Pregled literature

(pogl. Reviewing the Literature)

Ukoliko elimo doprinijeti istraivanju znanja u podruju naeg interesa, tada prvo moramo vidjeti to su otkrili drugi istraivai. Cilj ovog izlaganja je pokazati kako se to moe uiniti. Ciljevi: objasniti razliite naine na koje pregled literature pomae istraivau u oblikovanju studije opisati etiri glavna koraka u provedbi pregleda literature opisati razliku izmeu preliminarnih, sekundarnih i primarnih izvora, te ulogu svakog od navedenih izvora u procesu pregleda literature locirati relevantne citate o obrazovnoj temi, koristei (tiskane ili elektronske) verzije Indexa za asopise u obrazovanju (Current Index to Journals in EducationCIJE) i Izvora u obrazovanju (Resources in EducationRIE) opisati vie vrsta preliminarnih izvora i njihove korisnosti u provoenju pregleda literature interpretirati rezultate meta-analize skupa kvantitativnih istraivakih studija pojedinog problema

opisati metode za dolaenje do dokumenata (koji su identificirani putem istraivanja preliminarnih i sekundarnih izvora) opisati metode klasifikacije informacija sadranih u primarnim izvorima dokumenata koji su identificirani putem pregleda literature navesti nekoliko kriterija koji su korisni u vrednovanju kvantitativne ili kvalitativne studije opisati nekoliko pogreaka koje oslabljuju izvjetaj o pregledu literature evaluirati relativne prednosti narativnog pregleda, zbrajanja glasova, te meta-analize za sintetiziranje kvantitativnih rezultata istraivanja opisati metode sintetiziranja primarno kvalitativnih istraivakih studija

Ukoliko se studija ne gradi eksplicitno na radovima drugim istraivaa u nekom podruju, tada je vrlo malo vjerojatno da e ona doprinijeti ukupnom znanju istraivanja. Levin i Marshall naglaavaju ovu poantu u komentiranju o svojim iskustvima kako izdavaa u asopisu za Edukacijsku Psihologiju. Smatraju da ukoliko elimo da nae istraivanje ima znaajan doprinos, moramo ga temeljiti na adekvatnom znanju podruja, a studija mora reflektirati to znanje. Unato vanosti iscrpnog pregleda literature, ova se faza itavog procesa preskae ee nego neke druge faze u izradi znanstvenog rada. Za dobar pregled literature obino treba tri do est mjeseci, pogotovo ako je vae znanje o podruju i problemu nedovoljno. Ovo vrijeme nije utroeno, ve je uloeno u bolje razumijevanje problema. Pregled literature moe biti i zanemaren za nain da istraiva ne razumije u potpunosti koliko taj proces doprinosi stvaranju studije i interpretaciji dobivenih rezultata. Kako bi bolje razvili ovo razumijevanje, pogledajmo koje su to razne svrhe pregleda literature u procesu izrade istraivake studije:

I. Ograniavanje problema koji se istrauje;

Odabir ogranienog problema te njegovo istraivanje u dubinu bolje je od povrnog istraivanja irokog problema. Pregledom literature moete saznati kako su drugi istraivai formulirali korisne linije istraivanja unutar ireg podruja interesa.

II. Potraga za novim linijama istraivanja;

Prilikom pregleda literature potrebno je ustanoviti koja su istraivanja ve provedena. Jednako tako vano je ne previdjeti neke mogunosti istraivanja. Vae jedinstveno iskustvo i pozadina moe omoguiti da uoite aspekt problema koji drugi istraivai nisu primijetili. Nastajanje takvih novih perspektiva najee se dogaa na podrujima gdje nije provedeno mnogo istraivanja, ali nije iskljueno da se isto moe dogoditi u dobro istraenim podrujima- kada se koristimo idejama koje su formulirane na kreativan i jedinstven nain.

III. Izbjegavanje bezuspjenih pristupa;

U pregledu literature, budite na oprezu za novim nainima istraivanja. Pregled literature esto rezultira pronalaskom vie slinih studija, koje koriste slinu metodologiju, a ne uspijevaju proizvesti znaajne eksperimentalne ili korelacijske rezultate.

IV. Stjecanje metodolokih uvida;

esto se dogaa da se prilikom pregleda literature panja pridaje samo rezultatima pojedine studije. To je pogreka iz razloga to nam i ostale informacije mogu pomoi u kreiranju studije.

V. Pronalazak preporuka za daljnja istraivanja

VI. Pronalazak potpore za utemeljenje teorije

1-4 U PREGLEDU LITERATURE:

Nakon to smo formulirali problem koji elimo istraiti moemo poeti sa pregledom literature: 1. PRETRAIVANJE PRELIMINARNIH IZVORA: - preliminarni izvori su indeksi koji nas upuuju na pojedine knjige i publikacije, neovisno o tome gdje se nalaze 2. UPOTREBA SEKUNDARNIH IZVORA 3. ITANJE PRIMARNIH IZVORA 4. SINTETIZIRANJE LITERATURE: - pisanje izvjetaja o onome to smo saznali iz primarnih i sekundarnih izvora

1. PRELIMINARNI IZVORI:
Educational Resources Information Center (ERIC) Osnovala ga je vlada S.A.D.-a. Publikacije: Current Index to Journals in Education (CIJE) Resources in Education (RIE)
Tiskane verzije CIJE i RIE pretrauju se na slijedei nain: Prije svega, nuno je da odredimo potrebne deskriptore za nau potragu. Deskriptori su termini pomou kojih se klasificiraju dokumenti koji sadre informacije o temi koju taj termin denotira. Meutim, imajte na umu da CIJE i RIE ne sadre dokumente ve samo citate za stvarne dokumente. Npr. Uzmimo da je dezignator glavnog unosa (main-entry designator) slijedea rije: RODITELJ

Naa potraga rezultirati e slijedeim podacima:

RODITELJ CIJE: 938 RIE: 864
(broj unosa)

GC: 510
(kod grupe deskriptora, kategorija u koju deskriptor pripada)

UF (used for) NT (narrower term)

katoliki roditelji bioloki roditelji nezaposleni roditelji oevi majke grupe

BT (broader term) RT (related term)

odrasli skrbnici keri srodstvo

Svi su unosi u CIJE i RIE pisani u jednakom standardnom formatu. Kada smo odabrali prikladne deskriptore moemo pretraiti indekse onih perioda koje elimo pregledati. Svi CIJE unosi odnose se na asopise, dok RIE obuhvaa raznovrsne izdavake oblike. Primjer:
Pod uloga roditelja nalazimo slijedee unose; Family Focus: Reading and Learning Together Packet School and Family Partnerships ED 347 498 ED 347 638

Odabiremo citat za koji smatramo da e nam koristiti. ED broj (ERIC accession number) oznaava broj koji je sustavno dodijeljen tom pojedinom unosu prilikom njegove obrade. Svaki pojedini unos sadri jo i informacije o ostalim deskriptorima koji ga dezigniraju te autoru, izdavau, dostupnosti, jeziku na kojem je napisan dokument, tipu publikacije i ostalo.

Elektronske verzije CIJE i RIE pretrauju se na slijedei nain: Postoje tri mogunosti pretraivanja elektronskih vezija:
1.

Pretraivanje teksta Pretraivanje indeksa;

slino je pretraivanju teksta, samo to kod teksta moramo generirati prikladne rijei ili fraze za pretragu. Index se sastoji od rijei i fraza izmeu kojih moemo birati pa tako i formulirati relevantne termine za svoju pretragu

2.

3.

Pretraivanje rjenika;
slino je pretrazi tiskane verzije pomou deskriptora, osim to omoguuje koritenje veznika/konektora za suavanje nae potrage.

Ishod nae pretrage (manualne ili elektronske) biti e lista citata (te saetaka ukoliko su dostupni) Nakon prouavanja tih podataka trebamo se odluiti koje od tih dokumenata trebamo proitati i posvetiti im vie panje Potrebno je napomenuti da su priprema saetaka i odabir deskriptora za pojedini dokument subjektivni procesi koji ovise o recenzentima, pa stoga nije neobino da naa potraga rezultira razliitim deskriptorima i informacijama sadranim u saetku za isti dokument (naravno, ukoliko se koristimo razliitim preliminarnim izvorima)

@Internet@
Pretraga preliminarnih izvora Elektronska pota News grupe Forumi Web stranice pojedinih autora Knjinice pojedinih sveuilita u inozemstvu lanci, knjige i ostala literatura

http://www.fsb.hr/library/

OPAC - Online Public Access Catalog = javno dostupan katalog CROLIST skupni katalog 43 knjinica, lista knjinica knji knji OPAC skupni katalog Knjinica Grada Zagreba - (24 knjinice) Knji knji nice) OPAC METELwin - skupni katalog (283 knjinice - narodne, kolske, specijalne) (283 knji specijalne) OPAC - skupni katalog knjinica Zadarske upanije (16 knjinica) knji (16 knji nica) OPAC - skupni katalog knjinica Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku knji (12 knjinica) knji nica) OPAC - skupni katalog knjinica ustanova Sveuilista u Rijeci koje djeluju u Puli (6 knji Sveu (6 knjinica) knji nica)

Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Drutvene znanosti (22 Dru knjinice) knji Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Humanistika - skupni OPAC, OPAC, lista asopisa ukljuenih knjinica (34 knjinica) uklju knji knji nica) Sustav znanstvenih informacija RH - tematski podsustav Prirodoslovlje - skupni OPAC (27 knjinica) knji nica) Sustav znanstvenih informacija RH - podsustav Biomedicina - skupna lista asopisa 1990-2001, skupni OPAC 1990(10 knjinica) knji nica) Sustav znanstvenih informacija RH - podsustav Tehnika - skupni OPAC (24 knjinice), knji lista asopisa 2000/2001 Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu i ostale sveuiline knjinice u sveu ili knji sveu ili knji Hrvatskoj: Gradska i sveuilina knjinica u Osijeku - OPAC sveu ili knji Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu - OPAC sveu ili knji Sveuilina knjinica Pula Sveu ili knji Sveuilina knjinica Rijeka - OPAC, digitalizirani kartini katalog Biblioteca Civica Sveu ili knji OPAC, karti Sveuilina knjinica Split - OPAC, popis strane periodike u knjinicama Sveuilita u Sveu ili knji OPAC, knji Sveu ili Splitu za 1998.g. Sveuilina knjinica, Zadar - OPAC Sveu ili knji Fakultetske knjinice knji

Europske knjinice: knji Libraries on the Web Elektronische Zeitschriftenbibliothek (EZB) Europe's National Libraries - projekt GABRIEL ETH Bibliothek- Zuerich Bibliothek-

Knjinice u svijetu: Knji Library Servers via WWW The Library of Congress National Library Catalogues Worldwide

Novosti na Netu, knjiniarski portali, pretraivai: UNESCO Libraries Portal ebrarys Library Center Librarian's Index to the Internet - pretraiva, odnosno predmetno kazalo (subject directory) - pretrauje vie od 11000 internet izvora odabranih i vrednovanih od strane knjiniara Academic Info--mjeseno auriranje podataka Digital Librarian's New Site--knjiniarski odabir najboljeg sadraja weba Staying Current on the Web--Jenny Levine savjetuje i odabire linkove za vas

www.free-ebooks.net www.gutenberg.org www.web-source.net/free_ebooks.htm