IVOTOPIS: Ivan Gunduli (Giovanni Gondola; nadimak Maica) hrvatski je pjesnik, epik, lirik i dramatik. Roen je 08.01.1589.

, a umro je 08.12.1638. i sahranjen u crkvi sv. Franje u Dubro vniku. Obrazovao se u Dubrovniku, gdje su mu, uz ostale, uitelji bili Toskanac Camillo C amilli, koji je dopunio Tassov ''Osloboeni Jeruzalem'' te sveenik Petar Palikua, ko ji je na hrvatski preveo '' ivot Karla Borromea''. Nakon zavr etka kolovanja, 1608. postaje lan Velikoga vijea. Nastavljajui obiteljsku t radiciju, obavlja vi e dr avno-administrativnih slu bi u Dubrovniku i okolici. ivio je mirno i povueno, zbog ega su mu suvremenici dali nadimak Maica (znaenje: Maki a). Godine 1628. o enio se Nikom Sorkoevi s kojom je imao tri sina. Knji evni je rad Gunduli zapoeo pisanjem drama u stihu i, vjerojatno, pjesama. U pre dgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' (Rim, 1621.) svoja mladenaka djela naziva porodom od tmine jer im je svrha bila zabava, tj. ta d jela nisu odgovarala protureformacijskoj poetici i ideologiji. Od dramskih djela sauvane su ''Arijadna'', ''Prozerpina ugrabljena od Plutona'', ''Dijana'' i ''Ar mida'', dok su ''Galatea'', ''Posvetili te ljuveno'', ''erera'', ''Kleopatra'', ''A don'' i ''Koraljka od ira'' izgubljene. Njegova su djela jo i ''Suze sina razmetno ga'' i ''Dubravka''. O DJELU: ''Dubravka'' je libretistika drama u 3 ina. Nastala je 1628. godine. Pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima. LIKOVI: RADMIO SKUP PASTIRA RIBAR MILJENKO: najljep i meu pastirima, simbol dubrovakog plemstva: "Miljenko je imo mili ste Dubravku ci lipote; nu se ukloni zakon sili: grd ju pastir zlatom ote." LJUBMIR DUBRAVKA: najljep a meu vilama, simbol dubrovake slobode i vlasti: "Po zakonu dat se ima e lijepa Dubravka i gizdava sred Dubrave komu na e u ljepoti je prava slava." SKUP VILA DIVJAK SATIR GOR TAK SATIR ZAGORKO LJUBDRAG JELJENKA SATIRICA BR TANKO

TRATORKO VUK SATIR STOJNA PELINKA PASTJERII MALI, usve pet GLASNIK SKUP SATIRA REDOVNIK GRDAN: starac; o njemu se samo govori, ne pojavljuje se na sceni SADR AJ: Pria se o prastaroj dubrovakoj tradiciji da se na dan svetkovine sv. Vlaha vjere n ajljep i pastir i pastirica. Ovoga je puta u pitanju lijepa vila Dubravka iju ruku e li dobiti pastir Miljenko. Miljenko je nesiguran u ishod svoje prosidbe, pa njegove jadikovke slu a i sti ava p astir Ljubmir. Satiri Divjak i Gor tak smatraju, nasuprot Miljenku, da bi prelijep a Dubravka mogla izabrati ba njih. Smije no neobjektivni, nespretni i nezgrapni, sa tiri svojim nadanjima izazivaju opi smijeh. Idilinost bezbri nog radovanja kvari starac Ljubdrag podsjeajui na vremena, stara i d obra, kada se u Dubravi ivjelo smjerno, po teno i radosno. Da se vremena mijenjaju nagore, svjedoe i satiri koji misle samo na vile i dobro jelo, pa su za prohtjeve svojeg eluca spremni i ukrasti. Pastirica Stojana o tro se razraunava s kradljivcim a, a sve se smiruje u treem inu kada preru eni satiri odlaze na pir. Pastir Ljubdrag dolazi s vije u da su suci koji su trebali odluiti kome e Dubravka po stati vjerenicom podmieni, pa su njezinu ruku obeali ru nom i bogatom starcu Grdanu. Posve oajan, Miljenko prijeti te kom osvetom, ali u zadnji as pobjeuje pravda. Naime , kada Grdan treba stupiti s Dubravkom u crkvu, nezadovoljni bogovi upozoravaju na svoje neslaganje s izborom vjerenika gasei vatru u rtveniku i tresui tlo. Kada je Dubravkina ruka vraena Miljenku, Dubravom se razlije sveope odu evljenje, pj esma i veselje. "O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga vi nji nam bog je do, uzroe istini od na e sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti ne mogu biti plata tvoj istoj lipoti." ALEGORIJA: Zlo koje ugro ava dubrovaku slobodu, osnovni je porok podmiivanje. Dubrava je grad Dubrovnik, Dubravka i Miljenko predstavnici su dubrovake vlastele , a Grdan predstavnik graanstva. "Toliko je vladanja silno u nas, da se ti, ena, djeca, imanje ne mo e tvoji rijeti. U mjesti je ovemu slobode estit dar: svak sebi i svemu svomu je gospodar. Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas, prodava na nj vjera, ivot se, du a i ast; du a i ast ovuda ne ide za platom, ni mjere u suda prite u pod zlatom." "Bog razvedri Lero sliku i, da vidi mladi i stari, nje lijepu ljubavniku u obraz jedan zrak udari.

Svak to uze za zlamenje da vlas vi nja to uini, da Miljenko sadru en je lijepoj Dubravci a ne ini. Tim vaskolik puk se uzbuni i zavapi u sve glase da se volja bo ja ispuni, doim lijepu lijepa da se. Iz ruka se tako ote Grdanovjeh lijepa vila i da komu ci lipote nje pristoji ljepos mila."