ARHEOLOGIJA UDC: 903:669

Jovan Koledin

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI U PRAISTORIJSKOJ METALURGIJI Grobovi praistorijskih metalurga

Tako re~e i ostavi nju, a do mehova do|e, Te ih obrne ognju i naredi njima da rade. Dvadeset mehova tada u pe}ima po~ne da duva, Iz njih svakovrsna stane probijati plamena para. (Homer, ILIJADA, XVIII, 468471)

TEHNI^KA KERAMIKA Pojava rudarstva i metalurgije, kao i tipolo{ka klasifikacija predmeta od bakra je tema obra|ena od ve}eg broja autora. Nalazi koji se mogu vezati za metalur{ku delatnost spadaju u tzv. tehni~ku keramiku. To su pe}i i ognji{ta za topljenje, kalupi, posude za topljenje i livenje, kerami~ki zavr{eci duvaljki i mlaznice meha. Same duvaljke su pravljene od organskog materijala (drvo, trska), kao i mehovi (ko`a, drvo). Od ovih alata ostaju samo njihovi kerami~ki zavr{eci. Oni slu`e da sabiju vazdu{nu struju i usmere je na malu povr{inu, radi pove}anja temperature gorenja. U na{oj literaturi se ne javlja poseban termin za ovu vrstu nalaza. Bosanski i hrvatski autori koriste termin sopalj (B. ^ovi}, A. Durman). Francuska arheologija naziva ih tuyes, engleska tuyere, nema~ka Dse, a ruska soplo. INTERPRETACIJA NALAZA U literaturi su ovi nalazi razli~ito interpretirani. Od levaka za livenje, malih levaka, pr{ljenaka i muzi~kih instrumenata do votivnih predmeta i falusnih idola. Mada je J. Pi~ jo{ 1899. ovakve nalaze odredio kao usta mehova, tek njihovo prepoznavanje na egipatskim grobnim reljefima (W. Kneussl) dovelo je do prihvatanja ovog mi{ljenja (Slika 1a, b). Njihova upotreba se ograni~ava na topljenje bakra, dok pitanje prerade sirove rude ranog bronzanog doba ostaje otvoreno. I u na{oj literaturi je bilo lutanja u odre|ivanju uloge ovih nalaza. S. Dimitrijevi} pogre{no

rekonstruisan fragment iz Debelog brda naziva kalup za livenje.!

NEOLIT I ENEOLIT METALURGIJA OKSIDA

Najranija pojava bakarnih predmeta zabele`ena je u slojevima akerami~kog neolita prednje Azije (84007500 godina p. n. e.). U Evropi se bakar javlja u kasnoj Kri{ kulturi, sredinom VI milenijuma p. n. e." Ovi predmeti su izra|eni od prirodnog, samorodnog bakra. O rudarstvu i metalurgiji mo`emo govoriti tek od kasnog neolita.# Kod nas je ovaj period povezan sa tzv. Grada~kom fazom vin~anske kulture (Vin~a C), kada je po~elo kori{}enje rudnika bakra Rudna glava kod Bora (Karta 1). Vin~anska naselja imaju tragove prerade bakarnih oksida i {ljaku.$ Do sada nisu na|ene pe}i za topljenje ni topioni~arski alat, tj. nema tehni~ke keramike. Ovo je verovatno uzrokovano manjim obimom istra`ivanja vin~anskih naselja. Analize su pokazale da ruda iz Rudne glave nije kori{}ena za izradu predmeta Bodrogkerestur kulture, ve} ona iz Bora i Majdanpeka.% U Kukuteni kulturi, isto~nom susedu vin~anske kulture, duvaljke se javljaju ve} u fazi A 1, koja odgovara grada~koj fazi kod vin~anske kulture. U ku}i 2 na lokalitetu ValeniPiatra Neamt, na|eni su in situ. Ku}a pripada B fazi, paralelnoj sa kasnom vin~anskom kulturom.& Posude za topljenje bakarnih oksida se javljaju u vreme kasne Bodrogkerestur, Boleraz, LasinjaBalaton kulture, sa posudama od kamena, i u ranoj badenskoj kulturi, kao i u B fazi Kukuteni kulture.'

79

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Ranoeneolitske kulture jo{ nemaju potrebu za kori{}enjem duvaljki. Njihova pojava je uzrokovana prelaskom na kori{}enje dubljih slojeva rudi{ta. Kasna Kocofeni i kostola~ka kultura imaju ve} razvijenu metalurgiju sulfidnih ruda. Vu~edolska kultura u svojoj klasi~noj fazi (Vu~edol B) poznaje dvodelne kalupe, kako pokazuju nalazi iz Vinkovaca. Metalurgija sulfida se u ovo vreme pro{irila u kulturama koje su posedovale le`i{ta rude (nalaz iz Zlote). Rudarstvo neolita i eneolita se zasnivalo na eksploataciji oksidnih ruda. Oksidne rude su lako dostupne i jasno uo~ljive, zbog boje rudi{ta, koja se lako uo~avala i razlikovala od okoline. Oksidi nastaju prirodnom oksidacijom povr{inskih slojeva sulfidnih rudi{ta (kuprit, malakonit) ili dejstvom vode, kada nastaju karbonati (malahit, azurit). Za preradu ovakvih ruda potreban je ugljenik, kori{}en u obliku drvenog uglja, i pe} za topljenje. Na dnu pe}i (ognji{ta) ostaje metal, dok primese, koje su lak{e, plivaju iznad. Ovako dobijen, ~ist bakar se topi u posudama i lije u kalupe.
Karta 1.
"

BRONZANO DOBA METALURGIJA SULFIDA

Ve} u eneolitskom periodu je do{lo do krize u snabdevanju sirovinama, jer su povr{inske naslage brzo iscrpene. Sulfidna rudi{ta su bogatija, a nalaze se na ve}oj dubini. Sulfidne rude sadr`e sumpor, a ~esto i druge sastojke (arsenik, gvo`|e, antimon, olovo). Zbog ovoga, sulfidna ruda se nije vi{e mogla topiti jednostavnim zagrevanjem kao oksidi. Prvo se morala ispr`iti da se oslobodi sumpor. Ovo je tra`ilo veliku koli~inu vazduha, a pe} nije pogodna za novi na~in prerade. Ruda se zagrevala na otvorenom ognji{tu ili u pe}i sa primenom duvaljki i mehova, kako bi se postiglo snabdevanje vazduhom. Proces je izazivao prvo prelazak sulfidnih minerala u oksid (pr`enje) uz izdvajanje sumpordioksida, koji u reakciji sa bakarnim sulfidom formira bakar. Ako ruda sadr`i gvo`|e, proces pr`enja ima ulogu uklanjanja gvo`|a u obliku {ljake.

[irenje metalurgije u Evropi, sa datumima po CAL. C (J. LutzI. MatuschikE. PernickK. Rassmann 1998, sl. 1)

80

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Ne~isto}a istopljene sulfidne rude uvela je bronzu, prirodno legiranog bakra. Pojava grobova sa liva~kim priborom pokazuje i socijalno izdvajanje livaca u ovo vreme. Eksploatacija sulfidnih rudi{ta je dovela do pomeranja metalur{kih centara ka zapadu karpatskog luka i ka alpskom pojasu (Karta 2). Ova migracija je uzrokovala i stvaranje kasnovu~edolskog kulturnog kompleksa. U vu~edolskoj kulturi se javljaju i prvi kerami~ki zavr{eci duvaljki u ju`noslovenskim zemljama. Vu~edolska kultura u klasi~noj fazi (VinkovciHotel, Ljubljansko barje) i kasnoj fazi (Varvara, Debelo brdo, Gradina Zecovi) pokazuje tehni~ku superiornost masovnom proizvodnjom oru|a i oru`ja (Slike 25).! Nalazi duvaljki su iz naselja, do sada nisu na|eni grobovi metalurga. Rano bronzano doba ima iste tipolo{ke oblike duvaljki. Na nalazi{tu ZokVarhe| otkrivene su dve povr{ine sa ostacima metalur{ke aktivnosti, vinkova~ke kulture" (Slika 6). D. Miller po primercima unjeti~ke kulture odre|uje dva tipa duvaljki: tip A ve}ih dimenzija, za grube radove i tip B manjih dimenzija, za specijalne tehnike.#
Karta 2

I. Bona daje tipologiju za srednje bronzano doba Ma|arske. Deli ih po izgledu na pet tipova: A du`i ili kra}i primerci su`enih krajeva, blago zaobljenog oblika zarubljene kupe, gornji deo ukra{en urezima. B sli~nog oblika, sa glatkim gornjim delom. C na oba kraja imaju blago levkasto pro{irenje. D na jednom kraju levkasto pro{irenje, na drugom zaobljavanje. E sli~ne tipu D, sa rupicama na {irem, levkastom obodu. Navodi nalaze iz Bogojeva u Ba~koj, koje sme{ta u tipove A i B, a pripisuje grupi Gerjen (Slika 7).$ Krajem ranog bronzanog doba dolazi do zastoja u razvoju autohtone metalurgije, koja se zasnivala na leguri bakar/arsenik. Ovaj zastoj se obja{njava te{ko}ama u snabdevanju kalajem i savladavanju nove tehnologije.% Nalazi tehni~ke keramike u srednjem bronzanom dobu postaju retki, a nema vi{e grobova sa

Prostiranje preistorijskih kerami~kih zavr{etaka duvaljki (C. Roden 1988, sl. 2)

81

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

liva~kim priborom. Primerak iz kulture Vitenberg, datiran u Br C, tipolo{ki je nepromenjen u odnosu na raniji period.& Ostave ne sadr`e tehni~ku keramiku. Jedna duvaljka meha se nalazi u materijalu iz radionice datirane u horizont ostava Br C2.' Krajem bronzanog doba dolazi do procvata metalur{ke delatnosti na Balkanu i Karpatskoj kotlini. Kerami~ki zavr{etak je ve}ih dimenzija i nije deo duvaljke, nego meha, kako pokazuju sli~ni primerci kakvi se koriste u Egiptu (Slika 8).  [oljasti usadnik iz Donje Austrije, sa rupicama za pri~vr{}ivanje meha (Slika 9), pripisuje se kulturi polja sa urnama (Ha A2B1).

STARIJE GVOZDENO DOBA

Kerami~ki zavr{eci mehova u starijem gvozdenom dobu su jo{ ve}ih dimenzija od tipova iz bronzanog doba. Zadr`an je u osnovi koni~an oblik usadnika meha. Vrh je kolenasto povijen, radi boljeg vrtlo`enja vazduha. U ju`noslovenskoj literaturi pominju se nalazi u Dolenjskoj (Slovenija), severozapadnoj Bosni, ali nisu objavljeni.  Deo liva~kog pribora iz nekropole kod Sanskog Mosta (Slika 10), kao i primerci iz Poda kod Bugojna, predstavljaju varijantu karakteristi~nu za Srednjebosansku grupu, i to njenu IV i V fazu (550350 p. n. e.). Modelovani su u vidu vrata i glave konja. B. ^ovi} je ovaj oblik tuma~io nekim kultom vezanim za metalurgiju. ! Proizvodnja gvo`|a na Balkanu po~inje najkasnije od VIII veka p. n. e. " Konjske protome na ustima mehova su mo`da u vezi sa kultovima vezanim za proizvodnju gvo`|a? Postoje i kolenasti zavr{eci bez ikakvih ukrasa i jedna podvrsta ukra{ena plasti~nim, {tipanim trakama (Slike 1112). Ovakva vrsta ukrasa je tipi~na za starije gvozdeno doba. # Protiv autohtonog balkanskog porekla konjskih protoma govore nalazi sa ovakvim predstavama i van Balkanskog poluostrva (u Panoniji Sv. Petar Ludbre{ki), kao i nalazi iz isto~ne Nema~ke (Slike 1314). $ Jedini nalaz ovoga tipa na teritoriji Srbije je kolenasti zavr{etak meha sa lokaliteta Feudvar kod Mo{orina. Na|en je u sloju naselja Bosutske kulture, datiranom u kasnu fazu (550350 p. n. e.), a predmet je odre|en kao instrument od gline % (Slika 15). Ovim je posvedo~ena i metalur{ka delatnost u Bosutskoj kulturi, mada je te{ko oceniti vrstu i obim ove aktivnosti, na sada{njem stepenu istra`enosti i publikovanja gra|e.

Ovakav tip zavr{etka meha povezuje se sa upotrebom novih vrsta mehova, proizvodnju ve}eg obima, kao i za proizvodnju gvo`|a. Kori{}en je u kulturama sa kraja bronzanog doba (Ha A1B1). Interesantan je nalaz sa teritorije Monteoru kulture, koji mo`da ukazuje na raniju pojavu kolenastih mlaznica isto~no od Karpata. Na`alost, predmet nije opisan, kao ni okolnosti nalaza. Datiran je sa keramikom u Br. A1 br B (Monteoru I c3IIa). & Zavisno od okolnosti nalaza, postoje razli~ite rekonstrukcije na~ina upotrebe kerami~kih zavr{etaka, uglavnom sa istim osnovnim karakteristikama ' (Slike 16a, b; 17). Kerami~ki zavr{etak na kraju meha je okrenut u`im otvorom kolena ka dole. Ispod je posuda ili dno pe}i u kojoj je me{avina rude i drvenog uglja. Neki primerci su na|eni u grobovima, svedo~e}i o izdvojenoj klasi metalurga (kova~a) u ovim zajednicama, a takav polo`aj je posvedo~en u etnolo{koj ostav{tini brojnih naroda.

GROBOVI PREISTORIJSKIH METALURGA

Sa razvojem rudarstva i metalurgije tokom razvijenog i kasnog eneolita, dolazi do izdvajanja jednog sloja, povezanog sa ovom delatno{}u. O ovome postoji obimna literatura, na koju upu}ujemo preko dela M. Elijadea.! Izdvojenost livaca i kova~a u zajednicama, tj. naseljima, je dosta te{ko dokazati, zbog nedovoljnog stepena istra`enosti samih naselja ovog perioda. Kada se i istra`uju, to je uglavnom sonda`no, zna~i parcijalno. Ostaci same proizvodnje, kakvi su {ljaka, pe}i i tehni~ka keramika, pokazuju da je u eneolitu i u ranom bronzanom dobu ovaj vid delatnosti vezan za samo naselje i da nema izdvajanja metalur{kog centra, ni ve}e proizvodnje. Prvi metalur{ki centar, kao i po~etak masovne, serijske proizvodnje u na{im krajevima, vezan je za vu~edolsku kulturu. To se najbolje vidi po rezultatima istra`ivanja R. [mita, koji je u potpunosti istra`io vu~edolski Gradac, akropolu velikog naselja. Na planu nalazi{ta se jasno vidi odvojenost ovog prostora, nagla{ena velikim dvostrukim rovom i zemljanim bedemom. Vu~edolskoj kulturi pripada velika zgrada (15,5 x 9,5 m), sa osnovom sli~noj gr~kim megaronima. [mit je ovu ku}u, obnavljanu dva puta, nazvao megaron livaca bakra. Nju je odredio kao centar ~itavog naselja.!

82

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Na Gracu su na|eni brojni nalazi tehni~ke keramike, kao i pe}i, {to izdvaja ovaj deo naselja kao centar i to kao centar cele kulture.! U grobnici bra~nog para, me|u brojnim darovima nema ni~ega {to bi povezali sa metalurgijom. Neobi~no velik broj posuda i potpuni nedostatak tehni~ke keramike, govori da je svoj istaknuti polo`aj ovaj par dugovao ne~emu drugom, a ne liva~kom zanatu. Problemati~no je tuma~enje kerami~kog predmeta koji je dr`ao mu{karac u desnoj ruci. Odre|en je kao usta ko`ne ~uturice. Nema crte`a ni preseka predmeta, tako da se samo na osnovu fotografije ne mo`e dati druga~ije tuma~enje.!! Kako je Gradac istra`en u potpunosti, mo`e se sa sigurno{}u tvrditi da ovde nije bilo grobova metalurga. Ostaje dodu{e mogu}nost da je grobova bilo na delu koji je odnet klizanjem lesa u Dunav.!" Na vu~edolskom nalazi{tu svih 18 grobova vu~edolske kulture su skeletni, zgr~enci sa prilozima. Broj stanovnika se procenjuje na 10001500, {to zna~i da je velika ve}ina sahranjivana van naselja.!#
Karta 3

U dvojnom grobu 3 iz 1990. godine na|en je glineni kalup za livenje dleta, u rubu jame ranoklasi~ne (B1) faze.!$ Na primeru Vu~edola vidi se jasno socijalno raslojavanje i ra{~lanjivanje naselja, sa pojavom akropole, na kojoj izdvojeno rade pojedinci upu}eni u tajne topioni~arskog zanata, {to je moralo biti pra}eno i odre|enom ritualnom praksom. U ovo vreme sli~ne pojave je najlak{e pratiti u arheolo{kim kulturama koje vezujemo za tzv. indoevropsku seobu.!% Zbog niskog stepena istra`enosti u na{im krajevima, treba obratiti ve}u pa`nju na rezultate istra`ivanja seobe nosilaca kulture grobova sa okerom u oblasti severno od Crnog mora. Badenska, kostola~ka i vu~edolska kultura nisu do sada dale grobove metalurga, {to je uzrokovano sasvim sigurno malim brojem otkrivenih grobova. Okrenu}emo se zato oblastima koje zbog dobre istra`enosti imaju ovakve grobove. Grobovi metalurga se prilozima jasno izdvajaju od ostalih pripadnika zajednice. Prilozi u grobovima su alatke vezane za posao topljenja i livenja.

Karta prostiranja kolenastih zavr{etaka meha (C. Roden o. c. sl. 15)

83

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Naro~ito se brojno{}u (40 grobova) isti~e oblast ju`ne Rusije i Ukrajine. Grobovi su iz vremena kasnog eneolita (kraj IV milenijuma p. n. e.), pa do srednjeg bronzanog doba (po~etak II milenijuma p. n. e.). Nosioci rane metalurgije u ovoj oblasti su Katakombna i Jamnaja kultura.!& Iz prve faze prerade bakarnih ruda i po~etka rudarstva nema izdvojenih grobova rudarametalurga. Ovo je period uticaja metalurgije Tripolje kulture.!' Druga faza razvoja na prostoru izme|u Dnjepra, Volge i severnog Kavkaza je vreme jakog uticaja kavkaskog metalur{kog reona. Isti oblici su karakteristi~ni i za Katakombnu i za Jamnaja kulturu." Katakombna kultura ima najvi{e grobova livaca u odnosu na druge kulture (isto~ne Evrope), {to V. S. Bo~karev tuma~i nepostojanjem profesionalne izdvojenosti pokojnika u drugim kulturama," (ili se ona ne manifestuje u grobnom ritualu). Ovde donosimo nekoliko grobnih celina koje pokazuju ra{iren obi~aj polaganja alata uz pokojnike. Izbor je uslovljen ograni~enim pristupom literaturi, naro~ito sovjetskoj. Najstariji je ukop iz kurgana 3 (Slika 18) na nekropoli Veselaja Ro{~a I u okolini Stavropolja. Ukop mu{karca i tri deteta, svi posuti okerom. Kalupi, posude za livenje i kameni kova~ki alat su tipi~ne alatke metalurga ovog perioda. Uz ~a{u i dve zdele prilo`ena je i tzv. kadionicazdela na ~etiri noge." Prvobitno je grob datiran u drugu ~etvrtinu II milenijuma p. n. e;"! danas se katakombna kultura datira u period 24501900. godine p. n. e. (C"), s tim da ranija faza ima zgr~ence, a kasnija skelete u opru`enom polo`aju."" Grobovi iz nekropole Kalinovka (Slike 1920), pripisane Srubna kulturi, iz druge ~etvrtine II milenijuma p. n. e. istovremeni su sa starijom fazom katakombne kulture."# Mla|oj fazi pripadaju grobovi iz Malaje Ternovke (Slika 21)"$ i Vasilevke (Slika 22)."% Grob 21 iz VolosovoDanilovke (kulture Fatyanovo),"& i grob 64 nekropole Sopka II su datirani u XVIIIXVII vek p. n. e."' Ne{to bli`i na{oj zemlji je grob 280 iz nekropole Ni`na My{la,# koja pripada predklasi~nom horizontu Otomani kulture (Ko{tani grupi), u oblasti slova~kih Rudnih planina (Slika 23). Majstorski alat je predstavljen kamenim ~eki}em, duvaljkom i dvodelnim kalupom. Autor navodi grobove livaca u kulturama sa razvijenom metalurgijom (Ma|arovce, Unjetice) i to grob 50 iz

unjeti~ke nekropole Matu{kovo, sa ~etiri duvaljke i grob 15 iz Krnye, sa tri duvaljke. Liva~ki stale` je naro~ito zastupljen u grobovima unjeti~ke kulture, jedne od najproduktivnijih zajednica ranog bronzanog doba. Grob iz ErfurtGisperslebena# ima dve duvaljke (Slika 24), a posebno mesto ima grob kod Sachenburga,# otkriven 1819. Oko skeleta je bilo oko 300 duvaljki. Ma~ tipa Sgel datira grob u horizont SgelBhl, u Br. A3. Srednje bronzano doba je znatno siroma{nije nalazima tehni~ke keramike i sa malo grobova koji se mogu pripisati metalurzima. A. Jockenhvel navodi dvadesetak grobova lu`i~ke kulture. Jedan od njih je grob iz Bojadle, sa jednom kolenastom duvaljkom.#! Na teritoriji biv{e SFRJ je otkriven samo jedan grob metalurga. Na nekropoli kod Sanskog Mosta, grob (?)98: na sloju drvenog uglja i pepela, u jamu bez ostataka skeleta su polo`ene dve glinene cevi, kolenasta mlaznica meha, posuda za livenje i kalup od pe{~ara. B. ^ovi} nalaz tuma~i kao spali{te ukopano na posve}enom prostoru, datirano u vreme 500350. godine p. n. e. i pripisano grupi Donja Dolina Sanski Most.#" O grobovima metalurga bosutske kulture ne mo`e se ni{ta re}i, usled malog broja otkrivenih grobova.## Sremska grupa zapadnobalkanskog kompleksa, sa ne{to vi{e grobnih celina, nema grobove sa tehni~kom keramikom i alatom. Ve}ina ovih celina ne poti~e sa arheolo{kih istra`ivanja.#$ Budu}a istra`ivanja i publikovanje obra|enog materijala }e svakako pojasniti sliku o metalur{koj delatnosti na na{em tlu. Ovo se odnosi prvenstveno na istra`ivanje kasnovin~anske i vu~edolske kulture. Po~etak gvozdenog doba predstavlja nov tehnolo{ki pomak, slabo vidljiv u dosada{njim istra`ivanjima kod nas, koja ne daju realnu sliku o razvoju preistorijske metalurgije. Ovo je skroman prilog daljem prou~avanju metalurgije i poznavanju razvoja tehni~ke keramike na na{em tlu. Sa pove}anjem broja otkrivenih grobova, verovatno }e se i na na{oj teritoriji otkriti grobovi metalurga. Prvenstveno se mo`e o~ekivati ovakvo otkri}e u sklopu vu~edolske kulture ili neke ranobronzanodobne manifestacije, dok je za kasnije periode to te{ko i predvideti.

84

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

NAPOMENE


! " #

% & '



  ! " # $

%

B. Jovanovi}, PJZ III, 2754; MAA 10, 19851986, Skoplje 1989, 4753; D. [ljivar D. Jacanovi} Veliko Laole Belovode, Glasnik SAD: 11 (1996), 185189, 12 (1996) 5559, 13 (1997) 115124; Ancient Mining and Metallurgy in SouthEast Europeint. Symposium Donji Milanovac, May 1025 1990, BorBeograd 1995; E. Pernicka 1990, 21129; J. Petrasch 1986, 3383; M. Kuna 1981, 1382; H. HodgesArtifacts, London 1964; I. Ecsedy 1990, 209231. C. Roden 1988, 6282; B. ^ovi} 1976, o. c. 107, 110; 1978, o. c. 26. S. Dimitrijevi} 1979, 267341. T. XLIII, 710. Uporedi sa B. ^ovi} 1976, o. c. T. III, 5. E. Pernicka, o. c.T. 45. Fafos kod Kosovske Mitrovice, B. Jovanovi} 1984, 14; B. Jovanovi} 1990 (1995), 2935; Divostin. I. Ecsedy, o. c. 221; D. [ljivarD. Jacanovi} 1997, o. c. 124: Nalaz dela kerami~kog kalupa za livenje masivnih dleta. Povr{inski nalaz; D. Antonovi} 2003, 2745. Ancient Mining o. c. 143149. D. Monah 1997, 9091, T. 8485, T. 125, 46, T. 128, T. 165, 15. I. Ecsedy 1990, o. c. 221; 1999, T. 12, 2 (in situ, na podnici ku}e 2 u naselju Cetauia, ValeniPiatra Neamt), T. 67, 14, 6. P. Roman 1987, Nalaz iz naselja III perioda Boarta, T. 39, 15, 192, 194. Predmet tuma~i kao pr{ljenak vretena; A. Durman 1997, 714; M. Novotn 1961, T. X, 1. Nalaz iz jame IV. Ne pominje se u tekstu. Naselje lokalne, zavr{ne faze badenske kulture, Tren~inciglana Pollk. B. Jovanovi} 1989, 4950; A. Durman, Katalog Vu~edol, 3233; T. Dzieknski 1962, 3156. B. Jovanovi} 1989, o. c. 50. A. Durman, OA 8, Zagreb 1983; B. ^ovi} 1976, 105117; B. ^ovi} 1984, 111146 I. Ecsedy 1990, o. c. 228, T. 8. D. W. Mller 1982, 120. I. Bona 1975, 256. Nalaz iz Bogojeva je objavljen u Slov. Arch. XXXVI1, 1988, sl. 1, 2 (HJ. Hundt). B. ^ovi} PJZ IV, Sarajevo 1983, 812.

&

'  

! " #

&

N. Chidiosan 1980, T. 23, 37. U monografiji N. Borofke o ovoj kulturi (N. Borofka, o. c. 1994, T. 78, 45; T. 86, 12; tipolo{ka tabla 7, 4043) se javljaju jo{ neke varijante. Najzanimljivija su dva primerka sa nalazi{ta GherlaPetri (T. 7, 43), ~iji u`i, bikoni~ni vrhovi imaju ubu{ene kanale. Ovaj tip nije ~vr{}e datiran. U kulturi Otomani (T. Bader 1978, T. XXXV, 3031; T. Kovacs 1984, T. LXX, 5); u kulturi Nyirsg N. Kalicz 1984, 114; i u kulturi Hatvan N. Kalicz, ibid. T. LVII, 15. A. Mozsolics 1973, o. c. T. 111, 9. Ostava na mestu proizvodnje, iz Benczrfalva. F. Hampl 1953, o. c.65, 4672. S. Gabrovec, PJZ V, 94. Breznik u Beloj krajini, bez detaljnijeg opisa. B. ^ovi} 1984, o. c. 139; 1987, o. c. sl. 28, 23. Na|ena su dva primerka u Podu kod Bugojna. Grob 98 iz Sanskog Mosta: jama sa ugljenisanim drvetom i liva~kim priborom; F. Fiala 1899, 3032; B. ^ovi} 1987, o. c. 274, 280, datira ovaj nalaz u period 500350 g. p.n.e. B. ^ovi} 1987, o. c. 520. B. ^ovi}, ibid. 274. E. Patek, o. c. T. CXVIII, 1. Fragment iz Krnye, datiran u HaA2HaB; T. XVII, 8. Fragment iz Sghegy; T. Kovcs 1977, sl. 15, 8. Krnye, fragmentovana (?). Du`ina 26 cm, pre~nik 12,7 cm. D. Kaufmann O. Marschall 1975, 20; D. Kaufmann 1978, 170173 (slu~ajan nalaz sa ostacima bakarnog oksida na u`em otvoru); Velem: J. Dechelette 1910, sl. 56, 12; E. Petek 1968, 159, M. [imek 1979, 115; M. [imek 1990, 94 (u`i dio je stiliziran u obliku konjske glave s nazna~enim u{ima i grivom). (D. Kaufmann O. Marschall: slu~ajan nalaz iz Polebena, glineni rog koji autori datiraju u kraj neolita). Muzej Vojvodine, Stalna postavka, Novi Sad 1997, 6566. Datirana je u kasnu fazu ranog gvozdenog doba (550300 g. p. n. e.). Neukra{ena kolenasta duvaljka. Nalazi neukra{enih zavr{etaka meha su poznati iz naselja u Rip~u (A. Stip~evi} 1962, 157), spaljenog groba iz Lbsala u Saksoniji i pitzer Berga u Tiringiji (A. Pietzch 1971, 46, sl. 1011). A. Oancea V. Drambocianu 1977, sl. 4, 2.

85

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

'

ARHEOLOGIJA
"!

!

!

! !!

!" !# !$ !% !& !' " " "

H. Hodges, o.c. sl. 8, 14. Pe} iz Taltica, sa dva meha (Arch. Aktuell, o. c. sl. 48 BV, 55 1990, o. c. sl. 1011. (rekonstrukcija nalaza iz FortHarrouarda u Francuskoj) i nalaza iz Belenberga kod Ulma, naselja kasnog bronzanog doba (dve kolenaste duvaljke i fragmenata posude za topljenje, u jami sa drvenim ugljem, o. c. 267); T. Dziekonski, o. c. sl. 7, AC. Shema razvoja od duvaljki ka mehovima. Velike kerami~ke duvaljke povijenog vrha bi bile zavr{eci mehova (c varijanta). Za duvaljke, grobnica Rehmirea u Tebi: J. Gardner Wilkinson, o. c. sl. 405; L. Wooley, o. c. sl. 2829; A. Durman, katalog Vu~edol, 37. M. Elijade, o. c. 1983. O mitovima, obredima i simbolima vezanim za rudarstvo i metalurgiju, kako ih vidi istori~ar religija. R. R. Schmidt, o. c. Pe}i: 2223, megaron: 21, 26, sl. 12, 18. Dvostruki grob 3 i 4, grobnica bra~nog para, 4143, sl. 2426. S. Forenbaher, o. c. 23. R. R. Schmidt, o. c. 203, T. 43, 3. U grobu 50 u Matu{kovu, pojavljuje se tip sa pro{irenom bazom, koji bi mogao biti i stariji od unjeti~ke kulture. S. Forenbaher, o. c. 18. Ibid. 20, 22 M. Hoti 1993. 183. N. Tasi}, 1983, 1539. Lj. ^ernych, 2003, 2830. Ibid. 32. Ibid. 3031. V. L. Der`avin B. G. Tihonov, o. c. 257. Ibid. 257. Nisam, na`alost, do{ao do ovde citiranog rada V. S. Bo~kareva o grobovima livaca iz bronzanog doba. Rad je objavljen u knjizi: Problem arheologii, Moskva 1978.

"" "# "$ "%

"& "'

#

# #

#!

#"

##

#$

Pojava kupa na krstastoj nozi ukra{enih vrpcom u vreme Vu~edola B1, kao stepski uticaj. Katalog Vu~edol, 23 E. Kaiser A. G. Ple{ivenko, o. c. 204. V. P. [ilov, o. c. 13, 30, 34, sl. 25. A. I. Kub{ev I. T. ^ernkov, o. c. 4547. E. Kaiser A. G. Ple{ivenko, o. c. 204. U grobu iz Vasilevke su o~uvani ostaci drvene futrole u kojoj su bile alatke (o. c.138). poha bronz lesno polos SSSR (red. B. A. Rbakov), 1987, 7071, G. 34 Ibid. 88, T. 47. I ovde je alat nagomilan na jednom mestu, {to indicira postojanje neke futrole. L. Olexa, o. c. 270. Autor i grob 133 navodi kao liva~ki, jer sadr`i dvodelni kalup za iglu (ili {ilo), uz jedno se~ivo od opsidijana, jedno od ro`naca i sedam rascepljenih kljova vepra. Misli da su o{te}ene kori{}enjem pri rukovanju kamenim kokilama (kao kle{ta). D. W. Mller, o. c. 118, sl. 5. Ibid. 118, sl. 7. Grob ispod humke. Ma~, bode`, tri kamene strelice. Dve kamene alatke i oko 300 duvaljki, od kojih je o~uvano 89. A. Jockenhvel, o. c. 293, 295296. Ovde vidi sliku 12, 3. Pripadala bi tipu sa konjskim protomama. F. Fiala, o. c. 3032. A. Stip~evi}, o. c. 114115. A. Jockenhvel, o. c. 296. B. ^ovi}, 1976b, 175; 1987, 280. Gomolava, grobnica I (1954) sa 32 skeleta, grobnica II (1971) sa 78 skeleta. Vidi N. Tasi}: AI XIII, 1972, 32; RVM 2122, 1973, 103123. Vrdnik Pe}ine, skeletni grob otkriven 1969 (P. Medovi} 1985, 58). Basarabi faza nema otkrivenih grobova (P. Medovi}, o. c. 1990, 29). D. Popovi}, o. c. 1981, 38.

86

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

SKRA]ENICE
AA Acta Austriaca (Wien) Acta praehist. et Arch. Acta praehistorica et Archaeologica (Berlin) AMM Acta Musei Moraviae (Brno) AJA American Journal of Archaeology (New York) AtSB Arbeits-und forschungsberichte zur Schsischen Bodendenkmalpflege (Berlin) Arch. aktuell Archologie aktuell in Freistaat Sachsen (Dresden) Arch. Pol. Archaeologia Polona (Warszawa) Arch. Polski Archeologia Polski (Warszawa) AF Ausgrabungen und Funde (Berlin) AV Arheolo{ki Vestnik (Ljubljana) BMV Bodendenkmalpflee in Mecklenburg-Vorpommern (Lbstorf) BRGK Bericht der Rmisch-Germanischen Komission (Berlin) BV Bayerische Vorgeschichtabltter (Mnchen) EA Eurasia Antiqua (Mainz) EAZ Ethnographisch-Archologische Zeitschrift (Berlin) GCBI Godi{njak Centra za Balkanolo{ka Ispitivanja (Sarajevo) GMK Glasnik Muzeja Kosova (Pri{tina) Glasnik SAD Glasnik Srpskog Arheolo{kog Dru{tva (Beograd) GZM Glasnik Zemaljskog Muzeja (Sarajevo) IBK Innsbrucker Beitrge zur Kulturwissenschaft (Innsbruck) A Janus Pannonius Mzeum vknyve (Pcs) Jahrbuch des Rmisch-Germanischen Zentralmuseums Mainz (Mainz) Jahresschrift fr mitteldeutsche Vorgeschichte (Halle) Macedoniae Acta Archaeologica (Skopje) Materijali Isledovania Arheologiji (Moskva) Opuscula Archaeologica (Zagreb) Pamtky Archeologick (Praha) Prhistorische Archologie in Sdosteuropa (Berlin) Praistorija Jugoslovenskih Zemalja (Sarajevo) Praehistorische Zeitschrift (Berlin) Podravski Zbornik (Koprivnica) Studii i Cercetari de Istorie Veche i Arheologie (Bucureti) Slovensk Archeolgia (Bratislava) Sprawozdania Archeologiczne (Krakw) Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegovina (Wien) Sovetska arheologi (Moskva) Zbornik Slovensk Nrodn Mzeum Archeolgia (Bratislava)

JPM Jahrb. RGZM

Jschr. Halle

MAA MIA OA Pam. Arch. PAS PJZ PZ PZbor. SCIVA

Sl. Arch. Spraw. Arch. WMBH

SA Zbornik SNMA

87

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

LITERATURA
Antonovi} D., 2002. Copper processing in Vin~a. Starinar LII, Beograd, 2745. Ambs R. Wischenbart P. 1990. Metallverarbeitng in einer sptbronzezeitlichen Hhensiedlung bei Bellenberg (Schwaben), BV 55 (1990), 257271. Armbruster B., 1993. Ethnoarchologische Unterscuchungen zum Metalhandwerk-Bergbau, Gelbguss und Goldschmiedtechniken als Analogien zu prhistorischer Metallerarbeitung, EAZ 34/2. Berlin (1993), 284310. Bader T., 1978. Epoca bronzului in nordvestul Transilvanei, Bucureti (1978). Barield L. H. Fagani L., 1972. Bemerkungen zum spten neolithikum und zum beginn der Bronzezeit in Norditalien, Musaica XII. Bratislava (1972), 4563. Bartk J., 1995. Metallgussttigkeit in der Siedlung aus der Bronzezeit in Vesel, Zbornik Sl.N.M. A LXXXIX, Bratislava (1995), 2547. Bergmann F. Pernicka E. Schmitt-Strecker S., 1990 (1995) Searching for the ore sources of eneolithic and Early Bronze Age copper artefacts from Serbia, Donji Milanovac 1990, Beograd 1995, 143149. Bna I., 1975. Die Mittlere Bronzezeit Ungarns und ihre sdstliche beziehungen, Budapest (1975). Boroffka N., 1994. Die Wietenberg-kultur, UPA Band 19, 12, Berlin (1994). Chiddoan N., 1980. Contributii la istoria Tracilor din nord-vestul Romnei, Oradea (1980). Cuos S., 1999. Faza Cucuteni B. Piatra-Neam. Coblenz W., 1963. Die Ausgrabungen auf dem Burgwall in Nieder-Neudorf, AfSB Band 11/12, Berlin (1963), 959. ^ernych Lj., 2003. Spektralanalyse und Metallverarbeitung in den frh-und mittelbronzezeitlichen Kulturen der ukrainischen Steppe als Forschungsproblem. EA 9, 2762. ^ovi} B., 1976. Metalur{ka djelatnost vu~edolske grupe u Bosni, GCBI XIII (11), Sarajevo (1976), 105117. ^ovi} B., 1976 b. Od Butmira do Ilira, Sarajevo. ^ovi} B., 1978. Velika gradina u Varvari I dio, GZM, n.s. sveska XXXII/1977, Sarajevo (1978). ^ovi} B., 1983. Prelazna zona, Glasina~ka kulturna grupa, Srednjobosanska kulturna grupa, PJZ IV, Sarajevo (1983), 390457. ^ovi} B., 1984. Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i Hercegovini, GCBI XII/20, Sarajevo (1984), 111146. ^ovi} B., 1987. Grupa Donja Dolina Sanski Most, Srednjobosanska grupa PJZ V, Sarajevo (1987), 481528. Dechelette J., 1910. Manuel DArcheologie, II, Paris. Der`avin V. L.Tihonov B. G., 1981. Porebenie lieika ohi sredne bronz na Savroole, SA 1981 3, 252258. Dimitrijevi} S., 1979. Vu~edolska kultura i vu~edolski kulturni kompleks, PJZ III, Sarajevo, 1979. Durman A., 1997. Tin in Southeastern Europe? OA 21, Zagreb (1997), 714. Durman A., 1983. Metalurgija vu~edolskog kulturnog kompleksa, OA 8, Zagreb (1983). Durman A., 1988. Vu~edol, tre}e tisu}lje}e p.n.e. Zagreb (1988). Dzieknski T., 1962. Kupfermetallurgie in der Siedlung der Bemalten Bandkeramik-Kultur in Zlota, Kreis Sandomierz, und ein Versuch die Herkunft des dort verarbeiteten Rohstoffes festzustellen, Arch. Pol. V, Wroclav-Warszawa-Krakw (1962), 3156.

88

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ... Ecsedy I., 1982. Excavations at Zk-Vrhegy (19771982), Preliminary report, JPME XXVII, Pcs (1982), 59105. Ecsedy I., 1990. On the early development of prehistoric metallurgy in Southern Transdanubia, GCBI XXVIII (26), Sarajevo (1990), 209231. Eibner I., 1982. Kupferhttung- das vorstadium fr giesserheihtten der urzeit, Arch. Polski XXVII, Warszawa (1982), 299313. Elijade M., 1983. Kova~i i alkemi~ari, Zagreb. Rbakov B. A. (Red.) oha bronz lesno olos SSSR, Moskva 1987. Falkenstein F., 1998. Feudvar II, PAS Band 14, Kiel (1998). Fiala F., 1899. Das Flachgrberfeld und die prhistorische ansiedlung in Sanski Most, WMBH, VI. Band Wien (1899), 168. Forenbaher S., 1995. Vu~edol: graditeljstvo i veli~ina vu~edolske faze naselja. OA 19, 1725. Gabrovec S., 1983. Jugoisto~noalpska regija, PJZ IV, Sarajevo (1983), 2152. Gabrovec S., 1987. Dolenjska grupa, PJZ V, Sarajevo (1987), 29120. Gardiner Wilkinson J., 1988. The Ancient Egyptians, vol. I, London. Hampl F., 1953. Urzeitlicher Kupfererzbergbau im sdostlichen Niederstereich, A.A., heft 13, Wien (1953), 4672. H nsel B. Medovi} P., 1991. Vorbericht ber yugoslawisch-deutschen Ausgrabungen in der Siedlung von Feudvar bei Mo{orin (Gem. Titel, Vojvodina) von 19861990, BRGK 72, Frankfurt a.M. (1991). Hodges H., 1964. Artifacts, London (1964).

JOVAN KOLEDIN Hoti M., 1993. Vu~edol Streimov vinograd: magijski ritual i dvojni grob vu~edolske kulture. OA 17, 183205. Hundt H. J., 1988. Einige bemerkungen zu den lterbrozezeitlichen Tondsen, Sl. Arch. XXXVI-1, Bratislava (1988), 99104. Jockenhvel A., 1983. Bemerkungen zur verbreitung der lterbrozezeitli hen Tondsen in Mitteleuropa, Frhbronzezeitliche befestigte Siedlungen in Mitteleuropa, Krakw 1983, Warszawa (1985), 196205. Jockenhvel A., 1982. Zeugnisse der primren metallurgie in Grbern der bronze-und altereisenzeit Mitteleuropas, Arch. Polski XXVII, Warszawa (1982), 293301. Jovanovi} B., 1979. PJZ III, Sarajevo (1979). Jovanovi} B., 1984. Bakarni minerali sa naselja vin~anske grupe Fafos kod Titove Mitrovice, GMK XIIIXIV, Pri{tina (1984), 1315. Jovanovi} B., 19851986. Arheometalurgija i hronologija eneolitskih kultura centralnog i ju`nog Balkana, MAA 10, Skopje (1986), 4753. Jovanovi} B. Mini} D. Mrkobrad D., 1989. Spomenici starog rudarstva i metalurgije na Rudniku II, Glasnik SAD 5, Beograd (1989), 3340. Jovanovi} B., 1998. Technological Significance of Hoards from Rudna Glava, the Copper Mine of Vin~a Culture, Strinar XLIX, Beograd (1998), 179183. Kaiser E. Ple{ivenko A. G. 2000. Die bronzezeitliche Grabsitten im unteren Dnepregebiet, EA 6, Mainz-Berlin (2000), 125207. Kalicz N., 1984. Die Nyirsg-Kultur, u: Kulturen der frhbronzezeit das Karpatenbeckens und Nordbalkans, Beograd (1984), 110123. Kalicz N., l984 Die HatvanKultur, u: Kulturen... Beograd, 191216.

89

RAD MUZEJA VOJVODINE 46 Kaufman D. O. Marschall, 1975. Ein Kultgegenstand mit Gesichtsdarstellung aus der Bernburger Gruppe von Polleberg, Kr. Eisleben, AF 20-1, Berlin (1975), 1720. Kaufman D., 1978. Kultgegenstand oder Blasebalgdse? AF 23-4, Berlin (1978), 17020. Kovacs T., 1977. The Bronze Age in Hungary, Budapest (1977). Kovacs T., 1984. Fzesabony Kultur, Kulturen der frhbr. zeit, Beograd (1984), 235248. Kneussl W. 1969 Die ltebronzezeitlichen Funde aus der Tischoferhle. IBK. Sonderh. 29, 39136. Kub{ev A. I. ^ernkov I. T., 1985. K robleme suesvovani vesovo sisem u lemen bronzovoo veka see Voso~no Evro. SA 1985 1, 3954. Kuna M., 1981. Zur neolitischen und neolitischen Kupferverarbeitung im Gebiet Jugoslawiens, GCBI XIX(17), Sarajevo (1981), 1382. Lozuk J., 1995. A problem of the Baden Group metallurgy at the site of Salo{Donja Vrba near Slavonski Brod, Ancient minning and metallurgy in southeast Europe, BorBeograd (1995), 5558. Lutz J.Matuschik I.Pernicka E.Rassmann K., 1998. Die frheste Metallfunde in Mecklenburg Vorpommern im Lichte neuer Metallanalysen, BMV 45, Lbstorf, 4167. Medovi} P., 1985. Skeletni grob starijeg gvozdenog doba sa lokaliteta Pe}ine u Vrdniku, RVM 29, 58. Medovi} P., 1990. Starije gvozdeno doba u srpskom Podunavlju, Katalog Gospodari srebra, Beograd, 2331. Monah D., 1997. Plastica antropomorfa a culturii Cucuteni-Tripolie. Piatra-Neam. Mozsolics A., 1973. Bronze- und Goldfunde des Karpatenbeckens depothorizonte von Forr und Oplyi, Budapest (1973). Mrkobrad D. Durli} P. Es., 1995. Arheometalur{ka istra`ivanja na Prauriji, Glasnik SAD 10, Beograd (1995), 7988.

ARHEOLOGIJA Muhly J. D., 1985. Sources of Tin and the beginnings of bronze metallurgy, AJA vol. 89-2, New York (1985), 275291. Mller D. W., 1982. Die spte Aunjetitzer Kultur des Saalgebietes im Spannungsfeld des Sdostens Europas, Jschr. Halle 65 (1982), 107127. Novotna M., 1961. Der Horizont von Bo{aca-Kostolac im mitleren Waagtal. Musaica XII(I), Bratislava, 2134. Novotna M. Novotn B., 1984. Kulturen der Frhbr. zeit (Beograd, 1984). Oancea A. Drmbocianu V., 1977. New discoveries from the Bronze Age, Buzu county. About the chronology of the Monteoru culture, SCIVA 28-4, Bucureti (1977), 509529. Olexa L., 1987. Grber von metallgissern in Ni`n My{a, Arch. Rozhl. XXXIX-3, Praha (1987), 255257. Patek E., 1968. Die Urnenfelderkultur in Transdanubien, Budapest. Pernicka E., 1990. Gewinnung und verbreitung der Metalle in Prhistorischer Zeit, JRGZM 37-1, Mainz (1990), 21129. Petrasch J., 1986. Typologie und Funktion neolitischer fen in Mittel-und Sdosteuropa, Acta Praehist. et Arch. 18, Berlin (1986), 33-83. Pi~ J. L., 1899 Staro`itnosti zeme ^eske, Bd. 1, Praha, 1. Pietzch A., 1971. Bronzeschmelzsttten auf der Heidenschanze in Dresden-Coschtz, AfSb Band 19, Berlin (1971), 3569. Pleslova E., 1977. Die Entstehung der Metallurgie auf dem Balkan, im Karpatenbecken und im Mitteleuropa, unter besonderer Bercksichtigung der Kupferproduktion im ostalpenlndischen Zentrum (kultur-konomische Interpretation) Pam. Arch. LXVIII-73, Praha (1977), 5673. Popovi} D., 1981. Keramika starijeg gvozdenog doba u Sremu, Beograd.

90

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ... Popovi} D., 1997. Istra`ivawa lokaliteta Pe}ine u Vrdniku, RVM 39, 740. Rageth J., 1974. Der Lago di Ledro im Trentino und seine Beziehungen zu den alpinen und mitteleuropischen Kulturen, BRGK 55, Mainz (1974), 73259. Roden C., 1988. Blasrohrdsen, Der Anschnitt 40, Bochum (1988). Roman P., 1977. Die Coofeni Kultur. PZ 52, Heft 2, 189198. Rothenberg B. Shaw T. C., 1975. Chalcolithic and Early Bronze Age IV copper mining and smelting in the Timna Valley (Israel), BorBeograd (1995), 281294. Sala{ M., 1985. Metallurgische Erzugung auf der bronzezeitlichen Hhensiedlung bei Blu~ina, AMM LXX, Brno (1985), 3756. Simon K., 1990. Hhensiedlungen der lteren Bronzezeit im Elbsaalegebiet, Jschr. Halle/Saale 73, Halle (1990), 287330. Schmidt R. R., 1945. Die Burg Vu~edol, Zagreb. Stip~evi} A., 1962. Oru|a za rad kod Ilira. Diadora 2, Zadar, 135172. Stip~evi} A., 1989 Iliri, Zagreb. Stuchlkova J., 1987. Neue Ausgrabungen auf den Siedlungen der Veterov-Gruppe in Sdmahren, Arch.Pozhl. XXXIX-1, Praha (1987), 1017. Tasi} N., 1972. An Early Iron Age Collective Tomb at Gomolava. AI XIII, Beograd, 2239. Tasi} N., 1973. Nalazi gvozdenog doba na Gomolavi. RVM 2122, Novi Sad, 99-123. Tasi} N., 1983. Jugoslovensko Podunavlje od indoevropske seobe do prodora Skita. Novi SadBeograd. [ilov V. P., 1959. O drevne meallurii i mealloobraboke v Ni`nem Povol`e, MIA SSSR

JOVAN KOLEDIN 601, Moskva (1959), (1138). Kalinovski kurann moilnik, (ibid.) 323523. [imek M., 1979. Sv. Petar Ludbre{ki nalaz metalur{ke radionice, PZbor. 79, Koprivnica (1979), 106119. [imek M., 1990. O izradi prethistorijskih glinenih kalupa (na primjeru nalaza iz Svetog Petra Ludbre{kog), Arheolo{ka istra`ivanja u Podravini i kalni~ko-bilogorskoj regiji, Koprivnica 1986 Zagreb (1990), 9399. [i{ka S., 1972. Zu Beziehungen des nrdlichen Theissgebietes und Sdpolens im Jung neolithikum und lteren Aneolithikum, Musaica XII, Bratislava (1972), 1321. [ljivar D. Jacanovi} D., 1996. Veliko Laole Belovode naselje vin~anske grupe, Glasnik SAD 11, Beograd (1996), 185189. [ljivar D. Jacanovi} D., 1996. Veliko Laole Belovode naselje vin~anske grupe, Glasnik SAD 12, Beograd (1996), 5559. [ljivar D. Jacanovi} D., 1997. Veliko Laole Belovode naselje vin~anske grupe, Glasnik SAD 13, Beograd (1997), 115124. [ljivar D. Jacanovi} D., 1998. Veliko Laole Belovode istra`ivanja u 1997, Glasnik SAD 14, Beograd (1998), 7377. [ljivar D. Kuzmanovi}-Cvetkovi} J., 2001. Plo~nik kod Prokuplja istra`ivanja u 2000. godini, Bilten XXII skup{tine SAD, Kru{evac (2001) 18. Tylecote R. F., 1962. Metallurgy in Archaeology, London (1962). Velu{~ik A. Greif T., 1998. Talnik in livarski kalup iz Maharskega prekopa na Ljubljanskem barju, AV 49, Ljubljana (1998), 3153. Woolley L., 1963. Po~eci civilizacije, Historija ~ovje~anstva I, knjiga 2 (London 1963), Zagreb 1966. Zpotock M., 1982. Lovosice a oblast ^esk brny, Arch.rozhl. XXXIV4, Praha (1982), 361405.

91

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

KATALOG
Slika 1a Sakkara grobnica Tiine, reljef L.Wooley 1966, sl. 28 a 1b Sakkara grobnica Mereruke, reljef L. Wooley, o.c. sl. 28 b Slika 2a Nastavak za duvalju (Sopalj), kasna vu~edolska kultura Ljubljansko Barje. Visina 4,4 cm, donji pre~nik 3,6 cm Vu~edol katalog, br. 205, str. 161 2b Sopalj, klasi~na vu~edolska kultura, VinkovciHotel Visina 7 cm Vu~edol katalog, br. 206, str. 161 Slika 3 Varvara Velika gradina B. ^ovi} 1977, T. XV, 5 Slika 4 Debelo brdo B. ^ovi} 1976, T. III, 56 Slika 5 Gradina Zecovi kod Prijedora B. ^ovi} 1976, T. I, 35 Slika 6 ZkVrhegy I. Ecsedy 1990, fig. 8 Slika 7 Bogojevo HJ. Hundt 1988, sl. 1 Slika 8 Teba grobnica Rehmirea, reljef L. Wooley, o. c. sl. 29 Slika 9 Prein a. d. Rax F. Hampl 1953, sl. 4, T. II, 1 Slika 10 Sanski Most grob 98 Du`ina 24 cm, pre~nik usadnika meha 8,4 cm, pre~nik otvora mlaznice 2,7 cm F. Fiala 1899, sl. 104 Slika 11 Krnye, du`ina 26 cm, pre~nik 12,7 cm T. Kovcs 1977, sl. 15, 8 Slika 12 Velem st. Veit (12); Bojadla (3) du`ina 2224 cm, pre~nik mlaznice 3 cm, pre~nik otvora za meh 6,7 cm J. Dechelette 1910, sl. 56 Slika 13 Polleben slu~ajan nalaz Du`ina 17 cm, pre~nik otvora mlaznice 2,7 cm, otvor za meh 6,1 cm D. Kaufmann O. Marschall 1975, sl. 2 Slika 14 Calbe a. d. Saale slu~ajan nalaz D. Kaufmann 1978, sl. 1 Slika 15 Feudvar Muzej Vojvodine katalog, str. 6566 Slika 16 Taltitz K. Simon 1992, sl. 48 16a Upotreba meha sa jednom i dve mlaznice T. Dzieknski 1962, sl. 6 Slika 17 Rekonstrukcija C. Rodena, nalaz iz FortHarrouard. R. Ambs, o. c. sl. 10 Slika 18 Plan i prilozi iz groba 3 u kurganu 3, nekropola Veselaja Ro{~a I. V. L. Der`avin B. G. Tihonov, o. c. sl. 15. Slika 19 Plan i profil groba 13 u kurganu 55. Nekropola Kalinovka. V. P. [ilov, o. c. sl. 34 Slika 20 Plan i profil groba 42 u kurganu 8, Kalinovka. Ibid. sl. 13. Slika 21 Osnova i presek groba 7 iz kurgana 2 nekropole Malaja Ternovka. A. I. Kub{ev I. T. ^ernkov, o. c. sl. 2 Slika 22 Osnova i profil groba 20 u kurganu 1, nekropole Vasilevka. E. Kaiser A. G. Ple{ivenko, o. c. sl. 9. Slika 23 Prilozi i alat iz groba 280. Ibid. sl. 4 i 6. Slika 24 Plan i prilozi iz groba. ErfurtGispersleben. D. W. Mller, o. c. sl. 5.

92

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Slika 1b. p Slika 1a. p Slika 3. q

Slika 2. q

Slika 5. q

Slika 4. u

93

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Slika 7.

Slika 6. p Slika 8. u Slika 11. q

Slika 9. u

94

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Slika 12. p

t Slika 10. Slika 13. q

t Slika 14.

95

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Slika 15.

96

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Slika 16a. p Slika 16b. p

t Slika 17.

Slika 18. q

Slika 19. q

97

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Slika 20. p Slika 21. u

Slika 22. q

Slika 24. u

98

TIPOLOGIJA I RAZVOJ DUVALJKI ...

JOVAN KOLEDIN

Slika 23.

99

RAD MUZEJA VOJVODINE 46

ARHEOLOGIJA

Jovan Koledin

THE DEVELOPMENT OF THE TYPOLOGY AND THE PRE-HISTORIC METALLURGY THE TOMBS OF PRE-HISTORIC METALLURGISTS
The work is dealing with one segment of technical ceramics, blowers - jets of bellow. Its role is to compress the stream of air and to direct it on the small surface, increasing the temperature. This metallurgy tool Englishmen call tuyer, Germans dse, and Russians soplo. Bosnian and Croatian author calls it sopalj. In our close surrounding, the earliest samples were found in A1 phase of Kukuteni culture (the time of Vin~a C). Its application is expanding with the refining of sulfide copper ore. The classic phase of Vu~edol culture has the first samples on South Slavic territory. During the time of early and middle Bronze Age, the blowers had the same characteristics. At the end of Bronze Age the metallurgy production increased. The dimensions grow, and ceramical ending became a part of bellow. The conic body has been kept, and the top is bended. The only finding of this kind is undecorated sample from Feudvar near Mo{orin. It was found in the layer of settlement of the late phase of the Bosut culture. It is interesting that with the development of metallurgy it can be followed the separation of one social layer which was dealing with this kind of production. They were buried with their tools. The most thumbs from the early phase of metallurgy were founded on the territory of Ukraine and Russia, as a part of Jamnaja and Katakomb culture. Few examples given here are showing that the tool was mostly carried in a special case, and that it was placed as a supplement next to the artisan. The thumbs of the late Bronze Age also have these supplements, in cultures with strong production. One burial with technical ceramics has been found on the territory of our country, on necropolis Sanski Most. It is not clear whether it is a thumb or the remains of ritual on necropolis. In the future, with the increase of number of examined thumbs the appearance of similar graves can be expected on this territory, mostly as a part of Vin~a, Vu~edol and Bosut culture.

100