Elementarna matematika 1

Uvod

2007/2008

Elementarna matematika 1

Literatura
B. Pavkovi , D. Veljan, Elementarna c matematika 1, kolska knjiga, Zagreb, 2004. B. Pavkovi , B. Daki , Polinomi, kolska c c knjiga, Zagreb, 1991. S. Kurepa, Uvod u matematiku, Tehni ka c knjiga, Zagreb, 1984.

Elementarna matematika 1

Literatura

S. Mardei , Matemati ka analiza, 1. dio, c c kolska knjiga, Zagreb, 1979. S. Lipschitz, Schaums Outline of theory of Set Theory and Related Topics, McGraw-Hill, New York, 1998.

Elementarna matematika 1

Sadraj kolegija
Uvod Osnove logike sudova Predikati i kvantikatori Oblici matemati kog miljenja c Skupovi Skupovi brojeva Relacije Funkcije
Elementarna matematika 1

Sadraj kolegija

Ekvipotentni skupovi Prsten polinoma u jednoj varijabli Racionalne funkcije Polinomi dviju i vie varijabli

Elementarna matematika 1

Kratki pregled povijesti matematike

.Znam i dr., Pogled u povijest matematike, Tehni ka knjiga, Zagreb, c 1989.

Elementarna matematika 1

Etimologija
(mathematike tekhne) = matemati ka vjetina, c znanost (lat. ars methematica). Prema pridjevu (mathematikos) = nau eno, predmet c u enja. c A pridjev pak dolazi od rije i c (mathema) = u enje, znanost. c
Elementarna matematika 1

Etimologija
Ve je u klasi no gr ko doba ta rije c c c c dobila (vie-manje) dananje zna enje. c Moderna rije dolazi od latinske c mnoine mathematica bazirane na gr koj rije i u zna enju c c c "sve stvari matemati ke" (Aristotel). c

Elementarna matematika 1

Staroegipatska i starobabilonska matematika

Sa uvane glinene plo ice i egipatski c c papirusi koje sadre geometrijske probleme i neke formule Moskovski papirus (oko 1850. g. Pr. Kr.) Rhindov papirus (oko 1650. g.pr. Kr.) Sumerani su otkrili pozicioni brojevni sustav. Osnova sustava je broj 60.

Elementarna matematika 1

Starogr ka matematika c
Tales s otoka Mileta (od 625. do 548. g. pr. Kr.) Poznati su njegovi pou ci o c omjerima, kutu nad promjerom, jednakost kutova u jednakokra nom c trokutu Pitagora s otoka Samosa (6. st. pr. Kr.) Pitagorin pou ak c
Elementarna matematika 1

Starogr ka matematika c
Euklid (od 330. do 275.g. pr. Kr.) cuven po svom djelu ELEMENTI (13 knjiga). Eulidova geometrija je bila jedina do 17 stolje a c Arhimed (od. 287. do 212.g pr. Kr.) Eratosten iz Cyrene Zenon
Elementarna matematika 1

Starogr ka matematika c
Aristrah iz Samosa Nikomeda Diofant iz Aleksandrije Napisao djelo Arithmetica, u kojem se bavi jednadbama koje dozvoljavaju samo racionalna rjeenja.

Elementarna matematika 1

Starogr ka matematika c
Heron iz Aleksandrije Napisao djelo Metrica u kojem su formule za ra unanje povrina i c volumena.

Elementarna matematika 1

Starogr ka matematika c
Stari Grci pokuavaju svaki pou ak c dokazati strogo logi kim putem. c Klasi ni problemi: c Problem udvostru enja kocke c Problem kvadrature kruga Problem trisekcije kuta

Elementarna matematika 1

Starokineska matematika
Sa uvan rad Matematika u devet c knjiga Obradena dostignu a iz 1. tisu . c c pr.Kr. Prou avaju se sustavi jednadbi c Problemi o pravokutnim trokutima koje je mogu e rijeiti koritenjem c Pitagorinog pou ka c
Elementarna matematika 1

Staroindijska matematika
Pozicijski decimalni sustav Postojanje nule Znanja iz algebre, trigonometrije, planimetrije i stereometrije Arjabhata (peto stolje e) c Brahmagupta (sedmo stolje e) c

Elementarna matematika 1

Arapska matematika
Preko panjolske prenose u Europu staroindijsku i starogr ku c matematiku Znamenke od nula do devet Indijski pozicijski na in pisanja c brojeva

Elementarna matematika 1

Srednjovjekovna matematika
Usvajaju se znanja koja su nam ostavili stari Grci. U 12. stolje u prevode se gr ki i arapski c c tekstovi na latinski jezik. Ne previe sjajno doba za matematiku (kao ni za ostale znanosti).

Elementarna matematika 1

Novovjeka matematika
Matematika se intenzivno razvija. Viete, Cardano, Pascal, Descartes, Fermat, Lagrange Newton, Leibniz, Euler, Gauss Cauchy, Riemann Galois (1811-1832), Abel (1802-1829)

Elementarna matematika 1

Moderna matematika
Obuhva a razdoblje kraja 19. i 20 st. i c jo uvijek traje. Matemati ke teorije c zasnivaju se aksiomatski. Dokazi su strogi i precizni. Sva matemati ka c znanja iz prethodnih razdoblja, zastupljena su i u modernoj matematici. Mnoge klasi ne teorije su dalekoseno c generalizirane.
Elementarna matematika 1

Moderna matematika
Dananja matematika prua i prirodni okvir za prou avanje mnogih problema c u teorijskoj zici (npr. konformne teorije polja i teorije struna), ekonomiji, biologiji, itd.

Elementarna matematika 1

Vaniji matemati ari c

Cantor (1845.-1918) Hilbert (1862.-1943.) Poincar (1854-1912) Gdel (1906-1978) von Neumann (1903-1978) Ramanujan (1887-1920)

Elementarna matematika 1

Vaniji matemati ari c

Banach Gelfand Kolmogorov Connes Serre najmlada generacija: Wiles, Perelman

Elementarna matematika 1

Matemati ke discipline c
Algebra Teorija vjerojatnosti Teorija grupa Logika Kompleksna analiza Teorija skupova Topologija Diskretna matematika
Elementarna matematika 1

Matemati ke discipline c
Teorija brojeva Parcijalne diferencijalne jednadbe Funkcionalna analiza Teorija operatora Geometrija Matemati ka zika c i dr.

Elementarna matematika 1

 Casopisi & nagrade

Svako novo znanstvena dostignu e iz c matemati kih disciplina objavljuje se u c znanstvenim casopisima (npr. Inventiones Mathematicae, Journal of Operator Theory, Acta Mathematica, ...)

Elementarna matematika 1

 Casopisi & nagrade

Kratki prikaz svih znanstvenih matemati kih clanaka dostupan u c publikacijama poput Mathematical Reviews i Zentralblatt fur Mathematik Za najzna ajnija dostignu a dodjeljuju c c se Abelova i Fieldsova nagrada

Elementarna matematika 1