UGRADBA SIPKIH GRADIVA

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili

nasipa

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili

nasipa

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili

nasipa

Ugradba (nasipavanje - izrada nasutih konstrukcija ili

1.
nasipa), kao dio tehnolokih postupaka zemljanih radova, obuhvaa istresanje sipkog gradiva
priprema za grubo i fino razastiranje je njihovo rasporeivanje u obliku gomila (gomilanje sipkog gradiva),

2. razastiranje sipkog gradiva

gruba i fina raspodjela na odreenom prostoru za ugradnju u priblino tonim, planom uvrenim koliinama (obujmu), koje u sebi moraju sadrvati i viak (nadvienje) materijala potreban za izravnanje i zbijanje zbog zadravanja projektom zadanih mjera nivelete nasipa,

3. izravnanje (planiranje) sipkog gradiva

dotjerivanje planuma na projektnu visinu uz potrebno nadvienje radi zbijanja.

4. sabijanje sipkog gradiva

poveanje zapreminske (prostorne) teine tla ili materijala koji se ugrauje (smanjenje "koliine" pora ispunjenih vodom i zrakom u nekom tlu ili nasutom materijalu).
5

Osim navedenih osnovnih zahvata pri ugradbi sipkih gradiva (pri izvedbi nasipa) izvodi se po potrebi vlaenje gradiva (prije razastiranja) poboljanje povoljnih fiziko-mehanikih obiljeja sipkog gradiva ime se olakava rad na nasipavanju
odabrana tehnologija ugradbe sipkog gradiva postaje j o dj elotv ornij a u nj ezinoj primjeni

suenje odleavanjem stabilizacija (ovrenje) sipkog gradiva

njegovim mijeanjem nekim vezivom dodatno poboljanje fiziko-mehanikih obiljeja sipkih gradiva kao ugraenog materijala, a koje se ne bi mogla postii uobiajenim tehnolokim postupcima njegove ugradbe
6

Grubo razastiranje materijala izvodi se stroj no s dozerima

skrejperima, bagerima (kod manjih koliina gradiva, u skuenom prostoru ili na
pokosima nasipa),

grejderima (v elike snage). Fino razastiranje ili grubo izravnanje (grubo planiranje)
izv odi se stroj no -

dozerima ("male" do srednje snage),

grejderima (srednje snage),

bagerima (kod manjih koliina gradiv a, u skuenom prostoru ili na pokosima nasipa).

Fino izravnanje (fino planiranje) izv odi se stroj no grejderima (manj e snage),
bagerima (kod manj h koliina gradiva, u skuenom prostoru ili na pokosima nasipa).
7

Osnovni strojevi za ugradbu sipkih gradiva dozeri

bageri

grejderi valjci
ostala sredstva za sabijanje: kompaktori, vibroploe, nabijai.

Ostali strojevi za ugradbu sipkih gradiva tanjurae (drljae) prskalice rotofrezeri (pulvimixeri) posipai veziva ....
9

razastiranje sipkog gradiva

dozer

razastiranje sipkog gradiva skrejper

10

razastiranje sipkog gradiva bager

11

GREJDERI I VALJCI

12

razastiranje i izravnanje (planiranje) sipkog gradiva

grejder

13

Grejder je tipini univerzalni standardni graevinski

stroj za zemljane radove posebice u cestogradnji te gradnji velikih zemljanih graevina (nasipa, brana, obloga kanala i sl). Sastoji se od slijedeih dijelova pokretna osnova (postolje) ije je konstruktivno obiljeje neka vrsta okvirnog nosaa (ili mosta) oslonjenog - straga na pogonski (motor) i upravljaki dio na kotaima s pneumaticima - sprijeda na prednjim kotaima s pneumaticima na kojemu je ovjeena - u svim smjerovima pokretna i okretna grejderska daska
v odorav ana i uspravna rotacija daske dizanj e i sputanj e daske izbacivanje daske izvan mjera graj dera bilo v odorav no bilo koso usprav no zakretanje ili naginjanj e daske

to omoguava svestranost uporabe grejdera.

14

grejder

15

16

Grejder izvodi slijedee osnovne (tipine) zemljane radove na ravnom trenu i slobodnom prostoru -

skidanje tankih slojeva tronog tla odnosno humusa laki iskop - u zemljanim i kamenim nekoherentanim
(aluvijalnim) materijalima (pijesak, ljunak)

transport - premjetanje sipkih gradiva guranjem te njihovo razastiranje planiranje

(brzina kretanja 2 - 8 km/sat)

oblikovanje nekih manjih dijelova zemljanih graevina (bankine, jarci itd).

17

18

19

Grejder moe biti opskrbljen slijedeim dodatnim alatima to jo poveava njegovu univerzalnost u radu: proelni (uglavnom ravni) dozerski no stranji riperi (rijai) boni ureaji (graninici) na sredinjem nou ili dasci.

20

grejder tipini i univerzalni graevinski stroj

21

22

Grej der se rabi takoer za slij edee zemljane i ostale sline radove: vodoravno premjetanje uzduno odloenog sipkih gradiva premjetanje odloenog gradivu uz i niz kosinu planiranje na kosini (brzina kretanja 1,5 do 4 km/sat) planiranje kosine sa uporednog vodoravnog poloaja svoga kretanja iskop (izrada) jaraka (brzina kretanja 1,5 do 2,5 km/sat) zatrpavanje rovova i kanala izrada bankina izvedbu stabilizacije odravanje makadamskih prometnica (brzina kretanja 2 do 6 km/sat) ienje snijega (brzina kretanja 7 - 25 km/sat) itd.
23

24

Sabijanje
poveanje gustoe tla ili materijala koji se
ugrauje

smanjenje "koliine" pora ispunjenih vodom i zrakom u nekom tlu ili nasutom materijalu

25

Sabijanje je tehnoloki postupak kod ugradbe sipkih

gradiva kojim se poboljavaju fiziko-mehanika graevinsko-tehnika svojstva ugraenog gradiva, poveava posmina vrstoa, smanjuje
naknadnu stiljivost, vodonepropusnost, mogunost za upijanje vode bubrenje .....

ime se izbjegava naknadno slijeganje zemljane graevine ili nasipa, postie najvea mogua otpornost nasipa ili zemljane graevine na utjecaje voda, potresa, erozije, abrazije ..... 26

Stupanj sabijenost tla ili gradiva pri ugradbi ovisi o:

granulometrijskom sastavu tlo ili gradivo koji sadri sve veliine zrnaca omoguuje bolje zbijanje nego materijal jednolike veliine zrnaca najpovoljniji je sastav materijala ija granulometrijska krivulja odgovara krivulji za betonske mjeavine, obliku zrnaca drobljeni, otrobridni, materijal zbija se bolje nego zaobljeni materijal (primjerice) prirodni ljunak posebice jednolikog sastava zrna),

sadr aju vlage ili vode

najvei utjecaj na uspjenost tehnike i tehnologije zbijanja nekog tla ili gradiva.
27

Odreeni (laboratorijski - Proctorovi ) pokusi (ili pokuso na probnom polju) pokazuju meusobnu zavisnost -

energije (rada) utroenog za sabijanje

rad strojeva i opreme za sabijanje

gustoe sabijenog gradiva

sadraja vlage
odnosno oni pokazuju da postiji optimalni sadraj vlage
za koj i se dobiva

najvea gustoa sabijenog materijala

uz utroak

odreene koliine energije (rada) na sabijanju.

28

29

30

Vrste tehnike i tehnologije sabijanja :

neprekidno statiko sabijanje:

(uspravni) pritisak (prostorno) gnjeenje

dinamiko sabijanje: povremeni udar

(u sluaju sabijanja koherentnih/glinenih materijala)

udar se moe u smislu vremenske izdvojenosti (razdvojenosti) moe osjetiti

neprekidna vibracija
veliki broj udara u malim vremenskim jedinicama koji se u smislu vremenske izdvojenosti (razdvojenosti) ne moe osjetiti 31

Strojevi (oprema) za sabijanje tla ili sipkog gradiva :

1. strojevi koji (statiki) sabijaju laganim i neprekidnim pritiskom

vueni ili samohodni statiki valjci:

s glatkim platem, na pneumaticima, valjci-jeevi, s reetkama ili izdvojenim naplatcima, sloeni .....

kompaktori
2. strojevi koji sabijaju vibracijom uz istovremeni (statiki) pritisak

vueni ili samohodni vibracijski valjaci

s glatkim platem, na pneumaticima, valjci-jeevi, s reetkama ili izdvojenim naplatcima, sloeni .....

ploasti vibratori (vibroploe) - kreu se uslijed sile inercije koj a j e rezultat djelovanj a j edne od komponenti sila vibracij a 3. strojevi koji zbijaju udarom abe (skakavci) - kreu skakanj em uslijed sile inercije
koj a je jedna od komponenti sile udara ..
32

Statiki ujedno vibracijski valjci - podjela :

glatki (vibracijski) valjci

vueni (vibracijski) valjci samohodni (vibracijski) valjci sa jednim valjkom tandem (vibracijski) valjci

(vibracijski) valjci jeevi

vueni (vibracijski) jeevi samohodni (vibracijski) jeevi

samohodni (vibracijski) valjci gumenjaci

samo valjci gumenjaci kombinirani glatki (vibracijski) valjci gumenjaci

33

vibracijski valjak (sliica lijevo) djeluje uspravno na masu koju vibrira vibro-valjak koji sabija oscilatornim vibracijama (sliica lijevo) djeluje uslijed odreenog rasporeda ekscentara i uspravno i vodoravno na masu koju vibrira Obiljeja uinkovitosti vibracijskog valjka:

ferkvencija (broj odskakanja valjka u jedinici vremena) amplituda (visina odskakanje valjka) oscilirajua masa valjka (masa valjka koja vibrira), brzina kretanja valjka.
34

35

36

glatki (vibracijski) valjci

37

tandem (vibracijski) valjci

38

(vibracijski) valjci jeevi

39

Podaci uinka za samohodni valjak (je) mase oko 10 t, sa vibracijama ferkvence 20 30 Hz i amplitude 1,2 do 1,7 mm debljina brzina Gradivo Broj prelaza valjka po sloja valjanja pojasu valjanja 4 prelaza glina i sl. koherentna gradiva (je) dobro graduirana kamena gradiva (glatki) 0,3 m 0,5 m 0,4 m 0,8 m 3 km/sat 2 km/sat 4 km/sat 3 km/sat 1400 m2/sat 950 m2/sat 1900 m2/sat 1400 m2/sat 6 prelaza 950 m2/sat 650 m2/sat 1300 m2/sat 950 m2/sat 8 prelaza 700 m2/sat 500 m2/sat 950 m2/sat 700 m2/sat
40

KOMP AKTORI DYN AP AC TAN A

jedan tip kompaktora mase 22 t, irine noa 3,6 m i snage 160 kW. Kotai su gumeni s navuenim je-platevima.

est tipova kompaktora koji su mase 26 t (186 kW), 32 t (260 kW), 36 t (290 kW), 40 t (380 kW), 45 t (410 kW) i 50 t (415 kW) na dva je-valjka (slini uobiajenim tzv. tandem-valjcima)

41

KOMP AKTORI TEREX

dva tipa kompaktora snage motora oko 260 i 390 kW i mase 34 i 50 t. zanimlj ivost ove koncepcij e i konstrukcije to ima sa straenje strane dva jekotaa a s prednje strane je jedna je-v alj ak neto iri od stranj ih kotaa
42

samohodni (vibracijski) valjci gumenjaci

43

ploasti vibratori (vibroploe)

abe (skakavci)
44

Podruje primjene strojeva i oprema za sabijanje:

materijali neosjetljivi na sadraj i djelovanje vode (kameni materijali - drobine, ljunci, minirani materijali) sabijanje glatkim vibrovaljcima i vibroploama materijali djelomino osjetljivi na sadraj i djelovanje vode (mijeani kameni i zemljani materijali: glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, trone stijene kriljci, lapori, flievi i sl) sabijajanje raznim statikim i vibracijskim glatkim valjcima materijali osjetljivi na sadraj i djelovanje vode (zemljani materijalima u uem smislu: gline, praine, glinoviti pijesci) sabijajnje jeevima, glatkim statikim valjcima, valjcima na pneumaticima i nabijaima (abama, skakavcima)
45

46

47

48

49

Stabilizacija nasipnih slojeva kao tehnoloki

postupak provodi kod ugradbe materijala
prevelike vanosti slabih fiziko-mehanikih obiljeja (slabe nosivosti) na slabo nosivom tlu (podlozi nasipavanja) i to cementom kao vezivom uglavnom za nasipe od
pijeska ljunka drobljenca ostalih nekoherentnih materijala vapnom kao vezivom uglavnom za nasipe od: gline praha ostalih nekoheretnih materijala sitnog pijeska i sl. katranom i bitumenom postupci spadaju u tehnologiju asfalterskih radova.

50

Stabilizacija cementom nasipnog sloja dovodi do:

poveanja kohezije poveanja vrstoe poveanja otpornosti protiv smrzavanja stabiliziranog materijala postupak moe biti dvojak: postupak mijeanja izvan mjesta ugradnje

postupak mijeanja na licu mjesta Stabilizacija vapnom nasipnog sloja dovodi do: smanjenja sadraja vode
i time poveanja unutranjeg trenja sastavnica stabiliziranog materijala

postupak mijeanja na licu mjesta.

51

Tehnoloki postupak izvedbe stabilizacije na licu mjesta (in situ) bez obzira da li se radi u jednom ili dv a sloja ima slijedei redoslijed:

razastiranje nasipnog sloja (dozer, grejder), planiranje nasipnog sloja (grejder, dozer),
valjanje (nije obavezno) (valjak), polijevanje vodom (nije obavezno) (prskalice),

razastiranje veziva (razastira veziva), mijeanje i oblikovanje (planiranje) (pulvimixer)

planiranje (nije obavezno) (grejder)

sabijanje (valjak glatki ili je ili kompaktor).

52

53

54

55

56