Struktura znanstvenog lanka Uvod Svrha ovog rada je opisati koji su dijelovi znanstvenog lanka od ega se on sastoji zato

se on tako pie, te koja su pravila kojih se moramo pridravati prilikom pisanja istoga. Znanstvena i struna djela i rezultati znanstvenih istraivanja, osim u sluaju komercijalno financiranih i eksploatabilnih istraivanja kao i onih koji bi se mogli smatrati vanim za nacionalnu sigurnost, redovito se objavljuju u znanstvenim i ostalim publikacijama. Za rad koji je usmjeren uvoenju u znanost i znanstveni rad od vanosti je da sadri i kratku klasifikaciju znanstvenih i drugih publikacija kao mjesta izvora rezultata znanstvenih istraivanja mnogih znanstvenika. Za neka znanstvena podruja i polja publikacije su moda i najvaniji izvor informacija koje su predmet obrade nekom od metoda znanstvenog istraivanja. (Stipe Belak, 2005, str. 100) Podjela publikacija: primarne sekundarne tercijarne periodine knjige (Stipe Belak, 2005, str. 100) Primarne publikacije su: knjige, asopisi, novine, znanstveni i tehniki izvjetaji, magistarski radovi, doktorske disertacije i serijske i druge publikacije. Sadre rezultate znanstvenih istraivanja i znanstvene opise. Primarne publikacije sadre nove, izvorne znanstvene spoznaje ili nova tumaenja poznatih spoznaja, stavova, injenica ili ideja. (Stipe Belak, 2005, str. 100) Znanstveni lanak spada u grupu publikacija skupa sa ostalim znanstvenim radovima te se kao takav na njega odnose i ista pravila prilikom pisanja.

Struni lanak (e: professional paper) je struno djelo u kojemu se iznose korisne informacije i spoznaje do kojih se, u pravilu, dolo razvojnim istraivanjem, a ne fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima.( Stipe Belak, 2005, str. 109)

Dijelovi znanstvenog lanka Svaki znanstveni rad ima dijelove, cjeline rada u koje je organiziran. Od navedenih dijelova neki su zastupljeni u svim znanstvenim radovima, a neke nalazimo u radovima, ali ne predstavljaju obvezne dijelove. U znanstvenim radovima nalazimo slijedee dijelove: - Naslov - Abstrakt (Saetak) - Kljune rijei - Uvod - Materijal i metode - Rezultati - Diskusija - Zakljuak ili znanstveni doprinos - Zahvale - Literatura - Biljeka o autoru (autorima) (Stipe Belak, 2005, str. 127) Bilo kakav rad da bi se mogao kategorizirati kao znanstveni mora sadravati sve ove nabrojane dijelove te mora u sebi sadravati nekakav znanstveni doprinos. Dijelove Zahvale, Znanstveni doprinos i Biljeke o autorima ne nalazimo u svim radovima, a u radovima iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti moemo nai radove u kojima su dijelovi Materijal i metode, Rezultati i Diskusija integrirani u jednom dijelu pod razliitim nazivima ili ak bez naziva. Obino, u radovima iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti, pojedini dijelovi rada su naslovljeni opisom dijela sadraja a ne opisom funkcije dijela rada. (Stipe Belak, 2005, str. 127) Redoslijed pisanja rada

Svaka osoba ima svoj vlastiti stil i nain ivota organizacije pa tako i funkcioniranja u cjelini kao osobe, isto tako svatko e krenuti pisati svoj rad od dijela koji je njemu u tome trenutku najzanimljiviji ili mu se ini da je dovoljno ovladao materijom te razradio koncept kako bi to trebalo izgledati na papiru. Meni je osobno kada kreem jedno od prvih stvari razraditi nekakav idejni koncept kako bi rad trebao izgledati i od kojih bi se poglavlja trebao sastojati, zatim kreem od poglavlja za koja sam trenutano u tome trenutku najspremnije. U velikoj veini sluajeva uvodni dio volim pisati poslije svega pa nekada ak i poslije zakljuka jednostavno zbog lakoe i svladavanja sve materije kvalitetan i dobar uvod e biti bolje napisan na kraju kada i zakljuak jer su to dvije cjeline koje otvaraju i zatvaraju rad te mu daju glavu i rep. Saetak je dio rada koji e svima biti najlake pisati na kraju jer tada kada smo napisali sva poglavlja znanstvenog rada moemo saeti kljune stvari ciljeve i pojmove. Za literatu koja se koristi u lanku i koja se na posljetku navodi na kraju lanka jedan od najbolji naina je da se pie paralelno dok se pie sam lanak. Na taj nain imamo pregledan popis referenci, a na kraju ga je lake modificirati i doraditi ako smo paralelno dodavali reference na popis kako smo koristili pojedinu referencu. Izmeu svega ovoga dolaze materijali te metode , to su dijelovi s kojima e se nastaviti pisati lanak, a nameu se sami dalje kao logian slijed istoga. Sljedei dio koji se nastavlja na prethodno navedene dijelove je dio u kojemu se izlau rezultati koji su dobiveni istraivanjem, te na kraju dolazimo do diskusije u koja je za autora najkreativniji dio lanka ili nekakvoga znanstvenog rada jer tu autor lanka stavlja svoje rezultate dobivene u svome istraivanju u kontekst novih saznanja u znanosti u odreenom podruju kojim se lanak bavi. Naslov rada Naslov je vaan dio rada, puno vaniji nego to se to na prvi pogled moe pomisliti. Naslov je indikativan za rad, pogaa bit rada, sugerira sadraj rada, a ponekad ak i otkriva najvanije otkrie ili znanstveni doprinos koje rad donosi. Naslov je vaan jer brojni servisi za znanstvene informacije ponajvie ovise o naslovu i koriste ga za svoje potrebe. (Stipe Belak, 2005, str. 128) Vrlo kondenzirana verzija saetka - nije ga lako napisati, ne skrativi skup pojmova potrebnih da tono opiu sadraj lanka Dvije vrste naslova:

Indikativni - ne govori o odgovoru, nego o podruju Informativni - prenosi poruku lanka (Zoran oga, 2010) Naslov znanstvenog lanka treba biti: Specifian - takav da opisuje cijeli lanak Jedinstven - takav da ne postoji lanak s jednakim naslovom Ispravne duljine - takav da nije dulji od dva retka u predloku. (Iva Boji, 2011) Naslov treba biti organiziran oko vanih rijei (kljunih rijei). Iz naslova treba izbaciti sve nepotrebne rijei koje nita posebno ne znae. (Stipe Belak, 2005, str. 128) Naslov je ono to e itatelja privui za itanje odreenog lanka ono to e ga zaintrigirati da se ode i korak dalje da proita saetak ili da se odmah baci na itanje, tako da naslov ima veliku vanost i potrebno je voditi brigu kada se definira naslov lanka. Vanost naslova lanka bitna je i zbog pretraivanja u bazama gdje se radovi pretrauju po naslovima te je vano da naslov bude dobar kako bi davao relevantne rezultate priliko pretraivanja po naslovima lanaka. Saetak (Abstract) znanstvenog lanka Saetak je kratak odlomak teksta koji mora sadravati sljedee: koje je podruje istraivanja i zato je to podruje vano za istraiti (the why of the topic) koji se problem u tom podruju rjeava (the why of your study) na koji se nain problem rjeava (key details of how) kako se prikazano rjeenje moe primijeniti/unaprijediti podruju istraivanja (what for). (Iva Boji, 2011) Saetak je kratko poglavlje (veina asopisa definira njegovu duinu, ograniavajui je na 250 rijei ili manje). Dakle, kao to mu samo ime kae saetak treba biti saet, koncizan prikaz rada koji u glavnim crtama govori o tome to se istraivalo i to se dobilo. Saetak sumira glavne elemente rada: svrhu zato je istraivanje raeno, metode koje su koritene, glavne rezultate koji su dobiveni te zakljuke koji iz rezultata proizlaze. Dakle, saetak itatelju prua dobru, ali ne sasvim detaljnu informaciju o rezultatima rada. Jedan od dobrih pristupa u pisanju saetka je taj da se na jedan papir izvuku sve vane toke koje donosi svako poglavlje. Od tako izvuenih reenica se moe sloiti dobar saetak. Saetak je najbolje napisati na kraju

kada je rad dovren. Dobar saetak mora initi cjelinu koja stoji sama za sebe i koja je itatelju razumljiva bez uvida u cijeli rad. Saetak je vaan iz istih razloga zbog kojih je vaan naslov rada, jer je saetak, pored naslova, ono to znanstvenici prvo pogledaju kada pregledavaju literaturu. (Stipe Belak, 2005, str. 129) Saetak mora sadravati podatke o svrsi i cilju istraivanja, materijalu i metodama, rezultatima i zakljucima, Uz hrvatski jezik obino i jedan svjetski jezik (najee engleski) (Diana imi, 2011) U saetku upuuje se na temu lanka, iznosimo teorijska i praktina polazita za nau temu, glavne teze i zakljuak. Kljune rijei znanstvenog lanka Veliki broj znanstvenih asopisa trai da se iza saetka navede nekoliko najvanijih rijei koje se odnose na rad (kljune rijei). Te rijei ulaze u razliite indekse i pretraivae literature i olakavaju traenje potrebne literature. Kod izbora kljunih rijei potrebno je redoslijed navoda usmjeriti od irih pojmova prema uim. Time se osigurava razliitim trailicama da sigurnije zahvate rad u navodima, a posebno koritenjem Interneta. (Stipe Belak, 2005, str. 129) Kljune rijei se ne moraju nalaziti u lanku (ako je to tako definirano predlokom (template) u kojem se lanak pie). Kljunim rijeima (obino ne vie od 5 rijei) trebalo bi pokriti najvanije teme lanka: od podruja istraivanja do metoda i rezultata. Izbjegavati rijei i pojmove koji se ve nalaze u naslovu lanka (da se nepotrebno ne ponavljaju). (Iva Boji, 2011) Kljune rijei su rijei koje su glavni predmet rasprave, te su one referentne za temu koja se obrauje. Uvod znanstvenog lanka Uvod stavlja rad u iti kontekst (prua background informacije o problematici koju rad tretira; to se do sada o tom problemu istraivalo i to se doznalo). Uvod takoer definira i one aspekte problema koji su malo ili nedovoljno poznati. U uvodu autor vrlo jasno treba iznijeti

svrhu i glavne ciljeve rada. Uvod takoer slui autoru da iznese svoju hipotezu i prognozu. U pravilu, uvod je relativno kratko poglavlje koje se sastoji od nekoliko stavaka. U uvodu treba jasno iznijeti svrhu istraivanja (zato je tema istraivanja uope odabrana, odnosno, zato je uope lanak napisan) te glavne ciljeve koje se eli postii (koje nove znanstvene informacije rad daje). Vrlo esto zadnja reenica uvoda daje svrhu rada i poinje: Svrha ovog rada je... (Stipe Belak, 2005, str. 130) Vrlo je vaan dio teksta (ali se relativno malo ita) ni predug, ni prekratak. etiri pravila: - zato je istraivanje zapoeto - ne objanjavati ono to se nae u svakom udbeniku - ne objanjavati pojmove iz naslova - jasno odrediti pitanje na koje se pokuava odgovoriti (Zoran oga, 2010) - ne diskutirati rezultate/doprinose (samo ih pobrojati) - ne specificirati detalje o koritenim programskim tehnologijama, algoritmima, modelu (samo ih spomenuti) - ne donositi zakljuke. (Iva Boji, 2011) U uvodu lociramo temu u vremenu i prostoru, te iznosimo elemente kako smo doli do te teme i zato nam je ta tema zanimljiva zbog ega je obraujemo. Materijali i metode znanstvenog lanka U ovom poglavlju autor detaljno opisuje kako je napravio ono to je napravio (ali ne i zato je to napravio i to je dobio). Ovo poglavlje sadri vrlo detaljne podatke o tome kada i gdje je neto raeno, koje su metode koritene (detaljan opis metoda velika je pomo drugim znanstvenicima), koji instrumenti, kako je eksperiment dizajniran itd. Na temelju tih informacija svatko mora biti u mogunosti to ponoviti na, u detalje, isti nain. Ipak, treba izbjegavati opisivanje stvari koje su itatelju oite. Stil pisanja ne smije biti instruktivan. Preporua se pisati u pasivu. Materijali daju: - Potpune taksonomske informacije; - Ako su predmet istraivanja ljudi, potrebno je navesti dob, spol i druge podatke; - Znaajke bitne za istraivanje;

- Opis aparata, instrumenata, alata i druge opreme; - Sastav, receptura i proizvoaa kemijskih spojeva, pomonih materijala i ureaja. Pod metodama podrazumijevamo slijedee informacije: - Detaljan opis eksperimentalne procedure (dizajn eksperimenta, kako su izvrena mjerenja, to je bila kontrola itd.); - Mjesto i vrijeme istraivanja (poeljno je priloiti geografske karte, mape ili fotografije); - Statistike metode koje su koritene u obradi rezultata. Uobiajene statistike metode se ne moraju objanjavati, ali ukoliko se koriste neke specifine, manje uobiajene, metode tada ih je potrebno ukratko objasniti. (Stipe Belak, 2005, str. 131)

Rezultati znanstvenog lanka Osnovna svrha poglavlja Rezultati je prikazati itatelju to je dobiveno tijekom istraivanja. Autori ne trebaju ovdje diskutirati dobivene rezultate, dakle, ne daju se odgovori na pitanje zato (to je uzrok dobivenih rezultata). Poeljno je da se dobiveni rezultati prikau i grafiki jer to olakava njihovo razumijevanje (graf je rjeitiji i izraajniji od teksta). Da bi se rezultati jasno iznijeli potrebno je da poglavlje Rezultati bude dobro organizirano. Podatke treba iznositi loginim redoslijedom. U iznoenju rezultata se preporua koritenje prolog vremena. Ukoliko je ovo poglavlje jako veliko i ukljuuje puno razliitih cjelina, preporua se njegova podjela na vie podcjelina jer to olakava praenje izloenih rezultata. (Stipe Belak, 2005, str. 132) Rezultati predstavljaju sumaran prikaz onoga istraivanja to smo provodili te to je ono dalo kao krajnji rezultat. Rezultati prikazuju nove nalaze provedenog istraivanja razliiti su oblici, ali svima je zajedniko da slijede logiku istraivanja, to uinkovitije objasniti, ukljuujui i statistiku analizu. (Zoran oga, 2010) Rezultati trebaju usporediti va novi pristup (metodu) s neim postojeim te pokazati neki napredak (poboljanje). (Iva Boji, 2011)

Diskusija - rasprava znanstvenog lanka Diskusija je poglavlje u kojemu se interpretiraju i komentiraju dobiveni rezultati. Ovo je poglavlje u kojemu autori izlau to oni sami misle o znaenju njihovih rezultata. Diskusija je mjesto gdje autori komentiraju rezultate drugih autora. Jesu li dobiveni rezultati konzistentni s rezultatima drugih autora, ili zato se njihovi rezultati razlikuju od rezultata koje su dobili neki drugi autori koji su radili slina istraivanja. Takoer diskutiraju u kojoj su mjeri koritene metode utjecale na rezultate te da li bi neke druge metode dale drukije rezultate. Napokon, autori u diskusiji komentiraju kako se njihovi rezultati uklapaju u iri kontekst znanstvenih znanja. (Stipe Belak, 2005, str. 132) Bit diskusije jest kritiki osvrt na podatke opisane u rezultatima. Poinje odgovorom na pitanje s poetka lanka, vlastite podatke potkrijepiti drugim podacima (vlastitim prijanjim rezultatima ili rezultatima drugih autora) Prikazati i suprotne dokaze iz drugih studija i raspraviti mogue uzroke za te razlike. Moe zavriti na nekoliko naina (prijedlog novih studija ili zakljuak). (Zoran oga, 2010) Rasprava Zakljuak moe biti spojeno ili razdvojeno. U raspravi dolazi do odbacivanja ili prihvaanja hipoteze (Diana imi, 2011) Diskusija je obino onaj najlaki dio u kojem se autor prikazuje glavne rezultate svoga rada, u njoj treba itatelju skrenuti panju na rezultate do kojih je doao te na vezu svojih istraivanja sa drugim slinim ili istim istraivanjima. Zakljuak znanstvenog lanka Zakljuci nisu obavezno poglavlje u svim asopisima i esto je preputeno autoru na volju hoe li zakljuke iznijeti u zasebnom poglavlju. Glavni se zakljuci rada vrlo esto iznose u poglavlju Diskusija, tako da nema posebne potrebe za poglavljem Zakljuci. (Stipe Belak, 2005, str. 134) Zakljuak ne smije ponavljati reenice iz saetka ili uvoda, no trebalo bi se jo jednom ukazati na to koji se je problem u lanku opisivao te to je na kraju zakljueno. Uz zakljuak se obino vee i budui rad (futurework) koji bi trebao prikazati koji se jo

nerijeeni problemi planiraju istraiti u buduem radu (tj. napisati u sljedeim lancima). (Iva Boji, 2011) U zakljuku rezimiramo zakljuujemo kljune elemente iz lanka te iznosimo pitanja na koja nismo uspjeli odgovoriti za naa daljnja razmiljanja i istraivanja. U zakljucima saeto i jasno napisano predstavljamo zakljuke naih istraivanja. Potrebno je naglasiti vanost rezultata koje smo dobili i vanost metoda koje su koritene. Zahvale znanstvenog lanka Ovo se poglavlje najee stavlja izmeu Diskusije (ili Zakljuaka ako ih ima) i Literature. U ovom se poglavlju autori zahvaljuju svima onima koji su im na bilo koji nain pomogli bilo tijekom njihovih istraivanja, bilo tijekom pisanja rada. Znanstvena etika nalae da se nikome ne zahvaljuje prije nego to ga se konzultira i prije nego to se za to dobije odobrenje. (Stipe Belak, 2005, str. 135) Kada je lanak napisan unutar nekog projekta, tada se u zahvali navodi koji je to projekt. (Iva Boji, 2011) U zahvali se jo navodi ako je projekt financiran od strane nekoga navodi se izvor financiranja kako bi bili transparentni prema drugima, a opet se zahvalili financijerima naeg projekta. Literatura znanstvenog lanka Ovo poglavlje predstavlja popis svih referenci (citata) navedenih (citiranih) u tekstu. Svi citati u tekstu moraju biti navedeni u Literaturi (popisu na kraju rada) i obrnuto, svi citati iz popisa moraju biti citirani u tekstu. Reference se u Literaturi mogu navesti abecednim redom (prema prezimenu prvog autora), ili se pak mogu navesti prema redoslijedu citiranja u tekstu (u ovom se sluaju citati numeriraju rednim brojevima). Poglavlje Literatura se sastoji iskljuivo od referenci citiranih u tekstu. pravilu, svaki znanstveni asopis ima svoja uputstva za pisanje referenci u Literaturi, ali bez obzira na redoslijed i nain pisanja u asopisima referenca mora sadravati slijedee elemente: - Prezimena i inicijali autora - Godina publiciranja rada - Naslov rada - Ime asopisa (puno ime ili slubena kratica) - Volumen i broj (broj nije uvijek obavezan)

- Stranice (Stipe Belak, 2005, str. 135) Stilovi navoenja referenci se meusobno razlikuju te je toan stil propisan predlokom lanka. Dodatno, razliite vrste lanaka (npr. s konferencija i iz asopisa) se razliito navode. (Iva Boji, 2011) Zakljuak Pisanje znanstvenog lanka dobro je definirano i utvreno svim njegovim pravilima koja nas vode od poetka pisanja lanka pa do samoga kraja pisanja lanka. Jedina sloboda ako se to tako moe nazvati je to razliiti asopis portali ili web baze e imati svoje posebne zahtjeve koji e u malome djelu utjecati na izgled samoga lanka. Veina tih stvari odnosi se na zakljuak gdje se nalazi sam ili je uklopljen u diskusiju, te oko navoenja literature i citiranja za koje postoji nekoliko naina i metoda, a svaki asopis voli koristiti odreenu metodu. Literatura 1. Belak S. (2005) Uvod u znanost. Zagreb: Visoka kola za turistiki menadment u ibeniku 2. Iva Boji, 2011 ppt prezentacija posjeno: 5.11.2011 http://www.ieee.hr/_download/repository/Pisanje_znanstvenog_rada%5B1%5D.pdf 3. Zoran oga, 2010 ppt prezentacija posjeno: 5.11.2011 http://neuron.mefst.hr/docs/katedre/neuroznanost/Osnove_djelo_2010.pdf 4. Diana imi, 2011 ppt prezentacija posjeeno 5.11.2011 http://elf.foi.hr/mod/resource/view.php?id=18295