 3,96 % 3,94 % 2,10 % 2,63 % 4,95 % 5,32 % 7,57 % 3,07 % 6,53 % 7,23 % 3,07 %
16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.
VARADIN VIROVITICA VELIKA GORICA SAMOBOR ZAPREI JASTREBARSKO VRBOVEC DUGO SELO IVANI GRAD SVETA NEDELJA ZADAR ZAGREB PULA RIJEKA CRIKVENICA UKUPNO (red.br. 1 do 30)
241.547.210,00 77.411.895,00 248.409.660,00 148.919.702,00 136.617.656,00 47.095.000,00 35.055.000,00 48.757.835,00 56.362.000,00 100.206.342,00 501.199.376,00 6.500.000.000,00 291.557.371,00 811.740.200,00 63.360.039,00 12.349.647.311,00
8.250.000,00 2.108.000,00 6.956.660,00 3.716.000,00 3.922.000,00 1.000.000,00 2.100.000,00 2.010.000,00 1.550.000,00 3.556.000,00 22.036.000,00 214.050.000,00 17.904.780,00 15.212.000,00 3.827.000,00 481.850.357,00
3,41 % 2,72 % 2,80 % 2,36 % 2,87 % 2,12 % 5,99 % 4,12 % 2,75 % 3.48 % 4,39 % 3,29 % 6,14 % 1,87 % 6,04 % 3,91%
12.1.1. Analiza visine postotka izdvajanja gradskih proraunskih sredstava za potrebe porta
R. br. 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. RASPON POSTOTKA 1 do 2,00 % iz prorauna od 2,00 do 3,00 % iz prorauna od 3,00 do 4,00 % iz prorauna od 4,00 do 5,00 % iz prorauna od 5,00 do 6,00 % iz prorauna od 6,00 do73,00 % iz prorauna preko 7,00% UKUPNO UKUPNO GRADOVA 2 1 9 7 4 2 5 2 30 UKUPNA SVOTA IZDVOJENA IZ PRORAUNA 3 15,212.000 27,098.960 246,406.801 29,323.016 8,629.000 63,052.780 92,127.800 481,850.357 UDJEL U UKUPNOJ SVOTI U % 4 3,16 5,62 51,14 6,09 1,79 13,08 19,12 100,00
12.2. ANALIZA IZDVAJANJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA IZ UPANIJSKIH PRORAUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. UPANIJSKE PORTSKE ZAJEDNICE ZS ZAGREB BRODSKO-POSAVSKA SISAKO-MOSLAVAKA ZAGREBAKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PRIMORSKO-GORANSKA ISTARSKA KARLOVAKA IBENSKO-KNINSKA OSJEKO-BARANJSKA MEIMURSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ZADARSKA VIROVITIKO-PODRAVSKA KOPRIVNIKO-KRIEVAKA VARADINSKA LIKO-SENJSKA POEKO-SLAVONSKA DUBROVAKO-NERETVANSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA SPLITSKO-DALMATINSKA UKUPNO (red.br. 1 do 21) PRORAUN UPANIJE 6.500.000.000,00 100.570.551,91 149.195.040,00 267.340,000,00 173.816.715,00 309.920.764,46 223.350.115,00 156.588.600,00 93.931.000,00 261.788.855,00 151.775.677,00 124.945.559,00 161.760.000,00 82.000.000,00 121.754.900,00 167.106.011,19 59.406.777,00 85.593.257,50 133.179.840,00 128.952.000,00 395.682.241,00 9.848.657.904,06 ZA PROGRAM JAVNIH POTREBA 214.050.000,00 2.550.236,16 3.550.000,00 5.050.000,00 2.795.000,00 4.580.000,00 2.340.400,00 1.420.000,00 1.630.000,00 3.300.000,00 2.000.000,00 1.705.000,00 1.213.755,88 675.000,00 1.000.000,00 1.340.000,00 744.780,00 320.000,00 1.350.000,00 830.000,00 3.124.000,00 255.568.172,04 % 3,29 2,53 2,37 1,88 1,60 1,47 1,04 0,90 1,73 1,26 1,31 1,36 0,75 0,82 0,82 0,80 1,25 0,37 1,01 0,64 0,78 2,60
upanijske portske zajednice, to je potpuno jasno, s malim financijskim sredstvima, koja su im na raspolaganju, ne mogu voditi politiku porta i razvoja porta na svom podruju. Analiza izdvajanja sredstava nedvojbeno pokazuje da se visina sredstava ne odvaja nekom zakonskom ili drugom regulativom, ve onako kako to misli da bi trebalo uiniti nadleno upravno tijelo ili ukoliko upan ili poglavarstvo imaju afiniteta prema portu. port nije troak ve investicija! port je djelatnost koja ima svoje zakonitosti i portski rezultat nije sluajnost, ve je plod kontinuiteta. Za taj kontinuitet potreban je stalan i siguran izvor financiranja i zato razvoj porta upanijske 70
razine ne smije biti rezultat osobnog afiniteta, ve rezultat izdvajanja financijskih sredstava u proraun upanijskih portskih zajednica na temelju zakonske odredbe.
12.2.1. IZDVAJANJE IZ PRORAUNA ZAGREBAKE UPANIJE ZA PORT U ODNOSU NA NAJVIA I NAJNIA IZDVAJANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
R. br. 0 1. 2. 3. ZS - ZAGREB ZAGREBAKA UPANIJA VIROVITIKO PODRAVSKA . GRAD UPANIJA 1 ZA PROGRAM JAVNIH POTREBA PORTA 2 214.050.000 5.050.000 675.000 % izdv. 3 2,19 1,89 0,82
12.3. PREGLED RASTA SREDSTAVA ZA PROGRAME JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 1997.-2007.
Red. broj 0 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. GODINE: 1 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. UKUPNO u kunama PLANIRANO 2 500.000,00 800.000,00 1.000.000,00 1.300.000,00 1.400.000,00 1.500.000,00 1.700.000,00 2.000.000,00 3.000.000,00 3.500.000,00 4.500.000,00 21.200.000,00 OSTVARENO 3 550.000,00 815.000,00 1.233.200,00 1.350.000,00 1.400.000,00 1.500.000,00 1.700.000,00 2.000.000,00 3.000.000,00 3.500.000,00 4.500.000,00 21.548.200,00 INDEKS kol 3:2 4 110,0 101,8 123,3 103,8 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 101,6 LANANI INDEKS kol 3. 5 xxx 148,2 151,3 109,5 103,7 107,1 113,3 117,6 150,0 116,6 128,6 24,59
12.4. RASPORED SREDSTAVA ZA SUFINANCIRANJE JAVNIH POTREBA U PORTU ZAGREBAKE UPANIJE U 2007. GODINI
ZAJEDNICA PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8 7.9 7.10 7.11 8. 9. 10. 11. Organizacija velikih portskih priredbi Manifestacije od posebnog znaaja za Zagrebaku upaniju Nagrade za portske rezultate (proglaenje najboljih portaa) Stipendije portaa Program kolovanja i usavravanja strunih kadrova za potrebe porta 120.000,00 Meunarodna natjecanja Nogometni savez Zagrebake upanije Rukometni savez Zagrebake upanije Koarkaki savez Zagrebake upanije Karate savez Zagrebake upanije Teniski savez Zagrebake upanije Kuglaki savez Zagrebake upanije ahovski savez Zagrebake upanije portsko ribolovni savez Zagrebake upanije Motociklistika zajednica Zagrebake upanije Odbojkaki savez Zagrebake upanije Stolnoteniski savez Zagrebake upanije Funkcioniranje Zajednice portskih udruga i saveza Zagrebake upanije Istraivako razvojna djelatnost Dodatni programi (Revalorizacija programa) Posebni programi i priredbe UKUPNO: 120.000,00 675.000,00 385.000,00 295.000,00 190.000,00 180.000,00 75.000,00 75.000,00 75.000,00 75.000,00 75.000,00 40.000,00 185.000,00 69.337,06 100.000,00 300.000,00 4.519.337,06 790.000,00 320.000,00 75.000,00 300.000,00
Vidljivo je nastojanje uravnoteenog financiranja pojedinih programskih ciljeva, no puno prostora ostaje na treem programskom cilju poticanje ukljuivanja u port to vie mladih i graana. Naime, u portu je ovo segment najveeg obuhvata populacije, neselekcionirane kvalitete i najvie oslonjen na samofinanciranje. Ovaj segment porta izgubio je znaajna sredstva prenoenjem programa prevencije neprihvatljivih ponaanja u segment zdravstva i socijalne skrbi. Dio sredstava za port na lokalnoj razini poinje se odvajati za mjesne odbore gdje jo uvijek ne postoje jasni kriteriji financiranja, a nema niti dovoljne informiranosti portskih udruga o toj mogunosti. 72
Nedvojbena je injenica da Zagrebaka upanija izdvaja znatna proraunska sredstva za programe s podruja porta, osobito u usporedbi s drugim upanijama u Republici Hrvatskoj. U programima javnih potreba u portu Zagrebake upanije sufinancirano je tek 100 selekcija.
novca prorauna, koliko je namijenjeno za cjelokupni program javnih potreba porta. Nastavi li se takav trend financiranja te viestruko vane drutvene djelatnosti, port ne samo da nee imati temeljne uvjete za razvoj, nego e biti osuen na stagnaciju, a u nekim segmentima i na pad aktivnosti. Za realizaciju Programa razvoja porta Zagrebake upanije nuno treba poveati izdvajanja. Toj bi se djelatnosti trebalo osigurati potrebnih etiri posto ukupnog udjela u upanijskom proraunu, ali i u proraunima gradova i opina. Bit svakog porta jest natjecanje, no za taj se dio programa izdvaja relativno malo novca. Nije sporno da je sadanji sustav natjecanja preskup i da bi ga trebalo reorganizirati. Potrebno je poveati ulogu granskih saveza u kreiranju i provedbi programa javnih potreba porta, ime bi se poveala i njihova odgovornost za portske uspjehe ili neuspjehe. Potrebno je ustrajati na tome da se u portsku djelatnost vrati novac namijenjen prevenciji neprihvatljivog ponaanja i sprjeavanju ovisnosti u dijelu koji se odnosi na port. Ta se aktivnost moe provoditi kroz sustav portskih kola i redoviti rad udruga. S obzirom na dosadanja dostignua, port ima puno pravo i obvezu predloiti novi sustav poreznih olakica za portae amatere, amaterske portske djelatnike i portske udruge. S tim u vezi potrebno je: omoguiti ili poveati olakice u korist porta iz poreza na dohodak i dobit, to je novim zakonskim promjenama dijelom i uinjeno; smanjiti ili ukinuti PDV za nabavu portske opreme i rekvizita; u port preusmjeriti dio troarine na alkohol, cigarete i kavu; dio dobiti od igara na sreu i drugih nagradnih igara odvojiti za lokalnu razinu. Program javnih potreba mora biti jasno definiran i razraen, a nakon to se prihvati, mora se kontrolirati da se iz prorauna financiraju samo javne potrebe. Stoga je potrebna vea odgovornost onih koji ga provode, i za nain na koji troe novac i za rezultate koji se ele postii. Stalnim praenjem rezultata programa javnih potreba i njihovom strunom analizom potrebno je svake godine preispitati kriterije za programiranje i tako osigurati bolje rezultate.
74
omoguiti psiholoku pripremu za perspektivne portae, omoguiti psiholoku pripremu za vrhunske portae, organizirati individualni i/ili skupni rad portaa sa portskim psihologom, organizirati individualni i/ili skupni rad trenera (po potrebi i roditelja) sa portskim psihologom, s ciljem ostvarivanja to kvalitetnijih portskih rezultata i poveanja zadovoljstva svih sudionika u portu (portaa, trenera, roditelja, portskih dunosnika).
76
14. MODERNIZACIJA POSLOVANJA ZAJEDNICE PORTSKIH UDRUGA I SAVEZA ZAGREBAKE UPANIJE I SVIH NJEZINIH LANICA
Zavisno od organizacije i promjena koje se dogaaju i dogaat e se u portu Zagrebake upanije, sluba raunovodstva mora se prilagoavati kako bi izvrila svoju osnovnu zadau. Jedan od vanih elemenata je i prihvaanje najnovijih tehnolokih rjeenja. Sve se vie govori o raunovodstvu bez papira, virtualnom raunovodstvu itd. Dananja obrada podataka nezamisliva je bez dobre raunalne podrke, to znai bri pristup informacijama, zamjena fizikih dokumenata elektronikim zapisima, internetsko bankarstvo, automatska kontrola dokumenata i generiranje financijskih izvjetaja, automatske programske kontrole zapisa i obrade, objave financijskih izvjetaja putem interneta, promjene u izgledu i sadraju poslovne dokumentacije, promjene u obliku i sadraju poslovnih knjiga, nainu i formi financijskog izvjetavanja itd. Prednost primjene novih i modernijih tehnologija je u utedi vremena za obavljanje ili obradu odreene transakcije, u manjem broju pogreaka, dostupnosti podataka, smanjenom broju fizikih dokumenata itd. Takav oblik poslovanja stvara uvjete za kvalitetniji rad u slubi raunovodstva za razliku od uobiajenih rutinskih i zamornih radnji. Uz kvalitetniju informatiku podrku raunovodstveni djelatnici postaju vaan faktor u obavljanju osnovnih funkcija u poslovanju portskih udruga.
77
16. NA KRAJU
Zajednica portskih udruga i saveza Zagrebake upanije je potaknula razmiljanje o daljnjem jaanju porta, kako navedene slabosti prevladati, a prilike koje se ukazuju izvana to bolje iskoristiti. Nadamo se skorom donoenju Nacionalnog programa porta za razdoblje od osam godina i osnivanju Nacionalnog vijea za port, to e omoguiti da se u portu naini toan i ostvariv program s jasnim ciljevima razvoja porta na dravnoj razini. elimo da port bude dostupan svoj djeci.
79
80