PREGLED SEKTORA KOMUNIKACIJA U

HARMONIZACIJA SA EU STANDARDIMA I

ULOGA REGULATORNE AGENCIJE ZA

BOSNI I HERCEGOVINI

KOMUNIKACIJE

CARDS Projekat saradnje BA06IB-TR01-TL Podrka nezavisno sti i ojaavanj e Regulator ne agencije za komunika cije (RAK) Bosne i Hercegov ine (BiH)

Sadraj
Predgovor:..................................................................................................................................ii Poglavlje 1. Koraci koje BiH pravi prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) .....................................................................................................................................................5
1.1. NAPREDAK BOSNE I HERCEGOVINE PREMA SSP-U .....................................................................................5 15.1. LICENCIRANJE, DODJELA SPEKTRA I BROJEVA ............................................................................................9 15.2. ODREIVANJE OPERATORA ZNAAJNE TRINE SNAGE ..............................................................................11 15.3. PRISTUP I INTERKONEKCIJA ..................................................................................................................12 15.4. REBALANS TARIFA I REGULACIJA CJENOVNE POLITIKE ...............................................................................15 15.5. PRENOSIVOST TELEFONSKOG BROJA........................................................................................................18 15.6. UNIVERZALNA USLUGA .......................................................................................................................18 15.7. MOBILNE USLUGE ..............................................................................................................................20
Nacionalni roaming......................................................................................................................................22 Tarife...........................................................................................................................................................23 Cijene roaminga.......................................................................................................................................26 Usluge..........................................................................................................................................................27 MVNO regulacja..........................................................................................................................................27 3G................................................................................................................................................................27

Poglavlje 16. Zakljuci.............................................................................................................29

16.1. PROCES PRIVATIZACIJE.........................................................................................................................29 16.2. REGULACIJA KONKURENTNOG TRITA....................................................................................................31
Dodatak 1 Licencirane TV stanice............................................................................................................34 Dodatak 2 TV stanice raspored kanala ...................................................................................................35 Dodatak 3 - Radio stanice............................................................................................................................37 Dodatak 4 - Radio kanali dostupni u optinama i pokrivenost ...................................................................39

Predgovor:
Ovaj izvjetaj rezultat je opsenog istraivanja zajedniki provedenog od strane italijanskog regulatora AGCOM-a i Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) u okviru Projekta saradnje BA06-IB-TR-01-TL Podrka nezavisnosti i ojaavanju Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (BiH) koji finansira evropski Projekat pomoi za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju (CARDS). CARDS program usvojeno je pravilom Vijea (EK) br. 2666/2000 5. decembra 2000. godine. Njegov iri cilj je podrati uestvovanje zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, ukljuujui i Kosovo, Crna Goa i biva jugoslovenska Republika Makedonija) u Procesu stabilizacije i pridruivanja. Projekat saradnje BA06-IB-TR-01-TL, zapoet u martu 2007. godine, oslanja se na opseniji projekat BA 02.01/02.01 koje provode iste institucije, a namjera je podrati RAK u reformi bh. sektora audio-vizulenih i elektronskih komunikacija u vremenu u kojem digitalizacija i procesi konvergencije u potpunosti transformiraju sektor komunikacija, nameui prodor inovativnih usluga, razvoja novih poslovnih modela i tendencije prema vertikalnooj i horizontalnoj integraciji, ime se javljanju novi izazovi za dravne regulatore. Cilj ovog rada je da svakom njegovom itaocu ponudi objektivnu i nezavisnu analizu glavnih pitanja u sektoru komunikacija Bosne i Hercegovine. Izvjetaj opisuje osnovne principe sektora komunikacija Evropske unije i Bosne i Hercegovine, a sadri i objanjenja kljune uloge Regulatorne agencije za komunikacije u bh. audio-vizuelnog i telekomunikacijskog trita. Pored toga, opisuje i zakonski okvir za sektore emitovanja i telekomunikacija, poredi ih sa zakonodavstvom i najboljim praksama zemalja lanica Evropske unije, te nudi pregled moguih buduih

ii

dogaanja, trendova i razvoja u tako specifinom trinom okruenju kao to je to sluaj u BiH. Za dodatne informacije o CARD Projektu saradnje BA06-IB-TR-01-TL ili BA 02.01/02.01, moete pisati na info@rak.ba ili info@agcom.it, ili posjetit stranice: www.rak.ba i www.agcom.it. Za opte informacije o CARDS projektima, posjetite http://ec.europa.eu/comm/enlargement/cards/index_en.htm

iii

DIO 1: Napredak BiH u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju

Poglavlje 1. Koraci koje BiH pravi prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (SSP)

1.1. Napredak Bosne i Hercegovine prema SSP-u Krajem devedesetih, pitanje evropskih integracija postalo je kljuno u politici meunarodne zajednice po pitanju zemalja zapadnog Balkana, ukljuujui i Bosnu i Hercegovinu. Nakon odreenog broja inicijalnih koraka u ispunjavanju politikih i ekonomskih uslova u cilju ostvarivanja bilateralnih odnosa sa Unijom, BiH je poela uivati u koristima sponatne trgovine, a od 1996. godine kvalifikovala se za pomo u sklopu programa PHARE, CARDS i OBNOVA. Od 1999., predstavljen je Proces za stabilizaciju i pridruivanje kao jedan od najznaajnijih pristupa u politici EU-a prema zapadnom Balkanu. Konani cilj ovog procesa, tj. mogue lanstvo, neto je emu treba stremiti svih pet zemalja regije (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija), dok se istovremeno odreuje set uslova u poljima demokracije i vladavine zakona, pitanjima manjina i ljudskih prava, ekonomije i politike, koja treba ispuniti kako bi se ove drave pridruile Uniji. Evropska unija 2000. godine izloila je takozvanu mapu puta koja je sadrala 18 uslova koje BiH treba ispuniti kako bi se izradila studija izvodljivosti, to je bio prvi bitan korak u procesu evropskih integracija. Proces je takoer ukljuivao provedbu razliitih odluka u podruju ljudskih prava, javnog emitovanja, javne administracije i trgovine. Dvije godine kasnije, Evropska komisija ustanovila je da postoji znaajan stepen ispunjavanja uslova iz mape puta, tako da je BiH zapoela sa radom na studiji izvodljivosti koju je Evropska komisija objavila 2003. godine. Studija je ukazala na 16 taaka/uslova koje je BiH trebala ispuniti kao bi se zapoeli pregovori sa Unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (SSP). Neki od uslova koja je Studija ukljuila odnosili su se na ustavne promjene, znaajnu reorganizaciju policije i reformu javnog

emitovanja s ciljem stvaranja jedinstvenog sistema javnog emitovanja sa upravljakom strukturom na dravnom nivou1. Bosni i Hercegovini je 2004. godine (tj. Regulatornoj agenciji za komunikacije, dravnom regulatoru sektora komunikacija) odobren prvi CARDS Projekat saradnje od strane Evropske komisije. Namjera CARDS-a je promocija saradnje izmeu institucija zemalja lanica i susjednih zemalja. U sluaju Projekta saradnje BA 02.01/02.01 "Podrka Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, angaovan je italijanski regulator AGCOM, s ciljem podrke nezavisnom regulatoru u BiH i zajednikom radu na usklaivanju zakonskog okvira u polju komunikacija u BiH sa acquis communautaire. Projekat je pokrenut u julu 2005. godine, a trajao je 14 mjeseci. U junu 2004. godine, Evropska komisija takoer je usvojila prvi Dokument o evropskom parterstvu sa BiH, koji sadri brojne kratkorone i srednjorone prioritete u svim aspektima ekonomije, drutva i politike u BiH. Partnerstvo je alat koriten u sluaju drugih zemalja lanica koje su se pridruile 2004. godine, a njegov cilj je priprema zemalja za integraciju u Evropsku uniju, tako da je sainjen prema potrebama BiH. Bh. vlasti odgovorne su za stvaranje vremenskih okvira i odreivanje naina na koji zemlja namjerava ispuniti prioritete iz ovog Dokumenta. Kako bi se osigurao efikasan i konstantan rad na veini sutinskih reformi, redovno se vre aktivnosti praenja napretka u reformama. U oktobru 2005. godine, BiH je primila zeleno svjetlo iz Brisela za poetak pregovora o SSP-u. Mjesec dana kasnije, u novembru 2005. godine, zapoeti su i zvanini pregovori. Proces se sastojao od nekoliko krugova tehnikih pregovora o razliitim politikim i ekonomskim razvojima, a konani tekst odobren je 2006. godine. Glavni elementi Sporazuma ukljuili su promociju slobodnog kretanja roba, efikasne institucionalizacije, stvaranje trine ekonomije, borba protiv kriminala i korupcije,
1

Studija izvodljivosti, taka 16: Evropska komisija identifikovala je sljedee prioritete za akciju u toku

2004. godine: []Javno emitovanje usvojiti zakon u skladu sa evropskim standardima i Dejtonskim mirovnim sporazumom, te preuzeti korake kako bi se osigurala dugorona odrivost finasijski i ureivaki neovisnog, jedinstvenog dravnog sistema javnog emitovanja u BiH, iji sadrani emiteri dijele zajedniku infrastrukturu

reforma visokog obrazovanja, demokracija, vladavina zakona, ljudska prava i poboljanja u infrastrukturi transporta. Meutim, kako bi parafirala SSP, Unija je odredila glavne uslove u vezi sa reformom policije, saradnjom sa Hakim tribunalom, reformom javne administracije i reformom javnog emitovanja, koji su morali biti ispunjeni. Reforme policije i servisa javnog emitovanja (obje su ve bile ukljuene u Studiji izvodljivosti 2003. godine) jo uvijek nisu ispunjene.

i su u tri kategorije: a) promocija otvorenog i konkurentnog trita za mree elektronskih komunikacija, usluge i sline kapacitete; b) razvoj unutarnjeg trita; c) promocija interesa graana Bosne i Hercegovine. Kako bi se postigli ovi ciljevi, utvreno je est glavnih smjerova aktivnosti: 1 o univerzalne usluge; 2 o stimuliranje razvoja sektora telekomunikacija; 3 o privatizacija sektora; 4 o liberalizacija fiksnih usluga; 5 o liberalizacija mobilnih usluga; 6 o regulatorna koordinacija. Od Regulatorne agencije za komunikacije zatraeno je da igra centralnu ulogu u razvoju Akcionog plana, a takoe je duna upraviti se na politike Vlade i predloiti mogue regulatorne promjene. Zakon o komunikacijama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon) daje opte odredbe za trite komunikacija. Prema Politici2, struktura Zakona se blisko oslanja na opte principe regulacije EU-a obzirom da smatra konkurenciju primarnim sredstvom u ispunjavanju svih ciljeva politike (lanovi 3 i 4). Posebne upute na otvoren pristup mrei (Open Network Provision, ONP) kao i na evropske direktive ili prakse, formalno se tiu nekoliko pitanja. Druge formalne upute odnose se na preporuke ITU-a (za tehnika pitanja). Zakon daje detalje o smjernicama utvrenima Politikom. Potvren je konvergentan pristup telekomunikacija i audiovizuelnog sektora; Zakon potvruje i odluku visokog predstavnika da osnuje regulatora, obzirom da takva odluka orjentisana ka budunosti trite elektronskih komunikacija smatra jedinstvenim. lanovi 36-44 Zakona daju detaljne propise kojima se omoguava potpuna operativnost Agencije, formalno uspostavljene 2001. godine.
2

Odluka o Politici kae da regulatorna djelatnost u BiH e biti u potpunosti usklaena sa odgovarajuim

rjeenjima Evropske unije.

Druga karakteristina osobina dravnog regulatornog modela je postupen prelazak ka privatizaciji. Stav 3 Politike pojanjava da se privatizacija ukupnih dravnih telekomunikacionih sredstava treba utvrditi u postepenom procesu koji bi zapoeo progresivnom liberalizacijom trita. Takav model, prema Politici, ima za cilj zatiti interese graana kako bi im se pruale drugorone i najkvalitetije usluge telekomunikacija. Zakon define regulatorne principe u pitanjima telekomunikacija i emitovanja (lanovi 3 i 4). Zakon takoe navodi i: opte odredbe za proces licenciranja (lanovi 5-11), obaveze u podruju univerzalnih usluga (lan 12), definiciju znaajne trine snage operatora i obaveza u vezi s tim (interkonekcija i pristup, kontrola maloprodajnih cijena, odredbe obraunavanja: lanovi 13-22), numeraciju i reim upravljanja frekvencijama (lanovi 23-32). Ovim odredbama Agencija se opunomouje u svim sekundarnim proposima, proces implementacije, nadgledanju, te izvrnim mjerama. Na kraju, RAK implementira pravila i odluke prema prvostepenim odredbama regulacije; veina vanih odluka se navodi u stavkama 3.1.-3.8. analize glavih regulatornih pitanja. 15.1. Licenciranje, dodjela spektra i brojeva lanovi 5-11 Zakona jasno odreuju reim dodjeljivanja dozvola. Pruanje svih telekomunikacionih usluga zahtijeva izdavanje dozvole, ukljuujui i usluge prenosa podataka putem Interneta (IP) za koje se predvia laki proces autorizacije nakon to trite u potpunosti bude liberalizovano.41 Prema Zakonu, dozvole ukljuuju i obaveze operatora po pitanju integriteta mree i kvaliteta usluga, pruanja informacija (imenik) i detaljnog izvjetavanja Agencije (lanovi 7 i 8). Specijalna izborna procedura, kojom se osigurava nediskriminatorni pristup i transparentnost, primjenjuje se u sluaju dodjeljivanja ogranienih resursa (frekvencija i numeracija). Naknade za dozvole se obino odreuju prema razliitim odlukama Agencije usvojenima od 2002. godine i nadalje, koje se odnose posebno na svaku kategoriju dozvole, a naknada za mrene operatore ovisi o pokrivenosti mree, dok je opta klasifikacija dozvola bazirana na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj pokrivenosti mree. Dozvole za dominantne operatore su sline i sve se zasnivaju na optim modelima koje odreuje RAK. Jo uvijek je dosta rano za procjenu efektivnosti postojeih propisa; iako je prvi stepen

regulacije iroko u skladu sa regulatornim parametrima i konzistentan potrebama konkurentnom tritu u razvoju (u smislu transparentnosti i nediskriminacije procedura, kao i vremenskog okvira procesa licenciranja), njegova efektivnost jo uvijek nije iskuena u praksi. Do sada, jedine dozvole izdate za pruanje usluga fiksne i mobilne telefonije dodijeljene su po automatizmu dominantnim operatorima i to kao dio prelaznog reima od prethodnih monopola. Niti jedan drugi alternativni operator nije podnio molbu za nove dozvole. Oekivanja su da e se ovo, gledano kratkorono, desiti onda kada interkonekcija bude u potpunosti operativna i konkurencija efektivno odriva. to se tie aktivnosti pruaoca Internet usluga, ini se da je slika dinaminija: do danas su izdate 44 dozvole. Slian komentar moe se odnositi i na politiku upravljanja frekvencijama i brojevima, te procedure njihove dodjele. Zakon daje opte smjernice za sva glavna pitanja koja se tiu spektra i njegove politike, upravljanja i licenciranja (lanovi 30-32). RAK, prema Zakonu, ima pravo pripremiti Plan namjene frekvencija i Plan koritenja frekvencija. Administrativni reim za dodjelu spektra oslanja sa se autorizaciju koja se izdaje u roku od 6 sedmica od datuma podnoenja zahtjeva, i to pod nediskriminirajuim uslovima. Tabela namjene frekvencija utvrena je jo u julu 2001. godine i moe se smatrati u skladu sa Zakonom, dok je Plan koritenja frekvencija jo uvijek u izradi. to se tie politike numeracije, prije optih odredaba Zakona, RAK je izdao nekoliko slobodnih dijelova Opteg plana numeracije: u aprilu 2002. godine, plan numeracije za kodove odabira operatora i kratke brojeve (tj. imenik i usluge dodatne vrijednosti), u junu 2002. za geografske brojeve, te u maju 2005. za ne-geografske brojeve (samo su dodijeljeni kodovi postojeim mobilnim operatorima). U 2007. godini donesena su dva pravilnika kojim se upotpunjuje primjena Plana brojeva za telefonske usluge u BiH, a to su: Pravilnik o koritenju brojeva za slanje kratkih poruka dodatne vrijednosti Pravilnik o dodjeli telefonske numeracije i nainu tarifiranja usluge telefonska kartica U 2007. godine Regulatorna agencija za komunikacije je obavezala dominantne telekom operatore da se korisnicima mobilnih mrea omogui kvalitetan pristup prema hitnim slubama sa elija mobilnih mrea i uestvovala u iznalaenja i implementaciji

10

najprihvatljivijeg rjeenja, koje su dominantni operatori implementirali krajem 2007. godine. 15.2. Odreivanje operatora znaajne trine snage to se tie reima licenciranja, implementacija propisa za odreivanje operatora znaajne trine snage jo uvijek nije stupila na snagu; sve obaveze nametnute trima operatorima navedene su u dozvolama. Ipak, korisno je obratiti panju na opte odredbe Zakona o odreivanju znaajne trine snage. Kako bi se definisala znaajna trina snaga, lan 14 bukvalno navodni klasini antitrustovski koncept dominacije, a od Agencije se zahtijeva da na godinjoj osnovi analizira relevantna trita i identifikuje operatore znaajne trine snage (ili dominantne) u svakom pojedinanom tritu. Sekundarni propisi takoe se zasnivaju na konceptu znaajne trine snage (posebno vidjeti stav 3.4 o pravilima interkonekcije) kao dominantne pozicije. Takva regulacija znaajne trine snage oigledno je inspirisana novim regulatornim okvirom za mree i usluge elektronskih komunikacija EU-a, koji je na snazi od 2003. godine. Pravni okvir Evropske unije znaajno je zasnovan na zakonu o konkurenciji, te se od dravnih regulatornih agencija zahtijeva da vre detaljnu analizu trita identifikovanih na dravnom nivou i nametnu ex ante propise samo na onim tritima u kojima je identifikovana samo jedna ili zajednika dominantna pozicija. Ukoliko se smatra da je takav pristup odgovarajui za trite Evropske unije (sa njenom istorijom konkurencije) kojim se zamijenjuje tradicionalan i lako primjenjiv koncept znaajne trine snage (koji se poziva na pragu od 25% trnog udjela), ovaj rizik bi mogao biti preveliki teret za scenarij konkurentnog trita u razvoju. Trenutno ne postoje sumnje oko konanog utvrivanja (dominantnoj poziciji de facto monopolista moe se jednostavno pristupiti), ali se kompleksnost ekonomskih alata i procedura u skladu sa novim pravnim okvirom EU-a u ovom trenutku moe izbjei, dok se utvrivanje znaajne trine snage moe pogodno procijeniti upotrebom jasnog i odgovarajueg praga, bar u sluajevima u kojima postoje jasni dokazi o pojavljivanju velike dominacije. Nakon liberalizacije trita telekomunikacija u Bosni i Hercegovini i ulaska novih operatora na trite, Agencija je vrila procjenu trine snage svakog operatora u odnosu

11

na trite telekomunikacija u Bosni i Hercegovini i donijela Listu operatora sa znaajnom trinom snagom. Pri tome su posmatrana pojedinana trita u fiksnoj i mobilnoj telefoniji, kao i trite iznajmljenih linija i ukupno trite. Tri operatora, biva monopolista su operatori sa znaajnom trinom snagom u Bosni i Hercegovini. Lista operatora sa znaajnom trinom snagom je objavljena u Slubenom glasniku BiH 29.10.2007. godine.

15.3. Pristup i interkonekcija Detaljni i efektivni propisi pristupa i interkonekcije postojeih mrea pitanja su od sutinske vanosti, posebno u prvim koracima liberalizacije, jer se njima omoguava potpuno djelovanje konkurencije. U svjetlu bh. strategija, za oekivati je da ona ima sutinski znaaj na pruanje slike otvorenog i atraktivnog trita stranim investitorima. Opta odredba o interkonekciji data u Pravilu 16/2002 inspirisana je EU modelom. Odnosi se na fiksne i mobilne operatore, kao i na pruaoce iznajmljenih linija, te definie generalne principe za sve njih (prava i obavezu na pregovaranje o interkonekciji, obaveze o meuoperativnosti, itd.). Pravilo dodijeljuje centralnu ulogu pregovorima izmeu operatora i detaljno definie sadraj sporazuma o interkonekciji, koji moraju dostaviti Agenciji na procjenu. Cijene usluga iznajmljivanja mogu dogovoriti operatori, a u sluaju neslaganja, RAK moe intervenisati u odreivanju konane cijene na osnovu trokova (lan 8 Odluke). Pravilo o interkonekciji slijedile su detaljne smjernice o postavljanju interkonekcije, izdate u decembru 2003. godine s ciljem pruanja operativne direktive za referentne interkonekcijske ponude za dominantne operatore. Specijalan reim odreen je za operatore znaajne trine snage, i to po pitanju obaveza o transparentnosti i nediskriminaciji (u oba sluaja, i cijene i tehnikih uslova), obaveza o pruanju dovoljnih razvezanih usluga (lan 5), kao i objavljivanje referentne interkonekcijske ponude (lan 6). Odluka jasno predvia, a smjernice definiu, obavezu dominantnih operatora da budu orjentisani na trokove. Smjernice se upuuju na principe EU-a o cijenama usluga interkonekcije, te uglavnom koriste LRAIC (dugorono prosjeno poveani trokovi, eng. Long Run Average Incremental Costs) model u skladu sa preporukama EU-a i

12

najboljim praksama u tom podruju. Pravilom se namee posebna obaveza operatora znaajne trine snage po pitanju odvajanja obraunavanja i jasnog opisa strukture cijena za razliite usluge interkonekcije (lanovi 7 i 8). Konano, prema odreenom proceduralnom pravilu (lan 9), RAK ima ovlasti u izmirivanju sukoba u roku od 4 mjeseca od podnoenja zahtjeva. Odreene obaveze u vezi sa uslugama razvezivanja lokalne petlje ili drugi propisi o pristupu jo uvijek nisu pripremljeni. Iako se u smjernicama navodi Odredba EU-a 2887/2000, strunjaci RAK-a vjeruju da obaveza razvezivanja lokalne petlje moe biti korisno upotrebljena samo u drugoj fazi, nakon to se pojave prve ponude putem CS i CPS pristupnih alata. S druge strane, treba se razmotriti i CATV45 (kablovska televizija) pristupna mrea i upotreba optikog vlakna kako bi se procijenila situacija u pogledu konkurencije u segmentu fiksnog pristupa. U 2005. godini, tri dominantna fiksna operatora dostavila su svoje prve referentne interkonekcijske ponude; Agencija procjenjuje dokumenta o referentnim interkonekcijskim ponudama, a njena konana odluka se oekuje u bliskoj budunosti. RAK je ve ukazao na preliminarne primjedbe u vezi sa dostavljenim ponudama i implementacijom CS i CPS usluga (obzirom da odreivanje cijena tih usluga nije obuhvaeno u dostavljenim ponudama), kao i u pogledu opteg nivoa cijena za interkonekcijske usluge. Kako bi se osiguralo pridravanje pomenutom modelu EU-a, od dominantnih operatora je traeno da uspostave sistem obraunavanja tekuih trokova, a oekuje se da e proces potrajati neko odreeno vrijeme. U iekivanju revizije sistema obraunavanja trokova, Agencija namjerava provjeriti predloene cijene interkonekcije upotrebljavajui parametre EU-a za cijene interkonekcije u 2002-2004. godini. Preliminarna analiza ukazuje na veliku razliku izmeu prijedloga dominantnih operatora i EU parametara. Detaljnija evaluacija reima interkonekcije treba biti obavljena nakon pregleda referentnih interkonekcijskih ponuda, a u meuvremenu se mogu dati neki preliminarni komentari. Interkonekcija predstavlja osnovni preduvjet i kljunu determinantu za liberalizaciju i uvoenje konkurencije na telekomunikacijskom tritu u Bosni i Hercegovini. Nakon donoenja regulatornog okvira, Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je nastavila aktivnosti na uspostavljanju interkonekcijskog reima u toku 2005. godine.

13

Rezultat tih aktivnosti je davanje saglasnosti i javno publiciranje podnesenih Referentnih interkonekcijskih ponuda (RIP) za tri dominantna operatora koji operiraju na tritu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini: BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar. Detaljnom analizom i nakon zajednikog usaglaavanja, Agencija je utvrdila da su prilikom sainjavanja dostavljenih dokumenta ispotovane odredbe Zakona o komunikacijama, zatim odredbe Pravila o interkonekciji (Pravilo RAK 16/02), te da su RIP u skladu sa Smjernicama za uspostavljanje interkonekcijskog reima i Okvirnim cijenama standardnih usluga interkonekcije, koje je utvrdila Agencija. U cilju definiranja optimalnih cijena osnovnih interkonekcijskih usluga, Agencija je koristila metodu benchmarkinga i to: za zemlje EU 15, EU 10+, kao i zemlje okruenja koristei se podacima iz 2003., 2004. i 2005. godine, uzimajui u obzir stalni trend pada cijena interkonekcijskih usluga. Takoe, koritene su preporuke EC, vodii EU i drugi relevantni dokumenti iz ove oblasti. U svrhu osiguranja meusobnog povezivanja, Agencija je posebno vodila rauna o slijedeem: osiguranju zadovoljavajue komunikacije izmeu krajnjih korisnika, poticanju trine konkurencije, osiguranju progresivnog razvoja telekomunikacijskog trita, naelu nediskriminacije, te odravanju i razvoju telekomunikacijskih usluga. Na taj nain se prua ansa novim sudionicima da djeluju na telekom tritu. Uspostavom interkonekcije reducirat e se barijere za ulazak na trite telekomunikacija i poveati efikasnost iskoritenja i rada telekomunikacijskih mrea. Agencija je u toku 2007. godine vodila evidenciju o pritubama novih operatora na uslove, dinamiku i realizaciju interkonekcije sa dominantnim operatorima, to je bila jedna od komponenti koje su uzete u obzir prilikom sainjavanja izmjena i dopuna RIPova. U skladu sa prijedlozima Agencije, dominantni operatori su izmijenili i dopunili svoje RIP-ove i Agencija je dala saglasnost na njihovo objavljivanje u septembru 2007. godine. Primjenom RIP-ova je nastavljena prva faza razvoja konkurencije na tritu javnih govornih usluga u fiksnoj telekomunikacijskoj mrei. Refrentnim interkonekcijskim ponudama otvorene su mogunosti ulaska novih operatora na ovaj segment telekomunikacijskog trita, pod jednakim uslovima, kao i promoviranje inovativnih telekomunikacijskih usluga.

14

Referentne interkonekcijske ponude su omoguile operatorima koji su od Agencije dobili Dozvolu za pruanje fiksnih javnih telefonskih usluga da poveu svoje telekomunikacijske mree s telekomunikacijskim mreama dominantnih operatora, ime su stvoreni preduslovi za rad novih operatora i komuniciranje njihovih korisnika. Krajem 2007. godine bilo je potpisano 5 interkonekcijskih ugovora sa dominantnim operatorima. U 2007. godini je poela konkurencija u segmentu usluga fiksne telefonije telekomunikacijskog trita u Bosni i Hercegovini. U sklopu kompletiranja regulative vezane za uspostavljanje i primjenu

interkonekcijskog reima na tritu fiksne telefonije, kao osnovnog preduslova za uspostavljanje konkurentskog trita, 13.11.2007. godine je izraen Nacrt Pravila o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (LLU), koji je dalje upuen u proceduru javnih konsultacija. Javne konsultacije su trajale do kraja 2007. godine. Usvajanje Pravila se planira u prvom tromjeseju 2008. godine. Nakon usvajanja Pravila, Agencija e poduzeti aktivnosti na pripremi i praenju izrade Referentnih ponuda za usluge pistupa izdvojenoj lokalnoj petlji (Refference Unbundlling Offer-RUO) od strane sva tri dominantna operatora. 15.4. Rebalans tarifa i regulacija cjenovne politike

Rebalans cijena osnovnih telefonskih usluga nekadanjih monopola je jo jedna sutinska aktivnost koja e predstavljati veliki izazov za dravne regulatore u procesu tranzicije ka konkurentnom okruenju. Nekadanje monopolistike cijene maloprodajnih telefonskih usluga, koje se tradicionalno definiu prema socijalnim kriterijima (s ciljem odravanja niskih cijena, ak i ispod trokova, za rezidentne korisnike, dok se za usluge za poslovne korisnike odreuju cijene iznad trokova), trebaju biti definisane u skladu sa efektivnim trokovima kako bi se izbjegla distorzija konkurencije. Vremenski okvir procesa rebalansa se svakako treba odrediti uzimajui u obzir socijalne potrebe, koje se razlikuju u odreenim dravnim uslovima i koje su vrlo jedinstvene u zemlji, zbog istorijskih, politikih i kulturnih razloga. Sistem graninih cijena, sa svojim planiranim trendom modifikacije cijena unutar definisanog

15

vremenskog perioda, pokazao se najefektivnijim regulatornim oruem u balansiranju potreba konkurencije i zatite korisnika. Generalni cilj rebalansa tarifa ve je spomenut u Politici (stav 6), zajedno sa generalnim smjernicama u vezi sa zatitom krajnjih korisnika. Rok za rebalansiranje postavljen je u 2006. godini. Sekundarni propisi o rebalansu izdati su tek nedavno; u junu 2005. godine, RAK je usvojio Pravilo br. 24/2005, uspostavljajui vremenski okvir i proceduru za rebalans cijena usluga govorne telefonije (naknada pristupa, mjeseno iznajmljivanje, lokalni i meunarodni pozivi) za 2007. godinu putem koritenja sistema graninih cijena. Jedinstveno svojstvo sistema je da je isti cilj postavljan svim dominantnim operatorima (radi harmonizacije i jasnoe procesa za korisnike) i da se cijene usluga saobraaja ne mogu razlikovati izmeu poslovnih i rezidentnih korisnika (dok e se cijene mjesenog iznajmljivanja u 2007. godini, iako u procesu konvergacije, jo uvijek razlikovati za ove kategorije). Propisuje se nekoliko specijalnih uslova i snienja (lanovi 4-8) u korist korisnika, s ciljem optimizacije upotrebe mrea i stimulacije upotrebe telefona (tj. broj minuta besplatnog saobraaja za lokalne pozive ukljuenih u mjesenu pretplatu); specijalne opcije cijena propisuju se za socijalno ugroene kategorije i za sve religijske, humanitarne i kulturne organizacije. eme specijalnih cijena primjenjuju se i za dial-up saobraaj, kako bi se podstakla vea koritenost Internt usluga. U konanici, operatori telekomunikacija mogu ponuditi specijalne pakete za poslovne partnere na nediskriminatornoj osnovi. Nije jasno kako e se sve ove eme specijalnih cijena, ukoliko to bude sluaj, uklopiti u ciljeve graninih cijena; u sluaju da sve ove opcije budu razmatrane (posebno poslovni paketi), to e se morati uraditi zvan eme graninih cijena (ili, generalno govorei, izvan kontrole orjentisane na trokove), a moraju se paljivo razmotriti i uticaju na dinamiku konkurencije. Pravilo uspostavlja ciljane cijene za 2005-2007. godinu za razliite usluge pod kontrolom (lanovi 10-13) i definie uspostavljanje sistema praenja pridravanja za sistem graninih cijena, zajedno sa obavezom prethodnog obavjetavanja RAK-a u sluaju bilo kakvih prijedloga o cijenama, te formalno odobrenje RAK-a u roku od 30 dana nakon podnoenja zahtjeva (lanovi 14-15). Prijedlog cijena koji se ne pridrava ciljeva graninih cijena treba dostaviti zajedno sa jasnim dokazom o osnovnim trokovima.

16

U skladu sa Politikom sektora telekomunikacija Agencija je u 2005. godini sprovela aktivnosti na izradi Pravila o modela rebalansu cijena govornih telefonskih usluga. Prema navedenom Pravilu, predvieno je da se u periodu 2005 2007. godine izvri postepena promjena cijena, i to kroz tri faze implementacije. Primjena 1. faze rebalansa je zapoela krajem 2005. godine. Pravilom je predvieno da druga faza stupi na snagu 1.07.2006. godine. Meutim, s obzirom na kanjenje u primjeni 1. faze, period primjene druge faze Pravila bio bi znatno krai od realno procijenjenog. Takoe, zakljueno je da bi se primjena svake nove faze trebala odvijati u vremenskom periodu od godinu dana. Analiza efekata novih cijena iz 1. faze rebalansa je pokazala da su se promjene posebno odrazile na poveanje pretplate, to najvie pogaa krajnje korisnike i na osnovu toga je odgoena 2. faza rebalansa i donesena je Odluka o izmjeni Pravila 24/2005 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini i to u sljedeim segmentima:

Odlukom je predvieno da se primjena druge faze rebalansa cijena govornih telefonskih usluga predviena za 1.7.2006. odgodi za 1.1.2007. godine, a trea faza za 1.1.2008. godine;

Izvrena su smanjenja mjesene pretplate u drugoj i treoj fazi rebalansa. Naime, Odlukom je predvieno da rast pretplate bude neto usporeniji, te da se za standardne korisnike pomjera sa 5,45 KM na 6,84 KM umjesto na prvobitno predvienih 8,18 KM u drugoj fazi, a zatim sa 6,84 KM na 8,55 KM u treoj fazi umjesto na 10,91 KM;

Izvrena su smanjenja pristupnih taksi u drugoj i treoj fazi rebalansa. Predvieno je smanjenje pristupne takse sa 150,00 KM na 120,00 KM u drugoj fazi, te sa predvienih 135,00 KM na 90,00 KM u treoj fazi.

Navedene promjene Pravila e omoguiti da se efekti rebalansa cijena ostvaruju dinamikom koja je prilagoena ekonomskim i socijalnim uslovima u Bosni i Hercegovini.

17

15.5. Prenosivost telefonskog broja U cilju sprovoenja daljnje liberalizacije telekomunikacijskog trita, u 2007. godini Sektor je nastavio aktivnosti na kreiranju regulative za uvoenje usluge prenosivosti telefonskog broja. Kao prvi korak je uraen Nacrt Pravila o prenosivosti telefonskih brojeva, koji je upuen na javnu raspravu 27.09.2007. godine. Javna rasprava je trajala do 27.11.2007. godine, a usvajanje Pravila obavie se poetkom 2008. godine. U Odluci o dopuni Politike sektora predlae se da se usluga prenosivosti telefonskih brojeva stavlja na raspolaganje telefonskim pretplatnicima u dvije faze. U prvoj fazi, usluga prenosa telefonskih brojeva bi se primjenjivala samo u javnoj fiksnoj telefonskoj mrei u okviru mrene grupe. U drugoj fazi, kada bude izvrena promjena Plana numeracije, omoguila bi se usluga potpune prenosivosti telefonskih brojeva. Prijedlog Sektora za telekomunikacije je da se usluga prenosivosti telefonskog broja omogui pretplatnicima u okviru fiksne i mobilne telefonske mree. Za prenos broja nije potrebna promjena plana numeracije. U BiH se primjenjuje otvoreni sistem numeracije pa prenos broja po predloenom Nacrtu podrazumijeva prenos nacionalnog broja, a ne pretplatnikog.

15.6. Univerzalna usluga

Prvostepena regulacija stavlja naglasak na pitanja univerzalnih usluga. Politika (stavka 1) daje zadatak Agenciji da Vijeu ministara dostavi prijedlog propisa o obavezi pruanja usluga i mehanizme finansiranja univerzalnih usluga, i to prije septembra 2002. godine kako bi one bile u potpunosti operativne do kraja 2005. godine (u skladu sa vremenskim okvirom potpune liberalizacije). Zakonom je dat detaljniji opis: lan 12 definira univerzalne usluge kao [...] najmanji opseg telekomunikacionih usluga koji je po pristupanoj cijeni dostupan svim graanima na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine; potvruje ulogu Vijea ministara u definisanju, na prijedlog Agencije, opsega univerzalnih usluga i utvrivanju odgovornih operatora, te mogue uvoenje finansijskih mehanizama; i povjerava RAK-u ovlasti za definisanje standarda kvaliteta, te nadgledanje pridravanje operatora. Regulatornu

18

politiku je ponovno definisao RAK zakljucima na meunarodnom seminaru o univerzalnim uslugama odranog u septembru 2003. godine. Agencija je izrazila spremnost da pripremi sveobuhvatni prijedlog do kraja 2005. godine. to se tie mehanizama finansiranja, ini se da RAK preferira komercijalna rjeenja i/ili optu emu finansiranja (zasnovanu na meunarodnom finansiranju Svjetske banke ili Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, EBRD) prije nego tradicionalan sistem eme finansiranja sektora, s ciljem izbjegavanja mogue distorzije trita. Iz zakljuaka seminara postaje jasno da se univerzalne usluge ne smatraju samo drutvenim pitanjem, ve se isto tako preispituju mogue implikacije na dinamiku konkurencije. Jo uvijek je u toku praktina implementacija jasnog regulatornog okvira. Trenutno, odreivanje operatora odgovornih za pruanje univerzalnih usluga jo uvijek se definie dozvolom tri dominantna operatora, dok je svima njima nametnuta istovjetna obaveza. to se tie opsega univerzalnih usluga, Vijeu ministara dostavljen je prijedlog. Trenutne obaveze univerzalnih usluga ukljuuju usluge govorne telefonije, pristup Internetu pozivanjem broja (dial up), usluge informacija (imenik), hitne pozive i javne govornice. Takoe su proposi o moguem uvoenju finansijskih doprinosa trenutno na razmatranju. Sve dok se usluge fiksne govorne telefonije pruaju po de facto monopolistikim uslovima, ne oekuje se da e nedostatak jasnog propisa po pitanju univerzalnih usluga imati negativan uticaj na dinamiku trita. ak i sa funkcionalnim mehanizmima finansiranja, od izabranih operatora univerzalnih usluga e se zahtijevati da doprinesu svojim trokovima per quota. Ovo je i razlog usljed koga je sam regulatorni okvir na kraju 2005. godine odgodio definisanje propisa o univerzalnim uslugama. Ipak, u bliskoj budunosti, unutar okruenja konkurencije u razvoju pitanje jasnih propisa o univerzalnim uslugama postaje od sutinske vanosti, jer a) omoguava pruanje usluga prosjenog kvaliteta po pristupanoj cijeni; b) izbjegava distorziju konkurencije prouzrokovanu optereivanjem pruanja univerzalnih usluga; c) nudi stvarne trine signale potencijalnim investitorima. Jasan sistem bi se pojednostavio ukoliko, na primjer, mobili operatori doprinesu mehanizmima, ili se odredi maksimalan prihod za izuzee na doprinos.

19

U 2007. godine su uraeni nacrti slijedeih dokumenata: Obim univerzalnih usluga u BiH Kriteriji i nain izbora nosilaca obaveze pruanja univerzalne usluge Optimalni mehanizam finansiranja univerzalnih usluga Kriteriji kvaliteta pruanja univerzalnih usluga Konane verzije ovih dokumenata bie finalizirane u aprilu 2008. godine. 15.7. Mobilne usluge Regulacija mobilnog trita inspirisana je blagim pristupom, prema modelu EU. Na nivou veleprodaje, tri dominantna operatora potpisala su ugovor o roaming-u kako bi se pokrila teritorija cijele zemlje. Trenutno, i pored razliitih datuma poetka rada, mrena pokrivenost dosta je izbalansirana izmeu ova tri operatora. Opta pravila o interkonekciji takoe se mogu primijeniti i na mobilne operatore (pravo na interkonekciju i obaveza pregovaranja interkonekcije), dok se ini da se tri asimetrina reima za operatore znaajne trine vrijednosti primijenjuju samo na operatore fiksne mree. to se tie maloprodaje, regulacija cijena postoji unutar opte obaveze graninih cijena. Zapravo, ciljane cijene za 2007. godinu omoguavaju poveanje cijena za pozive sa fiksne ka mobilnoj mrei i zadravanje cijena za pozive sa mobilne ka fiksnoj mrei na trenutnom nivou. Na kraju, prema odredbama Zakona, mobilni operatori duni su potovati obaveze o optoj transparentnosti. Za razliku od trita usluga fiksnih javnih govornih usluga, za trite mobilne telefonije moe se rei da posjeduje visok stepen konkurentnosti, obzirom da tri operatera ostvaruju pokrivenost na nacionalnom nivou. Sva tri mobilna operatora su ostvarila pokrivenost od minimalnih 80% pokrivenosti stanovnitva i putnih pravaca. (U skladu sa podacima koje su dostavili mobilni operateri, sva tri operatera su ostvarila pokrivenost od 95% putnih pravaca i stanovnitva). Trite mobilne telefonije u Bosni i Hrcegovini dostiglo je znaajan porast u prethodnom periodu.

20

Podaci u tabeli 43 (izvor: Cullen International) ukazuju na relativan rast u zemljama jugoistone Evrope za period 2004-2006., po zemljama. Vano je napomenuti da Bosna i Hercegovina jo uvijek biljei rast prihoda u fiksnoj telefoniji, dok druge zemlje biljee negativan trend.
Tabela 43: Relativan rast u %

Udio u tritu mobilne telefonije i koritenost mobilnih telefona je mjereno kontinuiranim rastom stope penetracije. Do kraja 2007. godine, penetracija u mobilnoj telefoniji iznosila je 59% (ukupan broj pretplatnika iznosio je 2.450.425), to je u znaajnoj mjeri iznad stope penetracije u fiksnoj telefoniji. Osim toga, evidentan je trend viestrukog rasta pre-paid pretplatnika u odnosu na postpaid usluge, to je pojava prisutna na tritu mobilne telefonije u svim zemljama Evrope. (Krajem 2007. godine odnos postpaid-prepaid bio je 12:88). U poreenju sa zemljama jugoistone Evrope, stopa penetracije u mobilnoj telefoniji u BiH i dalje je ispod prosjeka. Poreenja radi, prosjena stopa penetracije u zemljama jugoistone Evrope iznosila je 88% 1. januara 2007., dok je u zemljama EU-a iznosila 103%.

21

Slika 1 Stopa penetracije u mobilnoj i fiksnoj telefoniji

Nacionalni roaming U cilju obezbjeivanja uslova koji e pomoi postizanju boljeg kvaliteta komunikacijskih usluga, mobilni operatori u Bosni i Hercegovini obavezani su uspostaviti uslugu nacionalnog roaminga. Obaveze nalau da svaki operater mora da obezbijedi pretplatniku drugog operatora iz BiH mogunost koritenja druge mree uz adekvatnu naknadu kako za odlazni tako i za dolazni saobraaj. Ova obaveza se odnosi i na pre-paid i post-paid pretplatnike mobilnih govornih usluga, kao i SMS usluga. Istovremeno, Agencija je 2007. godine donijela Odluku o mjerenju kvaliteta GSM usluga, kojom su propisani parametri kvaliteta, kao i dinamika i metodologija mjerenja. Na ovaj nain e se omoguiti stalno poboljanje trenutnih i poveavanje mogunosti uvoenja novih usluga u mobilnoj telefoniji. Operatori u Bosni i Hercegovini su prvobitno bile regionalne kompanije koje su se uglavnom oslanjale na nacionalni roaming u cilju ostvarivanja nacionalne pokrivenosti. U skladu sa uslovima dozvole, oni bili u obavezi pokriti minimum od 80%

22

stanovnitva i putnih pravaca do oktobra 2006. godine. Za vrijeme perioda tranzicije, operatorima je bilo dozvoljeno da primjenjuju uslugu nacionalnog roaminga po tarifama koje je odredi Agencija, a bez naknade za dolazee pozive. Do kraja 2006. godine, operatori su ostvarili pokrivenost uslovljenu dozvolom, ali nisu dostigli prethodno postavljene zahtjeve po pitanju kvaliteta usluga. Kao rezultat, Agencija je produila obavezu postojanja nacionalnog roaminga uz odreene izmjene kada je u pitanju regulacija tarifa, dozvoljavajui da se uvede plaanje za odlazee i dolazee pozive.

Tarife Mobilni operateri su u velikoj mjeri intenzivirali kretanja na tritu mobilne telefonije u Bosni i Hercegovine. Na tritu je bio evidentan rast profila tarifa dostupnih krajnjim korisnicima. Dostupni paketi nude nisku pretplatu za razliite vrste mobilnih usluga, kao i vei broj pretplatnikih opcija po niskim cijenama. Prema podacima koje je objavio Cullen International (SEE Komparativni izvjetaj za zemlje jugoistone Evrope 2006.), cijene mobilnih usluga u Bosni i Hercegovini su u skladu sa prosjekom u susjednim zemljama. U poreenju sa zemljama EU-a, cijene u BiH su nie od prosjenih, a naroito za niske i srednje korisnike korpe. U ovom izvjetaju, prikazane su cijene zasnovane na OECD (eng. Organisation for Economic Co-operation and Development) korpama. Mobilni operateri obino nude irok spektar opcija ije bi poreenje bilo izuzetno sloeno i teko izvodivo bez uzimanja u obzir duge liste parametara, kao to je naknada za pretplatniki prikljuak, mjesena pretplata, cijene u skupom i jeftinom saobraaju, besplatni pozivi ukljueni u pakte, cijene koje se formiraju na osnovu ostvarenog saobraaja, obine cijene, SMS cijene, cijene za pozive unutar iste mobilne mree ili fiksnih mrea (off-net calls), itd. Meutim, da bi se napravila validna komparacija izmeu razliitih ponuda, OECD je izrado set tarifnih korpi za mobilne usluge 2000. godine, koje omoguavaju koritenje parametara za svaki od tri korisnika profila koji mogu biti imati vrijednosti niske upotrebe, srednje i visoke upotrebne vrijednosti.

23

Podaci navedeni na slici 2 predstavljaju najnii troak koji se moe ostvariti u svakoj zemlji i geografskoj zoni za svaku korisniku korpu uzimajui u obzir i post-paid i prepaid ponude. Ove vrijednosti se porede sa vrijednostima koje su vaee u zemaljama EU-a. Vrijednosti koje se koriste za izradu komparativne analize predstavljaju najvie i najnie cijene koje su dostupne u zemljama EU-a, kao i srednje vrijednosti. Srednja vrijednost predstavlja vrijednost kada je polovina EU vrijednosti poveana, a druga polovina umanjena. Podaci ilustruju da se cijene u zemljama jugoistone Evrope, koje su vaee za korpe nie vrijednosti, mogu biti predmetom poreenja sa cijenama u zemljama EU-a. Cijene u svim zemljama, osim Albanije i Bugarske, su ispod srednje vrijednosti EU-a. Pojedini strunjaci su izrazili sumnju da definicija OECD-a ne moe bit primjenjiva sa istom pozdanou na zemlje jugoistone Evrope, iz razloga to mnoge zemlje jugoistone Evrope imaju znatno nii prihod po glavi stanovnika u poreenju sa onim koji vai kao prosjek u zemljama EU-a. To je jedan od razloga zato neke od usporednih analiza daju rezultate koje koji idu u prilog zemljama jugoistone Evrope.

24

Slika 2 - Niska vrijednost mobilne korpe Srednja i visoka vrijednost tarifne korpe u zemljama jugoistone Evrope vjerovatno predstavlja vie vrijednosti u poreenju sa onima iz EU-a. Albanija ima cijene koje su blizu najviim koje se mogu vidjeti u zemljama EU-a, a takoe, cijene u Bugarskoj i Kosovu su iznad srednje vrijednosti EU-a. Turska ima cijene koje su iznad EU srednje vrijednosti za visoke korisnike korpe, ali od 1. novembra 2005., uvela je manja smanjenja cijena. S druge strane, vrijednost srednje tarifne korpe je porasla, ali je i dalje ispod EU srednje vrijednosti. Hrvatska je uvela poveanje za niske i srednje vrijednosti korisnike korpe, kao i smanjenje za visoke vrijednosti korisnike korpe. Ipak, cijene u Hrvatskoj ostaju ispod EU srednje vrijednosti. Albanija i Bosna i Hercegovina su uvele smanjenja za sve tarifne korpe. Smanjenja su prilino skromna, osim u Bosni i Hercegovini gdje je visoka tarifna korpa umanjena za skoro 20%. U Bugarskoj, Crnoj Gori i Rumuniji nije bilo znaajnijih promjena za bilo koju od tarifnih korpi.

25

Slika 3 - Srednja vrijednost korisnike mobilne korpe

Slika 4 - Visoka vrijednost korisnika mobilne korpe

Cijene roaminga Izvjetaj Cullen Internationala Komparativna analiza zemalja jugoistone Evrope 2007. navodi podatke o cijenama roaminga za odlazee i dolazee pozive koje korisnici, pretplatnici triju vodeih mobilnih operatora (Vodafone, T-Mobile i Orange),

26

plaaju ako putuje kroz zemlje jugoistone Evrope, kako za odlazee tako i za dolazee pozive. EU regulacija koja se odnosi na roaming stupila je na snagu 30. juna 2007. godine, i ne odnosi se na zemlje izvan EU-a. Tako da ne iznenauje da T-Mobile i Orange naplauju cijene za roaming koje su u velikoj mjeri iznad roaming cijena koje se primjenjuju u zemljama EU-a. Oba operatora primjenjuju iste cijene i za zemlje jugoistone Evrope, pa cijena za odlazee je uveana za 200-300% u odnosu na EU, dok su cijene za dolazee pozive i za 500% iznad EU prosjeka. Usluge Pored govornih telefonskih usluga, GSM operatori u Bosni i Hercegovini pruaju SMS, MMS, GPRS/EDGE, kao i mnoge druge usluge. U 2007., broj korisnika usluga GPRS/WAP iznosio je 323.722. U istom periodu, poslato je oko 1,38 miliona SMS i 2,8 miliona MMS poruka. MVNO regulacja U cilju razvijanja konkurentnosti trita mobilne telefonije, Agencija je razmatrala mogunost usvajanja MVNO regulacije, koja bi nametnula posebne obaveze za mobilne operatere da omogue pristup virtualnim mrenim operatorima (MVNO) i pruaocima usluga.

3G Dozvole za pruanje UMTS usluga jo uvijek se ne izdaju u Bosni i Hercegovini. Sektorska politika telekomunikacija odredila je frekventne opsege 1900-1980 MHz, 2010-2025 MHz i 2110-2170 MHz za pruanje 3G mobilnih usluga. UMTS dozvole e biti izdate postojeim GSM operatorima, pod uslovima koje odredi Vijee ministara BiH, a na osnovu procjene o vrijednosti UMTS trita, kao i dinamike pokrivenosti urbanih podruja i putnih pravaca.

27

28

Poglavlje 16. Zakljuci

Analiza pravnog i regulatornog okriva trita telekomunikacija u BiH odgonetnula je okvir usred njegove istorijske transformacije. Krajem 2005. godine postavljen je vremenski okvir za potpunu liberlizaciju trita; trenutno, prvostepeni propisi (ukljuujui opte politike za sektor komunikacija i regulatorne strategije, te smjernice) i drugostepena implementacija i nadgledanje pravila morat e dokazati efikasnost i pridravanje novom konkurentnim okviru. Takoe, institucionalno e okruenje, kao i organizacijska struktura RAK-a, biti pod velikim pritiskom, obzirom da e veliki broj regulatornih angaovanja transformisati se iz teoretskih pristupa u praktine, svakodnevne aktivnosti i dunosti. Nije potrebno ukazivati na svaku pojedinu prednost/slabost svakog dijela regulacije, dok je veoma korisno fokusirati se na glavna pitanja kojima se mora baviti u kratkoronom smislu. 16.1. Proces privatizacije Privatizacija dominantnih operatora fundamentalna je promjena neophodna za uspjeh procesa liberalizacije. Korporizacija (tj. promjena od potpunog dravnog finansiranja do autonomnog finansiranja, te komercijalni rad) prvi je korak u procesu privatizacije. Privatizacija sa znaajnim prilivom privatnog kapitala je logian sljedei korak u modernizaciji industrije telekomunikacija, te e omoguiti agresivno uvoenje konkurencije na trite. Paralelno sa procesom privatizacije, sljedei koraci obuhvataju: a) odobrenje vlada i parlamenata, u skladu sa odgovarajuim zakonodavstvom, za prodaju telekomunikacijskih kompanija; b) sama privatizacija, definisanje obaveza stratekog partnera, odreivanje kriterija za odabir ponuaa, odreivanje veliine udjela za prodaju, odabir savjetnika u privatizacijskim transakcijama, te odreivanje optimalnog trenutka prodaje. Vrijedi napomenuti da se za privatizaciju javljaju povoljni uslovi kako u ekonomskom, tako i finansijskom sektoru, te u pravnom okviru za direktne inostrane investicije3. to se tie direktnih inostranih investicija, pravi okvir daje garancije
3

Prema Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj, privatni pristup kapitalu se znaajno poboljao u

proteklih nekoliko godina. Cjelokupni bankovni sistem dobro funkcionie, a generalno se smatra jednim

29

stranim investitorima voljnima da uu u trite u Bosni Hercegovini. Zakon o Politici direktnih inostranih investicija regulie osnovu politiku i principe uestvovanja stranih investitora u privredi u BiH. Prema zakonu, strani investitor ima pravo na investiranje, i ponovno ulaganje dobiti od takve investicije u bilo koji sektor privrede Bosne i Hercegovine, u istom obliku i pod istim uslovima kao to je to definisano za graane Bosne i Hercegovine primjenjivim zakonima i propisima Bosne i Hercegovine i entiteta (lan 3 Zakona).4 Privatizacijom ne upravlja jedinstvena agencija, ve Agencija za privatizaciju FBiH (www.apf.com) i Direktorat za privatizaciju RS (www.rsprivatizacija.com). U Federaciji BiH postoje i kantonalne agencije za privatizaciju. Uz povoljne uslove, proces korporizacije-privatizacije-liberalizacije mogao bi se ubrzati ukoliko Vlada izda smjernice za prodaju dionica. Spomenuti proces, koji se vie preferira od korak po korak pristupa, trebao bi se paralelno odvijati. Izdavanje interkonekcije, dozvola, razvezivanja lokalne petlje, itd., moglo bi biti paralelno sa
od uspjeha tranzicije u BiH. Bankovni sektor proao je znaajnu konsolidaciju u posljednjih nekoliko godina. Broj banaka opao je sa 55, koliko ih bilo 2000. godine, na 33 na kraju 2004. godine, a daljnja konsolidacija se oekuje u budunosti. Finansijsko posredovanje nedavno se rapidno povealo: domai krediti ne-finansijskim preduzeima i zadrugama iznosio je oko 25% bruto nacionalnog dohotka krajem 2003. godine. Krediti za domainstva 2003. godine poveali su se na 35% i 2004. na 32% posto. Porast davanja kredita preduzeima takoe se stabilno poveavao u posljednje tri godine, a po prvi put je premaio kredite domainstvima u 2004. godini (29% i 34% u posljednje dvije godine) (izvor: EBRD strategija str. 19). Pored bankarskog sektora, druge grane internog finansijkog trita sve vie prua mogunosti potencijalnim investitorima za prikupljanje sredstava: u BiH postoje dvije berze, u Sarajevu i Banjoj Luci, 12 fondova za investiranje u privatizaciju, 13 upravljakih kompanija i 6 osiguravajuih kompanija.
4

Strani investitori mogu investirati uspostavljanjem svoje kompanije, investirati u postojeu kompaniju,

prikljuiti se drugim partnerima (dugorona proizvodna saradnja, poslovna i tehnika saradnja, zajedniko investiranje, itd.), ili poduzeti odreene vrste investiranja (koncesije, sporazumi izmeu odbora trgovine, itd.). Zakon takoe dodjeljuje carinske koncesije u sluaju stranih investicija koje bi mogle umanjiti njihova prava i obaveze. U sluaju u kojem inostrana investicija prelazi 20% dionica kompanije (ukljuujui i 100% investicija), kompanija je izuzeta od plaanja poreza u prvih pet godina u proporcionalnoj vrijednosti stranog udjela u ukupnom kapitalu kompanije. Ulagaki kapital nije podloan oporezivanju u Bosni i Hercegovini. Do sada, privatizacija je uglavnom obavljana putem prodaje dravnog kapitala za certifikate/naloge za isplatu ili putem javnih ponuda dionica.

30

otvaranjem pristupa vlasnitvu operatora telekomunikacija. Istovremena implementacija liberalizacije i privatizacije mogla bi biti efektivnijim nainom uvoenja potpune konkurencije na trite telekomunikacija u Bosni i Hercegovini. 16.2. Regulacija konkurentnog trita Finaliziranje regulatornog okvira smatra se imperativom i oekuje se da stupi na snagu u sljedeih nekoliko mjeseci, paralelno sa potpunom liberlizacijom trita. Vrijedi se prisjetiti nedavne odluke o rebalansu i sistemu graninih cijena, tekue evaluacije referentnih interkonekcijskih ponuda, i oekivane odluke o reimu univerzalnih usluga. Usljed svega nabrojanog, 2006. godina predstavljat e najvei izazov za regulatora, obzirom da e efektivnost izdatih propisa biti testirana nasprem rastue trine dinamike. Jo uvijek nije dostupna finalna procjena regulacije. U stvari, opti komentar moe se dati o vremenskom okviru procesa liberlizacije i konzistentnosti propisa na snazi. Naravno, usred proces izmjenjivanja razliitih pravnih i regulatornih reima, teko je provjeriti konzistentnost nekoritenih dijelova regulacije; ipak, vano je imati na umu da propisi o veleprodaji i maloprodaji trebaju biti uskoro definisani na vrstoj osnovi kako bi se ostvarili harmonizovani i balansirani propisi za razliite nivoe lanca vrijednosti. Ova zabrinutost nije jednistvena u sluaju Bosne i Hercegovine. Skoro svaka od 10 novih zemalja-lanica EU-a suava se sa slinim problemima u sprovedbi novih regulatornih okvira. Glavni problem predstavlja pronalaenje balansa izmeu veleprodajnih cijena (koje moraju biti orijentisane ka trokovima) i odgovarajuih maloprodajnih cijena koje nisu jo uvijek u potpunosti rebalansirane. Treba se prisjetiti da je proces liberalizacije u svijetu zapoeo je i razvijao se kao posljedica tehnolokog i industrijskog razvoja. Takoe, regulatorni plan Evropske unije progresivno se otvorio ka tritima telekomunikacija uz koritenje postepenog pristupa, u skladu sa situacijom trita u razvoju5.

Treba se podsjetiti da je kretanje EU-a prema punoj liberalizaciji zapoelo sredinom 80-tih i to

liberalizacijom terminalne opreme, dalje nastavljajui (ONP okvir, rane 90-te) sa liberalizacijsom nekoliko usluga sve do potpune liberalizacije (ONP pregled, kasne 90-e) mrea i usluga 1.1.1998.

31

Od Bosne i Hercegovine danas se zahtijeva da se kratkorono pridrava optem regulatornom modelu zasnovanom na konkurenciji (kako bi se stvorili povoljni uslovi za privlaenje inostranih investicija), dok se sistem polako mijenja od tradicionalnog monopolistikog modela. Najvanije regulatorno orue koje se mora staviti na snagu im prije, konzistentno je regulatorno obraunavanje i odvajanje sistema obraunavanja za tri fiksna dominantna operatora, kako bi se RAK-u omoguilo da potvrdi orijentaciju ka trokovima i veleprodajnih i maloprodajnih cijena, i prui ukoliko je to potrebno dodatna pravila kako bi se osigurala jednakost ulagakih sredstava i mogue repliciranje maloprodajnih ponuda dominantnih operatora. Propisi o obraunavanju osigurali bi pouzdanije korekcije predloenih cijena interkonekcije u skladu sa parametrom EU-a, kao i adekvatnost i pravovremenost procesa rebalansa. to se tie fiksnih mrea, mogue je predoiti jasan regulatorni akcioni plan koji bi opisao strategiju RAK-a u regulaciji pristupa postojeim mreama. Iako se moe dogovoriti glatak prelaz na LLU propise, ipak je vano pruiti jasan i vremenski pouzdan plan budueg razvoja regulatornog okvira. Ovo bi moglo biti veoma korisno, obzirom da bi potencijalnim investitorima pruilo sigurnost u predvieni okvir, time im pomaui da izaberu najpogodniji model poslovanja. Unutar takvog plana, bitno je ukljuiti i odreene hitne odredbe za nove tehnologije (VoIP, pruanje usluga i propise o pristupu irokopojasnom prenosu podataka); kao to je ve reeno, obzirom da se neophodni propisi tiu tehnikih pitanja, te da je obrazac potranje jasno ukazao na poveanje interesa za takve usluge, moda bi bilo neophodno ostaviti za sobom blag pristup takvim vrstama usluga, jer dinamiku konkurencije u razvoju moe iskriviti vertikalna nadmo dominantnih operatora. Striktniji propisi mogu se razmotriti i za mobilne usluge, u skladu sa udjelom trita mobilne telefonije u cjelokupnom tritu. U BiH, kao i mnogim drugim zemljama u kojima se sektor telekomunikacija odnedavno razvija, iskoritenost mogile telefonije se izdie nad iskoritenou tradicionalne fiksne mree, a meuprostor se poveava i po pitanju klijenata i prihoda6. to se tie zakljuivanja, moe se razmotriti i mogue odreivanje znaajne trine snage (i posljedineobaveze). Imajui na umu
6

ini se da ovo nije sluaj u BiH gdje su prihodi trita fiksne telefonije jo uvijek vei od onih od

mobilnih telekomunikacija.

32

rasprostranjenu difuziju mobilnih usluga, moe se predoiti i specifinija regulacija u polju univerzalnih usluga (obaveze za finansiranje i/ili prava na pruanje tih usluga). Na kraju, praktino sredstvo koje treba staviti na snagu im se izdaju svi glavni propisi i koje treba periodino aurirati je skupljanje svih dijelova propisa u optem regulatornom kodeksu. Trenutno je teko dobiti jasnu sliku opteg regulatornog okvira na snazi u Bosni i Hercegovini. Nekoliko propisa potie od vremena prije uspostavljanja RAK-a (a neki su usvojeni ak i prije objavljivanja Zakona), a u nekim sluajevima ista pitanja su obraena u nekoliko dokumenata. Novi sveobuhvatni Zakon o komunikacijama bio bi veoma koristan kako bi meunarodne institucije, privatni sektor i druge zainteresovane strane imale transparentnu sliku o dravnom regulatornom okruenju.

33

Dodatak 1 Licencirane TV stanice

Organisation
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. HRT Kiseljak - KISS TV Hercegovaka televizija Mostar HTV Oscar-C Mostar MTV Igman NRTV Travnik NTV IC NRTV studio 99 NTV Amna NTV Hayat NTV Jasmin OBN RTV Bugojno RTV Cazin

Privatna/ Javna
Privatna Javna Privatna Privatna Javna Privatna Privatna Privatna Privatna Privatna Privatna Javna Javna Javna Privatna Privatna Javna Javna Javna Javna Javna Javna Privatna Javna Javna Privatna Privatna Privatna Javna Privatna Privatna Privatna Privatna Javna Privatna Privatna Privatna Privatna Privatna

Direktor
Zvonimir Ribii Vlatko Menix Ante Krito Fehim aban Bandi Sead uki Almedin Trako Adil Kulenovi Halid Hundur Elvir vraki Jasmin Handi Mirza Vili Azra Karali Acting Director Azra Bajri Acting Director Ernad Metaj Hajrudin Fermi Alija Behram Adem Azapagi Senad Rami Zuhra abaravdi Acting Director Amir Misirli Medina Delibai Jasminko Razi Rezak Hukanovi Nedim uheri Semir Salihovi Ahmed Hadibegovi Nataa Teanovi Vladimir Trii Aleksa Paponjak Vinko Peri Mile Mra Milenko Daki Vladimir Simi Zoran Sovilj Darko Miloevi Jovica Pani Ramiza Begovi eljko Ili Jovo Stanii

Grad
71 250 Kiseljak 88 000 Mostar 88 000 Mostar 71 243 Pazari 72 270 Travnik 72 240 Kakanj 71 000 Sarajevo 74 260 Teanj 71 000 Sarajevo 72 250 Vitez 71 000 Sarajevo 70 230 Bugojno 77 220 Cazin 73 100 Gorade 74 250 Maglaj 88 000 Mostar 75 000 Tuzla 77 000 Biha 71 300 Visoko 71 320 Vogoa 72 000 Zenica 75 270 ivinice 79 260 Sanski Most 71 000 Sarajevo 75 000 Tuzla 71 000 Sarajevo 78 000 Banja Luka 76 320 Bijeljina 73 260 Rudo 78 400 Gradika i 78 000 B.Luka 78 000 B. Luka 78 430 Prnjavor 78 000 Banja Luka 79 000 Prijedor 76 320 Bijeljina 76 100 Brko 71 000 Sarajevo 71 420 Pale 76 320 Bijeljina

e-mail adresa
tvkiss@tel.net.ba htvmostar@tel.net.ba hayatigm@pksa.com.ba nrtvtr@bih.net.ba ic7@kakanj.net studio99@bih.net.ba

Web stranica

www.rtvtravnik.com.b

www.trazim.com/9/9.

informativna@ntvhayat.com press@tvjasmin.com jpbugtv@hotmail.com rtvcazin@bih.net.ba czkrtvgo@bih.net.ba rtvmaglaj@rtvmaglaj.com rtvmo@rtvmo.ba tv@rtvtk.ba rtvusk@bih.net.ba; jprtvusk@bih.net.ba

www.ntvhayat.com www.tvjasmin.com

14. RTV Gorade 15. RTV Maglaj 16. RTV Mostar 17. RTV TK 18. RTV USK 19. RTV Visoko 20. RTV Vogoa 21. RTV Zenica 22. RTV ivinice 23. NTV 101 24. TV Kantona Sarajevo 25. TV Tuzlanska 26. TV X 27. Alternativna Televizija 28. RTV BN 29. RTV Rudo 30. RTV Vikom 31. TV Bel Kanal 32. TV Kanal 3 33. TV Simi 34. IPC Kozarski vijesnik - TV Prijedor 35. NTV Studio Arena 36. RTV Hit 37. Televizija Alfa 38. TV OSM 39. Pink BH Company

www.rtvmo.ba

www.rtvtk.ba www.internet.ba/tvusk

info@rtvze.com jrazic@bih.net.ba ntv101@prijedor.com

www.rtvze.com www.ntv101.com

x@tvx.ba

rtvbn@rstel.net

www.rtvbn.rstel.net

vikom@vikom-company.com, vicom@inneco.net

astra@rstel.net rtvhit@elinspanic.net; direktor@tvalfa.ba eltingss@paleol.net pinkbh@rtvpink.com

www.rtvhit.com

34

Dodatak 2 TV stanice raspored kanala

Grad Dostupn i kanali
13 HRT Kiseljak KISS TV RTV Visoko MTV Igman RTV Vogoa NTV 101 TV Bel Kanal OBN RTV Zenica Pink BH Company HTV Oscar-C Mostar RTV USK TV Kanal 3 NTV Amna NTV Studio Arena NTV Studio Arena Pink BH Company Pink BH Company HRT Kiseljak KISS TV Pink BH Company NTV 101 OBN NTV Amna OBN NTV 101 NTV Amna OBN OBN NRTV studio 99 Televizija Alfa OBN TV Kanal 3 NRTV Travnik

TV stanice

1.

Sarajevo

NTV Hayat TV Kantona Sarajevo Pink BH Company TV Simi NTV Hayat

OBN TV OSM RTV BN

Pink BH Company TV X RTV TK

RTV BN

3.

Banja Luka

11

Alternativna Televizija RTV Vikom

RTV USK

5.

Zenica

HRT Kiseljak KISS TV RTV TK

NTV IC

NTV Jasmin

Pink BH Company

7. 8. 9.

Tuzla Mostar Prijedor

5 4 9

OBN Hercegovaka televizija Mostar Alternativna Televizija RTV Vikom

RTV TK OBN NTV 101

RTV ivinice RTV Mostar OBN

TV Tuzlansk a

Pink BH Company

RTV BN

IPC Kozarski vijesnik - TV Prijedor RTV TK RTV TK RTV TK

11. Doboj 12. Bijeljina 13. Brko 14. Zvornik 15. Biha 16. Travnik 17. Cazin 18. Sanski Most 19. Bos. Gradika 20. Tesli 21. Graanica 22. Bos. Krupa 23. Zavidovii 24. Lukavac 25. Gradaac

8 7 8 4 4 8 4 5 8 6 6 6 4 4 7

Alternativna Televizija Alternativna Televizija Alternativna Televizija Alternativna Televizija OBN Alternativna Televizija OBN Alternativna Televizija Alternativna Televizija Alternativna Televizija NTV Amna Alternativna Televizija Pink BH Company Pink BH Company Alternativna Televizija

OBN OBN OBN RTV BN RTV Cazin NRTV Travnik RTV Cazin OBN Pink BH Company OBN Pink BH Company OBN OBN RTV TK Pink BH Company

Pink BH Company Pink BH Company Pink BH Company RTV TK RTV USK NTV Hayat RTV USK Pink BH Company RTV BN Pink BH Company RTV BN Pink BH Company RTV TK TV Tuzlanska RTV BN

RTV BN RTV BN RTV BN

RTV Hit RTV Hit RTV Hit

TV Kan 3

RTV Viko

NTV Jasmin

OBN

Pink BH Company

RTV Zenic

RTV USK RTV Vikom RTV TK RTV TK RTV Cazin TV Bel Kanal TV Kanal 3 TV Tuzlansk a RTV USK TV Kanal 3

TV Simi

RTV Hit

RTV TK

TV Kanal 3

35

26. Derventa 27. Kakanj

8 12

Alternativna Televizija HRT Kiseljak KISS TV Pink BH Company

NTV Amna TV Kantona Sarajevo RTV Visoko Pink BH Company OBN

OBN NRTV studio 99 RTV Vogoa RTV ivinice RTV Cazin

Pink BH Company NRTV Travnik RTV Zenica TV Tuzlanska Pink BH Company

RTV TK NTV Hayat MTV Igman OBN

RTV USK NTV IC

RTV Vikom OBN

TV Kan 3

29. ivinice 30. Velika Kladua

5 4

RTV TK RTV USK

36

Dodatak 3 - Radio stanice

Private Radio Free Radio Hard Rock Radio HRTV Kiss, Radio postaja Hrvatski Radio Bobovac HTV Oscar C Neovisni Radio Feral Nes Radio Nezavisni Otvoreni Radio Korona Nezavisni Radio TNT Novi Radio NRTV Bira NRTV Studio 99 Obini Radio Obiteljski Radio Valentino PINK BH Company Radio 303 Radio Alfa Radio Antena Radio ASK Radio Avaz Radio Balkan Radio Best ipovo Radio Bet Fratello Radio BM Radio Bobar Radio Breza Radio Da Radio Dobre Vibracije Radio Dungla Radio Esprit Radio Fenix Radio Glas Drine Radio Glas Nade Radio Grude Best Radio Hayat Radio Kakanj Radio Kalman Radio Kameleon Radio Kontakt Radio Ljubi Radio M Radio Magic Radio Naba Radio Osvit Radio Pan Radio Pegaz Radio postaja Mir Meugorje Radio postaja Vrhbosna Radio Q Radio ik Radio Skala Radio Slobomir Entity RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH FBiH RS FBiH FBiH BRKO DC RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS BRKO DC FBiH RS FBiH RS FBiH RS RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS FBiH RS RS RS FBiH FBiH FBiH RS RS RS

37

Public Radio HTV Mostar, Radio postaja Mostar NRTV Travnik Omladinski Radio X Radio Biha Radio Bilea Radio Bosanska Krupa Radio Brko Distrikt Radio Brod/Srpski Brod Radio Busovaa Radio Doboj Radio Foa Radio Gacko Radio Graanica Radio Gradaac Radio Gradika Radio Ilija Radio Istono Sarajevo Radio Kladanj Radio Klju Radio Kozarska Dubica Radio Kupres Radio Livno Radio Ljubuki Radio Lukavac Radio Nevesinje Radio Novi Grad Radio Olovo Radio Postaja apljina Radio postaja Drvar Radio postaja Novi Travnik Radio postaja Odak Radio postaja Oraje Radio postaja Rama Radio postaja iroki Brijeg Radio postaja Usora Radio postaja Vitez Radio Posuje Radio Praa Radio Preporod Radio Prijedor Radio Prnjavor Radio Sana Radio Srbac Radio Srebrenik Radio Trebinje Radio Tuzla Radio Velika Kladua Radio Viegrad RTV Bugojno RTV Cazin RTV Donji Vakuf RTV Gorade

Entity FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH BRKO DC RS FBiH RS RS RS FBiH FBiH RS FBiH RS FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS FBiH RS FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH

38

Dodatak 4 - Radio kanali dostupni u optinama i pokrivenost

SARAJEVO Index Radio 003R HRT Kiseljak - Radio postaja Kiseljak 008R Radio Hayat-Studio Slobodni Igman 011R NRTV studio 99 023R RTV Glas Bosne 027R RTV Herceg Bosna 039R RTV Vogoa 073R Studentski eFM radio 083R Nezavisni Radio DISS 090R Radio ASK 095R Radio BM 117R Radio Kameleon 121R Radio M 131R 134R 145R 151R 163R 182R 193R 206R 212R 242R 244R 263R Radio postaja Mir Meugorje Radio postaja Vrh Bosna Radio Stari grad Radio Zid Radio Bobar Radio OSM Radio Istono Sarajevo Radio Glas Nade Nes radio Radio Kalman RTV Kometa Radio Alfa

Coverage 425880 425880 425880 425880 425880 425880 425880 425880 201009 425880 310991 425880 296098 425880 425880 425880 425880 425880 375384 425880 425880 425880 425880 310991

BANJA LUKA Index 055R RTV Big 056R RTV BN 064R RTV Vikom 131R 153R 154R 160R 163R 170R 173R 194R 198R 212R 266R 300R

Radio

Coverage 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666 149666

Radio postaja Mir Meugorje Radio SR Free radio Radio Balkan Radio Bobar Radio Esprite Radio Kontakt TMK Radio Radio Uno Nes radio Hard rock radio Pink BH Company

39

ZENICA Index Radio 041R RTV Zenica 084R Nezavisni radio TNT 095R Radio BM 145R Radio Stari grad 163R Radio Bobar 237R Radio Zenit

Coverage 98166 98166 98166 98166 98166 98166

TUZLA Index Radio 030R RTV Lukavac 036R RTV TK 041R RTV Zenica 059R RTV Step 095R Radio BM 117R Radio Kameleon 142R Radio Slon 143R Radio Soli 144R Radio Srebrenik 148R Radio Tuzla 163R Radio Bobar 209R Obiteljski radio Valentino 265R Radio Vesta

Coverage 83776 89699 83776 89699 83776 89699 89699 83776 83776 89699 89699 83776 83776

MOSTAR Index Radio 004R Radio postaja Mostar 006R HTV Oscar-C Mostar 027R RTV Herceg Bosna 033R RTV Mostar 079R Radio postaja iroki Brijeg 087R Omladinski radio X 104R Radio Dobre vibracije 110R Radio Grude-Best 112R Radio Stari Most 131R 163R 236R Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar Radio Studio 88

Coverage 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445 77445

PRIJEDOR Index 037R RTV USK 131R 140R 154R 163R 170R 175R 212R 300R

Radio

Coverage 34635 34635 34635 34635 34635 34635 34635 34635 34635

Radio postaja Mir Meugorje Radio Sana Free radio Radio Bobar Radio Esprite IPC Kozarski vijesnik - Radio Prijedor Nes radio Pink BH Company

40

DOBOJ Index 034R RTV Teanj 056R RTV BN 095R Radio BM 131R 152R 163R 165R 168R 209R 212R 238R 300R

Radio

Coverage 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498 27498

Radio postaja Mir Meugorje Radio Zos Radio Bobar Radio Dungla Radio Doboj Obiteljski radio Valentino Nes radio Radio Antena - Jelah Pink BH Company

BIJELJINA Index Radio 036R RTV TK 056R RTV BN 059R RTV Step 081R Radio Pan 148R Radio Tuzla 163R Radio Bobar 166R Radio Da 172R RTV Hit 209R Obiteljski radio Valentino 243R Radio Slobomir

Coverage 37248 37248 37248 37248 37248 37248 37248 37248 37248 37248

ZVORNIK Index 163R Radio Bobar 183R Radio Osvit

Radio

Coverage 14584 14584 Coverage 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406 41406

BRCKO Index Radio 036R RTV TK 056R RTV BN 059R RTV Step 078R Radio postaja Oraje 093R Radio Bet Fratello 107R Radio Glas Drine 117R Radio Kameleon 148R Radio Tuzla 163R Radio Bobar 166R Radio Da 172R RTV Hit 209R Obiteljski radio Valentino 243R Radio Slobomir 278R Radio Brko Distrikt

41

BIHAC Index 019R RTV Biha 037R RTV USK 131R 163R

Radio

Coverage 45553 45553 45553 45553

Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar

TRAVNIK Index Radio 005R Radio postaja Novi Travnik 009R NRTV Travnik 084R Nezavisni radio TNT 163R Radio Bobar

Coverage 19041 19041 19041 19041

CAZIN Index 019R RTV Biha 021R RTV Cazin 037R RTV USK 131R 163R

Radio

Coverage 17171 17171 17171 17171 17171 Coverage 17144 17144 17144 17144 17144 17144 17144 17144

Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar Radio

SANSKIMOST Index 037R RTV USK 131R 140R 154R 163R 170R 212R 300R

Radio postaja Mir Meugorje Radio Sana Free radio Radio Bobar Radio Esprite Nes radio Pink BH Company

BOS GRADISKA Index Radio 027R RTV Herceg Bosna 055R RTV Big 056R RTV BN 064R RTV Vikom 131R 154R 163R 170R 175R 187R 203R 212R 247R 300R Radio postaja Mir Meugorje Free radio Radio Bobar Radio Esprite IPC Kozarski vijesnik-Radio Prijedor Radio Prnjavor Radio Gradika Nes radio Radio Ljubi Pink BH Company

Coverage 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201 17201

42

TESLIC Index 095R Radio BM 131R 163R 165R 209R 227R

Radio

Coverage 9582 9582 9582 9582 9582 9582

Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar Radio Dungla Obiteljski radio Valentino Radio studio M

GRACANICA Index Radio 036R RTV TK 108R Radio Graanica 117R Radio Kameleon 163R Radio Bobar

Coverage 12712 12712 12712 12712

BOS KRUPA Index Radio 037R RTV USK 098R Radio Bosanska Krupa 131R 163R Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar

Coverage 14416 14416 14416 14416

ZAVIDOVIC Index Radio 036R RTV TK 041R RTV Zenica 095R Radio BM 117R Radio Kameleon 131R 148R 152R 163R 209R 212R 237R Radio postaja Mir Meugorje Radio Tuzla Radio Zos Radio Bobar Obiteljski radio Valentino Nes radio Radio Zenit

Coverage 12947 12947 12947 12947 12947 12947 12947 12947 12947 12947 12947

LUKAVAC Index Radio 030R RTV Lukavac 036R RTV TK 095R Radio BM 108R Radio Graanica 148R Radio Tuzla 163R Radio Bobar

Coverage 13164 13164 13164 13164 13164 13164

43

GRADACAC Index Radio 036R RTV TK 091R Radio Avaz 109R Radio Gradaac 117R Radio Kameleon 139R Radio Preporod 148R Radio Tuzla 209R Obiteljski radio Valentino DERVENTA Index Radio 027R RTV Herceg Bosna 154R Free radio 163R Radio Bobar 170R Radio Esprite 187R Radio Prnjavor 212R Nes radio 247R Radio Ljubi 300R Pink BH Company

Coverage 16606 16606 16606 16606 16606 16606 16606 Coverage 21704 21704 21704 21704 21704 21704 21704 21704

KAKANJ Index Radio 003R HRT Kiseljak - Radio postaja Kiseljak 027R RTV Herceg Bosna 041R RTV Zenica 115R Radio Kakanj 131R 145R 163R Radio postaja Mir Meugorje Radio Stari grad Radio Bobar

Coverage 22338 22338 22338 22338 22338 22338 22338

ZIVINICE Index Radio 028R RTV Kladanj 030R RTV Lukavac 036R RTV TK 108R Radio Graanica 117R Radio Kameleon 142R Radio Slon 143R Radio Soli 144R Radio Srebrenik 146R Radio Studio D 148R Radio Tuzla 163R Radio Bobar 186R Neovisni Radio Feral 209R Obiteljski radio Valentino

Coverage 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736 18736

VELIKA KLADUSA Index 037R RTV USK 131R 163R 212R 277R

Radio

Coverage 7565 7565 7565 7565 7565

Radio postaja Mir Meugorje Radio Bobar Nes radio Radio Velika Kladua

44