BOSNA

Izvire iz krakih vrela u selu Vrutci u blizini Ilide u podnoju planine Igman na 500m nadmorske
visine. Sam lokalitet izvora se naziva Vrelo Bosne i poznato je sarajevsko izletite. Protie
centralnim dijelomBosne, a kod Bosanskog amca se ulijeva u rijeku Savu te
pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i povjesniari smatraju da je
po njoj i nastala rije Bosna. U gornjem toku, od izvora do Zenice, protie
kroz Sarajevsko, Visoko, Kakanjsko i Zeniko polje koja razdvajaju sutjeske. U srednjem toku se
probija kroz klisure usjeene u vrste stijene, Vranduk-Nemila i Maglaj-Doboj, a u donjem toku
od Doboja do ua, protie nestabilnim koritom kroz aluvijalnu ravnicu gdje pravi
vierukavaca, ada i okuka.
Rijeka Bosna je duga 273km, duboka je 1-3 m (u virovima dostie dubinu i do 10 m) a iroka 35170 m. Najvie je suena izmeu Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5 do 6m, a
djelomino su obrasle umom i bunjem. Na vie mjesta pravi slapove i brzake. Prosjean pad joj
iznosi 1,48m/km, a srednja koliina proticanja vode oko 100 m/s. Najvei vodostaj je u periodu
oujak-svibanj i u studenom, a najnii u kolovozu i rujnu . Nizvodno od Maglaja je mogue
splavarenje za vrijeme srednjeg i visokog vodostaja.
Rijetko plavi okolno zemljite, osim nizvodno od Modrie gdje se ee izlijeva. U donjem toku
nanosi vee koliine ljunka, stvarajui pliake. Dno korita Bosne ine preteno nepropustljive
stijene. Gazovi preko Bosne su rijetki. Smrzava se samo za vrijeme jakih zima. Glavne pritoke
rijeke Bosne su: eljeznica(26,9km), Miljacka (35,9km), Krivaja (101km), Sprea (137,5km)
i Stavnja (30,4km) s desne strane, aFojnika rijeka (46km), Lava (49,4km) i Usora (82km) s
lijeve strane. Sve imaju vei pad od Bosne osimSpree.

Dolina Bosne spaja Panonsku nizinu s centralnom Bosnom, odakle je dolinom Neretve vezana
saJadranskim morem. Njome vodi eljeznika pruga i automobilski put koji se produuju u dolinu
Neretve. Dolinu Bosne presijeca eljeznika pruga i automobilski put Tuzla-Doboj-Banja Luka. U
srednjem toku je dolinom Lave povezana automobilskim putem prema Travniku i dalje
prema Bihau dok u gornjem toku u dolinu Bosne izbija put Viegrad-Sarajevo.
Dolina rijeke Bosne je najnaseljenije podruje Bosne i Hercegovine i ini dom skoro milijun
stanovnika kao i industrijski centar drave. Naselja uz Bosnu su cestovnoga tipa, ponegdje dosta
razrijeena. U dolini Bosne se nalaze

gradovi Sarajevo, Visoko, Kakanj, Zenica, Zavidovii, epe, Maglaj, Doboj, Modria iBosanski
amac.

SANA
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini, izvire u optini Mrkonji Grad, duga je 146 km, sa povrinom
sliva od 3370 km. Ulijeva se u rijeku Unu, kod Novog Grada. Legenda kae da su joj ime dali jo
stari Latini zbog njenog ljekovitog dejstva i istoe (lat. sano, sanare = lijeiti).
Sana nastaje od tri jaka kraka vrela, na visoravni kod sela Donja Pecka i Jasenovi Potoci, i
kraka pod imenom Korana. Nakon otprilike 1,5 kilometar, ispod Trbovog dola, tri vrela se spajaju
u jedan tok.

U donjem toku, od izvora pa sve do Kljua, Sana je veoma hladna i ista rijeka. Sana se u
donjem dijelu toka moe okarakterisati kao kraka rijeka, ali ne u tolikoj mjeri koliko ostale krake
rijeke, kao npr. Una.
U dijelu toka, Kljuc Sanski Most, Sana se moe okarakterisati kao prelazna rijeka, jer tokom
od Kljua perma Sanskom Mostu ima sve manje odlika krake rijeke. U tom dijelu toka, u
mjestu Vrhpolje, Sana prima svoju najveu pritoka, rijeku Sanicu koja dotie iz pravca Grmea.

Od izvora, do Sanskog Mosta duina toka iznosi 72 km, a razlika nadmorske visine je 262,52 m.
Ostatak pada, od Sanskog Mosta, kroz Prijedor, do Novog Grada, iznosi 41,21 m. Od Sanskog
Mosta pa dalje, Sana gubi sve odlike krake rijeke i poprima odlike normalnog rijenog toka.

Sve do Prijedora, tok rijeke Sane zadrava pravac od juga prema sjeveru. U Prijedoru Sana pravi
ugao od tano 90 stepeni i otie na zapad prema Novom Gradu. 300 m prije nego to promjeni
tok prema zapadu, u Sanu se ulijeva njena desna pritoka Gomjenica.
Do rata u BiH, fabrika papira u Prijedoru, Celpak, isputala je otpadne vode na izlasku Sane iz
grada, tako da se dalji tok rijeke, do Novog Grada, smatrao zagaenim. U ratu i nakon rata, pa
sve do danas, fabrika je ugaena, a isputanje otpadnih voda odvija se u mnogo manjoj mjeri.
U drugoj polovini toka izmeu Prijedora i Novog Grada, Sana predstavlja granicu izmeu dva
istorijiska regiona,Potkozarja i Podgrmea.
Na samom ulazu u Novi Grad nalazi se i ue Sane u Unu.

UNA

;
, . .
10,400 km, .

una - .
212,5 , () ,
.

.

(9.368 km)
700.000 . 450
.
- .
, , .
: , , , , , ,
, , .

, , ,
, , . ,
, .
, ,
, .
- 9,5

. ,
.

. .
,
, .
205 ,
. .

,
.
,
55 .
(
)
. ,
,
. , ,
,
.

, .
25 .

, 28
30 .

.

VRBAS
250
. 5.900
500 . ,
, 1955.
.
, .
:
, , ,, , , (
), , , ( ), ,
. ,
22 .
, .[1]
, , , ,
, (), .

DRINA

(346 km[1]) ,
( 470 m).
,
. .
: , , , ,
:, , , .
Nedugo nakon svog nastajanja na epan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio BiH
takoer je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Prolazei
kroz Fou, Gorade i Viegrad, u rijeku Drinu se uliva vie manjih i veih rijeka
kao Kolina, ehotina, Janjina, Lim, Praa i Rzav. Historijski gledano je rijeka Drina ovdje bila
prepuna brzaka i prolazila kroz kanjone i klisure. Naalost ova jedinstvena priroda je djelomino
unitena izgradnjom hidrocentrala u Viegradu i Bajinoj Bati. Pravac njenog toka je od juga ka

sjeveru i ima dosta pritoka. Vee pritoke sa lijeve strane

su Sutjeska, Bistrica, Praa, Drinjaa i Janja, a sa desne: ehotina, Lim, Rzav, Ljubovija i Jadar.
Sjeverno od Viegrada, izmeu epe i Klotijevca, nalazi se najdui kanjon ove rijeke. Duina
ovog kanjona iznosi 24 kilometra.
(81 m).
Nadmorska razlika izmeu epan Polja i ua Drine u Savu iznosi oko 358 metara.

, , .
(24 km) . 15 m
200 m .
(400 m), (345 m), (300 m), (260 m) (140
m).
(, , )
.
(): ,

.
, , 1571. . ,
, .
:

- 1992. ,

, , ,
. .

( 2002.

1995.)

, , 1914-15

27.3. 1896. 14 m

19.

. .

220 km.

SAVA
Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najvea od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem
rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku,
tee kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga ini granicu izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim
malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda ini jednim dijelom granicu izmeu BiH i
Srbije, da bi na kraju ula u Srbiju, gdje se uBeogradu ulijeva u Dunav.
, ,
,
. ,
: , .
,
.
(, )
.

Sa hidrolokog aspekta, prostor BiH se moe oznaiti kao relativno bogat povrinskom i
podzemnom hidrolokom mreom. Svi glavni rijeni tokovi hidroloki pripadaju slivu Crnog mora.
Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko poloen, te mu dotiu svi vei rijeni
tokovi: Una sa Sanom, Vrbas,Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter rijenih
dolina sa velikim padovima, te raspolau znaajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom
pogledu je posebno znaajna Drina koja ima najrazvijeniji hidroloki sistem i ogroman
hidroenergetski potencijal koji je jo uvijek nedovoljno valorizovan. I ostali rijeni tokovi imaju
veliki privredni znaaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju BiH.
U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je veim svojim djelom plovna. Takoer je plovna u
Hrvatskoj doSiska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust rijeni saobraaj. Najvee luke u
Bosni na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom amcu i Brkom.
U stara vremena rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grkom nazivu SAOVIOS, a danas se
jednostavno jednostavno zove Sava. Nakon to je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina
presuilo zaelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednika rijeka stanovnicima sa obje njene
obale. Poslije toga ona je postala granica izmeu dva svijeta (Habsburko i Osmanlijsko carstvo).

Trebinjica
Trebinjica je hercegovaka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od
398 metara. Trebinjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka ije je krajnje
ishodite Jadransko more, to jest rijeka Ombla (poznata i pod imenom Rijeka dubrovaka) koja
se ulijeva u more kod Dubrovnika.
Na Trebinjici je planirana izgradnja sedam hidrocentrala od kojih su do sada izgraene etiri:
Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i apljina. Kod hidrocentrala Trebinje I i Trebinje II napravljena
su dva umjetna jezera:Bileko jezero i Goriko jezero.
Prije izgradnji ovih hidrocentrala, Trebinjica je vaila za najduu prirodnu rijeku ponornicu u
svijetu.

UKRINA
Ukrina je manja desna pritoka Save iji sliv lei izmeu donjih tokova rijeka Vrbasa i Bosne. Duina sliva
iznosi oko 100 kilometara sa prosijenom irinom oko 15 kilometara a ukupna povrina koja pripada slivu
iznosi oko 1500 kilometara kvadratnih to se moe ocijeniti kao relativno malo slivno podruje. Po nekim
osobinama Ukrina se razlikuje od drugih rijeka, naime na njenom dosta kratkom toku jedini grad u srednjem
dijelu jeste Derventa. Ova povojna okolnost, s obzirom da su gradovi veliki zagaivai rijeka, posebno se
odrazila na kvalitet vode, to se mope procijeniti na osnovu hemijske analize vode. Od znaajnih osobina
rijeke Ukrine jeste mala razlika izmeu nadmorske visine izvorita koja iznosi oko 800 m n/v.Velikim dijelom
toka Ukrina prolazi kroz aluvijalne nanose, koji su dosta neotporni pa dolazi do erodiniranja naroito za
vrijeme visokog vodostaja i poveanog protoka rijeke. Rijeka Ukrina je svakako poznata i kao poseban
fenomen, s obzirom da se na njoj deava rijedak proces cvjetanja Ukrine

Na rijeci Ukrini deava se izuzetno rijedak fenomen

cvijetanja vode,naime radi se o insektu vrste
Ephemeroptera. U ljetnim veerima i noima tokom avgusta oko vodotoka se javljaju rojevi vodenih
insekata, leptira,koji ive u obliku larve na dnu rijeke tri godine,koji se pare dobija se utisak da rijeka
procvijeta.Ovo je dokaz da je Ukrina ekoloki ista.Ovaj fenomen je poznat jo na rijeci Tisi i Hoanghou u
Kini. Ovaj izuzetno rijedak fenomen bie zatien od nestajanja jer predstavlja veliko prirodno bogatstvo i
neprocjenjivo vrijednu turistiku atrakciju.
Vodeni cvjetovi ili efemeroptere su veoma stara grupa krilatih insekata (njihovi fosili naeni su u iskopinama
iz Perma), koja predstavlja najosnovniji i najstariju granu krilatih insekata. Danas, ovaj red je predstavljen sa
oko 30 000 vrsta koje naseljavaju sva slatkovodna vodena stanita, iako su malobrojne vrste koje
naseljavaju visoke planine ili polarne predjele. Vodeni cvjetovi su krilati insekti koji imaju izuzetno kratak
stadijum odraslih jedinki, dok larveni stadijumi due ive, i taj dio ivota provode u vodi. Larve vodeni
cvjetova imaju veliki znaaj kao vana karika u lancu ishrane u rijenim ekosistemima, jer predstavljaju
hranu ribama, kao to je pastrmka. Pored toga, larve nisu u mogunosti da trpe promjene kvalitet vode,
veoma su osjetljive na promene u ivotnoj sredini (poput zagaenja), usled ega se koriste kao

bioindikatori. Na kopnu se mnoge ivotinje hrane i razvijenim odraslim jedinkama vodenih cvjetova u vrijeme
njihove masovne pojave.
Nauno ime Ephemeroptera duguju kratkom (efemernom) ivotu adulata, koji traje najee od nekoliko
asova do nekoliko dana. Naziv u srpskom jeziku opisuje izgled ovih insekata nakon ivota posle
svadbenog rojenja i polaganja jaja, raznobojni muijaci i enke iscrpljeni padaju na vodene povrine gde
plutaju poput cvetova.
Odjeljenje za privredu i drutvene djelatnosti optine Derventa, pokrenulo je inicijativu poetkom 2006
godine sa NVO sektorom na zatiti jedinstvenog fenomena cvjetanja Ukrine u avgustu. Sve vea
zagaenost rijenih tokova i voda uzrokuje smanjenu populaciju insekta, koji svoj ivotni vijek provodi u vodi
kao larva, a samo u vrijeme oplodnje pojavljuje se kao leptir. Na tu temu je odrana javna rasprava 17.
avgusta 2006 godine, gdje su uesnici bili predstavnici svih optina sliva rijeke Ukrine, a u septembru je
donesena Odluka o zatiti ovog fenomena.

http://www.tod-derventa.com/images/stories/vodeni cvijet.jpg

Rijeke
BiH

Bosna

Bosna izvire iz krakih vrela u selu Vrutci u blizini Ilide, u podnoju planine Igman, na 500 metara
nadmorske visine. Protie centralnim dijelom Bosne, a kod Bosanskog amca se ulijeva u rijeku
Savu, te pripada crnomorskom slivu. U rimsko vrijeme rijeka se zvala Basana i istoriari smatraju
da je tako i nastala rije Bosna.

Drina

Drina je rijeka nastala spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive. Nedaleko od mjesta nastanka, na
epan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio nae zemlje takoe je dobio svoje ime
prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Protie kroz istonu Bosnu i Hercegovinu i svojim donjim tokom
ini prirodnu granicu izmeu Bosne i Srbije.

Neretva

Neretva je najdua i vodom najbogatija rijeka Jadranskog sliva. Izvire na 1.227 metara nadmorske
visine, pod vrhom Grdelj, koji pripada ograncima planine Lebrnik. U svom gornjem toku protie
kroz dolinu koja se prua paralelno sa planinskim masivima i ne presijeca ih.

Pliva

Region rijeke Plive smjeten je u sjevernom dijelu centralne Bosne. Tri najvee zajednice u ovom regionu su
ipovo, Jezero i Jajce. ipovo je u blizini izvora rijeke Plive, Jezero je na Plivskim jezerima, a Jajce je
smjeteno tamo gdje se Pliva ulijeva u Vrbas. Ovdje se nalaze spektakularni 27-metarski vodopadi.

Rakitnica

Rijeka Rakitnica izvire iz nekoliko obronaka Bjelanice, blizu sela Rakitnice i ulijeva se u Neretvu na
planinskoj tromei Bjelanica-Visoica-Prenj, nedaleko od Borakog jezera. Rijeka i selo su dobili ime po vrbi
rakiti, kojom je obrastao gornji tok rijeke.

Sanica

Rijeka Sanica je bistra i hladna planinska rijeka sa izvorima u samom podnoju Grmea. Jedan od
izvora je peinskog tipa, a drugi nastaje iz sanikog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od
drugoga. Ovo prvo peinsko vrelo je u dobroj mjeri ugueno vodovodom koji napaja grad
Petrovac, odnosei ovaj biser prirode ogromnim cjevovodima preko samog Grmea.

Sava

Sava je internacionalna rijeka crnomorskog sliva, koja u Bosnu i Hercegovinu ulazi kod Jasenovca, na
nadmorskoj visini od 94 metra, a naputa je kod Bosanske Rae na 87 metara nadmorske visine, sa razlikom
u padu od 7 metara. Ukupna duina Save je 945 km, a kroz Bosnu i Hercegovinu tee u duini od 331 km i tu
su joj pritoke: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tolisa, Tinja, Brka, Lukavac i Drina.

Trebinjica

Trebinjica je hercegovaka rijeka, najvea ponornica na Balkanu i jedna od najveih u svijetu. Duga je 96,5
km, izvire na nadmorskoj visini od 398 metara i dio je kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka ije je krajnje
ishodite Jadransko more kod Dubrovnika.

Una

Rijeka Una je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po put ugledavi njenu ivopisnu ljepotu i uvi ubor
njenih slapova uzviknuli UNA, to prevodu znai "jedna" ili "jedina". Izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i
Donji Lapac ispod padina planina Pljeevice i Strabenice u Republici Hrvatskoj, a ulijeva se u Savu pored
Jasenovca, u koju godinje donese gotovo osam milijardi kubnih metara vode.

Unac

Unac, rijeka koja je revir deset kilometara uvodno od ua u Unu. Prepuna je autohtonih vrsta lipljena i
potone pastrmke, te je pravi izazov za sportske ribolovce. Unac je kraeg, ali vrlo brzog toka. Korito rijeke je
ljunkovito, a obale su obrasle. Gotovo je cijela rijeka prohodna.

Vrbas

Rijeka Vrbas nastaje od dva vrela na Zec planini (ogranku Vranice) i, nakon puta od 250
kilometara, u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, kod Srpca, uliva se u Savu. Od izvora do
ua prolazi kroz Skopljansku kotlinu, Vinaku klisuru, Jajaku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno,
Banjaluku kotlinu i Lijeve polje. Ima 36 direktnih pritoka duih od 10 kilometara, a najznaajnije
su Vrbanja, Ugar i Pliva.