SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

BELMA SARI

SVJETSKA BANKA I EKONOMSKI RAZVOJ

SEMINARSKI RAD

VITEZ, 2011.

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

SVJETSKA BANKA I EKONOMSKI RAZVOJ

SEMINARSKI RAD

Predmet: Mentor:

Ekonomski razvoj Prof.dr. Kadrija Hodi

Magistrant: Belma Sari Broj indeksa.: 004-10/MMT Studijski smijer: Marketing menadment i trgovina

Vitez, Februar 2011. 1

Saetak U ovom radu se daje objanjenje ta je to ustvari Svjetska banka, te kakvu ona ima vezu sa ekonomskim razvjem. Rad se sastoji od etiri dijela. Nakon kraeg uvoda koji govori o predmetu i problemu rada, cilju izrade, strukturi rada, radnoj hipotezi te znanstvenim metodama, u narednom dijelu se govori o historiji Svjetske banke. Trei dio govori o aktivnostima, te organima upravljanja Svjetske bank. Takoe to je dio u kojem su navedene grupacije Svjetske banke, dok u etvrtom dijelu se govori o konkretnom odnosu Svjetske banke sa ekonomskim razvojem.

Kljune rijei: Svjetska banka, ekonomski razvoj

SADRAJ
SADRAJ.................................................................................................................................IV Predmet i problem rada............................................................................................V Svrha i ciljevi izrade rada......................................................................................V Struktura rada...........................................................................................................V Radna hipoteza.......................................................................................................VI Znanstvene metode pri izradi rada.........................................................................VI 4.1. Definisanje pojmova ekonomskog rasta i razvoja...........................................XI 4.2. Definisanje ciljeva ekonomskog razvoja.........................................................XI 4.3. Pokazatelji ekonomskog razvoja....................................................................XII

1. UVOD
Postoje mnoge meunarodne finansijske institucije koje djeluju u cijelom svijetu, samim tim i u Bosni i Hercegovini, meutim meni se lino ini kako najvei uticaj imaju Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond. Ekonomski razvoj ima mnogo ciljeva, a neki od njih su smanjenje siromatva, smanjenje nezaposlenosti, posticanje ruralnog razvoja.Zbog toga emo kroz ovaj rad pokazati da su parametri koji se koriste za mjerenje ekonomskog rasta velikim dijelom pokazatelji i ekonomskog razvoja ali, da je u cilju sticanja potpune slike o ekonomskom razvoju jedne zemlje, potrebno uvesti dodatne parametre koji govore o blagostanju ljudi.
1

Predmet i problem rada ivimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godinji prihod prelazi preko 31 bilion amerikih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosjeni zaposleni zarauje vie od 40000 USD godinje te u istom svijetu ivi takoer 2,8 milijardi ljudi koji zarauju manje od 700 USD godinje. Od toga njih opet 1,2 milijardi ivi manje od 1USD dnevno. Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim zemljama svake minute umire jedna ena koja donosi dijete na svijet. Vie od 100 mil. djece, u veem broju djevojice, ne mogu ii u kolu zbog toga jer su siromani. Smanjiti ovakvu mjeru bijede odnosno siromatva, gdje se istovremeno u sljedeih 50 godina oekuje rast stanovnitva zemlje za otprilike 3 milijarde, predstavlja veliki izazov. Svrha i ciljevi izrade rada Svrha i cilj izrade ovog rada je pokazati kako Grupacije Svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih zemalja pokuava uticati na smanjenje siromatva u zemljama, te u kakvoj je vezi Svjetska banka sa ekonomskim razvojem. Kao jedna od najveih svjetskih institucija koje nude pomo, Svjetska banka pomae zemljama koje su u razvoju pri njihovom razvoju u kolstvu, zdravstvu, snbdijavnju vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zatiti ivotne sredine.

Struktura rada Ovaj rad se sastoji od nekoliko cjeline. U prvom uvodnom dijelu predstavljen je problem istraivanja, svrha i cilj istraivanja, te navedene su nauno-znanstvene metode koje su se koristile pri izradi ovog rada. U drugom dijelu definisat emo pojam ekonomskog razvoja te ujedno definasat emo ciljeve ekonomskog razvoja. U treem dijelu zadrat emo se na ekonomskom razvoju te emo govorit o ekonomskim pokazateljima ekonomskog razvoja. etverti dio ovog rada govorit e o Svjetskoj banci te o njenim organizacijama koje djeluju u okviru nje. Peti dio ovog rada odnosi se na aktivnosti svjetske banke.

Radna hipoteza

Imjaui na umu da je Svjetska banka jedna od najveih izvora finansiranja zemalja u razvoju na osnovu toga je postavljna temljna hipoteza koja glasi: Svjetska banka zajedno sa svojim organizacijama, aktivnostima, predstavlja osnovu za ekonomski razvoj jedne zemlje u kojoj ona utie i postie unapreenje jedne zemlje. Znanstvene metode pri izradi rada U izradi ovog rada koritene du sledee metode:deduktina, induktivna, apstrakcije, konkretizacije posmatranja ,istoriska ,nalize i sintez , Izvori podataka koji su koriteni su izvori primarni i sekundarni,naune i strune knjige,lanke u asopisma i internet .

2. SVJETSKA BANKA
Svjetska banka osnovana je 1. jula 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su prisustvovale vlade 44 zemalja. Sjedite joj je u Vaingtonu. Pomagala je u obnovi Evrope nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoi pri obnovi je vano teite u radu i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka vie obraa panju na smanjivanje siromatva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala stoer u kojem su bili tehniki strunjaci kao i strunjaci zadueni za finansijsku analizu te su iskljuivo radili u Vaingtonu. Danas raspolae jednim znatno veim stoerom koji ima strunjake iz ekonomije, spoljne politike, strunjake za pojedina podruja kao i strunjake za socijalna pitanja, 40% tih strunjaka danas
1

radi u kancelarijama smjetenim u dravama s kojima ova meunarodna institucija ima odnose. Svjetska banka je danas puno vea i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju ine ve navedena Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), Meunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija (MIGA) kao i Meunarodni centar za rjeavanje pravnih sporova pri investiranju (ICSID). U 80-im godinama djelovala je u razliitim smjerovima; poetkom tih godina bila je suoena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zatitu ivotne sredine. Tokom suoavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim naelima u projektima koji su privlaili vie panje. Kako bi se suoili sa sumnjama oko kvaliteta sopstvenog djelovanja, Svjetska banka javnosti prezentira izvjetaj o radu. Nedugo poslije toga poela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su prigovori upueni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve vei i dosegli su vrhunac 1994. na godinjem zasjedanju u Madridu. Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije uinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim tim je dolo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro dole, a i neki su priznali kako su zadovoljni uinjenim. Vie nego ikad prije, Svjetska banka je dobila na znaenju na svjetskoj politikoj sceni. Zajedno sa partnerima uspjeno je se angaovala u razliitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini nakon rata, pomoi Istonoj Aziji nakon finansijske krize, obnovi Srednje Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoi Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd. Svjetska banka ima veoma zanaajnu ulogu procesu savladavanja tranzicijskih izazova u Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

3. STRATEKI SMIJER SVJETSKE BANKE

Milenijski razvojni ciljevi oko kojih se 2002. godine, 189 zemlja Ujedinjenih naacija dogovorilo ogledalo su jedne jedinstvene sloge oko toga to je potrebno napraviti kako bi se smanjilo siromatvo. Ti ciljevi predstavljaju odreene zadatkee na kojima e raditi i oni koji nude novac, odnosno pomo kao i oni koji tu pomo primaju. Milenijumski razvojni ciljevi su :
1

Istrebljivanje ekstremnog siromatva i gladi; Osnovna kola, odnosno osnovno obrazovanje za sve; Jednaka prava za ene; Smanjenje stope smrtnosti djece ; Poboljanje zdravlja majki i trudnica; Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti; Istrajavanje u zatiti ivotne sredine i ouvanju prirodnih resursa; Razvoj globalnog partnerstva za razvoj. Zadnji cilj izmeu ostalog definie uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju.

Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je veliki trud i briga od strane razvijenih zemalja oko ekonomske politike, efikasnog i nekorumpiranog menadmenta javnog sektora to bi doprinosi ulaganju dodatnog kapitala. Pitanje koje se postavlja je, koju ulogu tu ima Svjetska banka? Ona podupire, odnosno podstie kako industrijske tako i zemlje u razvoju na podruju davanja zajmova, garancija, analiza i savjeta, opratanje dugova, poveanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromatva se bazira na izradi povoljne klime za investiranje u zemljama u razvoju kao i za investiranje u siromanim zemljama. Poetkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 teinih podruja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, snabdijevanje vodom, zdrava poslovna klima za investiranje i finansije, trgovina i istrajavanje u zatiti ivotne sredine. Ta podruja, u svim regijama, za koja Banka izdvoji finansijska sredstva su ona u kojim e Banka teiti kako bi u najkraem roku poboljala projekte. Kada je 1944. Meunarodna banka za obnovu i razvoj osnovana, razvoj nije bio zadatak na prvom mjestu. Tada je glavni cilj Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno naelo je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljale ivotni standard u siromanim zemljama. Svrhu postojanja jedne meunarodne finansijske institucije, kao to je Svjetska banka moeomo opisati u deset injenica:1 1) 2) 3) 4) 5) Svjetska banka je skoncentrisana na privredni rast i smanjenje siromatva. Vlasnici Svjetske banke su zemlje lanice, svih 186 zemalja. Krediti dobijeni od Svjetske banke iamju svoje ekonomsko opravdanje. Svjetska banka je jedan od vodeih ustanova u borbi protiv korupcije. Svjetska banka pomae poboljanje zdravstva u siromanim zemljama i zemljama u razvoju. 6) Svjetska banka podrava poboljanje obrazovnog sistema u zemljama sa kojima sarauje. 7) Svejstka banka pomae zapoljavanje u zemljeme sa kojima sarauje. 8) Svjetska banka sarauje sa mnogim organizacijama u svim zemljama u kojima je prisutna. 9) Svjetska banka se oslanja na lokalne strunjake. 10) Svjetska banka se obavezuje da pozitivno utie na ivot zemalja koje pomae.

Siglic, Dozef E., (2002). "Protivrenosti globalizacije", Beograd: SBM-x

Osnovni cilj Svjetske banke je finansiranje projekata koji su znaajni za nacionalnu ekonomiju a za koje nije zainteresovan privatni kapital zbog nedovoljne profitabilnosti, obzirom da su u pitanju vei iznosi te samim tim i vei rizici. Glavni zadatak Svjetske banke je da se ta finansijska sredstva, odnosno novac upotrijebi na naine koji doprinose siromanim zemljama i zemljama u razvoju. Ovi fondovi se odobravaju sa nultom ili niskom kamatom, ili kao grantovi, onim zemljama koje nemaju pristup meunarodnom finasijskom tritu. 3.1. Aktivnosti Svjetske banke Svetska banka nudi dva tipa zajmova: investicione zajmove za robu, rad i usluge koji podravaju projekte ekonomskog i socijalnog razvoja u irokom rasponu sektora; i 2) zajmove za prilagoavanje koji podravaju politike i institucionalne reforme.
1)

Banka sredstva prikuplja po osnovu etiri izvora:2 1) 2) 3) 4) Uplaenog dijela kvota zemalja lanica; Zaduivanja na meunarodnom finansijskom tritu; Povraaja ranije datih kredita; Ostvarenog dohotka.

U toku pregovora o zajmu, postie se saglasnost sa korisnikom zajma po pitanju razvojnog cilja projekta ili programa, ishoda, indikatora primjene (da bi se izmerio uticaj i uspjeh projekta) i plana da se sve to sprovede u djelo. Poto se odobri zajam i on postane djelotvoran, korisnik zajma sprovodi projekat ili program u djelo u skladu sa dogovorenim uslovima. Svjetska banka nadgleda upotrebu zajma i procjenjuje rezultate. Svi zajmovi su uslovljeni baninom radnom politikom, sa ciljem da operacije koje se finansiraju budu ekonomski, finansijski, socijalno i ekoloki ispravne. Svjetska banka angaovana je trenutno na vie od 2000 projekata u siromanim zemljama i zemljama u razvoju. Ovi projekti su najrazliitiji i kreu se od odobravanja mikrokredita za Crnu Goru i ostale zemlje u tranziciji ili o poveanju HIV/AIDS svijesti u zajednicama u Gvineji, preko finansiranja obrazovanja enske dece u Bangladeu i poboljanja pruanja zdravstvene zatite u Meksiku, itd. U proteklih nekoliko godina Svetska banka je uloila znaajna sredstva u aktivnosti namijenjene globalnom uticaju. Jedna od njih je oslobaanje od duga, zahvaljujui pojaanoj inicijativi Prezaduenih siromanih zemalja (Heavily Indebted Poor Countries HIPC), 26 siromanih zemalja dobilo je oslobaanje od duga koje e im vremenom utedeti preko 41 milijardu dolara. Novac koji ove zemlje budu utedele u otplati duga bie, sa druge strane, uloen u izgradnju domova, obrazovanje, zdravstvo i programe socijalne pomoi za siromane. Dugoroan odnos Svetske banke sa vladom neke zemlje je predstavljen u Strategiji davanja pomoi zemlji (CAS). CAS elaborira biznis plan Banke i daje detalje o stepenu i
2

Siglic, Dozef E., (2002). "Protivrenosti globalizacije", Beograd: SBM-x

vrsti pomoi koju treba pruiti nekoj zemlji. Prema Svjetskoj banci, CAS je baziran na Planu strategije smanjivanja siromatva (PRSP) zemlje i pripremljen je sa vladom na participatoran nain. To nije dokument o kome se moe pregovarati; bilo koja razlika koja postoji izmeu programa razvoja te zemlje i strategije Banke je istaknuta ali ne i neizbjeno znaajna u izvravanju projekta Banke. 3.2. Organi upravljanja Banke Organi upravljanja Svjetske banke su:3 1. 2. 3. Odbor guvernera; Odbor izvrnih direktora; Predsjednik.

Banka je organizovana u vidu akcionarskog drutva, udio (kvota) pojedinih zemalja je odreen prema ekonomskoj snazi a zemlje lanice danas uplauju 3% upisane kvote. Akcionare predstavlja Odbor guvernera, koji predstavlja i glavnog kreatora politike Svjetske banke. Guverneri su ministri finansija i ministri razvoja zemalja lanica. Oni se sastaju jednom godinje na Godinjem sastanku Odbora guvernera Svjetske bankarske grupe i Meunarodnog Monetarnog Fonda. Zbog rijetkog sastajanja guvernera, jednom godinje, oni delegiraju svoje specifine dunosti na 24 Izvrna direktora, koji rade u prostorijama same banke. Pet najveih deoniara (Francuska, Nemaka, Japan, Velika Britanija i SAD) imenuju svojih 5 izvrnih direktora, dok ostale zemlje lanice predstavljaju preostalih 19 direktora. Mjesto predsjednika je po pravilu rezervisano za amerikog dravljanina.4 Predsjednik Svjetske Banke, predsjedava sastancima Odbora Direktora i odgovoran je za sveukupno upravljanje bankom. Predsjednika bira Odbor Guvernera, na period od 5 godina, sa mogunou ponovnog mandata.

3.3. Grupacija Svjetske banke Grupacija Svjetske banke sastoji se iz pet afilijacija, i to:
1. Meunarodna Banka za obnovu i razvoj (IBRD) prua pomo srednje dohodovnim

zemljama. IBRD realizuje veinu svojih fondova kroz prodaju svojih akcija (vrijednosnih papira) na internacionalnom tritu kapitala. 2. Internacionalna Asocijacija za Razvoj (IDA) pomae najsiromanijim zemljama sa dohotkom po glavi stanovnika manjim od 885 dolara, kojima omoguava da uzmu kredite bez kamate, pruaju tehniku pomo i daju politike savjete za voenje nacionalne ekonomije. 3. Internacionalana Finansijska korporacija (IFC) promovie rast u zemljama koji su njeni klijenti na taj nain to finansiraju privatni sektor i prave investicije.
3 4

www.worldbank.org Po tradiciji, predsjednik banke je nominovan od strane najveeg deoniara banke, Sjedinjenih Amerikih Drava.

4. Agencija za Garantovanje Investicije (MIGA) pomae na taj nain to ohrabruje

strane investicije, dajui garancije stranim investitorima za gubitke koji su prouzrokovani ne-komercijalnim (ne-trinim) rizicima, u zemljama u razvoju, i na taj nain kreiraju investicione anse u tim zemljama. 5. Meunarodni centar za rjeavanje investicionih sporova (ICSID) omoguava pogodnosti za poravnanje nagodbom ili arbitraom investicionih sporova izmeu stranih investitora i zemalja u koje oni ulau.

4.EKONOMSKI RAZVOJ
4.1. Definisanje pojmova ekonomskog rasta i razvoja Pojmovi ekonomskog rasta i razvoja, iako se esto koriste kao sinonimi ne predstavljaju istu pojavu. Pa tako: Ekonomski rast predstavlja poveanje vrijednosti proizvodnje u jednoj drutvenoj zajednici (privredi) u jednom periodu (godinu dana) i on je kvantitativna dimenzija privrede dok je Ekonomski razvoj kvalitativna dimenzija privrede i predstavlja sloen, viedimenzionalni pojam koji pored ekonomskog rasta obuhvata i mnogostruke strukturne promjene kao to su poveanje ivotnog standarda, ravnomjernija raspodjela dohotka i zatita okolia. (Vea oekivana ivotna starost, dostupnost pitke vode, nie stope smrtnosti novoroenadi i slino.) Iako je ekonomski rast kljuni faktor i odrednica ekonomskog razvoja, ova dva pojma oznaavaju razliite vrste promjena. Drugim rijeima, ekonomski rast sam po sebi ne vodi odrivom razvoju.

4.2. Definisanje ciljeva ekonomskog razvoja Ekonomski razvoj ima mnogo ciljeva, ali emo mi izdvojiti etiri najvanija: 1. 2. 3. 4. Smanjenje siromatva Uravnoteenje raspodjele dohotka Smanjenje nezaposlenosti Podsticanje ruralnog razvoja

Odnosno prema Todaru, ciljevi ekonomskog razvoja su:

1. Poveati raspoloivost i proiriti raspodjelu osnovnih dobara za egzistenciju 2. Poveati nivo kvaliteta ivota 3. Proiriti dijapazon ekonomskih i socijalnih izvora koji stoje na raspolaganju pojednim zemljama

4.3. Pokazatelji ekonomskog razvoja Ekonomski razvoj, kao i mnoge druge ekonomske pojave, imaju odreene pokazatelje, indikatore, pomou kojih se prate promjene vezanu za tu pojavu. Pokazatelji ekonomskog razvoja slue kao putokazi na osnovu kojih se donose zakljuci i odluke koje jednu zemlju treba da dovedu do ostvarenja navedenih ciljeva ekonomskog razvoja, odnosno blagostanja. Postoje etiri osnovne grupe pokazatelja ekonomskog razvoja:

Naturalno izraeni pokazatelji - U ovu skupinu spadaju pokazatelji za iskazivanje i uporeivanje dostignutog nivoa poljopriverednog, privrednog i industrijskog razvoja pojedinih zemalja po nekimznaajnijim vrstama proizvoda (mlijeko, meso, nafta, elektrina energija, ugalj, elik...) iskazano po glavi stanovnika.

Ekonomsko-socijalni pokazatelji - Ekonomsko socijalni pokazatelji Smatraju se sve snanijom kategorijom pokazatelja dostignutog nivoa razvoja, jer direktno ili indirektno odraavaju nivo ostvarene dobrobiti i promjene u ostvarenoj dobrobiti. Navedeni indikatori odraavaju kvalitet ivota ljudi u odreenoj zemlji:

1) Oekivana duina ivotnog vijeka pri roenju 2) Stanje tekueg opteg zdravlja stanovnitva 3) Struktura porodinih izdataka 4) Uee izdataka za hranu u ukupnim izdacima 5) Stepen pismenosti (ili nepismenosti) 6) Obrazovni nivo stanovnitva g) Stepen obuhvaenosti populacije programom socijalnog 7) osiguranja

8) Uslovi stanovanja i drugi socijalni indikatori5

Nauno-tehnoloki pokazatelji - Nauno-tehnoloki pokazatelji su pokazatelji razvoja nauke i tehnologije. U novije vrijeme ovaj faktor sve jae oblikuje dinamiku ekonomskog razvoja to potvruje injenica da danas, ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta imaju i najrazvijeniju tehnologiju i njihovu primjenu: U ove pokazatelje spadaju:

1) Obim i struktura izdataka za istraivako razvojni rad 2) Nauno istraivaka baza (kadrovi) 3)Obim i oblici transfera i usvajanje tehnologije 4)Udio proizvoda novih tehnologija u svjetskom izvozu 5) Patenti i razvijenost proizvodnje i trita porizvodnje 6)Tehnoloki i trgovinski bilans zemlje

Vrijednosno

izraeni

pokazatelji

Oni

govore

finansijskim

iznosima

makroekonomskih agregata tj.zasnovani su na ostvarenom autputu .U ovu skupinu pokazatelja spadaju : 1) Bruto domai proizvod (GDP) 2) Bruto nacionalni proizvod (GNP) 3) Neto nacionalni proizvod ili nacionalni dohodak (GNI) 4) Nacionalni dohodak po stanovniku (NI per capita) 5) Nacionalni dohodak po radniku (NI per worker) 6) Nacionalni dohodak po radnom asu (NI per hour) 7) tednja (akumulacija) po stanovniku 8) Akumulacija po radniku6 9) Stope promena u nacionalnom proizvodu, dohotku i akumulacijie
5 6

Payson centar za meunarodni razvoj -www.payson.tul ane. edu Tododaro,M.P.Smith.S.C. (2006), Ekonomski razvoj, ahinpai,deveto izdanje,Sarajevo

ZAKLJUAK
Meunarodne finansijske institucije u posljednjih pedeset godina su prele put od garanta stabilnosti svjetskog finansijskog sistema, preko spasioca zemalja povjerioca i dunika, tokom svjetske dunike krize (osamdesetih godina), i najzad do uloge savjetnika i finansijera procesa tranzicije u post-socijalisitikim zemljama, tokom devedesetih godina. S bzirom na to da je prolo pola vijeka od osnivanja, moemo slobodno rei da meunarodne javne organizacije nijesu ispunile svoju misiju. Prema nobelovcu Stiglicu, broj siromanih u svijetu (ija dnevna potronja ne prelazi 2 $) je 1990. godine iznosio 2,718 milijardi da bi se taj broj poveao na 2,801 milijarde u 1998. godini, i pored prosjenog godinjeg rasta svjetskog dohotka od oko 2.5%.
1

Ipak, Svjetska banka i ostale globalne finansijske institucije su stvorene kao odgovor na sve vee uslonjavanje odnosa i sve veu meuzavisnost meu ljudima u svijetu tako da su se i problemi usloili, to donekle umanjuje prethodne kritike. Svjetska banka, bar deklarativno, radi na premoavanju razvojnih razlika i pretvaranju prihoda bogatih zemalja u sredstvo razvoja siromanih zemalja. Svjetska banka, kao jedan od najveih svjetskih izvora pomoi u razvoju, podrava napore vlada zemalja u razvoju u izgradnji kola i zdravstvenih ustanova, obezbeivanju elektrine energije, borbi protiv zaraznih bolesti i zatiti ivotne sredine U osnovi, Svjetska banka obuhvata tri aktivnosti: pozajmljivanje sredstava, istraivanje razvoja i ekonomske analize, i tehniku pomo, obezbeujui sredstva iz javnih izvora za programe razvoja u oblastima kao to su zdravstvo, obrazovanje i zatita ovjekove sredine, fokusirajui se na nacionalne, pravne, politike i ekonomske strukture. Banka promovie reforme dizajnirane s ciljem da stvore dugoroni ekonomski rast i stabilnost, tako to pozajmljuje sredstva vladama, a zatim profit dobijen iz zajmova koristi da finansira svoje aktivnosti. Da bi se ublaili negativni efekti globalizacije a zadrali oni pozitivni, neophodno je reformisati meunarodne finansijske institucije koje upravljaju ovim procesom, jer globalizacija sama po sebi nije problem Ekonomski razvoj je mogue ostvariti samo ako u cjelokupnom procesu razvoja bude aktivno i predano sudjelovane sve interesne skupine, tj ako postoji konzensus elja i volja za promjenom te znanje o tome kako promjene ralizirati na najefikasni inajefektivniji nain

LITERATURA
1. Cline, R. William (1984), International debt: Systematic risk and policy response,

Institute for International Economics, Washington, DC. 2. Siglic, Dozef E., (2002). "Protivrenosti globalizacije", Beograd: SBM-x; 3. Jaki, Miomir, (2004). "Makroekonomija (principi i analiza)", Beograd: Centar za uzdavaku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Brogradu; 4. Kindleberger, C. P.; Aliber, R. Z. (2006), Najvee svjetske financijske krize#, Masmedia, Zagreb. 5. World Bank (2007), Global Development Finance: The Globalization of Corporate Finance in Developing Countries Internet izvori:
1

www.worldbank.org www.worldbank.org/icsid www.miga.org www.worldbank.org/ida www.ifc.org