Poglavlje 4

Gospodarske organizacije
U ovom poglavlju: Zakonsko ureenje djelovanja gospodarskih organizacija Vrste gospodarskih organizacija Elementi za prijedlog makroorganizacije koncerna X d.d.

122

4. GOSPODARSKE ORGANIZACIJE
Veina smiljenih ljudskih djelatnosti, a u takve spadaju i sve gospodarske djelatnosti, ostvaruje se u nekom obliku stalne ili povremene organizacije ili ustroja. Oblici ustroja za obavljanje poduzetnike djelatnosti propisani su zakonom te se za bolje razumijevanje pojma gospodarske organizacije mora upoznati i pravni okvir poduzetnikog djelovanja. Openiti pravni okvir poduzetnikog djelovanja jesu trgovaka drutva. To su samostalne i povezane cjeline koje nastaju voljom pojedinca ili veeg broja osoba usmjerenih na pojedinano ili zajedniko stvaranje profita (dobiti) kroz tu organizaciju. Gospodarske ili poduzetnike organizacije djeluju u gospodarskom sustavu pojedine drave koji je dio svekolikog pravnog ureenja te drave. One imaju izraena ova obiljeja glede razliitih mjerila: po oekivanom ivotnom vijeku to su trajne organizacije, po stezi ustroja to su formalne organizacije, a po nainu ostvarivanja ciljeva to su profitne organizacije.

U pravnom sustavu pojedine drave gospodarske su organizacije pravni subjekti. Pravni subjekti jesu svi sudionici pravnog odnosa, a uz pravne osobe tu jo pripadaju i fizike osobe. Pravni odnos je takav drutveni odnos meu pravnim subjektima koji je utvren pravnim propisom. Pravni propis usvaja ovlateno zakonodavno tijelo pojedine drave, a pravni subjekti su nositelji prava i obveza u pojedinom pravnom odnosu koji nastaje spram nekog pravnog objekta. Pravnim objektima nazivaju se sve materijalne, prirodne i duhovne vrijednosti, kao i ona ljudska ponaanja glede kojih pravni subjekti imaju prava i obveze u pravnim odnosima. Materijalni su objekti u pravnom odnosu: proizvodi, novac, hrana i strojevi. Prirodni objekti mogu biti: sirovine, voda, rude, biljke, dobar poloaj u turistikoj regiji ili jedinstven poloaj vinograda, a u duhovne vrijednosti koje su vane u pravnom odnosu pripadaju: patenti i licencije, goodwill, trini ugled, moral i znanje. Ako se gospodarske organizacije promatraju kao pravni subjekti, tada su to pravne osobe. Gospodarska organizacija, kao pravna osoba, nastaje upisom u Trgovaki registar koji se vodi kod nadlenog Trgovakog suda, a prestaje ispisom iz Trgovakog registra. Pravna se osoba razlikuje od ljudi koji su je osnovali ili u njoj rade te ona ima samostalan pravni subjektivitet. U pravnom odnosu fizike osobe zastupaju pravnu osobu kao njezini opunomoenici (direktori, advokati i prokuristi). Pravna osoba posjeduje dvije vrste sposobnosti: pravnu i djelatnu. Pravna sposobnost stjee se dobivanjem odobrenja za rad od ovlatenog tijela, a znai da neka osoba moe biti nositeljem prava i obveza u pravnom odnosu. Pravna sposobnost javlja se kao pravo vlasnitva, preuzimanje dunikih obveza i slino. Djelatna sposobnost znai da onaj tko posjeduje pravnu sposobnost, te ve jest nositelj prava i obveza u odreenom pravnom odnosu, moe izraavati svoju volju poduzimanjem radnji kojima utjee na promjenu tog pravnog odnosa. Djelatna se sposobnost izraava kao kupnja ili prodaja imovine, sklapanje ugovora, osnivanje nove pravne osobe, podizanje tube i drugo. Djelatna sposobnost dijeli se jo na poslovnu i deliktnu sposobnost. Poslovna sposobnost neke pravne osobe jest njezino pravo na sklapanje pravnih poslova. Gospodarska organizacija, kao pravna osoba, moe poduzimati odreene radnje koje se mogu sastojati od aktivnog injenja, tj. poduzimanja ili neinjenja, tj. nepoduzimanja 123

radnji. Tim se radnjama uzrokuje nastanak, promjena ili prestanak gospodarskih odnosa kao vrste pravnih odnosa. Gospodarske organizacije imaju tzv. ogranienu poslovnu sposobnost, to znai da se ne mogu baviti svakom djelatnou, ve samo onom koju su naznaile u Trgovakom registru prilikom upisa. Drugim rijeima, gospodarske organizacije mogu obavljati samo onu gospodarsku djelatnost za koju su registrirane i koju im pravni poredak domicilne drave dozvoljava. Osim djelatne sposobnosti, gospodarske organizacije posjeduju jo i deliktnu ili prekrajnu sposobnost, tj. one se mogu ponaati suprotno onome to odreuje pravna norma. Ukoliko su pravne osobe postupile suprotno odredbama pravnih propisa, tada moraju snositi posljedice takvog ponaanja. Budui da pravna norma daje svim pravnim subjektima pa tako i gospodarskim organizacijama odreena prava, uz ta prava idu i odreene obveze, a takoer se propisuje i kazna ako se po tome ne postupi. Za gospodarsku organizaciju kazna moe biti zabrana ili ogranienje obavljanja djelatnosti, plaanje odreenog novanog iznosa, a nije iskljuena ni zatvorska kazna za ovlatenu odgovornu (fiziku) osobu u pravnoj osobi. U pravnim odnosima javljaju se kao sudionici i ljudi, pojedinci, tj. fizike osobe. Fizika osoba nastaje roenjem, a prestaje smru. Fizike su osobe takoer pravni subjekti, kao i pravne osobe, te imaju slinu pravnu sposobnost. Pored pravne sposobnosti, fizike osobe imaju i djelatnu sposobnost koja je identina djelatnoj sposobnosti pravnih osoba, samo u drugoj vrsti pravnih odnosa. ovjek kao fizika osoba, tj. nositelj prava i obveza u pravnom odnosu, moe poduzimanjem odreenih radnji ili nepoduzimanjem radnji uzrokovati nastanak, prestanak ili promjenu nekog pravnog odnosa. To je djelatna sposobnost fizike osobe ili mogunost sklapanja pravnih poslova. Takvu sposobnost fizike osobe stjeu punoljetnou tj. s navrenih 18 godina ivota, a izuzetno i prije (npr. ako sklope brak). Nemaju meutim sve fizike osobe djelatnu sposobnost, dakle pravnu mogunost da svojom voljom neto uine ili ne. Postoje osobe kojima je djelatna sposobnost oduzeta, ograniena ili je nikad nisu ni stekle. To su neuraunljive i maloumne osobe koje nisu sposobne shvatiti znaenje radnji koje poduzimaju kao ni posljedice koje iz toga mogu proizai. Fizike osobe imaju i deliktnu sposobnost, tj. mogu se ponaati suprotno pravnoj normi koja ureuje njihova prava i obveze. Kao i drutvene osobe i fizike osobe moraju odgovarati za ponaanje suprotno onome koje odreuje pravna norma. Ako ovjek kao nositelj prava i obveza u pravnom odnosu povrijedi odredbu pravnog propisa koja odreuje nain njegova ponaanja, onda je on duan odgovarati za takav prekraj i podnijeti propisanu kaznu (Cingula, Grabovac, Mileti, 1998; 78)

4.1. ZAKONSKO UREENJE DJELOVANJA GOSPODARSKIH ORGANIZACIJA Uspjeno djelovanje gospodarskih organizacija, ali i svih ostalih pravnih subjekata u nekoj dravi, mogue je samo u stabilnom pravnom okruju. Zato drava mora osigurati postojanje odgovarajuih pravnih propisa za sve pojedinane sfere drutvenog djelovanja, pa tako i za gospodarstvo. Pravni su propisi, openito, odredbe prisilne naravi koje u pravilu donosi nadleno zakonodavno tijelo. U veini demokratskih drava takvo se tijelo zove skuptina ili parlament, a u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski dravni sabor. Budui 124

da samo postojanje pravnih propisa nije dostatno za uspjeno funkcioniranje pravnih subjekata, potrebno je jo osigurati provoenje vaeih propisa stalnim nadzorom i poduzimanjem sankcija nad prekriteljima. Za to su zaduene posebne javne ustanove, u gospodarskoj sferi na primjer Financijska policija, Agencija za zatitu trinog natjecanja, tuilatva, sudovi i dr. Gospodarske organizacije, tj. takve pravne osobe u kojima se odvija poduzetnika djelatnost, moraju se u svom radu pridravati zakonskog reda i poretka propisanog u dravama na ijem podruju djeluju. Da bi to bilo mogue, poduzetnici moraju poznavati i primjenjivati u svom radu pravne propise, a moraju isto tako omoguiti drugim osobama uvid u svoje poslovanje. Dobro poznavanje odredbi iz razliitih pravnih propisa, kao i njihovo provoenje, temelj su pravnog poretka svake drave. Pravni propisi jesu: Ustav Po vanosti i utjecaju to je prvi, a ujedno najvii i najvaniji pravni akt u svakoj dravi, Zakoni To su najprecizniji pravni propisi kojima se detaljno ureuju sva pojedina podruja ivota u nekoj dravi, kao na primjer: gospodarstvo (unutar toga jo posebno: bankarstvo, izdavanje i promet vrijednosnim papirima, radni odnosi, prodaja proizvoda i usluga, vanjska trgovina, pedicija, osiguranje, i dr.), meunarodni odnosi, vojska, pravo, kolstvo, znanost, zdravstvo, javna uprava i dr. Uredbe To su tzv. podzakonski akti koje donosi vlada u svrhu pojanjenja primjene zakona, a ponekad se njima privremeno reguliraju neki odnosi koji se inae ureuju zakonom. Naredbe, pravilnici, uputstva, ukazi, odluke To su takoer podzakonski akti koje u pravilu donosi vlada u svrhu pojanjenja primjene zakona, kao i uredbe. Oni se donose radi skraivanja vremena potrebnog za primjenu zakona, jer je procedura njihova donoenja umnogome jednostavnija.

Svim pravnim propisima, bez obzira na njihovu vanost, ureuju se naini mogueg i dozvoljenog ponaanja pravnih subjekata. U sluaju da pravni subjekti ne potuju te propise, slijede odreene sankcije ili kazne koje su takoer predviene u odredbama spomenutih pravnih propisa. Da bi poduzetnici mogli djelovati u skladu s pravnim propisima, moraju te propise najprije dobro poznavati, jer staro pravilo govori da nikoga, tko je uinio prijestup, ne opravdava to to nije poznavao propis. Drugim rijeima, ako je netko uinio kanjivo djelo, a nije znao da se tako neto ne bi smjelo uiniti, ipak je kriv. Zato poduzetnici moraju imati mogunost pronai sve propise u slubenom glasilu Republike Hrvatske, a zatim pratiti i sve novonastale promjene u svezi s tim propisima. Pravni propisi, kao i druge vane obavijesti za sudionike pravnih odnosa u nekoj dravi, objavljuju se u slubenim novinama. Slubeno glasilo Republike Hrvatske su Narodne novine. U njima se prvi put objavljuju svi propisi kojima se regulira djelovanje pravnih subjekata na teritoriju Republike Hrvatske. Nakon objave u Narodnim novinama smatra se da je propis svima dostupan te da ga se svi moraju pridravati. Narodne novine izlaze kontinuirano prema redoslijedu kojim ovlateni dravni organi (Sabor, Vlada, predsjednik Republike) donose pravne propise. Osim pravnih propisa u Narodnim novinama objavljuju se i sve druge vane obavijesti za pravne subjekte poglavito pravne osobe, ali i obavijesti koje su vane za pojedine fizike osobe, kao na primjer:

125

Registracije pravnih subjekata, Steajevi i likvidacije pravnih osoba, tj. naini prestanka pravnih osoba, Natjeaji i oglasi kojima pravne osobe trae odreene vrste djelatnika Natjeaji i oglasi kojima pravne osobe trae izvoae za odreene vrste radova ili poslovnih aktivnosti, Nestanak odreenih vrsta isprava, nakon ega se one smatraju nevaeima. Pravne osobe objavljuju nestanak ili gubitak raznih vrsta peata, tambilja, igova, knjiica i isprava kojima se identificiraju u pravnom prometu, a fizike osobe objavljuju nestanak ili gubitak raznih vrsta osobnih dokumenata, npr. osobne iskaznice, putovnice, prijevozne pokaze, radne knjiice, i drugo.

Objava podataka u Narodnim novinama nije dostatna za zatitu osoba u pravnom prometu. Ako se u Narodnim novinama obznanjuju novi propisi, potrebito je imati i takvu javnu ustanovu u kojoj se biljee i trajno uvaju podaci o poduzetnikim organizacijama trgovakim drutvima. Osnivanje i ustroj trgovakih drutava ureeni su Zakonom o trgovakim drutvima. Trgovako drutvo je pravna osoba koja nastaje voljom jedne osobe ili veeg broja osoba za obavljanje gospodarske ili druge djelatnosti. Sam in nastanka drutva odvija se temeljem izjave te upisom u Trgovaki registar. Organizacijski, trgovaki registar je poseban odjel na Trgovakim sudovima u kojem se vodi evidencija svih gospodarskih subjekata koji posluju kao trgovci (fizike i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost) kao i sve promjene koje su vezane za te subjekte, a naroito: osnivanje, statusne promjene tj. preoblikovanje jednog tipa trgovakog drutva u drugo (to je sluaj kad drutvo s ogranienom odgovornou postaje dioniko drutvo ili obrnuto), pripajanje trgovakih drutava (engl: merge), preuzimanje drutava (engl: acquisition) prestanak subjekta upisa i sve ostale vane injenice u radu subjekta upisa (osobe ovlatene za zastupanje, izmjene temeljne glavnice drutva, promjene tvrtke, promjene sjedita ili blie adrese, promjene djelatnosti i drugo).

Upis u trgovaki registar obavlja se na zahtjev stranke, a izuzetno po slubenoj dunosti upis vri sud, i to samo temeljem odluke registarskog suca. U tijeku upisa, sud provjerava da li su ispunjeni svi uvjeti koje zakon predvia kako bi se dopustio upis. Prijava za upis mora biti ovjerena od javnog biljenika, podnosi se onom sudu na ijem podruju subjekt upisa ima sjedite. Uz prijavu za upis moraju se podnijeti prilozi koje propisuje zakon. Upis u registar ureen je brojnim propisima: Zakonom o trgovakim drutvima, Zakonom o sudskom registru te Pravilnikom o upisu u sudski registar. Podaci o osnivanju, statusnim i imovinskim promjenama te o prestanku postojanja gospodarskog subjekta obvezno se objavljuju u Narodnim novinama i u jo jednom javnom glasilu kako bi bili dostupni svim sudionicima pravnog prometa. Ovo je naroito vano radi pravovremenog ostvarivanja neijih prava u moguem steajnom ili likvidacijskom postupku nad odreenom pravnom osobom.

126

4.2. VRSTE GOSPODARSKIH ORGANIZACIJA Gospodarske su organizacije trajne po logici svog funkcioniranja, formalne po nainu pravnog ureivanja i profitne po ciljevima zbog kojih se osnivaju. U njima se odvija proizvodna i/ili usluna poduzetnika djelatnost. Gospodarske organizacije razlikuju se meusobno jo i po pravnom statusu, visini temeljnog uloga, broju sudionika koji su ukljueni u takav oblik povezivanja, vrsti i opsegu djelatnosti, odgovornosti organizacije te odgovornosti fizikih i pravnih osoba koje su inicirale ili koje obavljaju poduzetniku djelatnost. Najei organizacijsko-pravni oblici gospodarskih organizacija jesu:

obrt i trgovaka drutva.

Budui da su razlike izmeu obrta i trgovakih drutava dosta znaajne, u nastavku e se one detaljnije opisati. 4.2.1. Obrt Obrt je poseban oblik gospodarskog djelovanja pojedinca ili manjeg broja ljudi. Posebno je ureen Zakonom o obrtu, a razlikuje se od trgovakog drutva najvie po tome to je primarno namijenjen samo jednom poduzetniku ili manjem broju osoba. Zahvaljujui toj glavnoj specifinosti, obrt je veinom vezan uz gospodarsku djelatnost jedne obitelji ili bliskih srodnika. Obrt se najee obavlja u kui ili u radionici koja je podignuta u dvoritu. Postoje razliite vrste obrta: slobodni obrti, za ije obavljanje se ne trai nikakva struna osposobljenost ili majstorski ispit (izrada naljepnica u sito-tisku), vezani obrti, za koje se trai struna osposobljenost ili majstorski ispit (brijaki obrt, bravarija, stolarija) te povlateni obrti, za koje se trai jo i posebna dozvola, odnosno povlastica koju izdaje nadleno ministarstvo (njega bolesnika).

Obrt nastaje radi samostalnog i trajnog obavljanja gospodarske djelatnosti. Bez obzira da li je to proizvodnja, promet ili pruanje usluga, obrtnik e svoju djelatnost raditi u svoje ime i na svoj raun, s ciljem stjecanja dobiti. Isto kao trgovaka drutva i obrt mora imati svoju tvrtku, odnosno naziv pod kojim se obavlja djelatnost. Tvrtka mora biti istaknuta na mjestima gdje se obrt obavlja. Propisano je da tvrtka sadri naziv djelatnosti, oznaku obrta i sjedite, a najee se u nazivu obrta nalazi jo i prezime ili ime njegova vlasnika (na primjer: Frizerski obrt Martina, Varadin). Fizika osoba, koja se eli baviti obrtom, mora ispuniti ope i posebne uvjete: da je dravljanin Republike Hrvatske, 2. da je punoljetna i potpuno poslovno sposobna te da nije pod skrbnitvom,
1.

127

3. da ispunjava ope zdravstvene uvjete, pa i posebne ako je to propisano posebnim zakonom za neke djelatnosti, 4. da joj nije izreena mjera sigurnosti ili zabrane obavljanja obrta, 5. da ima pravo koritenja prostora koji je nuan u obavljanju obrta. Za otvaranje obrta obrtnik mora pribaviti obrtnicu koju izdaje ovlateni upanijski ured. Ako se eli baviti povlatenim obrtom, mora jo pribaviti povlasticu koju izdaje nadleno ministarstvo. Obrtnik se moe baviti samo onim obrtom koji je odreen u obrtnici, odnosno povlastici jer e mu u protivnom nadlene inspekcije zabraniti rad. Svi novoosnovani obrti upisuju se u obrtni registar koji vode tijela za izdavanje obrtnice, dok se povlastice upisuju u registar povlastica koji vodi tijelo za izdavanje povlastice. Trenutkom upisa u obrtni registar obrtniku poinje tei rok od godine dana u kojem mora poeti s obavljanjem obrta. Ako je poduzetnik odluio zapoeti posao kao obrtnik, mora u roku od najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja obrta podnijeti prijavu tijelima koja izdaju obrtnice tj. upanijskim uredima. Nakon primanja prijave uredi su duni izvijestiti sve potrebne inspekcije, koji e obavljati poslove nadzornih organa nad zakonitou i ispravnou rada obrtnika. Obrt se najee obavlja na jednom mjestu, ali se isto tako moe odvijati u izdvojenim pogonima na vie razliitih mjesta. Ako je za obavljanje obrta potrebno posjedovanje prostora, obrt se moe obavljati samo u onom prostoru koji je relativno stalan, tj. nije podloan ruenju niti zbog svojih prirodnih osobina (ruevna zgrada), niti zbog volje nadlenih organa (bespravno sagraen prostor). Prostor, kao i oprema za obavljanje nekog obrta, mora udovoljavati svim uvjetima koji su propisani za obavljanje odreene gospodarske djelatnosti (tehniki uvjeti, zatita na radu, zatita od buke ili zagaivanja i slino). Obrt se moe obavljati i u stambenim prostorima, ali samo po odobrenju ministarstva u iji djelokrug posla spada odreeni obrt. Trajno obavljanje gospodarske djelatnosti bitna je karakteristika obrta, ali se obrtniku moe dozvoliti i privremena obustava djelatnosti, no u tom sluaju prekid ne smije biti dulji od godine dana. Ako su nastupili uvjeti zbog kojih se privremeno prekida obrtnika djelatnost, obrtnik je duan obavijestiti tijelo koje mu je izdalo obrtnicu. Privremeni prestanak obrta, kao i njegov eventualni ponovni poetak, upisuju se u obrtni registar. Obrt prestaje brisanjem iz obrtnog registra temeljem rjeenja tijela koje je izdalo obrtnicu ako je izvrena odjava obrta ili su ispunjeni uvjeti o prestanku obrta, predvieni zakonom. Obrtnici se mogu povezati u obrtnike udruge (zbornice ili komore) radi zatite i promicanja svojih interesa kao i ostvarivanja svojih prava. Obrtnike su udruge organizirane na strukovnom ili na teritorijalnom naelu, to znai da im mogu pripadati ili svi obrtnici iste struke ili svi obrtnici koji djeluju na nekom podruju. Udruge obrtnika ujedinjuju se u podrune obrtnike zbornice koje pak na razini drave ine Hrvatsku obrtniku zbornicu. Ova Zbornica ima sljedee organe: skuptinu, upravni i nadzorni odbor, kao i sud asti, u njima lanovi ostvaruju svoja prava. Obrtnike zbornice obino organiziraju i tedno-kreditne zadruge sa svrhom da se lanovima omogui solidarno pomaganje u njihovim poduzetnikim djelatnostima. 4.2.1.1. Obrtnik kao trgovac pojedinac

128

Specifian oblik obrta je obavljanje gospodarske djelatnosti pod nazivom: trgovac pojedinac (engl: sole proprietor). Kao to je ve istaknuto, obrtnik je fizika osoba koja samostalno ili u zajednici s manjim brojem drugih osoba obavlja obrt. U sluaju da njegova godinja dobit prelazi odreeni novani iznos, obrtnik se moe organizirati kao trgovac pojedinac i to nakon to uputi prijavu za upis u Trgovaki registar. Ako godinji ukupni prihod nadilazi protuvrijednost u kunama od 500.000 DEM, tada se obrtnik moe prijaviti za upis u Trgovaki registar kao trgovac pojedinac, a u sluaju kad godinji prihod nadilazi protuvrijednost u kunama od 4.000.000 DEM, tada se obrtnik mora registrirati kao trgovac pojedinac. Svojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u Trgovaki registar, a prestaje brisanjem iz njega. Obrtnik koji je poslovao kao trgovac pojedinac, a sad vie ne ispunjava zakonske uvjete za to, moe traiti da ga se brie iz registra. U Trgovaki registar upisuju se tvrtka, sjedite i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati njegovo puno ime i prezime te oznaku t.p. (npr. Luka Luki t.p.). Poduzetnik koji djeluje kao trgovac pojedinac osobno je odgovoran za sve obveze nastale u obavljanju njegove gospodarske djelatnosti. On odgovara prema drugim pravnim subjektima svekolikom svojom imovinom, a ne samo onom koju je uloio u poduzetniku djelatnost. To je ujedno bitna razlika naspram obrtnika koji odgovara samo do visine svojeg uloga u obrtniku djelatnost. Premda e trgovac pojedinac biti financijski jai od mnogih drutava s ogranienom odgovornou, pa i nekih dionikih drutava, moe se rei da je trgovac pojedinac organizacijski prijelaz izmeu obrta i trgovakog drutva.

4.2.2. Trgovaka drutva Trgovako drutvo, bez obzira na broj njegovih osnivaa, nije fizika osoba, nego pravna osoba. Postoje etiri glavna oblika trgovakih drutava:

javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, dioniko drutvo.

Trgovaka drutva su poseban oblik gospodarskog interesnog udruivanja koje je uvijek javno pa se tako osnivanje trgovakih drutava nuno upisuje u Trgovaki registar i objavljuje u Narodnim novinama. Specifian oblik gospodarskog povezivanja moe biti i tajno drutvo. Tajno drutvo, bez obzira to se naziva drutvom, nije trgovako drutvo jer mu nedostaje temeljna karakteristika trgovakog drutva, a to je svojstvo pravne osobe. Pravni poredak tajnom drutvu ne priznaje pravnu sposobnost, a to znai da tajno drutvo nije nositelj odreenih prava i obveza. Tajno se drutvo ne upisuje u trgovaki registar, nema tvrtke niti sjedita. Ono ne moe poduzimati nikakve aktivnosti koje su karakteristine za trgovaka drutva jer ne posjeduje ni djelatnu sposobnost. Tajno drutvo nastaje temeljem nekog interesa njegovih lanova. Taj se interes utvruje ugovorom koji sklapaju najmanje dvije osobe, od kojih jedna mora biti poduzetnik, a druga osoba je tzv. tajni lan. Tajni lan obvezuje se unijeti u imovinu poduzetnika odreenu vrijednost koja moe biti u novcu, stvarima ili pravima. Temeljem te 129

priznate vrijednosti, tajni lan sudjeluje u dobiti, ali i u gubitku tajnog drutva. Premda sva prava i obveze u tajnom drutvu stjee poduzetnik, tajni lan takoer preuzima neka prava i obveze, ali samo ako je to utvreno sklopljenim ugovorom. Ugovor je dakle pravni oblik ureenja odnosa izmeu poduzetnika i tajnog lana. Pravni subjekti s kojima posluje poduzetnik ne moraju znati za postojanje tajnog drutva. Tajno drutvo moe prestati protekom vremena na koji je ugovor sklopljen, otkazom ugovora, ostvarivanjem interesa radi kojeg je tajno drutvo osnovano ili nastankom okolnosti koje onemoguavaju ostvarivanje tog interesa. Okolnosti pod kojima prestaje tajno drutvo mogu biti smrt fizike osobe poduzetnika ili prestanak postojanja pravne osobe poduzetnika te smrt tajnog lana ili prestanak postojanja poduzetnika, koji je bio tajni lan.

4.2.2.1. Povijesni uvjeti nastanka trgovakih drutava u Hrvatskoj Hrvatska je ve poetkom dvadesetog stoljea imala moderno zakonodavstvo u sferi gospodarskih djelatnosti koje je odgovaralo tadanjim postignuima austrijskog i njemakog trgovakog prava. Ulaskom u junoslavensku zajednicu, nakon sloma AustroUgarske, gospodarski subjekti morali su se prilagoditi novim uvjetima koji su glede monetarno-kreditne politike bili za njih vrlo nepovoljni. Pobjedom komunistikog reima nakon Drugog svjetskog rata, na podruju tadanje Jugoslavije uspostavljeno je tzv. socijalistiko drutveno ureenje koje je u potpunosti eliminiralo sve dotadanje pravne oblike iz gospodarskog ivota. Tek nakon uvoenja viestranakog sustava, poetkom devedesetih godina, stekli su se uvjeti za ponovno uspostavljanje modernog trinog gospodarstva. Zakon o trgovakim drutvima, objavljen u Narodnim novinama broj 111/93. od 15. XII. 1993., uveo je u pravni sustav Republike Hrvatske trgovaka drutva, uz napomenu da je primjena Zakona zapoela tek 01.01. 1995. godine. Vie od godine dana prolo je od usvajanja tog Zakona pa do poetka njegove primjene. Budui da pravni propisi stupaju na snagu uvijek neto kasnije od njihova usvajanja, najee 8 dana od dana njihove objave u Narodnim novinama, to razdoblje u kojem zakon jo ne djeluje naziva se vacatio legis ili vakacija. U pravnim se odnosima vjeruje da se tijekom vakacije svi pravni subjekti mogu upoznati s odredbama novog propisa bez obzira da li je to doista tako. Osam dana razuman je rok za takvo upoznavanje. Razlog iznimci glede Zakona o trgovakim drutvima bio je u tome da su se morali stvorili gospodarski, pravni, pa i politiki preduvjeti da bi novi Zakon mogao stupiti na snagu. Do 25. lipnja 1991. Godine, kada je proglaena nezavisnost i samostalnost Republike Hrvatske, odnosno do 8. 10. 1991. godine, kada su raskinute sve dravnopravne sveze s bivim republikama i pokrajinama SFRJ, u Hrvatskoj je postojalo tzv. socijalistiko drutveno ureenje. Socijalizam kao poredak nije dozvoljavao privatno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju, niti je u pravnom sustavu poznavao takve oblike gospodarskog povezivanja koji su ve godinama ustaljeni u zemljama trino orijentiranog gospodarstva, odnosno zemljama razvijenog kapitalizma. U Hrvatskoj su do tog razdoblja, kao i u ostalim lanicama bive Jugoslavije, postojali tipini oblici gospodarskog povezivanja socijalistikog drutvenog sustava koji su se temeljili na udruenom radu (tzv. drutveno vlasnitvo nad tvornicama i tzv. slobodno udruivanje rada i sredstava) to nije omoguavalo trino poslovanje. Ve i u takvom gospodarstvu dolo je do odreenih promjena tijekom 1990. godine. Uvoenjem Zakona o

130

poduzeima pokualo se prilagoditi postojee oblike gospodarskih organizacija (tzv. osnovne organizacije udruenog rada, radne organizacije i sloene organizacije udruenog rada) uvjetima trinog gospodarstva te su uspostavljeni novi oblici gospodarskog povezivanja: privatno poduzee, mjeovito poduzee, zadruno poduzee i drutveno poduzee. Novouvedeni oblici gospodarskog povezivanja, nakon izmjena u spomenutom zakonu, omoguavali su osnivanje i ovih organizacijsko-pravnih oblika: javno poduzee, dionika drutva, drutva s ogranienom odgovornou, komanditna drutva i drutva s neogranienom solidarnom odgovornou. To je bio prvi korak, nakon pola stoljea komunistike dominacije, prema uvoenju trgovakih drutava u pravni i gospodarski sustav budue nove Republike Hrvatske (Cingula, Grabovac, Mileti, 1998; 86). Izmijenjeni Zakon o poduzeima bio je podlogom za poetak pretvorbe drutvenih poduzea u privatna poduzea. Pretvaranje tzv. drutvenog vlasnitva u privatno vlasnitvo bilo je nuno da bi se gospodarski subjekti ukljuili u trino gospodarenje i da bi se potaknulo razumno gospodarenje imovinom nekadanjih dravnih poduzea. Budui da je u Hrvatskoj do 1990. godine postojalo socijalistiko ureenje koje nije priznavalo privatno vlasnitvo, iskljuivo kategorija drutvenog vlasnitva u oblasti poduzetnikog djelovanja nije mogla osigurati primjenu naela stvarnog vlasnitva nad poslovnom organizacijom. Isto tako u to vrijeme nije postojao stvarni nositelj poduzetnike inicijative jer je nejasna formulacija tzv. drutvenog vlasnitva bila u stvari surogat za dravno vlasnitvo. Izuzetak su bile gospodarske djelatnosti u obliku obrta i kune radinosti koje su jedine mogle biti u privatnom vlasnitvu. Pojedinac ili vie njih, ak i ako su to htjeli, nisu se mogli baviti poduzetnikom djelatnou ulaui svoja sredstva i kapital u neku poslovnu organizaciju radi stvaranja dobitka. Osim toga, tada nije postojala nikakva mogunost pravne zatite privatnog vlasnitva, to je takoer obeshrabrilo potencijalne poduzetnike. Premda su i u socijalistikom sustavu tada postojei oblici poslovnih organizacija takoer bili usmjereni na stvaranje dobitka (barem formalno), njihov je glavni nedostatak bio u tome to nije bilo stvarnog vlasnika kapitala niti nositelja poduzetnike inicijative pa tako ni odgovarajueg gospodarenja tzv. drutvenim vlasnitvom. Zato su socijalistike gospodarske organizacije najee bile nedjelotvorne i nesposobne za utakmicu s razvijenim tvrtkama na svjetskom tritu. Njihovi gubitci, nastali loim gospodarenjem, pokrivali su se odlukama politikih organa o povoljnim zajmovima koji su se tijekom godina stopili u ogroman javni dug (otprilike 1000 USA $ po stanovniku) i pali na teret poreznih obveznika. Postupak pretvorbe, proveden nakon uspostavljanja Republike Hrvatske, udovoljio je osnovnoj svrsi, a to je zamjena dravnog vlasnitva privatnim, ali nije ispunio oekivanja glede podizanja poslovne uinkovitosti gospodarskih subjekata. Mnoga poduzea postala su privatnom imovinom na potpuno netransparentan nain, iskljuivo temeljem politikog utjecaja monih pojedinaca. Politika stvaranja malog broja gospodarskih monika, tzv. tajkuna, nepotizam i zanemarivanje temeljnih obiaja meunarodnog poslovanja kompromitirali su novu dravu do te mjere da je gospodarski rast doveden u pitanje, a ulazak inozemnog kapitala, toliko oekivan u procesu obnove ratom unitenog gospodarstva, naalost je izostao. 4.2.2.2. Podjela trgovakih drutava

131

Glede naina povezivanja njihovih lanova-osnivaa ili glede unutarnjeg ustroja, trgovaka drutva mogu se podijeliti u dvije skupine:

drutva kapitala (dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou) i drutva osoba (javno trgovako drutvo i komanditno drutvo).

Drutva kapitala nastaju temeljem povezivanja uloenog kapitala, a ne temeljem povezivanja osoba. Kapital ili glavnica je odreena imovina koja ima mjerljivu vrijednost, a lanovi se obvezuju unijeti tu imovinu u drutvo. Imovina koja ima funkciju temeljnog kapitala ili glavnice moe se sastojati od novca (uplauje se na raun drutva), stvari (trajna imovina kao strojevi, zemljite, zgrade te tzv. obrtna imovina kao sirovine i materijali) ili prava (patenti, licencije, potraivanja). lanovi drutva odgovaraju za obveze drutva u pravnim odnosima s drugim subjektima, samo do visine kapitala koji su u njega uloili, a njihova imovina izvan trgovakog drutva ne moe se koristiti za podmirenje obveza drutva. Drutva kapitala sainjavaju dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. Jo neke osobitosti drutva kapitala jesu: za poetak rada, drutvo kapitala mora imati minimum kapitala koji je u svakoj zemlji propisan zakonom, nastaje kao pravna osoba upisom u sudski registar, a temeljem odluke jedne osobe (izjava o osnivanju) ili udruivanjem veeg broja osoba (ugovor o osnivanju, javni poziv uz primarnu emisiju), samostalno je naspram svojih lanova, tj. ne postoje ogranienja lanovima glede ulaska i izlaska iz drutva, osim ako nisu predviena internim aktima (statutom, pravilima), drutvom kapitala upravljaju organi drutva u kojima ne moraju biti lanovi drutva.

Drutva osoba su takva trgovaka drutva kojima je temelj povezivanja sveza izmeu lanova koji ga osnivaju. Pritom najmanje jedan lan drutva osoba odgovara za obveze drutva svekolikom svojom imovinom, a ne samo osnivakim ulogom. Drutva osoba jesu: javno trgovako drutvo i komanditno drutvo. Jo su neke vane osobitosti drutva osoba jesu: nastaje povezivanjem najmanje dviju ili veeg broja osoba, ne mora imati propisani temeljni kapital da bi poelo s radom, postoji kontrola ulaska i izlaska lanova iz drutva, drutvom osoba upravljaju njegovi lanovi.

Postoje djelatnosti u kojima je propisano da tvrtke izvritelji budu registrirane kao drutvo osoba. Tako na primjer tvrtke za obavljanje zatite imovine i osoba moraju biti komanditna drutva jer se vjeruje kako e unos svekolike imovine barem jednog lana poveati njegovu osobnu odgovornost, a time raste sigurnost pravnog prometa takvog drutva s treim osobama. 4.2.2.3. Tvrtka, sjedite i predmet poslovanja trgovakog drutva Osnivai trgovakog drutva prilikom osnivanja odabiru: tvrtku, sjedite i predmet poslovanja. Ovi podaci najprije se definiraju u izjavi o osnivanju ili u drutvenom ugovoru

132

o osnivanju, a zatim se na isti nain oznaavaju i u statutu ili pravilima drutva. Tvrtka, sjedite drutva i predmet poslovanja upisuju se u registar nadlenog Trgovakog suda. U pravnom prometu, svako trgovako drutvo mora imati ime pod kojim se pojavljuje i koje ga razlikuje od ostalih sudionika. U registar istog trgovakog suda ne mogu se upisati dvije osobe pod istim imenom, niti pod toliko slinim imenom da bi to moglo izazvati dvojbu u pravnom prometu. Trgovako drutvo nosi ime kao znak raspoznavanja. Ono mora biti na hrvatskom jeziku, a izuzetak je mogu ako nema odgovarajue zamjene u hrvatskom jeziku, ili je odabrano ime na mrtvom jeziku, npr. latinskom, te u sluaju kad strani ulaga unosi svoje, ve postojee ime u tvrtku domaeg drutva. Ime pravnih osoba naziva se tvrtka. Puna tvrtka trgovakog drutva mora sadravati: ime drutva, na primjer: HRAST ili LATICA, preciznu naznaku predmeta poslovanja, na primjer: drutvo za poslovanje vrijednosnim papirima, ili uvoz-izvoz, promet na veliko i malo, naznaku vrste trgovakog drutva, na primjer: drutvo s ogranienom odgovornou ili dioniko drutvo.

Trgovako drutvo moe imati i tzv. skraenu tvrtku koja sadri samo bitnu karakteristiku imena drutva te vrstu drutva. Na primjer, ako puna tvrtka glasi: HRAST dioniko drutvo za poslovanje vrijednosnim papirima, ili LATICA uvoz-izvoz, promet na veliko i malo, d.o.o., tada skraena tvrtka moe biti: HRAST d.d. ili LATICA d.o.o. Tvrtka ne smije dovoditi u zabludu glede predmeta poslovanja, ne smije vrijeati niija prava niti smije sadravati ime Republike Hrvatske kao i izvedenice tog imena, dravotvorne znakove, kao niti imena i dravotvorne znakove drugih zemalja. Tvrtka moe sadravati imena osoba, gradova ili teritorijalnih jedinica samo uz pristanak tih osoba ili njihovih organa. Kad je tvrtka utvrena u internim aktima i prijavljena kod trgovakog suda, drutvo je mora upotrebljavati u onom obliku kako je to utvreno u Trgovakom registru. Tvrtka se istie na poslovnim prostorijama trgovakog drutva i obiljeava sjedite drutva, a nadlenom opinskom organu svake se godine uplauje taksa za isticanje tvrtke. Takoer, tvrtka je otisnuta na svim slubenim dokumentima kojima drutvo komunicira s javnou ili vodi interne evidencije: pismima, raunima, narudbenicama, primkama, izdatnicama i slino. Trgovako drutvo moe mijenjati tvrtku na nain koji je utvren Zakonom o trgovakim drutvima. Mjesto na kojem trgovako drutvo obavlja svoju djelatnost, ili odakle se upravlja drutvom, naziva se sjedite trgovakog drutva. O utvrivanju sjedita odluuju osnivai u izjavi o osnivanju drutva, drutvenom ugovoru o osnivanju, odnosno statutu drutva. Sjedite se upisuje u trgovaki registar, kao i sve njegove promjene. Promjena sjedita u istom gradu naziva se promjena blie adrese. Sve djelatnosti kojima se neko drutvo bavi (proizvodnja ili pruanje usluga) moraju biti prijavljene prilikom osnivanja drutva ili naknadno, a one ine predmet poslovanja trgovakog drutva. Predmet poslovanja razliitih drutava obino se razlikuje ak i onda kad se drutva bave istom ili slinom djelatnou. Predmet poslovanja utvruje se jedinstvenom klasifikacijom djelatnosti i slui kod razvrstavanja trgovakih drutava za potrebe drutvene statistike. Trgovako drutvo moe obavljati samo one djelatnosti koje su prijavljene u Trgovakom registru i za koje su prikupljena odobrenja nadlenog dravnog tijela, ako to narav neke djelatnosti zahtijeva. Poznato je da neke djelatnosti mogu obavljati samo ona drutva koja ispunjavaju odreene specifine uvjete i za to 133

moraju dobiti odobrenje nadlenih organa. Restrikcije postoje glede poslova s lijekovima, eksplozivnim materijalima, orujem i slino. Isto je i sa specifinim strunim poslovima (financijsko poslovanje, pravne usluge, posredovanje u prometu vrijednosnim papirima, revizija, porezno savjetovanje). Tako na primjer, reviziju financijskih izvjea trgovakih drutava mogu obavljati samo revizorske tvrtke koje su dobile odobrenje Ministarstva financija. Uz to jo, revizorske tvrtke ne mogu se, osim revizijskih, raunovodstvenih i njima srodnih usluga, baviti nikakvom drugom djelatnosti, na primjer: trgovinom, prijevozom ili neim drugim. Promet vrijednosnim papirima moe se odvijati samo na burzama ili na ureenim javnim tritima, a posrednici u prometu i trgovci mogu biti samo ovlateni pojedinci u drutvima za promet vrijednosnim papirima, koja isto tako ne mogu obavljati nikakvu drugu djelatnost ako nije u izravnoj svezi s prometom vrijednosnih papira.

4.2.2.4. Dioniko drutvo Mnoga najvea i najpoznatija svjetska poduzea ustrojena su kao dionika drutva. Premda nisu najbrojnija, u odnosu spram ukupnog gospodarskog uinka svekolikog narodnog gospodarstva, dionika drutva daju razmjerno najvei obol zapoljavanju, stvaranju narodnog dohotka, izvozu te drugim pokazateljima uinkovitosti narodnog gospodarstva neke zemlje. Slobodno se moe rei da su dionika drutva stoeri gospodarskog razvoja svake zemlje s razvijenim trinim gospodarstvom. Osim to opskrbljuju trite najveim brojem potrebnih proizvoda, dionika drutva apsorbiraju i veinu financijskih ulaganja, a itav koncept razvoja trita kapitala poiva upravo na usmjeravanju tednje iz novanih vikova u aktivne tijekove dioniarskog investiranja. Dioniko drutvo je drutvo kapitala koje nastaje ulaganjem temeljnog kapitala (glavnice) njegovih osnivaa. Dionika drutva najee imaju vrlo velik broj dioniara, ponekad i vie tisua. Broj dioniara nije propisan zakonom, ali je zakonom utvrena najmanja vrijednost temeljnog kapitala. Temeljni kapital prvenstveno slui osobama koje ulaze u poslovne odnose s drutvom kao jamstvo za preuzete obveze drutva. U Hrvatskoj je temeljni ulog za osnivanje dionikih drutava vei od 100.000 kuna (protuvrijednost za 30.000 DEM), a u Europskoj uniji to je 20.000 ecua. Normalno je da se temeljni kapital drutva poveava tijekom njegova poslovanja iz ostvarenog pozitivnog rezultata ili dokapitalizacijom koja se kod dionikih drutava najee provodi u obliku primarne emisije dionica ili obveznica. Drutvo visokim temeljnim kapitalom odgovara za svoje obveze i stvara osjeaj pouzdanosti, tako da su poslovni partneri sigurni kako uvijek mogu namiriti svoje potraivanje, odnosno da nee izgubiti vrijednosti koje su uloili prilikom ulaska u poslovne odnose s tim drutvom. Zato je u dionikom drutvu kao drutvu kapitala mogue da lanovi tog drutva ne odgovaraju za obveze drutva svekolikom svojom imovinom, nego odgovaraju samo do visine onoga to su u drutvo uloili kupnjom ili preuzimanjem dionica. Temeljni kapital dionikog drutva podijeljen je na jednake dijelove - dionice. Dionica je imovinski vrijednosni papir koji imatelju daje odreena prava i obveze: recimo pravo na stjecanje dividende i pravo na odluivanje u organima drutva. Dionica glasi na odreenu novanu vrijednost i to je njezina nominalna vrijednost. U Americi je uobiajeno da nominalna vrijednost jedne dionice bude vrlo niska: dolar ili dva, a u Hrvatskoj je

134

propisano da nominalna vrijednost u kunama bude obvezatno viekratnik broja 100. Svaki osniva dioniar, ima onoliko dionica koliku je vrijednost za njih platio, pa prema tome dobiva i tolika prava. Dionica ima vie vrsta, ovisno o razliitim motritima. Glede isticanja vlasnitva dionice mogu biti:

dionice na ime i dionice na donositelja.

Dionice na ime su takve dionice na kojima je upisano ime vlasnika. One se najee izdaju kad nije u potpunosti uplaen nominalni iznos dionice ili je potrebno uplatiti vei iznos od nominalnog. Prijenos vlasnitva dionica koje glase na ime moe se obaviti jedino indosiranjem na drugu osobu, novog vlasnika. Takav prijenos moe biti ogranien odredbama u statutu izdavatelja, pa se u modernom trgovanju na burzama takve dionice gledaju s nepovjerenjem kao pekulativne. Dionice na donositelja su dionice na kojima nije naznaena poimence osoba stjecatelja te je njihov prijenos potpuno slobodan. Glede prava koja nose vlasnicima, postoje ovi rodovi dionica:

redovne dionice (obine) povlatene dionice (prioritetne, preferencijalne).

Redovne ili obine dionice najei su tip dionica u praksi i one imateljima daju: imovinska prava, pravo na dividendu, pravo na isplatu ostatka likvidacijske ili steajne mase, pravo prvenstva pri upisu novih emisija dionica, upravljaka prava (pravo sudjelovanja na skuptini drutva i pravo glasovanja, pravo na obavijetenost o radu drutva i drugo).

Povlatene dionice imateljima daju neka posebna prava i prednosti naspram ostalih imatelja drugih vrsta dionica. Najee je to pravo prvenstva pri isplati dividende ili steajne (likvidacijske) mase. Povlatene dionice mogu biti:
participativne dionice i kumulativne dionice.

Participativne dionice daju pravo sudjelovanja (participiranja) u podjeli dobiti ili dividende koja pripada imateljima redovnih dionica. Kumulativne dionice imatelju daju pravo na naplatu neisplaenih zaostalih dividendi (kumulativno) prije nego se te zaostale dividende podijele imateljima redovnih dionica. Posebna vrsta povlatenih dionica jesu i dionice bez prava glasa. To su dionice koje imatelju omoguuju sudjelovanje u podjeli dobiti, ali mu ne daju pravo glasa na skuptini drutva. Takve su dionice zanimljive osobama koje nisu zainteresirane za sudjelovanje u radu skuptine niti za druge oblike odluivanje u drutvu. Vlasnici povlatenih dionica ne ele sudjelovati u trinom riziku i njihov se jedini interes ostvaruje isplatom dividende. Glede materijalnog oblika dionice mogu biti:
materijalizirane i dematerijalizirane.

135

Materijalizirane su takve dionice koje su otisnute na papiru i mogu se fiziki prenositi iz ruke u ruku. One se uvaju u posebnim trezorima, a manipuliranje takvim dionicama vrlo je skupo. Materijalizirane dionice danas su povijesna egzotika, zanimljiva ponajvie kolekcionarima, a suvremena drutva izdaju dematerijalizirane dionice koje se vode u sredinjoj depozitarnoj agenciji neke zemlje ili u dionikim knjigama pojedinih drutava iskljuivo u obliku elektronskog zapisa. U Hrvatskoj je takav oblik dionica propisan zakonom, a potvrde se imateljima izdaju kao dokaz o vlasnitvu kako bi se omoguio pouzdan promet dionicama. 4.2.2.4.1. Osnivanje dionikog drutva Osnivai dionikog drutva mogu biti domae i strane fizike ili pravne osobe. Dioniko drutvo se osniva izjavom o usvajanju statuta, koja se daje kod javnog biljenika. Izjava o usvajanju statuta, kao temeljnog akta drutva, izraava slobodnu volju osoba koje ju daju. Takvom izjavom osnivai potvruju svoju namjeru obavljanja gospodarske ili neke druge djelatnosti u pravnoj formi dionikog drutva. Glede formalno-pravnog postupka, dioniko se drutvo moe osnovati na dva naina:

simultano sukcesivno.

Drutvo je osnovano trenutkom njegova upisa u Trgovaki registar nadlenog suda, ali do tada mogu se osnivaki postupci, a posebno uplata i preuzimanje dionica, znaajno razlikovati. Kod simultanog osnivanja osnivai kumulativno moraju ispuniti ove uvjete: 1. usvojiti i potpisati statut te dati izjavu o usvajanju statuta kod javnog biljenika; 2. preuzeti sve dionice te dati dvije izjave: izjavu o osnivanju drutva i izjavu o preuzimanju obveze uplate dionica; 3. platiti preuzete dionice najmanje u minimalnoj svoti odreenoj Zakonom i u roku predvienom u izjavama; 4. imenovati prvi nadzorni odbor i imenovati upravu dionikog drutva; 5. izraditi izvjee o provedenom osnivanju, obaviti reviziju osnivanja te imenovati revizore osnivanja izjavom danom kod javnog biljenika; 6. upisati dioniko drutvo u Trgovaki registar. Za sukcesivno osnivanje dionikog drutva moraju kumulativno biti ispunjeni ovi uvjeti: (1) Osnivai moraju usvojiti statut kao temeljni akt drutva kojim se ureuju osnovni odnosi u drutvu. Statut se usvaja izjavom danom kod javnog biljenika o prihvaanju donijetog statuta. (2) Osnivai moraju preuzeti dio dionica, odnosno preuzeti obvezu njihove uplate, to predstavlja bitnu razliku spram simultanog osnivanja. Svaki osniva preuzima dio dionica Izjavom danom kod javnog biljenika da osniva drutvo i preuzima obvezu uplate preuzetih dionica. (3) Osnivai moraju uputiti javni poziv uz prethodnu suglasnost Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i izdati tzv. prospekt za upis dionica. Javni poziv je drugi bitan element razgranienja simultanog i sukcesivnog osnivanja d.d. Naime, osnivai javnim pozivom ele upoznati iri krug osoba o tome da se moe uloiti kapital u njihovo 136

drutvo, ako za to postoji interes. To je tzv. opi poziv, upuen neodreenom broju osoba, odnosno otvoren je svima koji mogu imati interes za takvo ulaganje. Minimalni sadraj prospekta propisan je Zakonom o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, a on je takav da osobe kojima je upuen mogu na nedvosmislen nain doznati gdje, u to i u kojem vremenskom roku mogu uloiti svoj kapital. Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske strogo nadzire sadraj prospekta da se budui investitori ne bi doveli u zabludu. (4) Osnivai moraju upisati i uplatiti dionice nakon upuenog poziva. Osoba koja eli postati lanom dionikog drutva mora izraziti o tome svoju volju na nain da upie i uplati dionice kod financijske institucije, pokrovitelja izdanja. To moe biti investicijska banka ili posebno ovlatena brokerska kua, a podatak o pokrovitelju mora biti jasno vidljiv iz prospekta. Naini upisa dionica isti su kao i kod simultanog osnivanja, ali se dionice mogu upisati jedino u novcu, a sve ostalo vrijedi kao i kod simultanog osnivanja. Prije upisa drutva u trgovaki registar mora se uplatiti najmanje minimum odreen zakonom ili se upis proglaava nevaeim. Dionice se upisuju upisnicom pisanim dokumentom kojim se preuzima obveza uplate dionica pod uvjetima odreenim u javnom pozivu, tj. u prospektu iji je sadraj definiran zakonom. (5) Osnivai moraju izraditi izvjee o osnivanju drutva, imenovati revizore osnivanja i obaviti reviziju osnivanja. Revizija osnivanja je struan posao neovisnih i ovlatenih osoba koje utvruju sukladnost svih financijskih dokumenata izdavatelja dionica s meunarodnim raunovodstvenim i revizorskim standardima. (6) Osnivai moraju sazvati i odrati osnivaku skuptinu. (7) Osnivai moraju upisati drutvo u trgovaki registar. Nakon osnivanja dionikog drutva ono poinje obavljati svoju djelatnost, a u pravnom prometu prema treima predstavljaju ga njegovi organi: skuptina nadzorni odbor i uprava.

Ovi organi detaljnije su prikazani u poglavlju o upravljanju organizacijom. 4.2.2.5. Drutvo s ogranienom odgovornou Ovaj oblik poduzetnikog organiziranja danas je u svijetu dominantan brojem, premda ne i ukupnom gospodarskom snagom, spram dionikih drutava koja ukljuuju daleko vee iznose kapitala i vei broj zaposlenih. U svakoj dravi ima barem nekoliko tisua ili nekoliko desetaka tisua takvih drutava i bez njih se ne bi moglo razvijati malo i srednje poduzetnitvo. Drutvo s ogranienom odgovornou primjerenije je razvoju malog poduzetnitva zato jer za njegovo osnivanje ne treba velika temeljna glavnica (obvezni osnivaki ulog je obino pet do deset puta manji nego za dioniko drutvo), moe ga vrlo jednostavno osnovati pojedinac ili manja skupina suradnika, a uz to ne postoje tako vrste obveze izvjeivanja javnosti o poslovnim rezultatima, kao to je to sluaj u dionikim drutvima. Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo kapitala koje nastaje ulaganjem temeljnih uloga jednog ili vie osnivaa. Temeljem svojih uloga osnivai dobivaju udjele u drutvu koji se iskazuju u postotku ili u obliku razlomka. Razmjerno veliini udjela, odreuju se prava i obveze pojedinih osnivaa. Osnivai mogu 137

biti fizike i pravne osobe, koje za obveze drutva odgovaraju samo do visine svojih udjela. Zbog toga su se nekad drutva s ogranienom odgovornou tretirala kao pekulativna drutva koja brzo nastaju i jo bre nestaju. Danas se preteno koriste drutva s ogranienom odgovornou zbog svoje prilagodljivosti te je njihov obol svekolikom drutvenom gospodarstvu vrlo znaajan u svim razvijenim zemljama. Ovakva drutva idealan su partner velikim tvrtkama za isporuke specifinih dijelova ili usluga koje nije racionalno organizirati u dionikim drutvima. I velike tvrtke esto osnivaju drutva s ogranienom odgovornou kao svoje podrunice ili ogranke, naroito u drugim dravama. Zato nije neobino da neka europska tvornica velike multinacionalne kompanije bude registrirana kao drutvo s ogranienom odgovornou u potpunom vlasnitvu svog principala. Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se tako da osniva-pojedinac potpie izjavu o osnivanju u obliku javnobiljenike isprave, ili da vie osnivaa sklope drutveni ugovor o osnivanju drutva koji takoer mora biti ovjeren kod javnog biljenika. Prilikom osnivanja drutva osniva ili osnivai imenuju jednog ili vie lanova uprave, a mogu imenovati i lanove nadzornog odbora ako je predvieno da ga drutvo ima. Umjesto direktora moe se odrediti prokurist, koji takoer ima pravo potpisivanja u ime drutva. Za osnivanje drutva s ogranienom odgovornou u Hrvatskoj je Zakonom o trgovakim drutvima propisan minimalan ulog u novcu ili u stvarima koji odgovara kunskoj protuvrijednosti za 5.000 DEM. Isto tako, potrebno je podnijeti prijavu za upis osnivanja u registar nadlenog Trgovakog suda te jo zatraiti odobrenje za obavljanje djelatnosti od nadlenog opinskog organa. Uprava drutva vodi Knjigu udjela u koju se upisuju podaci o imateljima udjela, poslovnim udjelima i svim promjenama vezanim uz njih. Stanje upisano u Knjigu udjela vano je za stjecanje prava prema drutvu, na primjer: prava glasa, prava isplate dobiti i drugih prava. Poslovni udjeli mogu se prenositi, nasljeivati i zalagati. Za prijenos je potrebna izjava ovjerena kod javnog biljenika. Drutvu mogu pristupiti novi lanovi po istom postupku kao i prilikom osnivanja, odnosno davanjem izjave o pristupanju drutvu i njezinom ovjerom. Svi osnivai ili lanovi ine skuptinu drutva.

4.2.2.6. Drutva osoba Drutvo osoba spomenuto je u ranijoj podjeli kao jedan od oblika trgovakih drutava. Ukoliko se pojedinci udruuju tako da barem jedan od njih, ili svi istovremeno, odgovaraju svekolikom svojom imovinom za obveze drutva, tada se radi o posebnom obliku ortatva koje nije ni obrt ni drutvo kapitala. To su drutva osoba, a ima ih vie vrsta. Ona su u praksi neto rjea, no poduzetnik e i taj oblik ustroja iskoristiti ako mu to odgovara ili ga na to prisiljavaju zakonske odredbe. Tako na primjer, drutva koja pruaju tehniku i osobnu zatitu obvezatno moraju biti registrirana kao komanditna drutva. Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo osoba koje nastaje sklapanjem drutvenog ugovora o osnivanju takvog drutva. Sklapaju ga dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba sa svrhom trajnog obavljanja gospodarske ili neke druge djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. U javnom trgovakom drutvu svi lanovi odgovaraju za obveze drutva neogranieno i solidarno svekolikom svojom imovinom, to prema van ostavlja dojam najvieg stupnja mogueg povjerenja u ozbiljnost njihovih poduzetnikih namjera. Skraena oznaka javnog trgovakog drutva, uz njegovo ime ili tvrtku, jest: j.t.d.

138

Javno trgovako drutvo temelji se na osobama, svojim lanovima. Oni osobno odgovaraju svekolikom svojom imovinom za obveze drutva, stoga za poetak rada takvog drutva nije potrebno uloiti kapital. Ulaganje imovine i vrijednosti te sudjelovanje pojedinog lana u kapitalu drutva utvruje se drutvenim ugovorom, odnosno zakonom. Ako ulau kapital u poetku rada javnog trgovakog drutva, lanovi mogu uloiti uz novac, jo stvari i prava, a takoer svoj rad, druge usluge i dobra. To je bitna razlika spram ulaganja u drutva kapitala gdje lanovi primarno ulau novac, a ako ulau stvari i prava, tada se mora provjeriti ispravnosti takvog ulaganja provoenjem revizije osnivanja. U javno trgovako drutvo lanovi mogu uloiti i svoj rad i usluge kao svoj ulog u drutvo, pa i druga dobra, dakle sve ono to za drutvo predstavlja vrijednost i to mu moe koristiti. Dakako, vrijednost nenovanih uloga ipak se mora novano izraziti, o emu se postie suglasnost svih osnivaa. lanovi drutva duni su naspram drutva postupati panjom urednog i savjesnog gospodarstvenika jer u protivnom odgovaraju za tetu drutvu kao solidarni dunici. Takoer, svi lanovi drutva odgovaraju za obveze tzv. neogranienom solidarnom odgovornou, to je bitna razlika u odnosu na drutva kapitala gdje lanovi odgovaraju samo do visine svojih udjela. Javno trgovako drutvo nema organe niti statut, te sve poslove voenja drutva koje u drutvima kapitala u pravilu obavlja menadment ili uprava, obavljaju svi njegovi lanovi zajedno ili svaki pojedinano ve prema tome kako su to uredili drutvenim ugovorom, izuzev ako se nisu sporazumjeli da e sve poslove obavljati jedan lan ili su poslove povjerili nekom treem, odnosno osobi izvan drutva (prokuristu). lanovi javnog trgovakog drutva imaju pravo biti obavijeteni o voenju svih poslova drutva. Ta prava nitko im ne moe uskratiti ili ograniiti, naroito ako postoji pretpostavka da se poslovi drutva ne vode uredno i poteno. Razmjerno veliini svojih udjela, a temeljem odredbi iz drutvenog ugovora o osnivanju, lanovi javnog trgovakog drutva sudjeluju u odluivanju o poslovima drutva te u raspodjeli ostvarenog dobitka ili u pokrivanju nastalog gubitka. Komanditno drutvo je trgovako drutvo osoba koje takoer nastaje drutvenim ugovorom izmeu najmanje dvije fizike ili pravne osobe. One se slobodno udruuju radi zajednikog i trajnog obavljanja gospodarske ili neke druge djelatnosti pod zajednikom tvrtkom. Drutveni je ugovor temelj postanka komanditnog drutva, a zakonske se odredbe primjenjuju samo onda ako neko pitanje njegovi osnivai nisu regulirali svojim ugovorom. U komanditnom drutvu barem jedan osniva odgovara za obveze drutva svekolikom svojom imovinom, dok najmanje jedan lan odgovara samo do visine vrijednosti onog to je u drutvo uloio. Posebna znaajka komanditnog drutva je u tome to postoje dvije vrste lanova: komanditori i komplementari. Komanditori su lanovi koji ulau kapital u drutvo te su prvenstveno zainteresirani samo za dobit drutva. Oni nisu angairani u voenju poslova drutva te odgovaraju za obveze drutva samo do visine neuplaenog dijela, uloga dok uope ne odgovaraju za obveze drutva ako su ulog u cjelini uplatili. Komplementari vode poslove drutva i zastupaju ga te odgovaraju neogranieno solidarno svekolikom svojom imovinom za obveze drutva. lanovi su obvezni na uplatu temeljnih uloga ako su takvu obvezu preuzeli drutvenim ugovorom. Za poetak rada nije potreban minimalni kapital jer su vjerovnici zatieni odgovornou lanova za obveze drutva. Ako lanovi unose uloge u drutvo, oni se mogu sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu, uslugama i drugim vrijednostima za drutvo, dakle isto kao i kod javnog trgovakog drutva. Drutvom upravljaju i zastupaju ga komplementari, dok komanditori imaju pravo nadzora nad poslovanjem drutva, stoga

139

se komplementarima zabranjuje radnopravna konkurencija prema drutvu, dok se drutvenim ugovorom moe ta odgovornost utvrditi i za komanditora. U podjeli dobitka drutva i snoenju gubitka drutva sudjeluju komanditori i komplementari. Komanditor sudjeluju u podjeli dobiti ako je u cijelosti uplatio ulog koji se obvezao, u protivnom mu se dobit tekue godine pripisuje udjelu u kapitalu drutva sve dok ne dosegne ugovoreni iznos. Komplementar sudjeluje u snoenju gubitka drutva do visine onog to je uloio u drutvo, tj. do vrijednosti svekolike svoje imovine, pa i onda kad nije u cijelosti uplatio ulog.

4.2.3. Povezana drutva Premda trgovaka drutva djeluju kao potpuno samostalni pravni subjekti, njihovi poslovni interesi mogu uvjetovati razliite oblike povezivanja. Podaci o meusobnim vezama pojedinih drutava u Njemakoj pokazuju da oko 75% dionikih drutava i oko 60% drutava s ogranienom odgovornou ima razliite oblike povezivanja s drugim drutvima i osobama. Razliiti oblici povremenog i trajnog povezivanja vie su uobiajeni kod velikih poduzea, pa tako na primjer u Velikoj Britaniji svako od pedeset najveih poduzea ima u prosjeku vie od 230 ovisnih drutava s kojima je povezano (Gorenc, 1995; 600). Drutva se povezuju kapitalom, tako da jedno drutvo participira u imovini drugog drutva i ugovorom, tako da jedno drutvo vodi poslove drugog drutva. U praksi su najee kombinacije, pa ona drutva koja su ve povezana kapitalom imaju jo i nekoliko ugovora kojima reguliraju meusobne odnose njihove povezanosti. Hrvatsko zakonodavstvo poznaje ove oblike povezivanja: (1) Drutvo ima veinski udjel u drugome drutvu ili ima veinsko pravo odluivanja u tom drutvu. Veinski udjel nadilazi 50% udjela u drutvu, a koliki dio kapitala pripada kojem drutvu ili koliko je pravo odluivanja, o tome se odluuje prema ukupnom temeljnom kapitalu drutva, nakon to se odbiju vlastiti udjeli drutva u sebi. (2) Ovisno i vladajue drutvo. Ovisno drutvo je pravno samostalno drutvo na koje neko drugo drutvo ima neposredno ili posredno prevladavajui utjecaj. Ukoliko neko drutvo ima veinski udjel u drugom drutvu, tada je prvo drutvo vladajue drutvo, a drugo je ovisno drutvo. (3) Drutvo koncerna. Ako postoji povezanost vladajueg drutva s jednim ili vie ovisnih drutava, tako da vladajue drutvo obavlja poslove voenja za ovisna drutva, tada nastaje drutvo koncerna. Koncern je est oblik povezivanja potpuno samostalnih ali i ovisnih drutava, a povezanost moe biti stvarna (temeljem kapitala) ili ugovorna. Bitno je da u koncernu budu samostalni pravni subjekti, ali da sve sastavnice poduzetnikog planiranja budu obuhvaene zajednikim voenjem. To znai da se pravna samostalnost pretvara u gospodarsku ovisnost i da se poslovni ciljevi utvruju za poduzee u cjelini, a ne za svakog lana posebno. Koncerni su najee velika poduzea koja mogu biti centralizirana ili decentralizirana. Decentralizacija pojedinih poslovnih funkcija ostvaruje se putem razliitih oblika ustroja (funkcijski, matrini, divizijski i dr.). U literaturi se openito smatra da je koncern najvii oblik centralizacije kapitala, da je to jedan od oblika monopola i da najee ini konglomerat poduzea iz razliitih gospodarskih grana.

140

(4) Drutva s uzajamnim udjelima. Ovaj oblik povezivanja obuhvaa drutva sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od 25% udjela u drugom drutvu. Kod ovih drutava mogue je da jedno bude vladajue, a drugo ovisno, ali i da oba drutva budu istovremeno vladajua i ovisna ako imaju vie od polovice udjela jedno u drugome. (5) Drutva povezana poduzetnikim ugovorima. Ovaj tip povezivanja nije utemeljen na kapitalu, ali se ugovorima mogu utvrditi svi poslovi voenja te neki drugi odnosi tipini za vladajue i ovisno drutvo, ukljuujui i prijenos dobiti. U literaturi se susreu i drugi tipovi povezivanja koji su vie tipini za anglosaksonsku poduzetniku praksu. Tako na primjer Novak i Sikavica (1992; 333) pojanjavaju ove oblike integracije poduzea: kartel koncern trust konzorcij pul holding.

Budui da je pojam koncerna usvojen u hrvatskoj praksi, koja se i u drugim dijelovima vie oslanja na njemako-austrijsko iskustvo, potrebno je detaljnije opisati druge oblike tzv. monopolnog povezivanja kapitala. Kartel ine pravno i gospodarski samostalna poduzea iste djelatnosti koja se udruuju s ciljem prevladavanja meusobne konkurencije tako da ugovorima ureuju pitanja cijena, geografske rasprostranjenosti svojih aktivnosti ili kvota u proizvodnji nekih vanih proizvoda (nafta). Trust je takvo povezivanje poduzea iste gospodarske djelatnosti u kojem lanovi gube i pravnu i gospodarsku samostalnost, zadravaju samo proizvodno-tehniku neovisnost, a dobivaju jedinstveno poslovno voenje. Budui da stvaranje trusta dovodi do nestanka konkurencije i uspostavljanja monopola, antitrustovsko zakonodavstvo je vrlo razvijeno sa svrhom zatite slobodnog trinog natjecanja. Konzorcij je udruivanje proizvodnih poduzea i financijskih ustanova (banaka) s ciljem zajednikog financiranja nekog odreenog, obino vrlo skupog i dugotrajnog, projekta (izgradnja auto-ceste, irigacijski sustavi i sl.). Ugovorom povezane lanice konzorcija djeluju na izvoenju projekta temeljem drugog ugovora koji je, obino nakon meunarodne drabe, sklopljen izmeu konzorcija, kao pravne osobe, i naruitelja (najee je to neka drava ili lokalna teritorijalna zajednica). Pul je privremeni oblik udruivanja potpuno samostalnih pravnih subjekata koji je slian kartelu po tome to se lanice obvezuju potovati odreene okvire (cijene, proizvodne kvote i sl) utvrene u zajednikom interesu. Holding je takvo povezivanje temeljem kapitala u kojem jedna tvrtka obavlja poslove voenja za druge tvrtke (jednu ili vie njih) u kojima ima vie od 50% vlasnitva ili dri tzv. kontrolni paket dionica koji omoguuje dominantan utjecaj na skuptini. Holding je samostalan pravni subjekt koji ne obavlja nikakve druge poslove osim poslova upravljanja i voenja (ne bavi se proizvodnjom), a po svemu drugome vrlo je slian drutvu koncerna ili ovisnom i vladajuem drutvu.

141

Povezivanje trgovakih drutava omoguuje njihovu veu uinkovitost i postizanje ciljeva koje samostalna drutva ne bi mogla postii. Za vlasnike tvrtki koje obavljaju diverzificirane poslove, upravljanje razliitim djelatnostima, bit e lake ako su uspostavljeni samostalni oblici ustroja nad kojima postoji dominantan upravljaki utjecaj. Prouavanje povezanih drutava pokazuje da su za poslovni uspjeh podjednako vani formalno-pravni kao i gospodarski imbenici planiranja i voenja poduzetnikih oblika ustroja.

142

Praktian primjer: _____________________________________________________________________

ELEMENTI ZA PRIJEDLOG MAKROORGANIZACIJE KONCERNA X d.d. 1. Projektni zadatak Temeljem ire postavljenog projektnog zadatka, uprava dionikog drutva X odredila je da se u specifinom podruju definiranja makro organizacije potuju ova naela: dioniko drutvo djelovat e kao koncern, ovisna drutva bit ce drutva s ogranienom odgovornou: X Kabelski setovi d.o.o. X Prehrambeni proizvodi d.o.o. X Trgovina d.o.o. X Sped d.o.o. X Lukar d.o.o. X AC A.G. sva ovisna drutva formiraju se temeljem kapitala po zakonskom minimumu i daje im se na koritenje materijalna imovina kojom se u okviru svoje djelatnosti sada koriste, sva ostala financijska sredstva te prava i obveze ostat e na razini vladajueg drutva, financiranje redovitog poslovanja ovisnih drutava utvrdit e se posebnim postupkom, meusobni odnosi vladajueg drutva i ovisnih drutava uredit e se ugovorom, uz upravu dionikog drutva potrebito je uspostaviti vrst sustav kontrolinga, na razini vladajueg drutva, nakon reorganizacije, ne smije se poveati broj uposlenih djelatnika.

2. Pojam koncerna Prema definiciji, koncern ine dva ili vie poduzea koja su povezana zajednikim voenjem. U njemakom zakonodavstvu drutva koncerna su vrlo brojna, a jake tvrtke koje kao koncerni okupljaju po nekoliko stotina pridruenih poduzea, imaju i veliko gospodarsko znaenje. Koncern moe biti centraliziran ili decentraliziran, a u praksi nastaje tako da odreeno drutvo osniva nova drutva i na njih prenosi dio svoje imovine ili tako da drutvo preuzima od prijanjih vlasnika dionice ili udjele u ve postojeem drutvu. U anglosaksonskom zakonodavstvu takav odnos meusobne zavisnosti krovnog poduzea i zavisnih poduzea naziva se holding i najee u praksi oznaava labaviju organizacijsku formu. Opisana veza je rezultat vlasnikog odnosa, a jedina djelatnost krovnog poduzea jest upravljanje drugim poduzeima. Hrvatsko aktualno zakonodavstvo preuzelo je njemaki model tako da se temeljem odredbi u Zakonu o trgovakim drutvima, drutva meusobno povezuju u tzv. drutvo koncerna. Istim zakonom pretpostavlja se da svako vladajue i ovisno drutvo ine koncern. Sukladno ranije spomenutim elementima projektnog zadatka, X d.d. trebao bi djelovati kao centralizirani koncern. S obzirom da sadanje dioniko drutvo osniva drutva s ogranienom odgovornou i prenosi na njih dio svoje imovine, moe se utvrditi da e odnos izmeu drutava unutar koncerna biti odnos jednog vladajueg drutva i est ovisnih drutava. Koncern je prikladan kao organizacijski oblik za drutvo s diverzificiranom djelatnou, a u sluaju X-a svako od ovisnih drutava djelovat e kao samostalna pravna osoba, upravo po naelu njihove proizvodne ili poslovne konzistentnosti. Time e se stvoriti uvjeti za samostalan razvoj svake djelatnosti koje se meusobno toliko razlikuju da njihovo organizacijsko-tehniko ispreplitanje ne bi imalo nikakva opravdanja. Istovremeno, sauvat e se jedinstvo tvrtke i zatita vlasnikih interesa. 3. Pojam voenja u koncernu Prema iskustvima svjetske prakse u germanskim i anglosaksonskim zakonodavnim okrujima, bez obzira na ime koje se koristi, koncern moe nastati na nekoliko naina:

143

sklapanjem ugovora o zajednikom voenju meu ve postojeim drutvima, osnivanjem novog drutva za voenje, od strane postojeih drutava, osnivanjem nove, ovisne tvrtke od strane postojeeg drutva, preuzimanjem cijelih postojeih tvrtki ili njihovih dijelova od strane postojeeg drutva.

U svim definicijama i u svakom postupku nastanka, koncern je primarno odreen nainom voenja koje jedno drutvo provodi nad drugima. Pritom nije nuno da vladajue drutvo provodi sve aktivnosti u ime ovisnih drutava, dovoljno je da ono sredinjim planiranjem odluuje o glavnim funkcijama kao to su to kupnja, prodaja, financije i organiziranje. Ukoliko bi neku od tih funkcija ovisno poduzee obavljalo samostalno, na primjer da neovisno odluuje o svojim investicijama i izravno pregovara s bankama, moglo bi se dokazivati da ne postoji koncern. Upravo na nainu preuzimanja zajmova pokazuje se tipino djelovanje koncerna: u procesu financijskog planiranja donosi se odluka da itav koncern uzima zajmove i da se njihovo vraanje osigurava imovinom svih lanova koncerna. Njemaka sudska praksa podrazumijeva pod jedinstvenim voenjem stanje u kojem vie poduzea bude voeno po istoj skupini osoba i slui istom poduzetnikom interesu, kao to i pogoni djeluju u okviru istog organizacijsko-planskog postupka u jednom poduzeu. Ostvarivanje poduzetnikih ciljeva tumai se kao jedinstven proces u tri faze: planiranje - provoenje - kontrola. U postupku provoenja svih faza ovog jedinstvenog procesa mogue su dvije varijante. U uem smislu koncern postoji samo onda ako vladajue drutvo provodi sredinju politiku financiranja za sva ostala poduzea, a u irem smislu koncern postoji ako vladajue drutvo uz financije planira, i druge funkcije za ovisna poduzea: nabavu, prodaju, organiziranje, upravljanje ljudima. Novija njemaka praksa poznaje koncern kako je protumaeno u irem smislu. 4. Sredstva i naini jedinstvenog voenja Ugovori o osnivanju, preuzimanju ili o zajednikom voenju drutva su pravno-materijalne podloge jedinstvenog voenja. lanovi uprave vladajueg drutva, temeljem ugovora, daju upute, savjete i preporuke lanovima uprave ovisnih poduzea o provoenju zajednike politike (financija, nabave, prodaje, organizacije, kadrova). Postoje meutim i vre forme personalnog isprepletanja kad se lanovi uprave vladajueg drutva biraju za lanove nadzornih odbora u ovisnim drutvima. Isto tako, lanovi uprave vladajueg drutva mogu obnaati dunosti lanova uprave ovisnih drutava. Ovo je najvri oblik vertikalne povezanosti i hijerarhijskog utjecaja vladajueg drutva na ovisna drutva. Ako su lanovi uprave razliitih ovisnih drutava iste osobe, onda se naglaava horizontalna povezanost meu ovisnim drutvima, to je sluaj kod labavijih oblika povezivanja u odnosu spram vladajueg poduzea. 5. Ustroj koncerna Ovisno o stupnju centralizacije voenja, koncern moe imati brojne i razliite oblike ustroja. Razlika je u stupnju koncentracije i broju poslovnih funkcija koje su obuhvaene u vrhu koncerna. Ekstremi su dvije mogunosti: labava organizacijska forma decentraliziranog koncerna s potpuno samostalnim poduzeima kojima je vladajue drutvo samo koordinator jedne poslovne funkcije ili manjeg broja funkcija te vrsta personalno-organizacijska centralizacija u kojoj su sva postojea ovisna drutva slina pogonima ili drugim organizacijskim jedinicama, vladajuem drutvu i djeluju skoro kao jedinstveno poduzee.

Posebno je vano pitanje ustroja vladajueg drutva jer i tu postoje razliite mogunosti. lanovi uprave vladajueg drutva mogu preuzeti poslove samo koordinacije ili potpunog voenja (planiranja, provoenja, kontrole): pojedinih organizacijskih jedinica (tada je lan uprave vladajueg drutva odgovoran za sve poslovne funkcije nekog od ovisnih drutava) ili

144

pojedinih poslovnih funkcija (tada je lan uprave vladajueg drutva odgovoran za sve poslove jedne funkcije u svim ovisnim drutvima).

Kombinacija ovih dviju varijanti ostvaruje se primjenom matrine organizacije. Matrina organizacija ukljuuje mjestimina preklapanja funkcijskih i organizacijskih odgovornosti jer pojedini lanovi uprave vladajueg drutva, zadueni za pojedinu poslovnu funkciju, mogu doi u konfliktnu situaciju glede nekog pitanja s lanovima uprave ovisnog drutva koje inae samostalno obavlja sve poslovne funkcije i djeluje kao pravna osoba. U takvoj situaciji, menader zaduen za poslovnu funkciju, stavlja na glavu eir lana uprave vladajueg drutva i njegov hijerarhijski poloaj daje mu pravo donoenja konane odluke spram lana uprave ovisnog drutva. Ako bi istovremeno i lan uprave ovisnog drutva imao eir lana uprave vladajueg drutva tada bi mogao presuditi jedino predsjednik uprave. Ovo je glavni nedostatak matrine organizacije, no ona ima viestruke prednosti. Prije svega, matrina organizacija kombinira prednosti centraliziranog i decentraliziranog naina upravljanja. Ona omoguava neposredan utjecaj upravljakog vrha, putem pojedine poslovne funkcije, na relativno samostalnu organizacijsku jedinicu. U naelu, matrina organizacija odgovara slabije centraliziranim odnosima jer ostavlja dovoljno prostora za samostalnost organizacijskim jedinicama (ovisnim drutvima), no ona je ipak prikladna i za centralizirano upravljanje jer istovremeno omoguava da uprava vladajueg drutva vodi brigu o glavnim poslovnim funkcijama za sve lanove koncerna. Uvoenje matrine organizacije u koncern X d.d. pretpostavlja da postojee organizacijske jedinice djeluju kao samostalna trgovaka drutva, dok bi u vladajuem drutvu, lanovi uprave, preuzeli brigu o sljedeim poslovnim funkcijama: kvaliteta, kontroling, marketing, financije i obrada podataka. Razina ukljuenosti lana uprave u obavljanje pojedine funkcije ne bi bila identina za svaku funkciju jer bi strategijsko planiranje za pojedinu funkciju moglo prijei i u druge faze: ostvarivanje i nadzor, a u skladu s politikom voenja koncerna. Operativno provoenje svake pojedine poslovne funkcije bilo bi podrano postojeim slubama unutar ovisnih drutava. U ovoj kombinaciji koristi se prednost matrine organizacije (uprava vladajueg drutva ulazi u ovisno drutvo putem nadlenosti za pojedinu poslovnu funkciju), no slabost iste ove organizacije moe se iskazati kao konflikt na razini poslovne funkcije u ovisnom drutvu (nadlenosti organizacijskog menadera i funkcijskog menadera). Mogunost konflikta izbjegava se preciznim definiranjem redoslijeda odgovornosti i ovlatenja u postavljenoj hijerarhiji. Kao sredstvo ureenja odnosa moe posluiti organizacijski prirunik, menaderska uputa ili ugovor izmeu drutava.

145

Literatura:
1. Cingula, M., Grabovac, D., Mileti, N. (1998): Poduzetnitvo, kolska knjiga, Zagreb 2. Gorenc, V., red (1995): Zakon o trgovakim drutvima s komentarom, RRIF, Zagreb 3. Novak, M., Sikavica, P. (1992): Poslovna organizacija, Informator, Zagreb 4. Zakon o trgovakim drutvima, Narodne novine, br. 111/1993., Zagreb

146

Pitanja za ponavljanje (provjeru):

1. Kakva je razlika izmeu fizike i pravne osobe? to su to pravni propisi ? 2. Tko donosi pravne propise? 3. Gdje se obznanjuju pravni propisi? 4. to je to trgovaki registar? 5. Da li je za poduzetnika povoljnije otvoriti obrt ili vlastito poduzee? 6. to je to trgovac pojedinac? 7. Kad su u Hrvatskoj ponovo uvedena trgovaka drutva? 8. to su to drutva kapitala, a to su drutva osoba? 9. Koji je pravni oblik najsigurniji za poslovnog partneravjerovnika i zato? 10. Objasnite pojmove: tvrtka i djelatnost trgovakog drutva? 11. Jesu li sve trgovine trgovaka drutva i jesu li sva trgovaka drutva trgovine - pojasni! 12. to je to dionica, a to je to udjel? 13. Kakve vrste dionica poznaje? 14. Kako se osniva dioniko drutvo? 15. Koje organe trgovakih drutava poznaje? 16. to je to uprava? 17. to u trgovakim drutvima radi skuptina? 18. Objasni prednosti javnog trgovakog drutva! 19. Kako se zovu lanovi komanditnog drutva i kakva je meu njima razlika? 20. Navedi povezana drutva po hrvatskom zakonodavstvu i povezana drutva u svjetskoj praksi! 21. U kojim oblicima povezivanja pojedina drutva zadravaju pravnu samostalnost? 22. U kojim oblicima povezivanja pojedina drutva zadravaju gospodarsku samostalnost?

147