dr. sc.

Zlatko esi

TRGOVAKO PRAVO
(nastavni tekst)

I. UVOD

1. GRAANSKO PRAVO
Pitanja: 1. to je graansko pravo i kako se dijeli? Povijesni razvoj Dugo vremena poistovjeivano s ukupnim pravnim poretkom Podjela prava na javno i privatno U posebnu granu prava izdvajaju se: graansko, trgovako, radno, obiteljsko, upravno pravo itd. Graansko Grana prava koja sadri skup pravnih pravila koja ureuju one imovinske odnose u koje ljudi stupaju povodom stvari, inidaba ili imovine. pravo 1. 2. 3. 4. Sustav graanskog prava u RH Opi dio graanskog prava Obrauju se temeljni pojmovi cjelokupnog graanskog prava. Ureuju se odnosi u koje ljudi stupaju povodom stvari. Stvarno pravo Ureuju se odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlatena od druge (dunik) Obvezno pravo zahtijevati neku inidbu (trabinu), a ona je obvezna tu inidbu izvriti (dug). Nasljedno pravo Ureuje se prijelaz imovine umrlog na njegove nasljednike.

2. ODNOS GRAANSKOG I TRGOVAKOG UGOVORNOG PRAVA

Pitanja: 1. U emu se ogleda odnos graanskog i trgovakog ugovornog prava? Trgovaki Ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. ugovori Odredbe ZOO to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno. Objekt ugovorne obveze je inidba (kao i obveznog prava), temeljni pravni izvor ( ali ne i jedini) trgovakog ugovornog prava je ZOO (NN 35/05). 2 koncepcije Dualistuka Sastoji se u potpunom odvajanju trgovakog od graanskog prava (u Njemakoj, Francuskoj, ekoj) Monistika Zadrava jedinstvenost graanskog i trgovakog prava s eventualnim odstupanjem za subjekte trgovakog prava i trgovake ugovore (u Italiji, vicarskoj, u nas)

3. IZVORI TRGOVAKOG PRAVA

Pitanja: 1. Nabrojite izvore trgovakog prava? U emu je razlika izmeu prislilnih i dispozitivnih zakonskih odredaba? Za to slue podzakonski akti i navedite neke od njih? 2. to su uzance? to su opi uvjeti poslovanja? Po emu se razlikuju tipski i adhezijski ugovori? Koji su najpoznatiji trgovaki termini i tko ih donosi? Pojam izvora 1. Propisi Razliiti oblici u kojima se pojavljuju pravila trgovakog prava 1) Ustav 2) Zakoni 3) Podzakonski akti

2.

3. 4. 5. 6.

Pravilo najvee pravne snage. Mogu sadravati prisilne (kogentne) i dispozitivne odredbe. Donose se radi provedbe zakona ili ureenja odnosa za koje nije potreban zakonski rang reguliranja (uredbe, naredbe, pravilnici, odluke i sl.) 1) Trgovaki Predstavljaju praksu koja je toliko rairena da se oekuje Autonomno postupanje sukladno takvoj praksi, te praksu koju su trgovci trgovako obiaji i meusobno razvili. pravo praksa 2) Uzance Kodificirani poslovni obiaji. Postoje Ope uzance za promet robom i posebne uzance (u ugostiteljstvu, u graevinarstvu). 3) Formularno a. Opi Popis ugovornih odredaba kojim se suugovaratelji mogu koristiti na nain da se u pravo uvjeti poslovanja ugovoru pozovu na sve ili neke od njih b. Tipski Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je odredaba mogue odstupiti ugovori c. Adhezijski Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od ijih je odredaba nije mogue odstupiti ugovori d. Trgovaki Izrauju ih udruenja trgovaca (npr. INCOTERMS) termini Neizravan izvor prava. Sudska (arbitrana) praksa Neizravan izvor prava (lanci, knjige, komentari i sl.). Pravna znanost Npr. HGK, HFP, HOK i sl. za podruja koja jo nisu zakonski regulirana, Akti pojedinih gdje postoje pravne praznine, gdje praksa ustanovi nove odnose itd. nezakonodavnih tijela Statut i drutveni ugovor Nije opi izvor, ali ureuje unutarnje odnose.

II. OPI DIO OBVEZNOG PRAVA

1. POJAM OBVEZNOG PRAVA

Pitanja: 1. to je obvezno pravo? Koja su obiljeja obveznog odnosa? 2. to je inidba? U emu se moe sastojati inidba? Kako se dijele stvari? Obvezno pravo 1. 2. 3. 4. 5. Dio graanskog prava kojim se ureuju odnosi u kojima je jedna stranka (vjerovnik) ovlatena od druge (dunik) zahtijevati neku inidbu (trabinu), a ona je obvezna tu inidbu ispuniti (dug).

Obiljeja obveznog odnosa Objekt je inidba Relativni su djeluju samo izmeu stranaka u obveznom odnosu Interes je u to brem ispunjenju Dispozitivni su Temeljni izvor nastanka je ugovor, no mogu nastati i na temelju drugih injenica (izvanugovorni odnosi)

inidba Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik u obveznom odnosu duan ispuniti Pojam vjerovniku. inidbe 1. Ljudska radnja inidba mora biti 2. Imati imovinski karakter imovina je jedinstvena i ima svoj identitet 3. Objektivno mogua 4. Pravno doputena nije suprotan Ustavu, prisilnim propisima ili moralu drutva 5. Odreena ili odrediva inidba se moe 1. Davanju stvari sastojati u 2. injenju 3. Proputanju 4. Trpljenju Podjela U prometu, izvan prometa i ogranieno u prometu stvari Pokretne i nepokretne Zamjenjive i nezamjenjive Potrone i nepotrone Djeljive i nedjeljive Sadanje i budue

2. SISTEMATIZACIJA ZOO
1. 1) Temeljna naela 2) Sudionici obveznih odnosa 3) Nastanak obveza 4) Vrste obveza 5) Uinci obveza 6) Promjene u obveznom odnosu 7) Prestanak obveza Posebni 1) Ugovorni obvezni odnosi dio 2) Izvanugovorni obvezni odnosi Prijelazne i zavrne odredbe Opi dio

2. 3.

3. TEMELJNA NAELA OBVEZNOG PRAVA

Pitanja: 1. to znai panja dobrog domaina i panja dobrog gospodarstvenika u ispunjavanju obveza? to znai primjena obiaja i prakse? 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Sloboda ureenja obveznih odnosa Ravnopravnost sudionika u obveznom odnosu Naelo savjesnosti i potenja Dunost suradnje Zabrana zlouporabe prava Naelo jednake vrijednosti inidaba (naelo ekvivalentnosti) Zabrana prouzroenja tete Dunost ispunjenja obveze Ponaanje s odgovarajuom panjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava (panja dobrog gospodarstvenika odnosno panja dobrog domaina) Dispozitivni karakter odredaba zakona Primjena obiaja i prakse Postupanje pravne osobe u skladu sa internim aktima Zatita prava

4. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA

Pitanja: 1. to je pravna, a to poslovna sposobnost? Kada fizika osoba stjee pravnu i poslovnu sposobnost? Kada pravna osoba stjee pravnu i poslovnu sposobnost? 2. Koja su tri stupnja poslovne sposobnosti fizike osobe? to je epavi pravni posao? Na koji nain pravna osoba oituje poslovnu sposobnost? 3. Nabrojite neka prava osobnosti? Koja je svrha i oblik zahtjeva? Sudionici obveznih odnosa 1. 2. Fizike osobe Pravne osobe

1.

2.

Temeljna svojstva sudionika obveznih odnosa Svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Pravna sposobnost Fizika osoba Stjecanje Roenjem i zaeem (kada se radi o njegovim probicima) Prestanak Smru i proglaenjem umrlim Pravna osoba Stjee pravnu sposobnost danom nastanka, a gubi danom prestanka. Svojstvo vlastitim oitovanjima volje stvarati pravne uinke. Poslovna sposobnost Fizika osoba Stjecanje punoljetnou ili ranije zakljuenjem braka. Poslovna Maloljetnici i duevni bolesnici. nesposobnost Umjesto njih oitovat e volju njihov zakonski zastupnik ili skrbnik. Ograniena Mogu oitovati volju, ali to ima uinak tek po odobrenju njihovog zakonskog zastupnika (epavi pravni posao).

3.

Prava osobnosti

Pravna osoba Poslovnu sposobnost oituju njezina tijela (u pravilu ua). Pravo na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, slobodu, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, ime (tvrtku), poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr.

3.1. Subjektivno pravo sudionika obveznih odnosa

Pojam Skup ovlatenja koja sudionicima obveznog odnosa priznaju pravila obveznog prava.

Zahtjev Slui za prisilno ostvarenje subjektivnog prava sudionika obveznih odnosa. Oblik Tuba i prigovor Subjektivno pravo i zahtjev Zahtjev nije identian sa subjektivnim pravom, nego slui za njegovo ostvarenje. Zahtjev moe zastarjeti, a da subjektivno pravo ostaje i dalje. Npr. zastarjeli dug se moe dragovoljno platiti, ali se dunik ne moe tubom prisiliti da takav dug plati.

4. NASTANAK OBVEZA
Pitanja: 1. Temeljem kojih injenica nastaju obveze? Obveze nastaju na temelju: Pravnih poslova jednostranih i dvostranih (ugovora) Prouzroenjem tete Stjecanjem bez osnove Poslovodstvom bez naloga Javnim obeanjem nagrade Izdavanjem vrijednosni papira Odluke suda ili druge javne vlasti

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

5. POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZE

Pitanja: 1. to su potpune obveze? U emu je razlika izmeu naturalnih obveza i obveza sa ogranienom odgovornou? Potpune obveze (trebaju postojati 4 elementa) Trabina = subjektivno pravo + zahtjev na ispunjenje Dugovanje= dug + odgovornost Naturalne ili prirodne obveze Obveze s ogranienom odgovornou Nepotpune obveze Dug postoji, ali se ne moe protiv volje dunika tubom ostvariti (npr. zastarjele obveze). Naputanje stvari, osobito poznat u pomorskom pravu. 1. Sustav abandona Dunik ne odgovara itavom svojom imovinom nego 2. Ovrni ili samo njezinim odreenim dijelom. Npr. vjerovnici pekulijarni sustav
ostavitelja mogu se namiriti samo iz ostavine (ne i nasljednikove imovine).

3. Sustav kvantitativno ograniene odgovornosti

Dunik odgovara itavom imovnom ali samo do odreenog iznosa. Npr. ogranienje odgovornosti brodara
za tetu na teretu koji prevozi.

6. POSEBNE VRSTE OBVEZA

1. 2. 3. Novane obveze Obveze s vie inidaba Obveze s vie dunika i vjerovnika

6.1. Novane obveze

Pitanja: 1. to znae izrazi: valuta obveze, indeksna klauzula, klizna skala? Kako se odreuje stopa ugovornih kamata? Valuta obveze Indeksna klauzula Klizna skala Doputena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti RH izraunava na temelju cijene zlata ili teaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti. Doputena je odredba ugovora kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, robe i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe. U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete doputeno je ugovoriti da e cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih imbenika koji utjeu na visinu trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme na odreenom tritu.

Najvia doputena stopa ugovornih kamata U ugovoru nije odreena kamatna stopa

Ugovorne kamate Ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca odnosno trgovaca i osobe javnog prava moe biti uveana za polovicu te svote. zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca zakonskih zateznih kamata.

6.2. Obveze s vie inidaba

Pitanja: 1. to su alternativne obveze, a to fakultativne obveze i fakultativne trabine? Kome pripada pravo izbora u alternativnoj obvezi ako nije drukije ugovoreno? 1. 2. Alternativne obveze Fakultativne obveze i fakultativne trabine Obveze koja ima dvije ili vie inidaba, ali se dunik oslobaa obveze kada ispuni jednu od njih. Obveza ima samo jednu inidbu, ali se dunik moe osloboditi obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe Obveza ima samo jednu inidbu, ali vjerovnik moe zahtijevati od dunika ispunjenje neke druge odreene inidbe

Pravo izbora

Alternativne obveze Ako nije drukije ugovoreno pripada duniku. Ako pripada vjerovniku, a on se ne oituje o izboru u roku, dunik ga moe pozvati da se oituje i za to mu dati primjeren rok.

Obveza se ograniuje na drugu inidbu Ako je jedna inidba Pravo izbora pripada duniku postala nemogua Pravo izbora pripada vjerovniku Vjerovnik moe po svom izboru zahtijevati krivnjom dunika preostalu inidbu ili naknadu tete Pravo izbora 1) obveza prestaje, ili Ako je jedna pripada duniku 2) moe ispuniti obvezu drugom inidbom i zahtijevati naknadu tete inidba postala nemogua Pravo izbora 1) obveza prestaje, ili krivnjom pripada vjerovniku 2) moe dati naknadu tete i zahtijevati preostalu inidbu vjerovnika Fakultativne obveze Vjerovnik moe traiti samo dugovanu inidbu. Vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, a dunik se Ako je dugovana inidba postala moe osloboditi odgovornosti ispunjenjem druge inidbe nemogua krivnjom dunika

6.3. Obveze s vie dunika i vjerovnika (pluralistike obveze)

Pitanja: 1. Kakva je odgovornost dunika u djeljivim, solidarnim i nedjeljivim obvezama? to je aktivna, a to pasivna solidarnost? 1. Nastaje kad je inidba djeljiva. Svaki dunik odgovara za svoj dio duga, svaki vjerovnik moe zahtijevati samo svoj dio trabine. U trgovakim ugovorima predmnjeva se solidarnosti dunika. Solidarne Svaki dunik odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik moe traiti ispunjenje od koga hoe, iako je inidba djeljiva. obveze Aktivna solidarnost Dunik moe ispuniti dug vjerovniku kojega sam izabere, sve dok (vie vjerovnika) neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje. Pasivna solidarnost Otpust duga jednom duniku oslobaa obveze i ostale (osim ako (vie dunika) je bio cilj osloboditi samo toga dunika). Interni odnosi dunika rjeavaju se temeljem regresa. Nedjeljive Nastaje kad je inidba nedjeljiva. Primjenjuju se propisi o solidarnim obvezama. obveze Djeljive obveze

2.

3.

7. VJEROVNIKOVA PRAVA U POSEBNIM SLUAJEVIMA

Ako dunik doe u zakanjenje, vjerovnik nakon to je obavijestio dunika moe: Kad se inidba 1) pribaviti drugu stvar + naknadu cijene + naknadu tete ili sastoji u davanju 2) zahtijevati vrijednost dugovanih stvari + naknadu tete zamjenjivih stvari Ako dunik na vrijeme ne ispuni, vjerovnik nakon to je obavijestio dunika moe: Kad se inidba sastoji u injenju sam uraditi o troku dunika + naknadu tete Vjerovnik ima pravo na naknadu tete zbog postupanja dunika protivno obvezi (i Kad se inidba sastoji u proputanju uklanjanje zapreke ako je neto sagraeno protivno obvezi). Pravo zahtijevati Ako dunik ne ispuni obvezu u roku koji mu je odreen pravomonom odlukom, naknadu umjesto vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon tog roka nee primiti ispunjenje nego e zahtijevati naknadu tete. dosuenog

8. PROMJENE U OBVEZNOM ODNOSU

Pitanja: 1. Nabrojite promjene u obveznom odnosu. Promjene u obveznom odnosu 1. Promjene na strani subjekata 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 1) 2) Cesija (ustup trabine) Subrogacija Preuzimanje duga Pristupanje dugu Preuzimanje ispunjenja Jamstvo Prijenos ugovora Uputa (asignacija) Obnova (novacija) Nagodba

2. Promjene sadraja

8.1. PROMJENE NA STRANI SUBJEKATA

8.1.1. Cesija (ustup trabine)

Pitanja: 1. to je ustup trabine (cesija)? Trai li se dunikov pristanak i koja je obveza ustupitelja prema duniku? 2. Kakav je meusobni odnos izmeu primatelja i dunika u sluaju ustupa trabine (cesije)? Za to ustupitelj odgovara primatelju? Kome pripada trabina ako je ustupitelj ustupio trabinu raznim osobama? Pojam Ustupitelj (Cedent) prenosi svoju trabinu Dunik (Cesus) ostaje isti Primatelj (Cesionar)

Odnosi izmeu subjekata cesije Duan je obavijestiti dunika, ali se ne trai dunikov pristanak. Ustupitelj Dunik Primatelj ima ista prava koja je imao ustupitelj, a dunik moe istaknuti sve Primatelj Dunik prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju. Ustupitelj - Primatelj Ustupitelj odgovara za veritet i bonitet trabine. Ako je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju koji se prvi javio duniku.

8.1.2. Subrogacija
Pitanja: 1. to je subrogacija? Koji moe biti pravni osnov subrogacije? Pojam Prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ju je ispunila (ispunitelj) umjesto dunika.

1. 2.

Ugovorna subrogacija Zakonska subrogacija

Pravni osnov subrogacije 1 Ugovor: vjerovnik ispunitelj Moe biti sklopljen prije ispunjenja ili pri ispunjenju. 2 Ugovor: dunik - ispunitelj Mora biti sklopljen prije ispunjenja. Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, na nju po samom zakonu prelazi vjerovnikova trabina.

8.1.3. Preuzimanje duga

Pojam Dunik sklapa ugovor s preuzimateljem, uz pristanak vjerovnika (preuzimatelj stupa na mjesto dunika, a dunik se oslobaa obveze).

8.1.4. Pristupanje dugu

Pojam Vjerovnik sklapa ugovor s treim, koji se obvezuje da e ispuniti dunikovu obvezu (trei stupa u obvezu pored dunika).

8.1.5. Preuzimanje ispunjenja

Pojam Dunik sklapa ugovor s treim, koji se obvezuje ispuniti njegovu obvezu (odgovara duniku ako pravodobno ne ispuni obvezu, vjerovnik nema nikakvo pravo prema njemu).

8.1.6. Jamstvo
Pitanja: 1. to je jamstvo? Koja su obiljeja jamstva? 2. Koje su vrste jamstva i po emu se razlikuju (posebno pojasniti izraz jamac platac)? Pojam Ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako to ovaj ne uini. Obiljeja Pisani oblik Akcesornost Pretpostavlja postojanje glavne obveze i dijeli njezinu sudbinu. Moe jamiti za ispunjenje dijela ili cijele obveze. Opseg jameve odgovornosti Subrogacija Na jamca koji je ispunio obvezu dunika, po zakonu prelaze trabina sa svim sporednim pravima. Jamac koji je ispunio obvezu vjerovniku, moe zahtijevati od dunika dam u nadoknadi sve Regres to je isplatio za njegov raun kao i kamate od dana isplate. 1. 2. Vrste jamstva Supsidijarno Od jamca se moe traiti ispunjenje obveze tek poto je glavni dunik ne podmiri u roku odreenom u pisanom pozivu (osim ako je oito da se iz sredstava glavnog dunika jamstvo ne moe ostvariti njezino ispunjenje ili ako je glavni dunik pao pod steaj). Ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dunik za Solidarno cijelu obvezu i vjerovnik moe zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dunika, jamstvo bilo od jamca ili od obojice u isto vrijeme (u trgovakim ugovorima, ako nije drukije

3.

Podjamstvo

ugovoreno). Kada se jamstvo daje i za obvezu nekog drugog jamca (jamev jamac).

8.1.7. Prijenos ugovora

Pitanja: 1. to je prijenos ugovora? U kojem se obliku daje pristanak a prijenos ugovora? Pojam Svaka ugovorna strana moe, ako na to pristine druga strana, prenijeti ugovor na neku treu osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora. Pristanak na prijenos je valjan samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora, moe se dati unaprijed.

8.1.8. Uputa (asignacija)

Pitanja: 1. to je uputa (asignacija)? Kada je nastaje? U kojem roku zastarjeva pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuenika? Uputitelj (asignant) Pojam Ovlauje upuenika (asignata) da za njegov raun ispuni neto primatelju upute Ovlauje primatemlja upute (asignatar) da to ispunjenje primi u svoje ime A (uputitelj) (1) duguje 1.000 (2) ovlauje: Platite za moj raun C-u (primatelju upute) 1.000 (2) ovlauje: Naplatite se od B-a (upuenika) za moj raun 1.000 B (upuenik) (3) zahtijeva ispunjenje u roku 1. god. C (primatelj upute) (1) duguje 1.000

Asignacija je nastala tek kada upuenik prihvati izvriti inidbu primatelju upute. Tek od tada primatelj upute stjee pravo postaviti zahtjev za ispunjenjem inidbe.

8.2. PROMJENE SADRAJA

8.2.1. Obnova (novacija)

Pitanja: 1. to je obnova? Navedite primjere. Pojam Obnova nastaje kada se postojea obveza zamijeni novom (nova obveza ima razliitu glavnu inidbu ili pravnu osnovu). Promjena glavne inidbe Promjena pravne osnove Primjeri Npr. stranke se sporazumiju o obvezi predaje automobila umjesto brodice. Npr. stranke se sporazumiju da se stvar koja je bila u zakupu proda zakupniku.

8.2.2. Nagodba
Pojam Ugovor kojim stranke uzajamnim poputanjima otklanjaju sporna i dvojbena prava i obveze.

9. PRESTANAK OBVEZA
Pitanja: 1. U kojim sluajevima prestaju obveze?

9.1. Ispunjenje
Pitanja: 1. Tko moe ispuniti obvezu vjerovniku? Je li vjerovnik duan primiti djelomino ispunjenje? to je predaja radi prodaje? 2. U kojem je roku dunik duan ispuniti obvezu? U kojem je roku dunik duan ispuniti novanu obvezu kod trgovakih ugovora? Ima li dunik pravo ispuniti obvezu prije roka? 3. U kojem se mjestu mora ispuniti obveza? Tko moe ispuniti obvezu Obvezu moe ispuniti ne samo dunik nego i trea osoba (osim kada prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dunik osobno). Vjerovnik je duan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena, ak i kada se dunik protivi tom ispunjenju.

Predmet ispunjenja Dunik je duan dati stvari barem srednje kakvoe, a ako mu je bila poznata Ako su stvari odreene namjena stvari odgovarajue kakvoe samo po rodu Djelomino Vjerovnik nije duan primiti djelomini ispunjenje, osim ako narav obveze drukije ne ispunjenje nalae. Vjerovnik je duan primiti djelomino ispunjenje novane obveze, osim ako ima poseban interes da ga odbije. Ako je dunik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz postignutog iznosa Predaja naplati svoju trabinu, a ostatak mu preda obveza prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz radi postignutog iznosa. prodaje Vrijeme ispunjenja Odreivanje Dunik je duan ispuniti obvezu u ugovorenom roku, zakonskom roku ili odmah na zahtjev vjerovnika (ako narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju stanoviti rok za ispunjenje). roka Ako nije predvien rok, u roku 30 dana. Novana obveza kod trgovakih ugovora Ako je rok ugovoren u interesu dunika, osim u nevrijeme (prethodno mora Pravo na ispunjenje obavijestiti vjerovnika). prije roka Kad je odreivanje roka ostavljeno Druga strana moe, ako ovlatenik ne odredi rok ni poslije opomene, zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje. jednoj strani Ope pravilo Novane obveze Priznanica Obveznica Mjesto ispunjenja 1) u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom, 2) prema cilju posla i ostalim okolnostima, 3) u mjestu sjedita (prebivalita, boravita) dunika u vrijeme nastanka obveze. U mjestu u kojem vjerovnik ima sjedita (prebivalite, boravite)

Tko ispuni obvezu potpuno ili djelomino, ima pravo zahtijevati da mu se o tome izda priznanica. Kad ispuni obvezu, dunik moe, pored priznanice, zahtijevati od vjerovnika da mu vrati obveznicu (odnosno da se djelomino ispunjenje zabiljei na obveznici).

9.2. Zakanjenje
Pitanja: 1. Kada je dunik u zakanjenju, a kada vjerovnik? Koje su posljedice zakanjenja vjerovnika? Zakanjenje dunika Ako dunik ne ispuni obvezu u roku odreenom za ispunjanje. Zakanjenje vjerovnika Ako vjerovnik bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei. Posljedice 1) Rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika 2) Prestaju tei kamate 3) Vjerovnik je duan nadoknaditi tetu duniku, te trokove oko daljnjeg uvanja stvari 4) Dunik se moe osloboditi obveze polaganjem stvari kod suda ili javnom skladitu (kod trgovakih ugovora), o emu treba obavijestiti vjerovnika. Ako trokovi uvanja ne budu isplaeni u razumnom roku, sud e na zahtjev uvara narediti da se stvar proda i odrediti nain prodaje. Ako stvar nije prikladna za uvanje, dunik je moe prodati na javnoj prodaji, a postignuti

iznos (nakon odbitka trokova prodaje) poloiti kod suda. Ako je stvar male vrijednosti ili je kvarljiva, dunik je moe prodati iz slobodne ruke.

9.3. Prijeboj (kompenzacija)

Pitanja: 1. U kojim se sluajevima protutrabina moe prebiti s trabinom? Kada obveza prestaje otpustom duga? Oslobaa li glavnog dunika otpust duga jamcu? Pojam Prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom, ako obje trabine glase na novac ili druge zamjenjive stvari i iste kakvoe i ako su obje dospjele.

9.4. Otpust duga

Pitanja: 1. Kada obveza prestaje otpustom duga? Oslobaa li jamca (glavnog dunika)? Pojam Obveza prestaje kad vjerovnik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Otpust duga glavnom duniku oslobaa obveze i jamca, dok otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika.

9.5. Sjedinjenje
Pojam Obveza prestaje kad jedna ista osoba postane i vjerovnik i dunik. Kad jamac postane vjerovnik, obveza glavnog dunika ne prestaje.

9.6. Nemogunost ispunjenja

Pitanje: 1. Kada se obveza gasi zbog nemogunosti ispunjenja, a kada ne gasi? Pojam Obveza prestaje kad njezino ispunjenje postane nemogue zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara (koje su nastale poslije sklapanja ugovora; u pravilu dogaaji koji imaju znaenje vie sile, ali i dogaaji koji izazivaju pravnu nemogunost ispunjenja). Iznimka Ako su objekt obveze stvari odreene po rodu, obveza ne prestaje ak i kada propadne zbog okolnosti za koje dunik ne odgovara.

9.7. Protek vremena i otkaz

Pitanja: 1. to je otkaz? to je otkazni rok? Prestaje li obveza smru dunika ili vjerovnika? Protek vremena Obvezni odnos s odreenim rokom trajanja (na odreeno vrijeme), prestaje kad taj rok istekne, osim kad je

ugovoreno ili zakonom odreeno da se poslije isteka roka obvezni odnos produljuje za neodreeno vrijeme ako ne bude pravodobno otkazan. Otkaz Ako trajanje obveznog odnosa nije odreeno (na neodreeno vrijeme), svaka ga strana moe okonati otkazom (otkaz se moe dati u svako doba, samo ne u nevrijeme). Otkazni rok Moe biti odreen ugovorom, zakonom, obiajem ili primjeren rok.

9.8. Smrt
Smru dunika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dunika.

9.9. Zastara
Pitanja: 1. Koji su pravni uinci zastare? Koje su pretpostavke nastupanja zastare? Je li mogua promjena roka zastare i odricanje od zastare? 2. Navedite neke primjere zastarnog roka! to je prekluzivni rok? 3. to je zastoj, a to prekid zastarnog roka? Koje okolnosti dovode do zastoja i prekida zastarnog roka? Pravni uinak zastare Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, no sud se nee obazirati na zastaru ako se dunik nije na nju pozvao. Ako dunik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono to je dao, ak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Pretpostavke zastare 1. 2. Nepodignue tube Protek zastarnog roka

Zabranjena je promjene roka zastare (od vremena odreenog zakonom) i odricanje od zastare prije nego protekne vrijeme odreeno za zastaru. Rok zastare Opi zastarni rok (ako zakonom nije odreen neki drugi rok zastare) 5 god. Povremene trabine (npr. trabina kamata, uzdravanja itd.) 3 god. Meusobne trabine iz ugovora o prometu robe i usluga Trabina zakupnine i najamnine Trabine ugovaratelja osiguranja iz ugovora o osiguranju (osim iz ugovora o osiguranju ivota 5 god) i osiguratelja Trabina naplate za isporuenu elektrinu i toplinsku energiju, plin, vodu, odravanje istoe za 1 god. potrebe kuanstva, pote, telegrafa, telefona i sl. 10 god. Trabine utvrene pravomonom sudskom odlukom, nagodbom pred sudom, javnobiljenikim aktom Naknada 3 god. (subjektivni rok), 5 god. objektivni rok tete Trabina naknade tete nastale povodom ugovorne obveze zastarjeva za vrijeme odreeno za zastaru te obveze Zastoj zastare Pojam Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne tee, dok te Prekid zastare Pojam Nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara

okolnosti otpadnu (tada se zastara nastavlja a proteklo prestaje tei, a proteklo vrijeme se ne uraunava vrijeme do trenutka zastoja se uraunava). (zastara moe samo iznova zapoeti). Okolnosti Okolnosti - izmeu branih drugova, roditelja i djece, tienika i - kad dunik prizna dug, njegova skrbnika, osoba koje ive u izvanbranoj zajednici,; - podnoenjem tube (ako tuba ne bude - za vrijeme mobilizacije ili rata za trabine osoba na vojnoj odbijena) dunosti, za trabine osobe zaposlene u tuem kuanstvu prema poslodavcu ili lanovima njegove obitelji Prekluzivni rok Zakonom odreen protek vremena istekom kojeg prestaje samo subjektivno pravo (nema zastoja nini prekida, na njih sud pazi po slubenoj dunosti).

III. UGOVORNI OBVEZNI ODNOSI

1. UGOVOR I PRAVNI POSAO

Pitanja: 1. Objasnite odnos izmeu pravnog posla i ugovora. Odnos pravni posao - ugovor Vii rodni pojam od ugovora, svaki ugovor jest pravni posao ali svaki pravni posao nije ugovor. Ugovor je samo dvostrani pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje najmanje dviju strana.

2. SASTOJCI UGOVORA
Pitanja: 1. Koja je razlika izmeu bitnih i prirodnih sastojaka ugovora? Kako dijelimo uvjete i rokove i u emu je razlika izmeu uvjeta i rokova? 1. 2. 3. Bitni Prirodni Uzgredni Bez kojih ugovor ne moe biti sklopljen (npr. predmet i cijena za ugovor o prodaji). Koji se podrazumijevaju, te ih ne treba izriito unijeti u ugovor (npr. odgovornost
prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari).

Ako ih ele iskljuiti, stranke to moraju izriito ugovoriti. Vrijede samo ako ih stranke izriito ugovore.

3. VRSTE UGOVORA
Pitanja: 1. Navedite razliku izmeu jednostrano i dvostrano obveznih, te naplatnih i besplatnih ugovora. U emu se realni ugovori razlikuju od konsenzualnih? to su glavni i sporedni ugovori? 2. Kakvi su to kauzalni, a kakvi apstraktni ugovori? to znai naelo neformalnosti obveznog prava? ovani i neimenovani ugovori? 1. Jednostrano obvezni i dvostrano obvezni Naplatni i besplatni Konsenzualni i realni Glavni i sporedni Imenovani i neimenovani Kauzalni i apstraktni 7. Formalni i neformalni Trenutani i trajni Jedna strana je samo dunik, a druga samo vjerovnik (stvara se obveza samo za jednu stranu). Npr. ugovor o darovanju, ugovor o bankovnoj garanciji i dr. Svaka strana je istodobno i vjerovnik i dunik. Npr. ugovor o kupoprodaji, zajmu, zakupu itd. Za inidbu se trai protuinidba (redovito dvostrano obvezni). Za inidbu se ne trai protuinidba (redovito jednostrano obvezni). Nastaju u trenutku sporazuma stranaka o bitnim sastojcima ugovora. Osim stranake suglasnosti potrebna je i predaja stvari (npr. kapara). Predstavljaju glavnu obvezu (npr. kupoprodaja). Nadovezuju se na glavnu obvezu (npr. jamstvo, zalog i dr.). esto se pojavljuju u prometu, pa su se tipizirali i dobili posebni naziv. Rjee se sklapaju, nisu se tipizirali, a esto nemaju posebnog naziva. Kauza (gospodarska svrha ugovora) vidljiva je i naznaena kao bitan sastojak ugovora. Npr. ugovor o kupoprodaji,zakupu, najmu, itd.. Kod kojega pravni temelj nije vidljiv niti se navodi u ugovoru. Npr. kod mjenice se
ne vidi temelj obvezivanja odnosno mjenini dunik moe dugovati mjeninu svotu po razliitim temeljima (zajam, kupnja, darovanje i sl.). Za valjanost kojeg je utvren oblik (zakonski ili ugovorni). Npr.ugovor o darovanju nekretnine, ugovor o najmu nekretnine, ugovor o graenju, ugovor o alotmanu, ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisano obliku.

2. 3. 4. 5. 6.

8.

U obveznom pravu po pravilu za sklapanje ugovora nije propisan pisani oblik. inidba se ispunjava odjednom. inidba se ispunjava sukcesivno (npr. prodaja na obroke, vraanje zajma u obrocima i dr.).

4. SKLAPANJE UGOVORA 4.1. Izjava volje

Pitanja: 1. Na koje se naine moe izjaviti volja za sklapanje ugovora? 1. 2. 3. 4. Oblik izjave volje za sklapanje ugovora Rijeima Npr. kimanjem glave, rukovanjem i sl. Uobiajenim znakovima Npr. u odreenim sluajevima utnja, jedna strana u svoje ime Drugim ponaanjem iz kojeg se i za svoj raun raspolae robom koju je primila moe zakljuiti o postojanju volje Pomou razliitih komunikacijskih sredstava

4.2. Pregovori
Pitanja: 1. Obvezuju li pregovori i kada postoji predugovorna odgovornost za tetu? Ope pravilo Pregovori koje prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. Ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja (bez prave namjere da sklopi ugovor) odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. Dunost uvanja povjerljivih obavijesti bez obzira je li naknadno ugovor sklopljen Posljedica povrede: naknada tete + predaja oteeniku koristi koju je tetnik tom prilikom ostvario

4.3. Ponuda i prihvat

Pitanja: 1. to je ponuda, a to opa ponuda? Smatra li se slanje kataloga i oglasa ponudom? Do kada se ponuda moe opozvati? U kojem se obliku upuuje ponuda?Do kada ponuda obvezuje ponuditelja? 2. Kada je ponuda prihvaena? Smatra li se prihvatom ponude prihvat s prijedlogom izmjene i zakanjenjeli prihvat? Smatra li se utnja ponuenika prihvatom? Pojam Ponuda Prijedlog za sklapanje ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora. Prijedlog za sklapanje ugovora upuen neodreenom broju osoba koji sadri bitne sastojke ugovora, vrijedi kao ponuda (npr. izlaganje robe s naznakom cijene). Ne smatraju se ponudom, nego samo pozivom da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima (ali e poiljatelj takvih poziva odgovarati za tetu koju bi pretrpio ponuditelj ako bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu) Samo ako je ponuenik primio izjavu o povlaenju prije primitka ponude ili istodobno s njom.

Opa ponuda Slanje kataloga i oglasa Povlaenje ponude Ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje ponuditelja samo Oblik ako je uinjena u tom obliku (isto i prihvat). ponude Potvrda ponude uinjene Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana (strana koja nije dala telefonom ili brzojavom potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu).

Prihvat ponude Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu, te kad Kad je poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se moe smatrati izjavom o ponuda prihvatu. prihvaena Prihvat ponude s prijedlogom Smatra se da je ponuenik ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijanjem ponuditelju. da se izmijeni Ne znai prihvat ponude utnja ponuenika 2 iznimke 1. kad ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe 2. osoba koja se ponudila drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje odreenih poslova, a i osoba u iju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga Smatra se novom ponudom. Zakanjeli prihvat

4.4. Predugovor
Pitanja: 1. to je predugovor i u kojem se roku moe zahtijevati sklapanje glavnog ugovora? Kada predugovor ne obvezuje? Ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Pojam Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku od est mjeseci od isteka roka Rok za sklapanje predvienog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predvien, onda od dana kad je glavnog ugovora prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni Kada predugovor ne sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme. obvezuje

4.5. Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora

Pitanja: 1. Koji je trenutak perfekcije ugovora? Koje se mjesto smatra mjestom sklapanja ugovora? Trenutak sklapanja ugovora (perfekcija ugovora) Kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Mjesto sklapanja ugovora Smatra se mjesto u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite (prebivalite) u trenutku davanja ponude.

5. INIDBA OBJEKT UGOVORNE OBVEZE

Pitanja: 1. to je inidba? Kakva inidba mora biti? U emu se inidba moe sastojati? Pojam inidbe inidba mora biti (inae je ugovor nitetan) Svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik u obveznom odnosu duan ispuniti vjerovniku. 1. Ljudska radnja 2. Imati imovinski karakter imovina je jedinstvena i ima svoj identitet 3. Objektivno mogua 4. Pravno doputena Da nije protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. 5. Odreena ili odrediva

inidba se moe 1. Davanju stvari sastojati u 2. injenju 3. Proputanju 4. Trpljenju

6. POBUDE ZA SKLAPANJE UGOVORA

Pitanja: 1. Utjee li pobuda iz koje je ugovor sklopljen na njegovu valjanost? Temeljno pravilo Pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utjeu na njegovu valjanost. Nitavost ugovora Ako je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor e biti bez uinka.

7. SPOSOBNOST ZA SKLAPANJE UGOVORA

Pitanja: 1. Koje je pravo druge osobe kada zastupnik pravne osobe moe sklopiti ugovor samo uz suglasnost? 2. Koje ugovore moe sklapati ogranieno poslovno sposobna osoba? Kakvi su ugovori koje sklopi ogranieno poslovno sposobna osoba bez odobrenja zakonskog zastupnika? 3. Koja su prava suugovaratelja poslovno nesposobne osobe? Suglasnost za sklapanje ugovora pravne osobe Kad je statutom, drutvenim ugovorom ili pravilima pravne osobe odreeno i u registru u kojemu se pravna osoba vodi upisano da njezin zastupnik moe sklopiti odreeni ugovor samo uz suglasnost nekog njezina tijela, suglasnost se moe dati prethodno, istodobno ili naknadno, ako to drugo nije upisano u registar. Druga strana ima pravo pozvati pravnu osobu da se njezino ovlateno tijelo u primjerenom roku oituje daje li suglasnost, pa ako to ono ne uini, smatrat e se da suglasnost nije dana. Ako suglasnost nije dana, smatrat e se da ugovor nije sklopljen.

Ugovor ogranieno poslovno nesposobne osobe Moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno sve ugovore ije sklapanje odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nije zabranjeno. Ostali ugovori tih osoba ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika pobojni su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Pravo suugovaratelja poslovno nesposobne osobe Ako nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost (ili ga je prevarila da ima odobrenje zakonskog zastupnika) moe raskinuti ugovor to ga je sklopio s njom bez odobrenja njezina zakonskog zastupnika Ovo se pravo gasi nakon isteka trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. Moe pozvati zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li taj ugovor. Ako se zakonski zastupnik ne oituje u roku od trideset dana od toga poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio dati odobrenje.

8. OBLIK UGOVORA
Pitanja: 1. U kojim se sluajevima ugovor mora sklopiti u odreenom obliku? Na koji se nain moe zahtijevati pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora? Koja je posljedica nepotivanja obvezatnosti oblika i moe li se osnaiti ugovor kojem nedostaje potreban oblik? Neobvezatnost Ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukije odreeno. oblika Zahtjev zakona da ugovor bude sklopljen u odreenom obliku vai i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora (osim sporednih toaka). Ugovori propisanog oblika mogu se raskinuti sporazumom u bilo kojem obliku, osim ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo. Moe se zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora (dostavit e Pisana drugoj najmanje dva primjerka potpisanog ugovora s pozivom da joj vrati primjerak poto potvrda ga potpie). usmeno sklopljenog Ako druga strana to ne uini u roku od 8 dana, moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i Ugovoreni valjanosti njihova ugovora (ili da osiguraju dokaz svoga ugovora). oblik Moe se raskinuti, dopuniti ili na drugi nain izmijeniti sporazumom u bilo kojem obliku. Posljedice nepotivanja Ugovor koji nije sklopljen u propisanom ili ugovorenom obliku nema pravni uinak. obvezatnosti oblika Ako su ugovorne strane ispunile, u cijelosti ili u preteitom dijelu, Osnaenje ugovora kojem obveze koje iz njega nastaju. nedostaje potreban oblik

9. UVJET, ROK I NAMET

Pitanja: 1. to je uvjet i koje su vrste uvjeta? Kada je ugovor sklopljen pod uvjetom nitetan? 2. to je rok i koje su vrste rokova? 3. to je namet i koja su prava druge strane ako primatelj koristi ne ispuni namet? Uvjet Ako nastanak ili prestanak uinaka ugovora zavisi od budue i neizvjesne injenice. Pojam 1. Odgodni Vrste 2. Raskidni Uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje sprijei strana, protivno naelu savjesnosti i potenja. Nitetnost Ako je sklopljen pod nedoputenim (protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva) ili nemoguim uvjetom. ugovora Pojam Vrste Rok Odredba ugovora kojim se uinak ugovora vremenski ograniuje. 1. Poetni ijim nastupanjem zapoinje uinak ugovora (npr. od 1. listopada) 2. Zavrni ijim nastupanjem prestaje uinak ugovora (npr. do 1. listopada) Namet Odredba u besplatnom ugovoru, kojom se primatelju koristi namee neka dunost. Ako primatelj koristi ne ispuni namet, druga strana moe zahtijevati ispunjenje nameta ili raskid

Pojam Uinak

ugovora.

10. ZASTUPANJE
Pitanja: 1. Tko je zastupnik? Na temelju ega se sve moe temeljiti ovlast za zastupanje? Kakav je pravni uinak ugovora to ga sklopi zastupnik? 2. Moe li zastupnik prenijeti svoja ovlatenja na drugog? Koje su posljedice prekoraenja granica ovlatenja zastupnika? Koje su posljedice neovlatenog zastupanja? 3. 3. to je punomo za zastupanje? U kojem se obliku daje? Kakva moe biti punomo prema opsegu ovlatenja? Kakav uinak prema treoj osobi ima opoziv i suavanje punomoi? Ugovor kao i drugi pravni posao moe se sklopiti, odnosno poduzeti i preko zastupnika. Zastupnik je osoba koja vlastitim oitovanjem volje sklapa ugovor (poduzima pravni posao) za zastupanog. 1. Zakonu Ovlatenje za 2. Statutu, drutvenom ugovoru ili pravilima pravne osobe zastupanje 3. Aktu nadlenog dravnog tijela temelji se na 4. Punomoi, tj. oitovanju volje zastupanog Ugovor to ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlatenja Uinci obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. Prenoenje Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na drugog, osim kad mu je to doputeno ovlatenja zakonom ili ugovorom (osim iznimno u interesu zastupanog, kada je sprijeen osobno a posao je neodgodiv). Prekoraenje Kad zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoraenje. granica Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu ovlatenja koju je druga strana pretrpjela (ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlatenja). Neovlateno Ugovor to ga neka osoba sklopi kao opunomoenik u ime drugoga bez njegova ovlatenja obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. zastupanje Strana s kojom je ugovor sklopljen moe od osobe koja je kao opunomoenik bez ovlatenja sklopila ugovor traiti naknadu tete (ako u trenutku sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora). Pojam Punomo Ovlatenje za zastupanje to ga opunomoitelj pravnim poslom daje opunomoeniku. Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao odnosi se i na punomo za sklapanje toga ugovora, odnosno za poduzimanje toga posla. Opunomoenik moe poduzimati samo pravne poslove koji ulaze 1. Opa punomo u redovito poslovanje. 2. Posebna punomo Za poslove koji ne ulaze u redovito poslovanje (opunomoenik ne moe bez posebnog ovlatenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, a ni odrei se nekog prava bez naknade). Opunomoitelj moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomo, iako se ugovorom odrekao toga prava (opunomoenik ima pravo na naknadu time nastale tete). Nema uinak prema treoj osobi koja je sklopila ugovor s opunomoenikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomo opozvana, odnosno suena (opunomoitelj ima pravo zahtijevati od opunomoenika naknadu nastale tete).

Pojam Oblik punomoi Opseg ovlatenja

Opoziv i suavanje punomoi

11. SREDSTVA ZA POJAANJE UGOVORA 11. 1. Ugovorna kazna (penal)

Pitanja: 1. to je ugovorna kazna? U kojoj se visini moe ugovoriti? Moe li se ugovoriti za novane obveze? 2. Koja su prava vjerovnika u sluaju neispunjenja i zakanjenja u ispunjenju glavne obveze? Koje je pravo vjerovnika u sluaju vee pretrpljene tete od iznosa ugovorne kazne? Pojam ugovorom odreena novana svota ili druga imovinska korist koju plaa ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem Dunik Oblik Akcesornost Perfekcija Visina Vjerovnik Obiljeja Mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za glavni ugovor. Pretpostavlja postojanje glavne obveze i dijeli njezinu sudbinu. Obveza nastaje u trenutku sporazuma stranaka. Stranke slobodno odluuju (npr. u ukupnom iznosu 10.00 kn, ili 5% od iznosa, ili 5%od vrijednosti glavne obveze za svaki dan zakanjenja). Nenovane inidbe Ne moe biti ugovorena za novane obveze (jer je za njih predviena kamata). Prava vjerovnika Moe traiti ili ispunjenje glavne obveze ili ugovornu kaznu. Moe traiti i ispunjenje glavne obveze i ugovornu kaznu.

U sluaju neispunjenja U sluaju zakanjenja

Vea teta od ugovorne kazne Vjerovnik moe traiti ili naknadu tete ili ugovornu kaznu razliku do potpune naknade tete.

11.2. Kapara i odustanina

Pitanja: 1. to je kapara? Kada je ugovor u reimu kapare sklopljen? 2. Koja su prava druge strane pri neispunjenju ugovora sklopljenog u reimu kapare? 3. to je odustanina i kada se daje? Kada se kapara smatra odustaninom i koja su prava druge strane u sluaju odustanka? Kapara Pojam Novana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti (ne ovlauje na odustanak od ugovora). Realni ugovor Ugovor je sklopljen kad je kapara dana, ako nije ugovoreno neto drugo. Sudbina kapare pri ispunjenju ugovora Mora se vratiti ili uraunati u ispunjenje obveze.

Prava druge strane pri neispunjenju ugovora Ako je odgovorna strana koja je dala kaparu Ako je odgovorna strana koja je primila kaparu 1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to mogue) 1. Zahtijevati ispunjenje ugovora (ako je to i naknadu tete zbog zakanjenja ili mogue) i naknadu tete zbog zakanjenja ili 2. Traiti naknadu tete (a kaparu uraunati ili 2. Traiti naknadu tete i vraanje kapare ili vratiti) ili 3. Zadovoljiti se primljenom kaparom 3. Traiti vraanje dvostruke kapare. Odustanina Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. Odustanina se daje istodobno s izjavom o odustajanju.

Pojam Kada se daje

Kapara kao odustanina Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra Pojam odustatninom i svaka strana moe odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je Pravo druge strane u kaparu primila, vraa je u dvostrukom iznosu. sluaju odustanka

11.3. Zalono pravo

Pitanja: 1. to moe biti predmet zaloga i koja je njegova svrha? Na koji se nain moe stei zalono pravo? Pojam obvezuje se da e predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u knjigu, ili e mu prenijeti neko pravo
(kako bi se prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti iz njezine vrijednosti ako mu potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti)

Zalogodavatelj

Zalogoprimatelj

obvezuje se da e uvati pokretni zalog i vratiti ga nakon prestanka potraivanja, uiniti sve to je potrebno za brisanje zaloga iz javne knjige, ili natrag prenijeti pravo 1. 2. 3. 1. 2. 3. Zaloiti se moe Nekretnine, brodovi i zrakoplovi (hipoteka) mora biti u pisanom obliku Pokretna stvar (pingus) Pravo Zalono pravo se moe stei Dobrovoljno ugovorom ili oporukom sudskom odlukom Prisilno npr. zalono pravo prijevoznika na stvarima danim na prijevoz radi naplate naknade za prijevoz Zakonski

Prednost pri namirenju Trabina osigurana zalogom ima prednost nad svim ostalim trabinama.

11.4. Pravo zadranja

Pitanja: 1. to je pravo zadranja i koje su razlike odnosu na zalono pravo? Pojam Ovlatenje vjerovnika u ijim se rukama nalazi neka dunikova stvar zadri je, dok mu ne bude ispunjena dospjela trabina (ako je dunik postao nesposoban za plaanje vjerovnik ima pravo zadranja iako njegova trabina nije dospjela). 1. 2. 3. 4. Razlike u odnosu na zalono pravo Prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari Neprenosivo je Nastaje ex lege Vjerovnik se ima pravo naplatiti tek nakon to je pravodobno obavijestio dunika

11.5. Pobijanje dunikovih pravnih radnji

Pitanja: 1. Koji su razlozi zbog kojih vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje? U kojem roku vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje? Koji je uinak pobijanja? Razlog zbog kojeg vjerovnik moe pobijati dunikove pravne radnje Da bi vjerovnik namirio dospjelu trabinu, kako dunik ne bi poduzeo pravnu radnju na njegovu tetu: 1) ako zbog takve radnje dunik ne bi imao dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine ili 2) ako bi dunik propustio radnju zbog ega bi izgubio kakvo materijalno pravo ili bi za njega nastala kakva materijalna obveza. Ako je u dunik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima i ako je treoj osobi s kojom je ili u iju je korist pravna radnja poduzeta to bilo poznato ili je moralo biti poznato. Smatra se da je dunik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu vjerovniku, ne zahtijeva se da je treoj osobi to bilo poznato ili je moralo biti poznato.

Pretpostavke Naplatno raspolaganje pobijanja (rok 1 god.) Besplatno raspolaganje (rok 3 god.) Uinak pobijanja

Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravna radnja gubi uinak samo prema tuitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih trabina.

11.6. Zatezne kamate

Pitanja: 1. to je zatezna kamata i u emu se razlikuje od ugovorne kazne? Koje pravo ima vjerovnik ako je nastala teta vea od ugovorne kazne? 2. Kako se odreuje stopa zatezne kamate? Mogu li se zahtijevati kamate na kamate? Pojam Novana svota koju (osim glavnice) duguje ako zakasni s ispunjenjem novane obveze. Dunik Vjerovnik

Vea teta od zatezne kamate Vjerovnik moe traiti i razliku do potpune naknade tete. Odreivanje stope zatezne kamate Odreuje se za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB (koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu) za 8 postotnih poena (za odnose trgovaca i osobe javnog prava) odnosno 5 postotnih poena (u ostalim odnosima). Ako je stopa ugovornih kamata via od stope zateznih kamata, one teku i poslije dunikovog zakanjenja. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. HNB duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u NN. Kamate na kamate Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

12. NEVALJANOST UGOVORA (NITETNI I POBOJNI UGOVORI)

Pitanja: 1. Nabrojite razlike izmeu nitetnih i pobojnih ugovora. Nabrojite neke od razloga nitetnosti i pobojnosti ugovora. to je djelomina nitetnost? Nitetni ugovori Ne proizvodi pravne uinke. Ne postaju valjani kad uzrok nitetnosti naknadno otpadne. Nastupa ex lege, a na njih sud pazi po slubenoj dunosti (ex offo), odluka suda ima deklaratorno znaenje. Moe se pozvati svaka zainteresirana osoba (i dravni odvjetnik) Pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi. Pobojni ugovori Proizvode pravne uinke, ako ih se u odreenom roku ne poniti. Mora se podignuti tuba za pobijanje, odluka suda ima konstitutivno znaenje. Mogu se pozivati ugovorne strane, a iznimno i neke tree osobe. Subjektivni rok ponitenje se moe zahtijevati u roku 1 g. od saznanju za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile. Objektivni rok krajnji rok 3 g. od dana sklapanja ugovora. Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona mogua, a ako nije mogua, a ako nije mogua nastaje obveza naknade tete. Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Razlozi pobojnosti Ograniena poslovna sposobnost Prijetnja Zabluda (bitna i neskrivljena) Prijevara Povreda naela jednake vrijednosti inidaba Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika

Imaju za posljedicu obvezu restitucije ako je ona mogua, a ako nije mogua, a ako nije mogua nastaje obveza naknade tete. Posljedice nastupaju ex tunc (od samog trenutka sklapanja ugovora). Razlozi nitetnosti Poslovna nesposobnost stranaka kolski primjer i ala Simulacija Fikcija Nesporazum Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe, itd.

Djelomina nitetnost

Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitetnost cijelog ugovora, ali samo u sluaju kad ugovor moe opstati bez te nitetne odredbe, a ta odredba nije bila uvjet ugovora ni odluujua pobuda.

12.1. Konverzija i konvalidacija ugovora

Pitanja: 1. to je konverzija? to je konvalidacija? Mogu li nitavi i pobojni ugovori konvalidirati? Konverzija (pretvaranje nitavog u valjani pravni posao) Kad nitav ugovor udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor (ako je to u skladu s ciljem koji su imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitavost svoga ugovora) (najee zbog nepoznavanja pretpostavaka valjanosti).
Npr. stranke su htjele sklopiti mjenini zajam, ali nisu u mjenicu unijele sve bitne sastojke. Mogua je konverzija mjeninog u obini zajam, a mjenica e sluiti kao priznanica.

Konvalidacija (odravanje valjanosti ugovora) Nitavi ugovori Pobojni ugovori U pravilu ne mogu konvalidirati. Iznimke su: U pravilu mogu konvalidirati. 1) zabranjeni pravni posao ako je zabrana manjeg znaaja Npr. epavi pravni posao, prekomjerno oteenje i ako je posao izvren, Npr. u zakonskom se roku ne podnese zahtjev za 2) zelenaki ugovor ako u roku od 5 g. od sklapanja ponitenje ugovora. ugovora oteenik podnese zahtjev za da se njegova obveza smanji na pravian iznos, a sud tome udovolji.

13. OPI UINCI UGOVORA

Pitanja: 1. Prema kome sve ugovori mogu stvoriti pravni uinak? Koje su posljedice neispunjenja ili zakanjenja s ispunjenjem obveze i kada se dunik oslobaa od odgovornosti? 2. Moe li se ugovorom unaprijed ograniiti i iskljuiti odgovornost dunika? Koji je obujam naknade tete? to znai odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja ugovora? Stvaranje obveza za ugovaratelje Ugovor stvara prava i obveze za ugovorne strane. Ugovor ima uinak i za univerzalne pravne sljednike ugovornih strana, osim ako je to drugo ugovoreno ili to drugo proizlazi iz naravi samog ugovora. Ugovorom se moe ustanoviti pravo u korist tree osobe. Neispunjenje i zakanjenje s ispunjenjem obveze Vjerovnik ima pravo zahtijevati i popravljanje tete koju je zbog toga pretrpio (dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koja je objekt inidbe sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio). Ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.

1. 2. 3.

Posljedice neispunjenja obveze ili zakanjenja s ispunjenjem Osloboenje dunika od odgovornosti

Ogranienje i iskljuenje odgovornosti Obujam naknade Odgovornost zbog proputanja obavijesti Primjena odredaba o izvanugovornoj teti

Odgovornost dunika za namjeru ili krajnju nepanju ne moe se unaprijed ugovorom iskljuiti ni ograniiti Obina teta i izmakla korist te pravina naknada neimovinske tete. Odgovara za tetu koju pretrpi druga strana zbog toga to nije bila na vrijeme obavijetena. Na naknadu ove tete na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZOO o naknadi izvanugovorne tete.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja Kod naplatnog ugovora svaki ugovaratelj odgovara za materijalne (kakvoa i koliina) i pravne nedostatke svog ispunjenja (duan je tititi drugu stranu od prava i zahtjeva treih osoba kojima bi njezino pravo bilo iskljueno ili sueno). Primjenjuju se odredbe ZOO o odgovornosti prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke. Prigovor neispunjenja ugovora U dvostranoobveznim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna istodobno ispuniti svoju obvezu, osim ako je to drugo ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistjee iz naravi posla. Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno strana koja se obvezala prva ispuniti svoju obvezu moe zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka toga roka bez rezultata, moe raskinuti ugovor (osim kad su materijalne prilike druge strane bile u istoj mjeri teke jo prije sklapanja ugovora, a njezin suugovaratelj je to znao ili je morao znati.

14. RASKID UGOVORA 14. 1. Raskid ugovora zbog neispunjenja

Pitanja: 1. Na koji se nain raskida ugovor kada je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora i kada to nije? Kada se ugovor moe raskinuti prije isteka roka? Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu Zahtijavati ispunjenje ugovora ili raskinuti ugovor jednostranom izjavom (ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu) / + pravo na naknadu tete Ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora Ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora Raskid ugovora prije isteka roka Ugovor se raskida po samom zakonu Vjerovnik koji eli raskinuti ugovor mora ostaviti duniku primjeren naknadni rok za ispunjenje (osim ako iz dunikova ponaanja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku). Kad je prije isteka roka oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu iz ugovora.

14. 2. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti

Pitanja: 1. to znai izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti? Kada se strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti? Moe li druga strana odrati ugovor kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti?

Pretpostavke Ako se promijenjene okolnosti nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora,a ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne moe se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odreenog za ispunjenje njezine obveze. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene.

IV. POSEBNI UGOVORI

UGOVOR O KUPOPRODAJI
Pitanja: 1. to je ugovor o prodaji? U kojem se obliku sklapa? Kada rizik prelazi s prodavatelja na kupca? Koji su bitni sastojci ugovora o kupoprodaji? 2. Koje su obveze prodavatelja iz ugovora o kupoprodaji? to se podrazumijeva pod predajom stvari? U kojem se mjestu stvar predaje kupcu?Koje su posljedice zakanjenja prodavatelja? 3. Kako se dijele materijalni nedostaci na stvari? Koja su prava kupca u sluaju materijalnih nedostataka? Kada prodavatelj ne odgovara za materijalne nedostatke? Moe li se ograniiti ili iskljuiti odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke? 4. to je djelomina, a to potpuna evikcija i koja su prava kupca u takvim sluajevima? 5. to je kupoprodaja s pravom prvootkupa i kako se dijeli? to je nazadkupnja, a to nazadprodaja?Po emu se Razlikuje kupnja na pokus s predajom i bez predaje stvari?to je kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva? Koja su obiljeja kupoprodaje s obronim otplatama cijene i kada prodavatelj moe raskinuti ugovor? obvezuje se stvar predati kupcu u vlasnitvo Prodavatelj obvezuje se platiti cijenu Oblik ugovora o kupoprodaji nekretnine Mora biti sklopljen u pisanom obliku. 1. 2. 3. 4. 1. 2. Prijelaz rizika (za sluajnu propast ili oteenje stvari) Predajom stvari kupcu Predajom stvari prijevozniku (kada je potrebno obaviti prijevoz) Sklapanjem ugovora (kada je stvar prodana tijekom prijevoza) Dolaskom kupca u zakanjenje Bitni sastojci ugovora o prodaji Stvar Cijena (odreena ili odrediva) Kupac

Stvar Stvar mora biti u prometu. Za prodaju stvari iji je promet ogranien vrijede posebni propisi. Kupoprodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Cijena Kad cijena nije odreena niti odrediva Propisana cijena ugovor nema pravni uinak. Kod trgovakih ugovora, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu (tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora). Kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike.

Obveze prodavatelja
1. 2. Predaja stvari Odgovornost za materijalne nedostatke

3.

Odgovornost za pravne nedostatke Predaja stvari Fizika predaja stvari, predaja stvari prijevozniku, predaja isprave kojom se stvar moe preuzeti Kad nadnevak predaje stvari nije odreen, prodavatelj je duan izvriti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti. Kad nije odreeno ugovorom, mjesto u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalite (sjedite). Ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izraena, predaja se obavlja u tom mjestu. Trokove predaje, a i one koji joj prethode, snosi prodavatelj, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije to drugo ugovoreno.

Predaja stvari Vrijeme predaje Mjesto predaje Trokovi predaje

Nedostaci za koje prodavatelj odgovara Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara Vidljivi nedostaci

Odgovornost za materijalne nedostatke Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato. Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od est mjeseci od prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokae suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Meutim, i u tom sluaju odgovara za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.

Kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada (kad je pregled izvren u nazonosti obiju strana, kupac je duan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopiti prodavatelju odmah, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada). Kupac je duan obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je Skriveni nedostatak otkrio, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja. Prodavatelj ne odgovara za nedostaci nedostatke koji se pokau poto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci. Ogranienje Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitetna je i iskljuenje ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad odgovornosti je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem te ako se radi o potroakom ugovoru. Prisilna javna prodaja Odgovornost za materijalne nedostatke iskljuena je kod prisilne javne prodaje. 1) zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, ili Prava kupca 2) zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, ili 3) zahtijevati snienje cijene, ili + 4) izjaviti da raskida ugovor. naknadu tete (samo ako je dao primjeren naknadni rok za ispunjenje ugovora) Nedostaci u Trgovakim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak koliini odbija, smatra se da je primio i taj viak te je duan platiti ga po istoj cijeni.

Obavjeivanje prodavatelja Prava kupca

Odgovornost za pravne nedostatke Kupac je duan obavijestiti prodavatelja o tome, osim kad je to prodavatelju ve poznato, i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega ili da mu, kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, isporui drugu stvar bez pravnog nedostatka (zatita od evikcije). U sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, + a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupeva prava, kupac moe po svom naknada izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. tete

Obveze kupca
1. 2. Isplata cijene Preuzimanje stvari

Posebne vrste kupoprodaje

1. Kupoprodaja s pravom prvootkupa Posebne vrste prodaje Pravo odreenih osoba da vlasnik stvari u sluaju ponovne prodaje mora stvar namijenjenu prodaji ponuditi najprije njima po istim uvjetima i istoj cijeni. Trajanje prava prvootkupa nije vremenski ogranieno, ovlatene Zakonska osobe moraju o nakanjenoj prodaji i uvjetima biti pisano obavijetene (npr. drugi suvlasnici, arhivska graa i sl.). Prvobitni prodavatelj je duan obavijestiti prvobitnog kupca Ugovorna obavijestiti hoe li se posluiti svojim pravom prvootkupa u roku mjesec dana od primitka obavijesti o nakanjenoj prodaji. Trajanje prava 5 g. nakon sklapanja ugovora, ali strane mogu prvootkupa ugovoriti krai rok (ne mogu dui). Pravo prodavatelja nekretnine da je opet otkupi po unaprijed ugovorenoj cijeni. Pravo kupca nekretnine da od prodavatelja trai da ovaj opet kupi nekretninu po unaprijed ugovorenoj cijeni. Bez predaje Ako kupac do isteka ugovorenog (primjerenog ili uobiajenog) roka ne obavijesti prodavatelja ostaje li pri ugovoru, smatra se da je stvari odustao od ugovora. S predajom Ako kupac ne vrati stvar nakon isteka roka ili ne izjavi da odustaje od ugovora, smatra se da je ostao pri ugovoru. stvari Ako predana stvar nije jednaka uzroku ili modelu kupac moe: ispunjenje ugovora (da nedostatak uloni ili preda drugu stvar bez nedostataka) Trgovaki snienje cijene + naknadu tete ugovor raskid ugovora ispunjenje ugovora Ugovor + naknadu tete graanskog raskid ugovora prava Ako je ugovorom zadrano pravo kupca da poslije odredi kakvou, oblik, mjeru, ili koje druge pojedinosti stvari (utanaen samo predmet i koliina). Ako kupac ne obavi specifikaciju u roku, prodavatelj moe: 1)izjaviti da raskida ugovor ili 2) sam obaviti specifikaciju (obavijestiti o tome kupca i dati mu razuman rok da sam izvri specifikaciju).

2. 3. 4.

Nazadkupnja Nazadprodaja Kupnja na pokus

5.

Kupoprodaja po uzorku ili modelu

6.

Kupoprodaja sa specifikacijom

7.

Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva Kuporodaja s obronim otplatama cijene

Odnosi se samo na pokretne stvari, prodavatelj ostaje vlasnikom stvari sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti a kupac snosi rizik za sluajnu propast ili oteenje od trenutka predaje stvari.
Napomena: prema vjerovnicima kupca ima uinak samo ako je napravljena u obliku javno ovjerene isprave prije steaja kupca ili pljenidbe stvari.

8.

Obiljeja Potrebna pisana forma ugovora, odnosi se na pokretne stvari, kupac moe biti samo fizika osoba, kupac uvijek moe isplatiti odjednom ostatak dune cijene, pravo vlasnitva prelazi na kupca predajom stvari. Bitni elementi Stvar, ukupan iznos svih obronih isplata, iznos pojedinih isplata, njihov broj i rokovi. ako kupac kasni s poetnom otplatom Prodavatelj moe ako kasni s najmanje dvije uzastopne otplate koje predstavljaju raskinuti najmanje cijene ugovor ako kasni s jednom otplatom, ako ih nema vie od etiri.

UGOVOR O ZAMJENI
Pitanja: 1. to je ugovor o zamjeni? Koje su obveze ugovornih strana? Pojam Svaki ugovaratelj se obvezuje predati drugoj strani odreenu stvar tako da ona stekne pravo vlasnitva (predmet razmjene mogu biti i prenosiva prava). Napomena: ako se zamjena vri djelom u stvarima a djelom u novcu, vrijednost stvari mora biti vea od novane vrijednosti (inae se smatra da je sklopljen ugovor o prodaji).

Obveze ugovornih strana Kao prodavatelja iz ugovora o kupoprodaji. UGOVOR O DAROVANJU

Pitanja: 1. Kada nastaje ugovor o darovanju? U kojem se obliku sklapa? Odgovara li darovatelj za materijalne i pravne nedostatke dara? U kojem obliku i kojem roku se moe uiniti opoziv darovanja? Nastanak Kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati (darovanjem se smatraju takoer oprost i isplata duga uz dunikovu suglasnost).. Predaja dara prije prihvata Ako je pokretna stvar predana obdareniku prije nego se oitovao da prihvaa dar, smatrat e se da je dar prihvaen, ako ga obdarenik nije otklonio u roku koji mu je ostavio darovatelj. Oblik ugovora Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari i ugovor o darovanju za sluaj smrti mora biti sklopljen u obliku javnobiljenikog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

Odgovornost darovatelja za materijalne i pravne nedostatke dara Darovatelj ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke dara, ali ako je namjerno preutio nedostatak, duan je obdareniku nadoknaditi tetu koja mu je odatle nastala. Razlozi Oblik Rok Opoziv darovanja Zbog osiromaenja davatelja, zbog nezahvalnosti i sl. Pisana izjava upuena obdareniku (potpis na izjavi mora biti ovjeren od javnog biljenika) Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva.

UGOVOR O ZAJMU
Pitanja: 1. to je ugovor o zajmu? Koje su ugovorne strane? to je predmet ugovora o zajmu? 2. Nabrojite i objasnite vrste zajma. 3. Kada je zajmodavac duan predati stvari? Kada zastarjeva zahtjev za predaju stvari? U kojem je roku zajmoprimac duan vratiti zahtjev? Moe li se zajam vratiti prije roka odreenog za vraanje? Pojam (1) obvezuje se predati odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenjivih stvari na kojima zajmoprimatelj stjee pravo vlasnitva Zajmodavac (2) obvezuje se nakon odreenog vremena vratiti isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe (novani i robni zajam). Novani i robni Besplatni i naplatni Nenamjenski i namjenski Vrste zajma Novani zajam moe sadravati valutnu ili indeksnu klauzulu. Naplatni zajam postoji u sluaju da se zajmoprimac obvee da osim glavnice duguje i kamatu. U trgovakim ugovorima zajmoprimac duguje kamatu i kada ona nije ugovorena. Nenamjenski moe se koristiti u bilo koju svrhu. Namjenski ugovorom se unaprijed odreuje svrha u koju zajmoprimatelj mora uporabiti stvar ili novac (zajmodavatelj ima pravo provjeravati da li se zajam koristi u ugovorenu svrhu, a krajnja sankcija je raskid ugovora). Zajmoprimac

Predaja stvari Zajmodavac je duan predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai. Tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakanjenje, a u svakom sluaju za godinu Zastara dana od sklapanja ugovora. zahtjeva za predaju stvari
Rok vraanja zajma (ako ugovaratelji nisu odredili rok) Nakon isteka primjerenog roka koji ne moe biti krai od 2 mjeseca raunajui od zajmodaveva zahtjeva.

Vraanje zajma prije roka Ako nije drukije ugovoreno, zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu tetu.

UGOVOR O POSUDBI
Pitanja: 1. to je ugovor o posudbi? Po emu se razlikuju ugovor o zajmu i ugovor o posudbi (gospodarska svrha, objekt ugovora)? 2. Tko snosi trokove odravanja posuene stvari? Je li mogua potposudba? Kada posudovnik odgovara, a kada ne odgovara za oteenje i propast stvari? Kada je posudovnik duan vratiti stvar? 3. Odgovara li posuditelj za nedostatke na stvari? Kada posuditelj ima pravo raskinuti ugovor? Nastanak Kad posuditelj preda posudovniku odreenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obvee vratiti je nakon uporabe. Objekt posudbe Nepotrone stvari, a potrone samo ako se ugovori povrat iste stvari. Prava i obveze posudovnika Snosi posudovnik. Trokovi Redoviti odravanja Izvanredni Naknauju se posudovniku prema odredbama poslovodstva bez naloga. Nije mogua bez pristanka posuditelja. Potposudba Odgovornost Posudovnik odgovara: ako su nastali njegovoom krivnjom, sluajem i ako je stvar dana za oteenje u potposudbu bez pristanka posuditelja. i propast Ne odgovara za promjene i pogoranja koja na posuenoj stvari nastanu ugovorenom, stvari odnosno uobiajenom uporabom. Po isteku ugovorenog vremena. Ako vrijeme uporabe nije ugovoreno, ali je odreena svrha Obveza vraanja uporabe, odmah nakon to ostvari ugovorenu svrhu ili kad protekne vrijeme u kojem je tu svrhu mogao ostvariti. Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe (izmoljena stvari posudba), im to posuditelj zatrai. Posudovnik nije duan vratiti posuenu stvar prije isteka utvrenog vremena, osim ako bi stvar, zbog nepredvienih okolnosti, bila hitno potrebna posuditelju. Obveze i prava posuditelja Ako ih preuti, odgovara posudovniku za odatle nastalu tetu. Odgovornost za nedostatke Ako posudovnik rabi stvar protivno ugovoru ili je daje u potposudbu bez Pravo na raskid pristanka. ugovora

UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU

Pitanja: 1. to je ugovor o doivotnom uzdravanju? U kojem se obliku sastavlja? Odgovara li davatelj uzdravanja za dugove umrlog primatelja uzdravanja? U kojim se sluajevima moe raskinuti ugovor o doivotnom uzdravanju? to se dogaa ako davatelj uzdravanja umre prije primatelja uzdravanja?

obvezuje se uzdravati do njegove smrti Davatelj uzdravanja Primatelj uzdravanja izjavljuje da daje svu ili dio svoje imovine, s tim da je stjecanje stvari i prava odgoeno do trenutka njegove smrti

Oblik ugovora Mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadlenog suda ili potvren (solemniziran) po javnom biljeniku ili sastavljen u obliku javnobiljenikog akta. Odgovornost za dugove Davatelj uzdravanja ne odgovara poslije smrti primatelja uzdravanja za njegove dugove (iako se moe drukije ugovoriti) Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju Ako prema ugovoru o doivotnom uzdravanju strane ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe zahtijevati od suda da raskine ugovor. Svaka strana moe zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze. Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova branog druga i njegove potomke, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li na produenje ugovora o doivotnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje. Ako brani drug i potomci davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdravanja naknadu za uzdravanje.

UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU

Pitanja: 1. Po emu se ugovor o dosmrtnom uzdravanju razlikuje od ugovora o doivotnom uzdravanju? to se dogaa ako davatelj uzdravanja umre prije primatelja uzdravanja? obvezuje se uzdravati do njegove smrti Davatelj uzdravanja Primatelj uzdravanja obvezuje se da za ivota prenijeti svu ili dio svoje imovine

Utjecaj smrti davatelja uzdravanja na ugovor Umre li davatelj uzdravanja prije primatelja uzdravanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegove nasljednike, ako oni na to pristanu. Ne pristanu li na produenje ugovora o dosmrtnom uzdravanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdravanje, te su duni vratiti primatelju uzdravanja ono to je na temelju toga ugovora stekao davatelj uzdravanja. Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju vratiti ono to je na temelju ugovora stekao davatelj uzdravanja, dune su primatelju uzdravanja naknaditi vrijednost steenog. Ako nasljednici davatelja uzdravanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo zahtijevati naknadu za uzdravanje koje je primatelj uzdravanja dobio od davatelja uzdravanja, no duni su primatelju uzdravanja vratiti ono to je davatelj uzdravanja stekao na temelju ugovora o dosmrtnom uzdravanju.

Na ovaj ugovor na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZOO ugovora o doivotnom uzdravanju.

UGOVOR O DJELU
Pitanja: 1. to je ugovor o djelu? Koja su prava naruitelja kada izvoa odstupi od ugovorenih uvjeta i kada postane oito da posao nee biti zavren u roku? Moe li izvoa prepustiti ugovor treemu? 2. Do kada se naruitelj moe pozvati na vidljive i skrivene nedostatke? Koja prava naruitelj ima u sluaju nedostataka? Tko snosi rizik? Koje pravo ima izvoa radi naplate trabina? obvezuje se obaviti odreeni posao (npr. izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl) Izvoa Naruitelj obvezuje se za to platiti naknadu Obveze izvoaa Nadzor Duan omoguiti nadzor nad obavljanjem posla i primati upute kad to odgovara naravi posla Nedostaci materijala Upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao (koje je primijetio ili je morao primijetiti) i naloga Ako odstupi od ugovorenih uvjeta, naruitelj moe upozoriti izvoaa na to i odrediti mu Obveza primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama (nakon toga moe raskinuti ugovor izvrenja i zahtijevati naknadu tete). Naruitelj moe raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete djela kada je oito da posao nee biti zavren u roku. Povjeravanje izvrenja Izvoa i nadalje odgovara naruitelju za izvrenje posla i kad posao ne obavi osobno. posla treemu Odgovornost za nedostatke Naruitelj je duan pregledati izvreno djelo im je to po redovitom tijeku stvari Vidljivi mogue i o naenim nedostacima bez odgaanja obavijestiti izvoaa. nedostaci Naruitelj se moe pozvati najkasnije u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. Skriveni Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naruitelj se vie ne moe nedostaci pozvati na nedostatke. Pravo naruitelja u sluaju veeg nedostatka Raskid ugovora + naknada tete Odrediti primjeren rok za uklanjanje nedostataka + naknada tete Pravo naruitelja u Ako izvoa ne otkloni nedostatke: sluaju manjeg 1) otkloniti nedostatak na raun izvoaa ili + naknada tete nedostatka 2) sniziti naknadu ili 3) raskinuti ugovor Rizik Kad je izvoa dao materijal Izvoa do predaje stvari naruitelju odnosno kada je naruitelj pao u zakanjenje. Kad je naruitelj dao materijal Naruitelj. U tom sluaju izvoa ima pravo na naknadu samo ako je stvar propala ili bila oteena nakon dolaska naruitelja u zakanjenje.

Pravo zadranja Ima izvoa radi naplate trabina.

UGOVOR O GRAENJU
Pitanja: 1. to je ugovor o graenju? to se smatra graevinom? Moe li se ugovorena cijena poveati (sniziti)? Po emu je poseban ugovor o graenju s odredbom klju u ruke? obvezuje se prema odreenom projektu u ugovorenom roku izraditi odreenu graevinu (zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, ceste i ostale graevine ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove) Izvoa Naruitelj obvezuje se za to isplatiti odreenu cijenu Cijena radova Moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena) Pod odreenim uvjetima cijena se moe poveati (sniziti) ovisno o poveanju (snienju) cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, pa i kada je ugovoreno da se cijena nee mijenjati. Ako bi ugovorena cijena morala biti znatno poveana, naruitelj moe raskinuti ugovor (duan je isplatiti za dotada izvedene radove te pravinu naknadu za uinjene nune trokove) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke U tom sluaju ugovorena cijena obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Ako u ugovoru sudjeluje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost je solidarna. Odgovornost naruitelja Ako nije drukije odreeno, na odgovornost za nedostatke graevine primjenjuju se odgovarajue odredbe ugovora o djelu. Izvoa odgovara za nedostatke graevine i zemljita ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova (odgovornost se ne moe ugovorom iskljuiti ni ograniiti).

UGOVOR O LICENCIJI
Pitanja: 1. to je ugovor o licenciji? Koji su oblici ugovora o licencjii? U kojim sluajevima stjecatelj nema pravo sklopiti ugovor o podlicenciji? 2. Navedite obveze stjecatelja licencije. to je preutno obnavljanje ugovora o licenciji? Kada se moe otkazati ugovor o licenciji? obvezuje se ustupiti (u cijelosti ili djelomino) pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva (tzv. hnow-how), iga, uzorka ili modela Davatelj licencije Stjecatelj licencije obvezuje se platiti naknadu Oblik

Mora biti sklopljen u pisanom obliku.

Oblici ugovora o licenciji Ovisno o tome ima li stjecatelj licencije iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta

1.

Iskljuiva i

2. 3.

licencije (ako nije posebno ugovoreno smatra se da je neiskljuiva). neiskljuiva (ako nije posebno ugovoreno predmnjeva se da je prostorno Prostorno ograniena i neograniena) neograniena Ugovor kojim stjecatelj licence moe svoje pravo iskoritavanja licencije ustupiti Podlicencija drugome (samo uz doputenje davatelja licencije, stjecatelju iskljuive licencije doputenje se moe odbiti samo iz ozbiljnih razloga). Posljedica nedoputene licencije: otkaz ugovora bez otkaznog roka.

Obveze stjecatelja licencije Iskoritavati predmet licencije kako je ugovoreno. Robu obiljeiti oznakom o proizvodnji po licenciji. Ako je uz licenciju za proizvodnju ustupljena i licencija za uporabu iga, stjecatelj licencije moe stavljati u promet robu s tim igom samo ako je njezina kakvoa ista kao to je kakvoa robe koju proizvodi davatelj licencije. Ako se naknada odreuje u zavisnosti od opsega iskoritavanja predmeta licencije, duan je podnijeti davatelju licencije izvjee o opsegu iskoritavanja i obraunati naknadu svake godine, ako ugovorom nije za to odreen krai rok. Prestanak ugovora Nije potrebno da bude otkazan. Ako stjecatelj licencije nastavi iskoritavati predmet Protek vremena licencije, a davatelj licencije se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o licenciji neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji (preutno obnavljanje licencije). Ugovor o licenciji ije trajanje nije odreeno. Ako ugovorom nije odreen, otkazni rok Otkaz iznosi est mjeseci. Davatelj licencije moe raskinuti ugovor (ili se nastavlja s nasljednicima). Smrt i steaj

UGOVOR O ZAKUPU
Pitanja: 1. to je ugovor o zakupu? Koji se propisi primjenjuju na ugovor o zakupu? Koje su obveze zakupodavca i zakupnika u vezi odravanja i popravke stvari? 2. Kakva je odgovornost prodavatelja za materijalne i pravne nedostatke? 3. Kada zakupodavac moe dati otkaz zakupniku zbog koritenja stvari protivno ugovoru? Kada se plaa zakupnina i moe li se ugovor o zakupu otkazati zbog neplaanja zakupnine? U kakvom je stanju zakupnik duan vratiti stvar? 4. Kada zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup i na koji nain odgovara u tom sluaju? to znai preutno obnavljanje zakupa? obvezuje se predati zakupniku odreenu stvar na koritenje Zakupodavac obvezuje se platiti zakupninu Primjena posebnih propisa Odredbe ZOO o zakupu ne primjenjuju se na zakupe ureene posebnim zakonom, osim podredno (Zakon o zakupu poslovnoga prostora, Zakon o zakupu poljoprivrednoga zemljita, Pomorski zakonik itd.) Obveze zakupodavca Zakupnik

U ispravnom stanju, zajedno s pripadcima. Duan odravati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj. O potrebi popravka zakupnik je duan obavijestiti zakupodavca. Trokovi sitnih popravaka izazvanih redovitim koritenjem stvari, kao i trokovi samog koritenja, padaju na teret zakupnika. Ako potrebni popravci zakupljene stvari ometaju njezino koritenje u znatnoj Raskid ugovora i mjeri i za dulje vrijeme, zakupnik moe raskinuti ugovor. On ima pravo na snienje zakupnine snienje zakupnine razmjerno ogranienju koritenja stvari zbog tih popravaka. zbog popravaka Odgovara zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu Odgovornost za materijalne ugovorenom ili redovitom koritenju, osim neznatnih nedostataka i onih koji su u asu sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. nedostatke otklanjanje nedostataka u primjerenom roku Otklonjiv Prava zakupnika kad + naknada stvar ima neki nedostatak nedostatak (raskid ugovora) ili snienje zakupnine tete + naknada Neotklonjiv raskinuti ugovor nedostatak ili zahtijevati snienje zakupnine tete Djelomina raskid ugovora ili Odgovornost evikcija snienje zakupnine + naknada tete za pravne nedostatke Raskid ugovora (po samom zakonu) + naknada tete Potpuna evikcija Predaja stvari Odravanje stvari

Obveze zakupnika Koritenje stvari Ako zakupnik i nakon opomene zakupodavca koristi stvar protivno ugovoru, ovaj moe otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. prema ugovoru Ako nije drukije ugovoreno ili u mjestu predaje stvari uobiajeno, zakupnina se plaa Plaanje zakupnine polugodinje kad je stvar dana u zakup za jednu ili vie godina, a ako je dana za krae vrijeme, onda nakon isteka toga vremena. Ako zakupnik ne plati zakupninu ni u roku 15 dana poto ga je zakupodavac Otkaz zbog neplaanja pozvao na plaanje. zakupnine Zakupnik ne odgovara za istroenost stvari koja nastaje njezinim redovitim Vraanje zakupljene stvari koritenjem, a ni za oteenja koja potjeu od njezine dotrajalosti. Podzakup Ako nije drukije ugovoreno, zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu (u protivnom zakupodavac moe otkazati ugovor). Zakupnik jami zakupodavcu da e podzakupnik koristiti stvar prema ugovoru o zakupu. Prestanak zakupa Protek odreenog vremena. Preutno obnavljanje zakupa na neodreeno nakon proteka vremena za koje je ugovor sklopljen (ako zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tomu ne usprotivi). Otkaz Ako duljina otkaznog roka nije odreena ugovorom ili zakonom ili mjesnim obiajima, ona iznosi osam dana, s tim da otkaz ne moe biti dan u nevrijeme. Propast stvari zbog vie sile Smrt Zakup se nastavlja s nasljednicima zakupnika ili zakupodavca.

UGOVOR O NAJMU

Pitanja: 1. Po emu se ugovor o najmu razlikuje od ugovora o zakupu? Koji se propisi primjenjuju na ugovor o najmu? U kojem se obliku sklapa ugovor o najmu? Moe li se otkazati ugovor zbog neplaanja najamnine? Koje pravo ima najmodavac radi osiguranja naplate svojih trabina? obvezuje se predati najmoprimcu odreenu stvar na uporabu Najmodavac obvezuje se platiti najamninu Primjena posebnih propisa Odredbe ZOO o najmu ne primjenjuju se na najam ureene posebnim zakonom, osim podredno (Zakon o najmu stana itd.) Oblik Ugovor o najmu nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Plaanje najamnine Najmodavac moe otkazati ugovor o najmu bez pridravanja otkaznog roka ako je najmoprimac dva uzastopna roka u zakanjenju s plaanjem najamnine ili znatnog dijela najamnine. Zalono pravo i pravo zadranja Najmodavac nekretnine ima za dunu najamninu i ostale trabine iz ugovora o najmu zalono pravo na unesenim stvarima najmoprimca, koje mogu biti predmet ovrhe, te ih moe zadrati do namirenja tih trabina. Ostale odredbe ZOO kojima se ureuje ugovor o najmu sline su odredbama kojima se ureuje ugovor o zakupu. Najmoprimac

LEASING
Pitanja: 1. to je ugovor o leasingu? Koje su vrste leasinga i to znae? Pojam Ugovor pri kojem se davatelj leasinga obvezuje financirati predmet ugovora (tako da ga izradi sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg) po narudbi primatelja i predati mu ga, a primatelj e plaanjem leasing naknade u cjelosti ili djelomino nadoknaditi investicijske trokove davatelja. Nakon isteka ugovorenog roka primatelj ima pravo otkupiti predmet ugovora, vratiti ga ili nastaviti s njegovim koritenjem. Operativni i financijski leasing Ugovor o leasingu koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme, pa je trajanje ugovora redovito krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora. Ukupno uzevi, leasing naknada manja je od vrijednosti predmeta ugovora, pa davatelj leasinga ne moe iz leasing-ugovora amortizirati svoje investicijske trokove. Davatelj leasinga snosi sav rizik zastarjelosti i gubitka predmeta ugovora, plaa osigurninu, takse, itd. Financijski Ugovor o leasingu kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja predmeta ugovora u kojem nijedna stranka ne moe otkazati ugovor (trajanje se redovito ugovara tako da ono leasing odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskoritenja predmeta ugovora, pa davatelj Operativni leasnig

amortizira svoje investicijske trokove). Korisnik leasinga snosi sve trokove i rizike vezane za preuzimanje i koritenje predmeta ugovora. Izravni i neizravni leasing U kojem sudjeluju samo dvije stranke: davatelj leasinga i primatelj leasinga U kojem sudjeluju barem tri subjekta: proizvoa ili isporuitelj predmeta ugovora, davatelj leasinga i primatelj leasinga.

Izravni leasing Neizravni leasing

TIMESHARING ugovor o davanju turistikog objekta na vremensko koritenje

Pitanja: 1. to je timesharing? to je timeshare? Pojam Davatelj se obvezuje predati na koritenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik je ovlaten primljeni objekt koristiti u skladu s njegovom namjenom odreeni broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijeli iznos zakupnine platiti unaprijed. Timeshare Vremenska jedinica mjerena najee u tjednima, rezervirana u nekom ljetovalitu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina. Ugovor se sklapa za posebnu sobu, apartman, vilu i sl. za odreeni tjedan ili tjedne koritenja svake godine.

UGOVOR O FRANCHISINGU
Pitanja: 1. to je ugovor o franchisingu? to su master franchise? Pojam Ugovor kojim se davatelj obvezuje davati odreenu robu i/ili pruati odreenu uslugu uz uporabu trgovakog imena, trgovakog iga, dizajna, patenta ili drugih prava intelektualnog vlasnitva, kao i tehniko, tehnoloko i organizacijsko znanje, davati savjete i obuku, a primatelj se obvezuje isplaivati naknadu, te se u svom poslu pridravati preuzetih obveza. Master franchise Podrunice davatelja sa sjeditem u inozemstvu, ija je svrha da u toj dravi sklapa ugovore s primateljima i nadzire njihov rad.

UGOVOR O NALOGU
Pitanja: 1. Navedite razliku u pravnoj prirodi ugovora o nalogu i ugovora o djelu. Moe li nalogodavac povjeriti ispunjenje nekom drugom i za to odgovara u tom sluaju?

2. Kada nalogodavac moe odustati od ugovora i koje obveze u tom sluaju ima prema nalogoprimcu? Kada nalogoprimac moe otkazati ugovor i koje obveze u tom sluaju ima prema nalogodavcu? Jesu li smrt nalogodavca i nalogoprimca razlog za prestanak ugovora? obvezuje se da e (u svoje ime ili u ime nalogodavca) za raun nalogodavca poduzeti odreene poslove Nalogoprimac Nalogodavac obvezuje se isplatiti naknadu (osim ako je drukije ugovoreno) Razlike u odnosu na srodne ugovore Izvoa se obvezuje da e za drugoga obaviti neki posao, ali ne prema treem.

Ugovor o djelu
1.

2. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5.

Obveze nalogoprimca Ispuniti nalog prema primljenim uputama, u granicama naloga i s pozornou dobrog gospodarstvenika odnosno dobrog domaina u skladu s interesima nalogodavca. U pravilu je obvezan osobno ispuniti nalog. Samo ako mu je to nalogodavac dopustio ili je na to primoran okolnostima moe povjeriti ispunjenje nekome drugom (odgovara samo za izbor i upute koje je dao). Ako je angairan vei broj nalogoprimaca, oni odgovaraju solidarno. Podnijeti izvjee i poloiti raun. Obveze nalogodavca Na zahtjev nalogoprimca predujmiti mu stanoviti iznos novca za predviene izdatke.. Platiti naknadu i trokove. Nadoknaditi tetu nalogoprimcu do koje je dolo bez njegove krivnje . Prestanak naloga U svako vrijeme iz opravdanih razloga. U suprotnom duan je platiti dio naknade Odustanak nalogodavca razmjeran uloenom trudu nalogoprimca, uinjene trokove i eventualnu tetu. Isto. U suprotnom duan je nadoknaditi tetu. Otkaz nalogoprimca Ako je tako ugovoreno ili se radi o nalogu s obzirom na osobne odnose. Smrt nalogodavca Smrt nalogoprimatelja Steaj

UGOVOR O KOMISIJI
Pitanja: 1. Navedite razlike ugovora o komisiji i ugovora o nalogu. to je del credere komisija? 2. Koje obveze ima komisionar koji je sklopio posao uz nepovoljnije ili povoljnije uvjete? Navedite obveze komitenta. Pojam obvezuje se da e obaviti u svoje ime i za raun komitenta jedan ili vie povjerenih mu poslova Komisionar obvezuje se isplatiti naknadu (proviziju) /isplauje se i kad nije ugovorena/ Komitent

Napomena: trei ne mora ni znati za komitenta.

Ugovor o komisiji je posebna vrsta ugovora o nalogu (kao interni odnos komisionara i komitenta), pa se ako nema posebnih odredbi primjenjuju pravila o nalogu. Delkredere komisija Ako komisionar jami da e njegov suugovaratelj ispuniti svoje obveze, on odgovara solidarno s njim. Tada ima pravo na posebnu nagradu (delkredere provizija). Obveze komisionara 1. Pridravati se naloga komitenta. Ako je sklopio posao uz nepovoljnije uvjete od onih odreenih nalogom duan je nadoknaditi razliku i moebitnu tetu (npr. dobio nalog da kupi robu po 100 kn po komadu, a kupio je po 120 kn) Ako je sklopio posao uz povoljnije uvjete, sva tako postignuta korist pripada komitentu. uvati povjerenu mu robu pozornou dobrog gospodarstvenika. Ako je prema nalogu bio duan osigurati robu odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe. Priopiti komitentu s kojom je osobom sklopio posao (osim kod prodaje pokretne stvari putem komisijskih prodavaonica) i poloiti raun o obavljenom poslu. Predati komitentu sve to je primio na temelju posla za raun komitenta (kao i sva potraivanja i ostala prava koja je stekao prema treemu). Obveze komitenta Isplatiti komisionaru naknadu (proviziju), odnosno odgovarajuu naknadu za trud
(ako se posao ne obavi zbog uzroka za koji niti jedan od njih ne odgovara).

2. 3. 4.

1. 2.

Nadoknaditi komisionaru trokove koji su bili potrebni za obavljanje naloga (s kamatama).

UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU

Pitanja: 1. to je ugovor o zastupanju? Koji su pravni oblici zastupanja? U kojem obliku moe biti sklopljen ugovor o trgovakom zastupanju? to je ovlast (punomo) u trgovakom zastupanju? 2. to je delkredere provizija u ugovoru o trgovinskom zastupanju?U emu se sastoji obveza nalogodavca o isplaivanju provizije kada zastupnik ima iskljuivo pravo zastupanja? Po emu se razlikuje prestanak ugovora o trgovakom zastupanju istekom vremena, otkazom i raskidom? 1. 2. Pravni oblici zastupanja Zastupanje to ga obavljaju odreeni kojim se oituje poslovna sposobnost drutva organi, odnosno zaposleni u drutvu koje zastupnik obavlja kao svoju gospodarsku djelatnost temeljem Trgovinsko zastupanje posebnog ugovora sa zastupanim

Pojam obvezuje da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca te da e, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca Zastupnik Nalogodavac obvezuje se za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem isplatiti naknadu (proviziju)

Oblik Mora biti sklopljen u pisanom obliku Ovlast (punomo) Ugovor o zastupanju sam po sebi ne ovlauje zastupnika na sklapanje ugovora, nego je za to potrebna i ovlast (punomo). Po kojoj moe poduzimati samo pravne poslove koji pripadaju u redovito poslovanje

Opa

Posebna

Samo ako je posebno ovlaten za obavljanje jednog ili vie poslova koji prelaze okvire redovitog poslovanja.

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Obveze zastupnika Brinuti o interesima nalogodavca i u poslovima koje poduzima postupati s pozornou dobrog gospodarstvenika Drati se uputa nalogodavca i davati mu sve potrebne obavijesti o stanju na tritu uvati poslovne trajne nalogodavca koje je doznao u svezi s povjerenim poslom Nakon prestanka ugovora vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je on dao na uporabu za vrijeme trajanja ugovora Ne raditi za drugog nalogodavca na istom podruju za istu vrstu poslova Odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u ijem je sklapanju posredovao ili koji je po ovlatenju nalogodavca on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to pisano jamio (u tom sluaju ima pravo na posebnu proviziju delkredere provizija) Obveze nalogodavca Isplatiti (isplaivati) zastupniku naknadu (proviziju). Ako zastupnik ima iskljuivo pravo zastupanja na odreenom podruju ili s odreenom skupinom klijenata ima pravo na proviziju i za one ugovore koje je nalogodavac sklopio na tom podruju ili s tim klijentima bez posredovanja zastupnika. Isplaivati posebnu naknadu po prestanku ugovora ako je nalogodavcu naao nove stranke ili mu je znaajno poveao opseg poslovanja. Prestanak ugovora o zastupanju Kada je sklopljen na odreeno vrijeme Istek vremena (ako se preutno produi smatra se dalje sklopljenim na neodreeno vrijeme) Kada je sklopljen na odreeno vrijeme, otkaz mora biti pravodoban. Otkaz Strane mogu ugovoriti rokove otkaza i prestanka ugovora Bez otkaznog roka, ali se moraju navesti ozbiljni razlozi za raskid (ako je izjava o Raskid raskidu uinjena bez ozbiljnih uzroka, smatra se otkazom s redovitim otkaznim rokom).

1. 2.

1. 2. 3.

UGOVOR O POSREDOVANJU
Pitanja: 1. U kojim se sluajevima na ugovor o posredovanju primjenjuju odredbe ugovora o djelu i ugovora o nalogu? Po emu se posrednik razlikuje od komisionara i zastupnika?Na koji nain posrednik biljei bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem? Kada posrednik ima pravo na naknadu? Pojam obvezuje se nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavateljem treu osobu kako bi nalogodavatelj i trea osoba pregovarali o sklapanju odreenog ugovora

Posrednik obvezuje se isplatiti odreenu naknadu ako ugovor bude sklopljen

Nalogodavatelj

Ugovor o posredovanju ugovor o djelu i ugovor o nalogu Ako se ugovori pravo posrednika na naknadu neovisno o rezultatu, primjenjuju se odredbe ugovora o djelu. Ugovor o nalogu temelj je ovog ugovora, te ako nema posebnih odredaba primjenjuju se odredbe ugovora o nalogu. Razlika posrednika - od komisionara i zastupnika Posrednik ne sklapa ugovor s treom osobom. Posredniki dnevnik i posredniki list Posrednik je duan voditi posredniki dnevnik i izdati posredniki list o sklopljenom ugovoru (kao dokaz da je ugovor sklopljen posredovanjem posrednika) Pravo na proviziju Posrednik ima pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, ako to drugo nije ugovoreno.

UGOVOR O OSTAVI (DEPOZITU)

Pitanja: 1.to je ugovor o ostavi?to moe biti objekt ostave? Na koji je nain ostavoprimac duan uvati stvar i moe li je predati drugom na uvanje? Gdje je ostavoprimac duan uvati stvar? Koja su prava ostavoprimca u svezi naknade? 2. to je neprava ostava i ostava u nudi?Mora li ugostitelj primiti stvar na uvanje?Koje pravo ima ostavoprimac radi naknade trabina? Zbog ega gost treba prijaviti nestanak ili oteenje stvari? Pojam obvezuje se da e primiti pokretnu stvar, uvati je i vratiti na zahtjev Ostavoprimac Objekt ostave Ostavodavac

Pokretne stvari
2. Obveze ostavoprimca uvanje uvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu kao dobar domain odnosno dobar gospodarstvenik. stvari Ne moe bez pristanka ostavodavca ili bez nude predati stvar drugome na uvanje (inae odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari). Nema pravo uporabe stvari (inae duguje ostavodavcu odgovarajuu naknadu Mjesto i nain Ako samovoljno promijeni ugovoreni nain i mjesto uvanja stvari odgovara i za sluajnu propast ili oteenje stvari. uvanja Vraanje Ako rok nije odreen, duan je vratiti stvar im ostavodavac to zatrai. stvari Pri besplatnoj ostavi moe vratiti stvar u svako vrijeme (mora obavijestiti ostavodavca i ostaviti mu primjeren rok za preuzimanje stvari). Mjesto vraanja gdje je stvar predana ostavoprimcu.

3.

Prava ostavoprimca Naknada trokova i tete, naknada (samo ako je ugovorena, ako se ostavodavac bavi primanjem stvari na uvanje ili ako se naknada mogla oekivati s obzirom na okolnosti posla) Posebni sluajevi ostave (depozita) Kada se na uvanje daju zamjenjive stvari s pravom ostavoprimca da ih potroi Neprava ostava i s njegovom obvezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste (primjenjuju se (iregularni pravila ugovora o zajmu, osim glede mjesta i vremena vraanja). depozit) Ostava Nuni ostavoprimac duan je uvati povjerenu mu stvar s poveanom pozornou (da se u nudi otkloni mogunost zlouporaba oteane situacije u koju je zapao nuni ostavodavac) Ugostiteljska Ugostitelji se po samom zakonu smatraju ostavoprimcima za stvari koje su gosti donijeli (ne mogu iskljuiti ili ograniiti svoju odgovornost). ostava Ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na uvanje, duguje potpunu naknadu tete koju gost zbog toga pretrpi. Gost je duan prijaviti nestanak, unitenje ili oteenje stvari im dozna za njih, inae ima pravo na naknadu samo ako dokae da je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. Ugostitelji imaju pravo zadranja na stvarima radi naplate svih svojih trabina. Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajui se nain primjenjuju i na bolnice, kazalita, kina, kola za spavanje, garae, organizirana kupalita, kampove, prodajne prostore i sl.

1. 2. 3.

UGOVOR O USKLADITENJU
Pitanja: 1. Usporedite obiljeja ugovora o ostavi i ugovora o uskladitenju. Koje su vrste skladita? 2. Po kojem kriteriju odgovara skladitar i u kojem opsegu? Koje pravo ima skladitar ako ostavodavac ne podigne uskladitenu robu? Na koji nain skladitar osigurava svoje trabine? Koja je obveza primatelja pri preuzimanju robe? 3. Koju su funkcije skladinice? Kojoj svrsi slue dijelovi skladinice? Kako se skladinica i njezini dijelovi prenose? Koja prava ima imatelj priznanice bez zalonice, a koja imatelj zalonice bez priznanice? Pojam obvezuje se primiti i uvati odreenu robu, poduzimati ugovorene ili potrebne mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju, te je predati na zahtjev Skladitar Ostavodavac platiti naknadu Ugovor o uskladitenju i ugovor o ostavi Na ugovor o uskladitenju primjenjuju se pravila o ostavi ako pravilima o uskladitenju nije drukije ureeno. Razlike Ostava moe biti i besplatna (u tom se sluaju ostavoprimatelj ne mora uvati stvar kao dobar gospodarstvenik ili dobar domain) Pri ostavi se ne mora raditi o profesionalnoj usluzi Skladitar ima posebne obveze (stroi su uvjeti uvanja i odgovornosti) Vrste skladita Glavna djelatnost uskladitenje tue robe.

1.

Javna skladita

2. 3. 4. 6.

Carinska skladita Konsignacijska skladita Specijalizirana Slobodne carinske prodavaonice (duty free shops)

Uskladitava se uvezena roba koja jo nije ocarinjena, neocarinjena tranzitna roba, neocarinjena izvozna roba. Otvaraju zastupnici i komisionari inozemnih tvrtki radi privremenog smjetaja uvezene, a jo neocarinjene robe namijenjene prodaji na naem tritu. Za opskrbu plovnih objekata i zrakoplova. Na mjestima gdje je organizirana carinska kontrola za prodaju robe putnicima koji odlaze ili dolaze iz inozemstva ili su u tranzitu.

Posebne obveze skladitara Odgovornost po objektivnom kriteriju Opseg naknade tete

(ograniena odgovornost) odgovara i za sluajnu tetu, osim ako dokae da je teta nastala viom silom, krivnjom ostavodavatelja, zbog mana ili prirodnih svojstava robe i zbog neispravne ambalae

Ne moe prijei stvarnu vrijednost robe, osim ako je tetu uzrokovao s nakanom ili grubom nepanjom (tada mora nadoknaditi i izmaklu dobit). Upozoriti ostavodavatelja na mane i neispravnu ambalau koje je kao dobar skladitar morao opaziti. Prodati robu bez odgaanja Ako postoji opasnost od propasti ili kvarenja. Posebna prava skladitara Ako ostavodavatelj ne podigne robu nakon isteka ugovorenog roka ili godinu dana od uskladitenja, 1) duan obavijestiti i ostavodavatelja i ostaviti mu rok od najmanje 8 dana za podizanje robe. 2) nakon isteka tog roka moe za raun ostavitelja prodati robu na javnoj prodaji. Za svoje trabine (naknadu za uvanje i trokova koje je u vezi s tim imao) ima zalono pravo. Posebne obveze primatelja robe pri podizanju robe Obavijestiti skladitara o nedostacima u roku 8 dana od preuzimanja (inae se smatra da je roba uredno primljena). Skladinica Pojam Vrijednosni papir koji skladitar izdaje ostavodavatelju kao dokaz da je robu primio na uvanje, a koji ujedno sadri pravo imatelja da raspolae robom predanom skladitaru na uskladitenje (skladitar je duan izdati ostavodavcu na njegov zahtjev; u praksi se najee izdaju potvrde o prijamu robe na uvanje koje nisu vrijednosni papiri). Temeljem skladinice roba se moe preuzeti, prenijeti i/ili zaloiti. 1. 2. Dijelovi skladinice Priznanica Slui za prijenos vlasnitva (prava raspolaganja) na robi. Slui za prijenos zalonog prava na uskladiteno robi (ne raspolaganja). Zalonica

Prijenos skladinice Indosamentom, pri emu se priznanica i zalonica mogu prenositi zajedno i odvojeno. Imatelj moe zahtijevati predaju robe samo ako je skladitaru poloio za imatelja 1. Priznanica zalonice iznos osiguran zalogom. Moe zahtijevati da se roba proda, ako bez zalonice postignutom cijenom moe isplatiti iznos imatelju zalonice. 2. Zalonica bez Daje primatelju zalono pravo na robi. priznanice Prvi primatelj zalonice duan je bez odgaanja prijaviti skladitaru da je na

njega izvren prijenos zalonice. Ako imatelju nije isplaeno potraivanje u roku: 1) duan je podii protest kod javnog biljenika prema ZM 2) nakon proteka 8 dana od dospjelosti zahtijevati prodaju zaloene robe (ovo
pravo gubi ako ne zahtijeva prodaju u roku mjesec dana od protesta)

UGOVOR O PRIJEVOZU
Pitanja: 1. to je ugovor o prijevozu? Koje su temeljne obveze prijevoznika u linijskom prijevozu? U kojim sluajevima poiljatelj odnosno putnik moe odustati od ugovora? 2. to znai dunost obavjeivanja prijevoznika o okolnostima? U koliko se primjeraka izdaje teretni list? Je li teretni list prenosiva isprava? Tko plaa naknadu za prijevoz? 3. Ima li prijevoznik pravo na naknadu u sluaju prekida prijevoza? Na koji nain prijevoznik odgovara za gubitak, oteenje i zakanjenje? Kad osloboenje i ogranienje odgovornosti prijevoznika ne vrijedi? 4. Kako prijevoznik odgovara u sluaju sudjelovanja vie prijevoznika u prijevozu? Na koji nain prijevoznik osigurava svoje trabine? obvezuje se prevesti na odreeno mjesto neku osobu ili stvar Prijevoznik obvezuje se za prijevoz platiti odreenu naknadu Obveze prijevoznika u linijskom prijevozu Duan je redovito i uredno odravati objavljenu liniju. Duan je primiti na prijevoz svaku osobu i svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima odreenim u objavljenim opim uvjetima. Odustanak od ugovora Poiljatelj, odnosno putnik moe odustati od ugovora prije nego to pone njegovo ispunjenje, ali je duan naknaditi tetu koju bi prijevoznik pretrpio zbog toga. Kad prijevoznik s poinjanjem prijevoza kasni toliko da druga strana vie nema interesa za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik nee ili ne moe izvriti ugovoreni prijevoz, druga strana moe odustati od ugovora i zahtijevati povrat plaene naknade. Poiljatelj (putnik)

Ugovor o prijevozu stvari

Dunost obavjeivanja prijevoznika o okolnostima Poiljatelj je duan obavijestiti prijevoznika o vrsti poiljke, njezinu sadraju i koliini, i priopiti mu kamo poiljka treba biti prevezena, ime i adresu primatelja poiljke, svoje ime i svoju adresu te sve drugo to je potrebno da bi prijevoznik mogao ispuniti svoje obveze bez odgaanja i smetnji. Kad se u poiljci nalaze dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, poiljatelj je duan obavijestiti o tome prijevoznika u vrijeme njihove predaje na prijevoz i priopiti mu njihovu vrijednost. Kad je rije o prijevozu opasne stvari ili stvari za koju su potrebni posebni uvjeti prijevoza, poiljatelj je

duan o tome obavijestiti prijevoznika na vrijeme tako da bi on mogao poduzeti odgovarajue posebne mjere.

Teretni list Ugovaratelji su duni o poiljci predanoj na prijevoz nainiti teretni list (s zakonom propisanim sadrajem). Teretni list se popunjava u tri primjerka, jedan za primatelja, drugi za prijevoznika koji prati poiljku, trei za poiljatelja. Teretni list moe sadravati odredbu po naredbi ili glasiti na donositelja, u kojem sluaju se na primjerku poiljatelja mora naznaiti da se radi o prenosivom teretnom listu, a na ostalim primjercima da je izdan prenosivi teretni list.

Pakiranje

Naknada za prijevoz Naknada u sluaju prekida prijevoza

Odnos poiljatelja i prijevoznika Poiljatelj je duan zapakirati stvari na propisani ili uobiajeni nain da ne bi dolo do nastanka kakve tete ili ugroavanja sigurnosti ljudi ili dobara. Prijevoznik je duan upozoriti poiljatelja na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti, inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka. Ako u teretnom listu nije navedeno da poiljatelj plaa naknadu za prijevoz i ostale trokove u vezi s prijevozom, smatra se da je poiljatelj uputio prijevoznika da ih naplati od primatelja. Ako je prijevoz prekinut iz nekog uzroka za koji odgovara prijevoznik, on ima pravo na razmjeran dio naknade za izvreni prijevoz, ali je drugoj ugovornoj strani duan naknaditi tetu nastalu prekidom prijevoza. Prijevoznik nema pravo na naknadu ako u tijeku prijevoza poiljka propadne zbog vie sile.

Predaja poiljke

Utvrivanje istovjetnosti i stanja poiljke

Odnos prijevoznika i primatelja Prijevoznik moe odbiti predaju poiljke ako mu se istodobno ne preda primjerak teretnog lista na kojem je primatelj potvrdio da mu je poiljka predana. Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predana prijevozniku, ili da je oteenje vee nego to je prijevoznik tvrdio, trokove utvrivanja snosi prijevoznik.

Odgovornost za gubitak, oteenje i zakanjenje Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak i oteenje poiljke od trenutka preuzimanja do njezine predaje, osim ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje (pretpostavjena krivnja). Prijevoznik za tetu odgovara do iznosa odreenog zakonom ili meunarodnim ugovorom (ograniena odgovornost). U sluaju potpunog gubitka poiljke prijevoznik je, pored naknade tete, duan poiljatelju vratiti naknadu za prijevoz ako je ona plaena. Kad primatelj preuzme poiljku bez prigovora i isplati prijevozniku njegove trabine, prestaje odgovornost prijevoznika, osim ako je oteenje zapisniki utvreno prije preuzimanja poiljke. Prijevoznik ostaje odgovoran za oteenja poiljke koja se uobiajenim pregledom nisu mogla opaziti u asu predaje primatelju, ako ga je primatelj obavijestio o tim oteenjima odmah po njihovu otkrivanju, ali ne kasnije od osam dana od predaje. Odgovornost prijevoznika za zakanjenje

Prijevoznik je duan ovlateniku naknaditi tetu zbog zakanjenja u visini odreenoj zakonom ili meunarodnim ugovorom, osim ako dokae da je do zakanjenja dolo bez njegove krivnje.

Kad osloboenje i ogranienje odgovornosti ne vrijedi Osloboenje od odgovornosti i ogranienje iznosa naknade ne vrijede ako ovlatena osoba dokae da je teta prouzroena namjerom ili krajnjom nepanjom prijevoznika ili njegovih pomonika. Sudjelovanje vie prijevoznika u prijevozu Kad u izvrenju prijevoza iste poiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika to ih je odredio poiljatelj, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prijevoza. Prijevoznik koji povjeri nekom drugom prijevozniku potpuno ili djelomino izvrenje prijevoza poiljke to ju je primio na prijevoz, odgovoran je za njezin prijevoz od njezina primitka do predaje, ali ima pravo na naknadu od prijevoznika kojem je poiljku povjerio. Ako drugi prijevoznik preuzme od prvog prijevoznika s poiljkom i teretni list, on postaje solidarni dunik, razmjerni njegovu udjelu u prijevozu. Kad se za izvrenje prijevoza neke poiljke obvee jednim istim ugovorom vie prijevoznika koji e sudjelovati u prijevozu jedan za drugim, oni odgovaraju solidarno, razmjerno svojim udjelima u prijevozu, osim onoga koji dokae da teta nije nastala dok je on prevozio poiljku. Svaki od vie prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje poiljke u vrijeme kad mu se predaje radi izvrenja njegova dijela prijevoza.

Podijeljena odgovornost Solidarna odgovornost

Zalono pravo Radi osiguranja naplate naknade za prijevoz i nunih trokova to ih je uinio u vezi s prijevozom, prijevoznik ima zalono pravo na stvarima koje su mu predane radi prijevoza.

UGOVOR O OTPREMI (PEDICIJA)

Pitanja: 1. to je pedicija? Koja se pravila primjenjuju na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu posebno ureeni? Koje su pravne posljedice za otpremnika koji odstupi od dobivenih uputa? Kakva je odgovornost otpremnika za druge osobe? Moe li otpremnik sam obaviti prijevoz? Kada nalogodavac moe odustati od ugovora i koje su posljedice? Pojam
obvezuje se da e radi prijevoza odreene stvari sklopiti u svoje ime i za raun nalogodavca ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza, te da e obaviti ostale uobiajene poslove i radnje

Otpremnik (pediter)
obvezuje se isplati odreenu naknadu

Nalogodavac

Primjena pravila o ugovoru o komisionu odnosno trgovinskom zastupanja Na odnose nalogodavca i otpremnika koji nisu posebno ureeni na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o ugovoru o komisionu odnosno o trgovinskom zastupanju.

Obveze otpremnika U svakoj prilici postupiti kako to zahtijevaju interesi nalogodavca i s panjom dobrog privrednika. Drati se uputa o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca, odnosno iste odrediti kako zahtijevaju interesi nalogodavca. Ako je otpremnik odstupio od dobivenih uputa, odgovara i za tetu nastalu viom silom, osim ako dokae da bi se teta dogodila i da se drao uputa. Odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvrenju naloga sklopio ugovor (uskladitenje robe i sl.), ali ne odgovara i za njihov rad, izuzev ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom. Otpremnik koji izvrenje naloga povjeri drugom otpremniku umjesto da ga sam izvri, odgovara za njegov rad (osim ako nalog sadri izriito ili preutno ovlatenje otpremniku da povjeri izvrenje naloga drugom otpremniku ili je tu odgovornost preuzeo). Ako je sam obavio prijevoz ili dio prijevoza, ima prava i obveze prijevoznika i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prijevoz pored naknade po osnovi otpreme i naknade trokova u vezi s otpremom. Odustajanje od ugovora Nalogodavac moe po svojoj volji odustati od ugovora: ali je u tom sluaju duan naknaditi otpremniku sve trokove to ih je dotle imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadanji rad.

UGOVOR O OSIGURANJU
Pitanja: 1. to je ugovor o osiguranju? Koje su vrste osiguranja prema predmetu osiguranja? to je rizik? to je tzv. tobonji ili putativni rizik? 2. Koje su posljedice poveanja i smanjenja rizika nakon sklapanja ugovora o osiguranju? to je osigurljiv interes? 3. Koje su posljedice netone prijave ili preuivanja okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika? U emu se sastoji obveza obavjeivanja o nastupanju osiguranog sluaja? 4. Kako se dijeli transportno osiguranja? U emu je razlika izmeu obveznog i dobrovoljnog osiguranja? Po emu se razlikuje premijsko i uzajamno osiguranje? 5. to je nadosiguranje i koje su posljedice njegovog ugovaranja? to je podosiguranje? to je viestruko, a to dvostruko osiguranje? 6. to je reosiguranje? to je retrocesija? Koje su vrste reosiguranja i to znae? 7. Koja je svrha ugovaranja franiza, koje su vrste franiza i to znae? obvezuje se ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku osigurninu ako nastane osigurani sluaj (dogaaj prouzroen osiguranim rizikom) Osiguratelj obvezuje se osiguratelju platiti premiju osiguranja Osiguravajua drutva u RH CROATIA osiguranje d.d., Zagreb; ADRIA osiguranje d.d., Pula; EUROHERC osiguranje d.d., Makarska; HELIOS osiguranje d.d., Zagreb; JADRANSKO osiguranje d.d., Split; KVARNER osiguranje d.d., Rijeka; MEDITERAN osiguranje d.d., Zagreb; PRIMA osiguranje d.d., Zagreb; SLAVONIJA osiguranje d.d., Osijek; SUNCE osiguranje d.d., Zagreb, itd. CROATIA LLOYD d.d. za reosiguranje Vrste osiguranja prema predmetu osiguranja Ugovaratelj osiguranja

1. 2. 3.

Imovinsko osiguranje Osiguranje osoba Osiguranje pravnog odnosa i osiguranje od odgovornosti

Osigurani sluaj Osigurani sluaj je dogaaj prouzroen osiguranim rizikom. Rizik Budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Ugovor o osiguranju je nitetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani sluaj, ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti, ili je ve tada bila prestala mogunost da on nastane. Ali ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaeno odreeno razdoblje koje prethodi Tzv. sklapanju ugovora, ugovor e biti nitetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja tobonji ili zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio, odnosno da je ve tada putativni bila otpala mogunost da se on dogodi. rizik

Poveanje rizika

Smanjenje rizika

Promjena rizika Ako je poveanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanje postojalo u trenutku njegova sklapanja, on moe raskinuti ugovor. Ali ako je poveanje rizika toliko da bi osiguratelj sklopio ugovor samo uz veu premiju da je takvo stanje postojalo u trenutku sklapanja ugovora, on moe ugovaratelju osiguranja predloiti novu stopu premije (ako ugovaratelj osiguranja ne pristane na novu stopu premije u roku od etrnaest dana od primitka prijedloga nove stope, ugovor prestaje po samom zakonu). U sluaju kad se nakon sklapanja ugovora o osiguranju dogodilo smanjenje rizika, ugovaratelj osiguranja ima pravo zahtijevati odgovarajue smanjenje premije, raunajui od dana kad je o smanjenju obavijestio osiguratelja. Ako osiguratelj ne pristane na smanjenje premije, ugovaratelj osiguranja moe raskinuti ugovor.

Interes osiguranja (osigurljiv interes) Ugovor o osiguranju imovine moe sklopiti svaka osoba ili se moe sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja (koja ima ili oekuje da e imati opravdani interes da ne nastane osigurani sluaj, jer bi inae pretrpjela neki materijalni gubitak).

Obveze osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja

1. 2. 3. 4. Temeljne obveze osiguratelja, odnosno ugovaratelja osiguranja Dunost prijavljivanja svih okolnosti znaajnih za ocjenu rizika Plaanje premije Obveza obavjeivanja o nastupanju osiguranog sluaja Obveza sprjeavanja osiguranog sluaja

Dunost prijavljivanja Ugovaratelj osiguranja duan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.

- zahtijevati ponitaj ugovora + - zadrati i naplatiti premije za razdoblje do dana podnoenja zahtjeva za ponitaj ugovor - zahtijevati ponitaj ugovora (tada treba vratiti dio premije koji otpada na vrijeme do kraja razdoblja osiguranja) ili - predloiti razmjerno poveanje premije Osiguratelj kome su u trenutku sklapanja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje je ugovaratelj osiguranja netono prijavio ili preutio, ne moe se pozivati na netonost prijave ili preuivanje. Netona Namjerno prijava ili preuivanje Nenamjerno Plaanje premije Ugovaratelj osiguranja duan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj duan primiti isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaena. Obveza obavjeivanja o nastupanju osiguranog sluaja Osiguranik je duan, osim u sluaju osiguranja ivota, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao. Ako ne ispuni ovu svoju obvezu u odreeno vrijeme, duan je naknaditi osiguratelju tetu koju bi ovaj zbog toga imao.

osiguratelj ima pravo (u roku 3 mj. od dana saznanja) osiguratelj ima pravo (u roku 1 mj. od dana saznanja)

Obveza sprjeavanja osiguranog sluaja Osiguranik je duan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se sprijei nastanak osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi, duan je poduzeti sve to je razborito i u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne posljedice. Ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu sprjeavanja osiguranog sluaja ili obvezu spaavanja, a za to nema opravdanja, obveza osiguratelja smanjuje se za onoliko za koliko je nastala teta vea zbog toga neispunjenja.

Temeljna obveza osiguratelja

Isplata osigurnine Kad se dogodi osigurani sluaj, osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dulji od 14 dana (najkasnije 30), raunajui otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani sluaj dogodio. Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom sluaju, kao i naknadu tete koja mu je uslijed toga nastala.

Ostale vrste osiguranja

Transportno 1. osiguranje 2. Prema nainu nastanka 1. 2. 1. 2. Osiguranje motornih vozila, brodova i zrakoplova (tzv. kasko osiguranje) Osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (tzv. kargo osiguranje) Obvezatno Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nazgode, osiguranje vlasnika i korisnika motornih vozila od odgovornosti, itd. Dragovoljno Osigurana svota = stvarna vrijednost osigurane stvari Osigurana svota > stvarna vrijednost osigurane stvari

Puno osiguranje Nadosiguranje

3.

Podosiguranje

4. 5. 6.

Viestruko osiguranje Dvostruko osiguranje Djelomino osiguranje

Ako se pri sklapanju ugovora jedna strana poslui prijevarom, druga strana moe zahtijevati ponitaj ugovora te ima pravo zadrati i naplatiti premije do dana podnoenja zahtjeva za ponitaj ugovora, ali je u obvezi plaanja osigurnine do stvarne vrijednosti osigurane stvari, ako do toga dana nastupi osigurani sluaj. Ako nijedna strana nije postupila nesavjesno, ugovor ostaje na snazi, iznos osiguranja se snizuje do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari, a premije se razmjerno smanjuju. Osigurana svota < stvarna vrijednost osigurane stvari Osigurnina se smanjuje razmjerno stvarna vrijednost/osigurana svota. Npr. Stvarna vrijednost osigurane stvari = 2.000 2.000/1.000=2 Osigurana svota = 1.000 100/2=50) teta = 100 (osigurnina) Ista stvar osigurana kod dva ili vie osiguratelja, pri emu zbroj osiguranih svota ne prelazi stvarnu vrijednost osigurane stvari. Ista stvar osigurana kod dva ili vie osiguratelja, pri emu zbroj osiguranih svota prelazi stvarnu vrijednost osigurane stvari. Osiguranje kod kojega se osigurava jedan fiziki dio stvari.

1. 2.

Premijsko Osiguranici plaaju premije osigurateljima koji se profesionalno bave djelatnou osiguranja. Uzajamno Organizirano bez posredovanja osiguratelja, u kojem lanovi rizine zajednice putem doprinosa (pologa, kotizacija) stvaraju fond iz kojega se plaaju tete u vezi s ostvarenim osiguranim sluajem. Najtipinije je P.& I. osiguranje.

Reosiguranje
Pojam Osiguranje osiguratelja. obvezuje se reosiguratelju platiti premiju ili postotak premije koji odgovara preuzetom riziku Osiguratelj obvezuje se osiguratelju platiti dio ili cijeli iznos osigurnine koji je ovaj platio ili mora platiti osiguraniku Retrocesija Reosiguranje reosiguratelja. 1. 2. 3. Kvotno Ekscedentno Kombinirano Vrste reosiguranja (reosiguranje razmjernog dijela rizika) osiguratelj dijeli s reosigurateljem svaki ugovor o osiguranju prema odreenoj kvoti ili postotku. (reosiguranje vika svote osiguranja) reosiguratelj e isplatiti osiguratelju samo viak iznad odreenog iznosa (samopridraja). Kvotno ekscedentno reosiguranje. Reosiguratelj

Franize
Pojam Ogranienje odgovornosti osiguratelja. Kvalitativne Kvantitativne Vrste Ograniavaju odgovornost osiguratelja za neke vrste teta. Ograniavaju odgovornost nekim odbitkom. Vrste Odbitne Od svake tete osiguratelj odbija odreeni iznos ili postotak. Pr.: Vrijednost robe = 10.000 5% od 10.000 = 500 Odbitna franiza = 5% 1.000-500 = 500 (osigurnina) teta = 1.000 Integralne Osiguratelj ne nadoknauje tetu dok ona ne dostigne odreeni iznos ili postotak, a kada dostigne nadoknauje je u cijelosti. Pr.: Vrijednost robe 10.000 Osiguratelj nije duan Integralna franiza = 3% nadoknaditi tetu teta = 200

AKREDITIVI
Pitanja: 1. Koja je obveza banke iz ugovora o akreditivu? Kakav je odnos akreditiva prema drugom pravnom poslu povodom kojega je otvoren? Koji su sudionici u poslovanju dokumentarnim akreditivom i koja je njihova uloga? 2. Koje su pogodnosti dokumentarnog akreditiva za prodavatelja, a koje za kupca? Koje su vrste akreditiva? Obveza banke Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva banka se obvezuje nalogodavcu da e korisniku akreditiva isplatiti odreeni novani iznos ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Banka koja je otvorila dokumentarni akreditiv duna je izvriti plaanja pod uvjetima predvienim u akreditivu.

Oblik Akreditiv mora biti sastavljen u pisanom obliku.

Nezavisnost akreditiva od drugoga pravnog posla Akreditiv je nezavisan od ugovora o kupoprodaji ili drugoga pravnog posla povodom kojega je otvoren.

Pogodnosti za prodavatelja Osigurava naplatu robe odmah nakon predaje isprava banci

Ako ne dobije od banke izvjee da je dokumentarni akreditiv otvoren sukladno ugovorenim uvjetima nee otpremiti robu.

Pogodnosti za kupca Moe kupiti robu iako u trenutku sklapanja ugovora ne raspolae potrebnim devizama. Banka najee kreditira kupca i po njegovom nalogu otvara dokumentarni akreditiv, uzimajui kao pokrie primljene robne isprave koje nakon isplate pokria predaje kupcu. Osigurava kupca od rizika da mu prodavatelj ne isporui ugovorenu koliinu robe utvrene kvalitete

ugovaraju plaanje robe dokumentarnim akreditivom

Kupac (nalogodavatelj)
Izdaje svojoj banci nalog da u korist prodavatelja otvori dokumentarni akreditiv

Prodavatelj (korisnik akreditiva)

Otvara dokumentarni akreditiv u korist korisnika (prodavatelj), obvezujui se izvriti mu isplatu akreditiva nakon ispunjenja uvjeta istaknutih u akreditivu.

Akreditivna banka (izdavatelj akreditiva)

Po nalogu akreditivne banke obavjetava korisnika da je u njegovu korist otvoren dokumentarni akreditiv (moe biti ovlatena da izvri isplatu postaje isplatna banka)

Avizirajua banka (notificirajua banka)

Po nalogu akreditivne banke preuzima obvezu prema korisniku da e mu bezuvjetno isplatiti iznos otvorenog akreditiva ako ispuni sve uvjete navedene u otvorenom akreditivu

Konfirmirajua banka (potvrujua banka)

Po nalogu akreditivne banke prihvaa isprave navedene navedene u dokumentarnom akreditivu i negocira mjenicu, tj. otkupljuje mjenicu zajedno s ispravama i nju alje akreditivnoj banci, koja za izvreno negociranje daje pokrie

Negocirajua banka

1. 2. 3.

Loro i nostro Opozivi i neopozivi Potvreni i nepotvreni Prenosivi i neprenosivi

Vrste akreditiva Koji otvara inozemni kupac u korist domaeg korisnika-izvoznika (prodavatelja). Koji domai kupac-uvoznik otvara u korist inozemnog korisnika (prodavatelja). Koji nalogodavatelj u svakom trenutku moe opozvati. Ako u akreditivu nije naznaeno je li opoziv ili neopoziv, smatra se neopozivim. Koji po ovlatenju ili na zahtjev nalogodavatelja-uvoznika (kupca) ili na zahtjev akreditivne banke potvruje druga banka (potvrujua banka) sa sjeditem u mjestu korisnika-izvoznika (prodavatelja), i time preuzima obvezu akreditivne banke. Akreditiv je prenosiv na treega samo ako je to izriito predvieno u samom akreditivu.

4.

V. VRIJEDNOSNI PAPIRI

MJENICA Sastojci mjenice

Bitni sastojci 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Mjesto i datum izdanja Bezuvjetna uputa da se plati odreena svota novca Naznaka isprave kao mjenice
Ime remitenta (onoga kome se ili po ijoj naredbi treba platiti) Ime trasata (onoga koji treba platiti) Potpis trasanta (onoga tko je izdao mjenicu) Npr. "Po vienju platite za ovu mjenicu...", "Po predoenju platite za ovu Klauzula o po vienju mjenicu...", "Po prezentaciji platite ..." i sl. dospjelosti Npr. "15 dana po vienju platite za ovu mjenicu...", "Mjesec dana nakon na odreeno prezentacije platite za ovu mjenicu..." i sl. vrijeme po Dospjelost se rauna prema danu akcepta (vienje je akcept). vienju Ako trasat ne akceptira mjenicu ili ako akcept nije datiran, imatelj mjenice mora podii protest da bi sauvao rok dospjelosti. Tada se dospjelost rauna prema danu protesta. na odreeni dan (mjenica "a dato") Npr. "Od danas za tri mjeseca platite...", "Od dana od dana izdanja izdanja za petnaest dana platite ..." i sl. na odreeni dan

8. Nebitni sastojci

Mjesto plaanja
Naznaka broja primjeraka mjenice, sola klauzula, klauzula po naredbi, klauzula bez protesta, valutna klauzula, klauzula pokria, klauzula o izvjeu

Mjenine radnje
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Izdavanje mjenice Prijenos mjenice Akceptiranje mjenice Mjenino jamstvo (aval) Prezentacija i isplata mjenice Protestiranje mjenice Intervencija Notifikacija Regres Mjenina tuba Izdavanje mjenice 1. 2. Izdavanje Umnoavanje Trasant se obvezuje da e remitentu isplatiti putem trasata odreenu svotu novca. Mjenica se moe umnoiti

Trasant Trasat Remitent Primjer 1.

Osobe Izdaje trasiranu mjenicu, pozivajui treu osobu (trasata) da mjenicu akceptira i o dospijeu plati. Kod vlastite mjenice nema trasata, jer se trasant sam obvezuje da e imatelju platiti mjeninu svotu. Osoba koja je u trasiranoj mjenici oznaena kao glavni dunik. No ona glavnim dunikom stvarno postaje u trenutku kad mjenicu prihvati (akceptira). Osoba kojoj se ili po ijoj se naredbi mjenina svota ima isplatiti, te njezino ime odnosno tvrtka mora biti oznaena na mjenici. Remitent je i prvi indosant. obvezuje se da e isplatiti odreenu svotu novca putem C trasata

A TRASANT

predaje mjenicu

B REMITENT

Pravni posao koji prethodi izdavanju mjenice i pravni posao koji prethodi indosiranju mjenice A (proizvoa, prodavatelj) TRASANT Kupuje sirovine, ugovara da e za isporuene sirovine uruiti trasiranu mjenicu (nema dostatno novca za plaanje rauna) B (dobavlja sirovina) REMITENT INDOSANT Kupuje uvozne strojeve, Ugovara da e za podmirenje obveze indosirati (prenijeti) mjenicu D (uvoznik) INDOSATAR Shematski prikaz izdavanja i naplate trasirane mjenice A TRASANT nastupa kao dunik remitenta B 2. Predaje mjenicu remitentu B REMITENT nastupa kao vjerovnik A-a a zatim kao mjenini vjerovnik vjerovnik trasata C 1. Trasira mjenicu na trasata C TRASAT nastupa kao dunik A-a i akceptiranjem postaje glavni mjenini dunik Prodaje robu za 100.000,0 kn ugovaraju da A trasira (vue) mjenicu na C u kojoj e kao prvog korisnika oznaiti B C (kupac) TRASAT

3. Podnosi mjenicu na akcept 4. Vraa akceptiranu mjenicu Odobrava Tereti

5. Podnosi mjenicu o dospijeu na naplatu

6.

BANKA DOMICILIJAT kod naplate mjenice

Postupak od izdavanja do naplate mjenice 1. 2. 3. 4. 5. 6. Trasant A ispostavlja mjenicu i u njoj poduzetnika C oznauje kao trasata Trasant A predaje mjenicu remitentu B Remitent B podnosi mjenicu trasatu C na akcept Trasat C akceptira mjenicu i vraa je remitentu B Remitent B podnosi mjenicu o dospijeu banci na naplatu Banka za mjeninu svotu tereti trasata B, a odobrava raun remitenta B

Prijenos mjenice 1. 2. 3. Indosament pisana izjava na poleini mjenice o prijenosu potraivanja Sadri ime indosatara Puni indosament Nema imena indosatara, te se pretvara u vrijednosni papir na donositelja Blanko indosament Sadri tzv. rekta klauzulu, te se mjenica ne moe vie prenositi indosamentom, Tzv. rekta nego cesijom indosament Indosant Osobe Osoba mjenini vjerovnik (remitent ili imatelj indosatar) koja potpisanom izjavom (ili samo potpisom na poleini mjenice) prenosi mjenicu na novog vjerovnika indosatara i time postaje solidarni mjenini obveznik prema svima koji iza njega dou u zakoniti posjed mjenice. Osoba na koju je indosnt indosirao (prenio) mjenicu i koja je time postala novi mjenini vjerovnik.

1.

2.

Indosatar

Primjer 2. Puni indosament obvezuje se da e isplatiti odreenu svotu novca putem C trasata A TRASANT predaje mjenicu B REMITENT

prenosi mjenicu indosiranjem B D REMITENT INDOSATAR INDOSANT upisuje na poleinu npr: Umjesto meni platite D-u (i potpisuje se) indosira mjenicu D INDOSANT upisuje na poleinu npr: Umjesto meni platite E-u (i potpisuje se) E INDOSANT upisuje na poleinu npr: Platite E-u (i potpisuje se) F INDOSATAR E INDOSATAR

Indosatar F se moe iskazati neprekinutim nizom indosamenata, stoga je ovlaten zahtijevati isplatu mjenine svote.

Blanko indosament F upisuje na poleinu npr: Platite (i potpisuje se) G INDOSANT INDOSATAR (mogu je indosament na donositelja /platite donositelju/, no on vrijedi kao blanko indosament)

Tzv. rekta indosament G upisuje na poleinu npr: Platite H-u, ali ne po njegovoj naredbi (i potpisuje se) G INDOSANT INDOSATAR Akceptiranje mjenice Pojam Pisana izjava na prednjoj strani mjenice (izraz prihvaam, akceptiram i sl.) kojom neka osoba prihvaa da e isplatiti mjeninu svotu o njezinoj dospjelosti. Akceptant Osoba oznaena u mjenici kao trasat, koja u trenutku kada na mjenici potpie izjavu da je prihvaa (akceptira) ili kad se na licu mjenice samo potpie postaje glavnim mjeninim vjerovnikom.

Primjer 3. predaje ve akceptiranu mjenicu A TRASANT Primjer 4. izdaje (neakceptiranu) mjenicu 1.12.2004. obvezuje se putem C (trasanta kao akceptanta) isplatiti mjeninu svotu dospjelost 8.1. 2005. A TRASANT podnosi mjenicu na akcept, npr. 15.12.2004. (najkasnije 7.1.2005.) B REMITENT C TRASAT B REMITENT B REMITENT

C TRASAT AKCEPTANT

- moe traiti tzv. deliberacijski rok (rok za razmiljanje), tj. da mu se mjenica podnese dan nakon prezentacije (16.12.2004.) - provjerava ima li trasant A kod njega pokrie

- na prednjoj strani stavlja izraz prihvaam ili akceptiram (potpisuje se) - time dosadanji trasat B postaje akceptant i glavni mjenini dunik Napomene Imatelju mjenice je u interesu da mjenicu podnese na akcept, jer mu akceptirana mjenica daje veu sigurnist naplate. Ako to ne uini, nee moi prisiliti trasata da o dospjelosti isplati neakceptiranu mjenicu, nego e se morati obratiti ostalim mjeninim dunicima (trasantu, indosantu). Ako je podnoenje na akcept obvezno, pa imatelj mjenice to propusti mjenica postaje prejudicirana (gubi mjenina prava prema trasatu i indosantima). Mjenino jamstvo (aval) Avalist Osoba koja svojim potpisom na mjenici ili na alonu jami da e platiti cijelu odnosno dio (jamac) mjenine svote, ako to ne uini onaj za koga je aval na mjenici dao. Jedino akceptant ne moe biti avalist (jer je on glavni mjenini dunik) Nain davanja Na mjenici ili na alonu, rijeima per aval, kao jamac, kao poruk s potpisom avalista. 1. Sam potpis na prednjoj strani mjenice smatra se potpisom avalista (ako nije potpis Zakonske trasanta ili trasata) pretpostavke 2. Ako iz avala nije vidljivo za koga se daje (akceptanta, trasanta, indosanta), smatra se da je dan za trasanta irant Prikriveni mjenini jamac koji mjenicu potpisuje u svojstvu indosanta, te time pojaava sigurnost naplate mjenice. Svrha da se u sumnju ne dovede bonitet dunika (trasata akceptanta). Prezentacija i isplata mjenice Primjer 5. podnosi mjenicu naisplatu, npr. 8.1.2005. (na dan dospjelosti ili jedan od dva slijedea dana) B REMITENT C AKCEPTANT C AKCEPTANT - provjerava formalnu legitimaciju mjeninog vjerovnika (remitenta, indosatara) (nema pravo traiti deliberacijski rok) - isplauje mjeninu svotu

Protestiranje mjenice Razlozi podnoenja na protest Neakceptiranje i neisplata mjenice Osobe Protestant Osoba koja kod javnog biljenika podie protest zbog neakceptiranja odnosno neisplate mjenice Protestat Osoba protiv koje je podignut protest (kod trasirane mjenice, to je trasat akceptant). Protest zbog neakceptiranja mora se podii u rokovima odreenim za akceptiranje, a zbog Rokovi neisplate jednom od dvaju radnih dana koji dolaze odmah za danom plaanja mjenice (ako je mjenica plativa po vienju u roku od godinu dana od njezinog izdavanja).

Primjer 6. podnosi mjenicu na akcept, npr. 15.12.2004. (najkasnije 7.1.2005.) B REMITENT C TRASAT - odbija akceptirati mjenicu podie protest zbog neakceptiranja odnosno neisplate mjenice JAVNI BILJENIK C TRASAT

C REMITENT PROTESTANT JAVNI BILJENIK Intervencija Pojam Intervencija

- podnosi mjenicu protestatu i poziva ga da isplati mjeninu svotu

Mjenina radnja kojom intervenijent akceptira ili isplauje mjeninu svotu umjesto nekoga potpisnika. 1. Pozivna Na poziv trasanta, avalista ili indosanta (npr. naznakom u mjenici u sluaju potrebe obratite se Anti Antiu) 2. Spontana Intervencija po vlastitoj inicijativi osobe koja nije upisana u mjenicu kao intervenijent.

Notifikacija Pojam Svrha Propust notifikacije Primjer 7. izvjeuje o podizanju protesta zbog neakceptiranja (u roku 4 dana od nakon pokuaja da se mjenica akceptira) B REMITENT (ili neki indosatar, ako je mjenica indosirana) A TRASANTA (i poslijednjeg indosanta ako ga ima) Izvjeivanje mjeninih dunika o podizanju protesta zbog neakceptiranja odnosno neisplate mjenice (u roku 4 dana od nakon pokuaja da se mjenica akceptira ili isplati). Daje se mogunost mjeninim dunicima da dragovoljno iskupe protestiranu mjenicu, te tako izbjegnu trokove prisilne regresne naplate. Onaj tko je propustio izvriti notifikaciju u roku, snosi kamate i trokove regresnog postupka.

U tom sluaju obavijeteni indosant obavjeuje svojega prednika (u roku dva dana od prijama notifikacije), i tako redom dok notifikacija doe do trasanta. Regres mjenice Pojam Slijed Zahtjev imatelja mjenice (regredijenta) upuen jednom ili vie regresnih dunika (regresatima), da isplate mjeninu svotu ako je trasat odbio akceptirati mjenicu, odnosno ako je akceptant nju odbio isplatiti o dospjelosti. Kad neki od regresata isplati mjeninu svotu, stjee pravo regresa prema svojim prednicima i prema glavnom duniku (sve dok mjenicu ne iskupi akceptant ili trasant)..

Mjenina tuba Mogunost ostvarenja potraivanja mjeninom tubom (ako to nije ostvareno redovitom isplatom ili regresnom isplatom) Temeljem tube izdaje mjenini platni nalog Sud Prigovor U roku 3 dana, inae postaje pravomoan i ovran. Pojam Glavne razlike izmeu mjenice i eka Mjenica Po pravilu se izdaje kada izdavatelj nema novca za namirenje svojih obveza Mjenica je kreditni instrument Mjenica se podnosi na akceptiranje Mjenina je obveza neopoziva Trasat moe biti svaka poslovno sposobna osoba ek Ne smije se izdati ako izdavatelj nema pokria, izdavanje eka bez pokria je kazneno djelo ek je gotovinski instrument plaanja bez odgode ek se ne podnosi na akceptiranje ek se moe opozvati Trasat moe biti samo banka

Glavne slinosti I mjenica i ek su formalno strogi vrijednosni papir U slogu moraju sadravati rije mjenica odnosno ek U zakonu su utvreni obvezni sastojci mjenice i eka I mjenica i ek moraju glasiti na odreenu svotu novca Pravo utjelovljeno u mjenici i eku ne moe se ostvariti bez prezentacije papira Za neisplatu mjenice i za neisplatu eka podie se protest Veina propisa o mjenici vrijedi za ek

ZADUNICA
Pitanja: 1. to je zadunice? to je obina, a to bjanko zadunica i po emu se razlikuju? Na koji se nain provodi naplata zadunice? Pojam Vrijednosni papir s uincima ovrne isprave (ima uinak pravomonog rjeenja o ovrsi)

Obina zadunica
Pojam Isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dunika i kojom on daje suglasnost da se radi naplate trabine odreenog vjerovnika zaplijene njegovi odreeni rauni ili svi rauni koje ime kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih rauna izravno isplauje vjerovniku. (OBINA) ZADUNICA Ja, Ante Anti iz Splita, Vukovarska 5., JMBG 2102977350043l, kao dunik, SUGLASAN SAM da se radi naplate trabine u svoti od 41.793,25 kn (slovima: ) sa zateznim kamatama na cit. svotu, koja poinje tei od 20. lipnja 2005., kao i trokovima naplate zadunice koje e pri podnoenju ove zadunice na naplatu odrediti vjerovnik, zaplijene svi moji rauni kod svih banaka koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se zaplijene novana sredstva s tih rauna izravno isplate vjerovniku Ivanu Iviu iz Splita, Dubrovaka 5., JMBG: 1312957453212, i to prijenosom na iro-raun br. 427-8790842952, koja se vodi kod ABC banke d.d. Split. U svrhu utvrivanja postojanja i svote trabine iz ove zadunice, mjerodavne su samo izjave u ovoj zadunici, te u potvrdama banaka koje obavljaju poslove platnog prometa o isplatama izvrenim temeljem ove zadunice. Dunik: Ante Anti

U Splitu, 22. lipnja 2005.

Bjanko zadunica
Pojam Isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dunika trgovca i kojom on daje suglasnost da se radi naplate trabine iji e iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene odreeni ili svi njegovi rauni kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novana sredstva s tih rauna (u skladu s njegovom izjavom sadranoj u toj ispravi) izravno s rauna isplate vjerovniku koji je odreen u ispravi ili koji e naknadno biti u nju upisan. Razlike od obine zadunice U bjanko zadunici ne moraju biti naznaeni osoba vjerovnika, kao ni svota dune trabine Bjanko zadunicu moe izdati samo trgovac Bjanko zadunica moe se izdati samo s naznakom najvie svote, odnosno jednog od propisanih apoena Bjanko zadunicu ne sastavlja sam dunik (to ini kod obine zadunice), nego se moe izdati samo na propisanom obrascu

1. 2. 3. 4.

Pojaanje poloaja vjerovnika Na posebnoj stranici bjanko zadunice, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamca platca. Potpis jamca platca takoer mora biti javno ovjerovljen.

Naplata zadunice
Redovita naplata po zadunici Naplata zadunice u postupku pred sudom XXX d.o.o. Velebitska 5 21000 Split FINA Mauranievo etalite 54 21000 Split Predmet: ZAHTJEV ZA NAPLATU BJANKO ZADUNICE Trgovako drutvo YYY d.o.o., Split, Vukovarska 5 (dalje: dunik) duguje podnositelju zahtjeva trgovakom drutvu XXX d.o.o. (dalje: vjerovnik) svotu od 100.000,00 kuna. Kao sredstvo osiguranja trabine, dunik je vjerovniku izdao bjanko zadunicu br. , od 15. 12. 2004. (dalje: zadunica) koja se u prilogu dostavlja. Kako dunik po dospijeu nije namirio svoju obvezu, to vjerovnik predlae gornjem naslovu FINA kod koje se vode rauni dunika, da raune navedene u zadunici zaplijeni, te da novana sredstva s tih rauna (u skladu s izjavom dunika sadranom u zadunici) izravno s rauna isplati vjerovniku, i to na raun br ., koji se vodi kod banke ABC d.d., Zagreb, Vukovarska 10. XYX d.o.o. Ante Anti, direktor -prilog: zadunica -naznaka: preporueno s povratnicom/ ili dostava obavljena putem javnog biljenika Ako dunik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu po dospijeu, vjerovnik koji posjeduje zadunicu, ovlaten je istu dostaviti na naplatu pravnoj osobi koja obavlja poslove pravnog prometa (uputiti zahtjev za naplatu zadunice). Ako se vjerovnik ne uspije redovito naplatiti po zadunici, on moe inicirati provedbu ovrhe na drugim raspoloivim predmetima dunika (ovrni prijedlog nadlenom trgovakom sudu).

TRGOVAKI SUD SPLIT Sukoianska 6, 21000 Split Ovrhovoditelj: XXX d.o.o., Split, Vukovarska 5 Ovrenik: YYY d.o.o., Split, Dubrovaka b.b. OVRNI PRIJEDLOG radi ovrhe na nekretninama i pokretninama Ovrenik duguje ovrhovoditelju svotu od 100.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama od 21. prosinca 2004., kao dana dospijea pa do isplate. Kao sredstvo osiguranja ovrenik je ovrhovoditelju izdao bjanko zadunicu, za sluaj da o dospjelosti ne ispuni svoju obvezu. Dokaz: bjanko zadunica br. OV-4102/01 od 15. prosinca 2004.

Ovrenik je vlasnik poslovnog prostora u stambenoj zgradi sagraenoj na z.k.. br. 6165/1. i upisanoj u z.k.ul.br. 4149 Grad Split. Dokaz: izvadak iz zemljine knjige Zemljinoknjinog odjela Opinskog suda u Splitu, br. 2017/02 od 15.04.2002. Kako ovrenik do danas nije dragovoljno podmirio svoje dugovanje, a redovita naplata po zadunici je ostala bezuspjena, to ovrhovoditelj predlae da sud temeljem odredaba donese slijedee rjeenje o ovrsi

VI. IZVANUGOVORNE OBVEZE

1. PROUZROENJE TETE

Pitanja: 1. to se smatra tetom? Koje je ope pravilo o odgovornosti po osnovi krivnje? Kada postoji krivnja? Koje osobe ne odgovaraju za tetu? 2. Kada tetnici odgovaraju solidarno? to je karakteristino za odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti? to je karakteristino za odgovornost za tetu za neispravan proizvod? 3. Kako se popravlja imovinska, a kako neimovinska teta? Koje pravo ima oteenik u sluaju zastare odtetnog zahtjeva? 1. 2. 3. Obina teta Izmakla korist Neimovinska teta teta Umanjenje neije imovine Sprjeavanje poveanja neije imovine Povreda prava osobnosti

Ope pravilo Postojanje krivnje Osobe koje 1. ne odgovaraju 2. za tetu

Odgovornost po osnovi krivnje Tko drugome prouzroi tetu, duan je naknaditi je ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Krivnja postoji kad je tetnik prouzroio tetu namjerno ili nepanjom. Osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje. Tko drugom prouzroi tetu u stanju prolazne nesposobnosti za rasuivanje, odgovoran je za nju, osim ako dokae da nije svojom krivnjom dospio u to stanje. Ako je u to stanje dospio tuom krivnjom, za tetu e odgovarati onaj koji ga je u to stanje doveo. Maloljetnik do navrene 7 godine ivota. Od 7-14 ne odgovara za tetu osim ako se dokae da je pri prouzroenju tete bio sposoban za rasuivanje Prekoraenje nune obrane, stanje nude oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti od tete ili osoba od kojih je teta otklonjena, tko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete. Doputena samopomo (kada neposredno prijeti opasnost, ako je zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede odgovara prilikama u kojima je nastala opasnost). Pristanak oteenika (doputanje drugome poduzimanje neke radnje na svoju tetu).

3. 4. 5. 6.

Solidarna odgovornost Za tetu koju je vie osoba prouzroilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno. Poticatelj i pomagatelj te onaj koji je pomagao da se odgovorne osobe ne otkriju odgovaraju solidarno s njima. Predmnjeva uzronosti Osloboenje od odgovornosti Odgovornost za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti teta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Ako dokae da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti.

Odgovornost za neispravan proizvod

Proizvoa koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za tetu prouzroenu neispravnou toga proizvoda bez obzira na krivnju. Oteenik ima pravo na naknadu tete prouzroene unitenjem ili oteenjem stvari samo za dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. Rokovi ostvarivanja prava Subjektivni 3 god. (od saznanja); objektivni 10 god. od stavljanja u promet. Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost organizatora priredbi (za smrt ili tjelesnu ozljedu zbog izvanrednih prilika koje mogu nastati) Odgovornost zbog uskrate nune pomoi Odgovornost zbog nesklapanja ugovora (za osobe koje su po zakonu dune sklopiti ugovor) Odgovornost u vezi obavljanja poslova od javnog interesa

Popravljanje tete
Popravljanje imovinske tete Odgovorna osoba duna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego to je teta nastala (+ za ostatak tete dati naknadu u novcu), ako to nije mogue isplatiti oteeniku odgovarajui iznos novca na ime tete U sluaju smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja naknada se odreuje, u pravilu, u obliku novane rente, doivotno ili za odreeno vrijeme. Obujam imovinske tete Naknada obina tete + naknada izmakle koristi Popravljanje neimovinske tete U sluaju povrede prava osobnosti sud e dosuditi pravinu novanu naknadu (nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje nema). Sud e na zahtjev oteenika dosuditi pravinu novanu naknadu i za buduu neimovinsku tetu, ako je izvjesno da e ona trajati i u budunosti. Pravo oteenika nakon zastare odtetnog zahtjeva Moe zahtijevati od odgovorne osobe, po pravilima stjecanja bez osnove, da mu ustupi ono to je dobio radnjom kojom je prouzroena teta.

2. STJECANJE BEZ OSNOVE

Pitanja: 1. to je stjecanje bez osnove? Koje su pravne posljedice stjecanja bez osnove? Kad dio imovine neke osobe na bilo koji nain prijee u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu Stjecatelj je duan vratiti ga odnosno (ako to nije mogue) naknaditi vrijednost postignute Pravne posljedice koristi, vratiti plodove i platiti zatezne kamate. Pojam

3. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

Pitanja: 1. Kada se moe pristupiti obavljanju tueg posla bez naloga? Koje su glavne obveze i prava poslovoe bez naloga? Obavljanju tueg posla bez naloga ili ovlatenja moe se pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje te predstoji teta ili proputanje oite koristi. to je mogue prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti zapoeti posao, ako mu je to Obveze poslovoe razumno mogue, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu. bez Duan postupiti s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina. Nakon naloga zavrenog posla duan je poloiti raun i ustupiti gospodaru posla sve to je pribavio obavljajui njegov posao. Ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza to ih je zbog toga posla Prava poslovoe uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova to ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nune i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu tetu, ak i ako oekivani rezultat bez nije postignut. naloga Pripada i primjerena naknada za trud ako je otklonio tetu od gospodara posla ili ako mu je pribavio korist koja odgovara u svemu njegovim namjerama i potrebama. Pojam

4. NEPRAVO POSLOVODSTVO
Pitanja: 1. Kada postoji nepravo poslovodstvo i koje su njegove pravne posljedice? Moe li gospodar posla naknadno odobriti nepravo poslovodstvo i koja se pravila u tom sluaju primjenjuju? Pojam Pravne posljedice Odobrenje Kada netko obavlja tui posao u namjeri da se za sebe zadri postignute koristi, iako zna da je posao tui. Duan je na zahtjev gospodara posla poloiti raun kao poslovoa bez naloga i predati mu sve postignute koristi. Gospodar posla moe zahtijevati i vraanje stvari u prijanje stanje te naknadu tete. Ako gospodar posla naknadno odobri ono to je izvreno, poslovoa bez naloga smatra se nalogoprimcem od poetka obavljanja posla.

5. JAVNO OBEANJE NAGRADE

Pitanja: 1. Tko ima pravo na javno obeanu nagradu (posebno ako je vie osoba izvrilo radnju istodobno)? Kada prestaje obveza obeavatelja nagrade? Pravo na nagradu ima onaj tko prvi izvri radnju za koju je nagrada obeana. Ako je vie osoba izvrilo radnju istodobno, svakoj pripada jednak dio nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drukiju podjelu. Obveza obeavatelja nagrade prestaje ako mu nitko ne priopi, u roku odreenom u oglasu, da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope ispunio uvjete postavljene u javnom oglasu, a ako rok nije odreen, istekom jedne godine od oglasa.

VII. INTELEKTUALNO VLASNITVO

INTELEKTUALNO VLASNITVO

Pitanja: 1. to obuhvaa intelektualno vlasnitvo? to je i kako se stjee: patent (konsenzualni patent), ig, industrijski dizajn, autorsko pravo? 1. Industrijsko vlasnitvo Intelektualno vlasnitvo 1) Patenti 2) igovi 3) Industrijsko oblije 4) Oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga 5) Planovi rasporeda integriranih sklopova Knjievna djela, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, djela likovnih umjetnosti, djela primijenjenih umjetnosti, fotografska djela, kinematografska djela, i sl. Izvedbe umjetnika izvoaa, fonogrami, emitiranje radija i televizije

2.

Autorsko pravo i srodna prava

Industrijsko vlasnitvo
Patenti Zakon o patentima, Pravilnik o patentima Izvori Patent osigurava vlasniku iskljuivo pravo na izradu, koritenje, stavljanje u promet ili Pojam prodaju izuma zatienog patentom. Patent predstavlja vlasnitvo iju uporabu vlasnik moe dopustiti drugim osobama na odreeno vrijeme davanjem licencije, ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe. Zapoinje podnoenjem prijave, a provodi ga Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Postupak za (DZIV). priznanje Konsenzualni Bez provoenja posebnog postupka, dodijeljuje se na zahtjev podnositelja, ako nakon objave tog zahtjeva u slubenom glasilu RH nema prigovora javnosti. patent 20 god., konsenzualni patent 10 god. Njegov nositelj mora za svaku godinu njegova vaenja Trajanje uplaivati odgovarajui iznos na ime godinjeg odravanja patenta u vanosti. patenta igovi Zakon o igu, Pravilnik o igu ig je iskljuivo pravo priznato za znak koji slui za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu. Ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obiljeja vaeg proizvoda i/ili usluge mogue je zatititi igom. ig osigurava vlasniku iskljuivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obiljeenih njime. Osnovni uvjeti koje neki znak mora zadovoljiti da bi mogao postati ig jesu da je Osnovni uvjet razlikovan te da nije slian nekom ranijem igu. za registraciju Izvori Pojam Industrijski dizajn Zakon o industrijskom dizajnu, Pravilnik o industrijskom dizajnu Izvori Dizajn je vanjski izgled (pojavnost) nekog proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda, koji proizlazi iz njegovih obiljeja. Zatita industrijskoga dizajna traje 5 godina, raunajui od datuma podnoenja prijave industrijskoga dizajna. Trajanje zatite moe se pravovremenim (u pravilu prije isteka vaenja prethodnih 5 godina) podnoenjem zahtjeva produavati za razdoblja od pet godina, do najdue 25 godina ukupnoga neprekidnoga trajanja zatite.

Izvori Pojam

Oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla, Zakon o hrani, Zakon o vinu, Specifiniji oblik zatite, te obavezno podrazumijeva bitni ili iskljuivi utjecaj posebnih prirodnih i ljudskih imbenika odreene zemljopisne sredine i iz toga proizalu osobitu kvalitetu i svojstva proizvoda ili usluga.

Autorsko pravo
Pravo autora na njihovim djelima iz knjievnoga, znanstvenog i umjetnikog podruja. Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz knjievnoga, znanstvenog i umjetnikog podruja koja ima individualni karakter, bez obzira na nain i oblik izraavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu Stjecanje Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu inom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao to su primjerice registracija ili depozit djela. Koritenje Autorsko djelo moe se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku). Pojedinano koritenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim odgovarajuim ugovorom izmeu nositelja prava i korisnika predmeta zatite. Pojam

VIII. TRGOVAKA ARBITRAA I MIRENJE

TRGOVAKA ARBITRAA I MIRENJE

1. ARBITRAA Pitanja: 1. Koji su propisi pravni izvori za arbitrau? Koji su razlozi za arbitrau umjesto sudovanja? 2. Koje su vrste arbitrae i po emu se razlikuju? Koja je arbitraa najea u naoj praksi? 3. U kojem se obliku sklapa ugovor o arbitrai? Kakav moe biti sastav arbitranog suda? 4. Tko moe biti arbitar? Tko i kada moe traiti izuzee arbitra? 5. Opiite tijek arbitranog postupka. Na koji se nain moe okonati? 6. Koje je pravno sredstvo protiv arbitranog pravrijeka? Na koji se nain provodi ovrha i priznanje stranog pravorijeka? 1.1. Pojam i vrste arbitrae Arbitraa Arbitrani sud postupak u kojemu spor izmeu stranaka pravomono i konano rjeava arbitrani sud. nedravni sud koji ini jedan ili vie arbitara koji su imenovani temeljem sporazuma stranaka.

Pravni Zakon o arbitrai (NN 88/01) izvori Pravila o arbitrai pri Stalnim izbranom suditu HGK (Zagrebaka pravila, NN 150/02). Vrste arbitrae Institucionalna Arbitrani postupak provodi se u skladu s pravilima neke arbitrane ustanove i uz njezinu pomo (ea u praksi). Kod nas je najvanija institucionalna arbitraa pri Stalnom izbranom suditu pri HGK Stranke same trebaju utvrditi pravila arbitranog postupka, odrediti tko e imenovati Ad hoc arbitre u sluaju da se stranke ne uspiju dogovoriti o sastavu arbitranog suda, osigurati prostorije u kojima e se odravati roita, pribaviti tehniku i arbitranu potporu i sl. 1.2. Razlozi za arbitrau Brzina Povjerljivost Nepristranost u odluivanju Strunost Stupnjevi odluivanja Pozornost Autonomija stranaka Dostava Uobiajeno trajanje arbitranog postupka jest od etiri do deset mjeseci. Pri ad hoc arbitrai mogue je da spor bude rijeen za svega nekoliko tjedana ili dana. Arbitrana roita su zatvorena za javnost. Arbitrani sud smatra sve arbitrane postupke i pripadajuu dokumentaciju povjerljivima. Izborom arbitra stranke mogu na najmanju moguu mjeru svesti rizik pristranosti u suenju. Stranke mogu za arbitra imenovati specijalista za pojedina pravna pitanja pa i osobu koja nije pravnik, ve je struna u nekom drugom podruju koje je vano za predmet spora. U arbitranom postupku o predmetu spora odluuje se u jednom stupnju. Nema naknadnog preispitivanja meritorne odluke arbitranog suda. Svaki arbitar uglavnom sudjeluje u manjem broju predmeta, to mu omoguava iscrpno razmatranje svakog predmeta. U arbitrai se stranke mogu sporazumjeti o mjerodavnim pravilima postupka.

U arbitrai je osigurana jednostavna i uinkovita dostava, ukljuujui i dostavu na posljednju poznatu adresu stranke kojoj se dopis dostavlja. Meunarodno Odluke arbitrae uivaju mnogo vee priznanje nego odluke nacionalnih sudova. Preko 130 zemalja je 1958. potpisalo Konvenciju o priznavanju i izvrenju stranih arbitranih priznanje odluka (Njujorka konvencija).

1.3. Ugovor o arbitrai 1. u obliku arbitrane klauzule ukljuene u glavni ugovor 2. u obliku posebnog ugovora sklopljenog nakon to do spora doe Ako stranka podnese tubu dravnom sudu u pogledu spora za koji je ugovorena arbitraa, dravni sud e se na prigovor tuenika proglasiti nenadlenim i odbaciti tubu Moe se sklopiti 1.4. Arbitrani sud Sastav 1. Arbitar pojedinac 2. Arbitrano vijee Ako sporazumom stranaka nije odreen broj arbitara, imenovat e se tri arbitra. Nema li drukijeg sporazuma, svaka stranka imenuje po jednog arbitra, a dva tako imenovana arbitra imenuju predsjednika vijea. Za arbitra moe biti imenovana bilo koja nezavisna i nepristrana osoba. Arbitrana ustanova Arbitar ima liste arbitara na kojima su imena uglednih strunjaka koje stranke koje su se odluile za moe biti institucionalnu arbitrau mogu imenovati za arbitre. Stranka moe zahtijevati izuzee arbitra ako postoje okolnosti koje daju povoda za Izuzee opravdanu sumnju u njegovu nezavisnost ili nepristranost, ako arbitar nema potrebnih arbitra kvalifikacija o kojima su se stranke sporazumjele ili ako proputa i odugovlai ispunjavanje svojih dunosti. 1.5. Arbitrani postupak 1. Institucionalna arbitraa poinje podnoenjem tube arbitra arbitranoj ustanovi Ad hoc poinje kada tuenik primi obavijest o tome da je protivna stranka imenovala arbitra ili arbitraa predloila arbitra pojedinca i uz nju poziv da imenuje drugog arbitra ili da se izjasni o predloenom arbitru pojedincu te tubu kojom se spor iznosi pred arbitrani sud. 2. Nakon uplate upisne pristojbe, arbitrana ustanova dostavlja tubu i njezine priloge tueniku rok za podnoenje pisanog odgovora na tubu. 3. Nakon to tuitelj uplati predujam predvidljivih trokova arbitranog postupka, osniva se arbitrani sud. 4. Kad arbitrani sud nae da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluka, zakljuit e raspravu i donijeti arbitrani pravorijek, odluku o predmetu spora koja je izjednaena s pravomonom presudom dravnog suda. Arbitrani postupak moe se provesti i ako tuenik kojem je dostavljena tuba u njemu ne sudjeluje. Mjerodavno pravo Prema sporazumu stranaka, ako nema sporazuma, arbitrani sud e suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najuoj vezi. arbitrani sud e na njihov zahtjev obustaviti postupak tuitelj povue tubu (osim ako se tuenik tome usprotivi), stranke sporazumno odlue o okonanju postupka

Ako stranke postignu nagodbu o sporu Okonanje postupka zakljukom Tuba dravnom sudu za ponitaj arbitranog pravorijeka

jedino pravno sredstvo protiv pravorijeka (zbog povrede procesnih prava stranaka). u povodu ponitaja pravorijeka vratit e, na traenje jedne stranke, predmet na ponovno odluivanje arbitranom sudu

Stranka je duna uz svoj pisani prijedlog podnijeti nadlenom dravnom sudu pravorijek i Ovrha pravorijeka ugovor o arbitrai.

Priznanje stranog pravorijeka i odreivanje ovrhe Nadlean dravni sud na gore opisaninain. 2. MIRENJE Pitanja: 1. Koje su najvanije organizacije za mirenje u nas? Koji su propisi pravni izvori za mirenje? 2. Kada zapoinje i zavrava postupak mirenja? Kada postignuta nagodba ima svojstvo ovrne isprave? Pojam nain rjeavanja sporova u kojemu izmiritelj, kao jedna ili vie nezavisnih i nepristranih treih osoba, pomae strankama da pregovorima rijee spor Najvanije organizacije u RH Pravni izvori 1. Centar za mirenje pri HGK 2. Centar za mirenje pri HOK

1. Zakon o mirenju (NN 163/03) 2. Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri HGK (NN 81/02 i 65/04) 3. Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri HOK (NN 51/05) Mirenje poinje prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji se podnosi u pisanom obliku. Ako se druga stranka u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za provoenje mirenja, ili u drugom roku za odgovor naznaenom u prijedlogu, ne izjasni o prijedlogu, smatra se da je prijedlog za mirenje odbijen. Mirenje se okonava i ako se nagodba ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja. Ovaj se rok pisanim sporazumom stranaka moe produiti jo za najvie 60 dana. Nagodba koja se sklopi u postupku mirenja imat e svojstvo ovrne isprave ako potpise stranaka na njoj ovjeri javni biljenik.

Postupak mirenja (ako nema sporazuma)