Svi ljudi roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima.

Oni su obdareni razumom i svijeu pa jedni prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.
Opa deklaracije o ljudskim pravima, l.1 Ujedinjeni narodi 10. prosinca 1948

Do sada najznaajniji, najvie uvaavani meunarodni dokument o ljudskim pravima. On nije bio zamiljen kao obvezujui dokument, ve kao preporuka, ali njegove odredbe ule su u ustave mnogih drava, lanica Ujedinjenih naroda.

Deklaracija je naglasila univerzalnost i neotuivost ljudskih prava i uvaavanje dostojanstva ljudskog ivota. Ukazala je na potrebu to vee slobode ljudske osobe i ljudsih zajednica, zauzimajui se time za mir i blagostanje u svijetu za slobodan razvoj ovjeanstva u svim njegovim vidovima graanskim, politikim, gospodarskim, socijalnim i kulturnim.

Ljudska prava su skup univerzalnih vrijednosti bez kojih se ljudsko bie ne moe razviti u svojoj cjelovitosti, na svim njegovim razinama. Ona u prvi plan dovode istinske vrednote ljudskog ivota i ljudske zajednice, osvijeujui punu odgovornost pojedinca i grupa prema sebi i prema drugima, prema svijetu, prirodi i ivotu.

Ljudska prava ne zavise od pojedinih drava i njihovih politikih i pravnih sustava. Svaki ih ovjek stie svojim roenjem. Ona nam se ne poklanjaju ve nam pripadaju i to bitno, po naoj ljudskoj prirodi. Nadalje, ona su neotuiva i jednaka za sve ljude

Ona su poput prirode jer mogu biti ugroena,

Ona su poput duha jer ne mogu biti unitena Ona su kao vrijeme jer nas sve jednako tretiraju, i bogate, i siromane, crne i bijele, mlade i stare, visoke i niske.

TRI GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA.

Prvoj generaciji pripadaju graanska i politika prava. Ona su usmjerena prema slobodi a proklamiraju pravo na ivot, na ljudsko dostojanstvo, kretanje, izborno pravo.

Drugoj generaciji pripadaju zahtjevnija prava jer trae vei angaman drutvenih zajednica. Nije isto proklamirati slobodu, pravo na ivot, izborno pravo ili traiti pravo na rad, kulturno stvaralatvo. To su dakle socijalna, ekonomska obiteljska i kulturna prava. Usmjerena su prema sigurnosti i trae vii drutveni standard.

U novije vrijeme govori se i o treoj, najzahtjevnijoj generaciji ljudskih prava Ona su usmjerena na solidarnost, a ukljuuju i probleme koji se odnose na budue generacije ovjeanstva.

Paralelno sa osvijeivanjem ljudskih prava raa se sve jaa svijest o potrebi izvanpolitikog udruivanja. U drutvu postoje oni koji vladaju i oni kojima se vlada, oni koji imaju vlast i oni kojima bi ta vlast trebala koristiti. No vladanje drugima nije uvijek u korist onih kojima se vlada.

Tko e nas tititi od drave?

Tko e nas poduiti i osposobiti da se branimo od drave i njenih institucija ukoliko one nisu u naoj slubi? Udruge civilnog drutva!

etiri temeljna ljudska prava

A.Pravo na slobodu B.Pravo na samoodreenje C.Pravo na vlasnitvo D.Pravo na ivot

A. Pravo na slobodu

Ne biti ogranien ili sputan, ne biti odvojen ili prisiljen

Ekonomska sloboda, intelektualna sloboda, moralna

sloboda
Etinost ljudskog bia moe se odravati mogunou

oslobaanja pojedinca

A. Pravo na slobodu
1.
2. 3. 4.

Sloboda misli, vjere i govora Jednakost u primjeni pravila Sloboda kretanja i stanovanja Pravo na privatnost

I. Sloboda misli, vjere i govora

Svaki ovjek ima pravo na potovanje svoje linosti, na svoj

ugled, na slobodno traenje onoga to je istinito, na izraavanje svojih misli i njeno irenje, na njegovanje umjetnosti unutar granica to ih obiljeava moralni red i ope dobro i na objektivno informiranje.

esto dolazi do zloupotrebe ovih prava. Openito se smatra

da se ljudima ne smiju tajiti informacije, osim u sluaju nacionalne sigurnosti. Meutim, autoritativne vlade u suvremeno doba koriste cenzuru elektronskih medija a za razlog koriste ouvanje javnog poretka.

 Lano izvjetavanje - zakonom je zabranjeno Ono nanosi tetu i primatelju informacije, a posebno

onome tko je objekt neke lane informacije.

 Ono to vee probleme stvara javnim osobama, ali i samim novinarima je slobodno izraavanja miljenja. Naime, u ime te slobode svatko svakoga moe javno proglasiti glupim po svom osobnom miljenju. Zanimljiv je primjer iz proljea 1997. godine kada je Saddam Hussein tuio francuski asopis Le

Nouvel Observateur za klevetu, nakon to su ga u jednom lanku nazvali krvnikom i udovitem.

 Borba za slobodu misli i govora na Internetu. Postoji velik broj besplatnih e-mail i Internet

posluitelja, novinskih grupa, diskusija u ivo i svatko moe rei to misli, objaviti na Internetu to eli,
Postoje i specijalne novinske i potanske grupe

dizajnirane prvenstveno radi kritiziranja, pljuvanja i klevete.

 Mediji poput radija, TV ili visokonakladnih magazina

uglavnom imaju drutvenu obavezu da potuju javni moral.

Ljudima se mora omoguiti da javno kau to misle i ako se

neka relativna veina u neemu slae vlade moraju biti tako ustrojene da to miljenje i uzmu u obzir pri formiranju zakona i propisa.
Zato vlade moraju dozvoliti slobodu izraavanja misli,

mirne demonstracije, a za nacionalno vane stvari i referendume jer je to najbolji nain da se utvrdi miljenje veine, te da se ono sprovede u djelo.

Pravo na govor i komunikaciju

Radio 101 demonstracije, parole bez natpisa,

demonstranti nisu vikali nego su samo otvarali usta

Granice slobode zloupotreba u sluajevima odreenim

zakonom (potivanja prava i ugleda drugih; zatita dravne sigurnosti ili javnog poretka, javnog zdravlja i morala; potreba u stranu, s ograniavanjem slobode

Obveze su uvijek povezane s odricanjem, sa sklanjanjem

 Promotivne aktivnosti i odnosi s

javnou ogranienje; ne smiju se propagirati svi proizvodi, nje dozvoljeno spominjati konkurentske firme, koristiti djecu
Marketing u rukavicama; kretanje u

doputenim okvirima, upada u oi, pobuuje zanimanje i izaziva odjek

 Pruati samo istinite i provjerene informacije

obmane, lani marketing stvara nepovjerenje

Umjetno povisivanje cijena da bi se mogle smanjiti Podaci o podrijetlu proizvoda, uporabljivosti i

kvaliteti, sastav, rok trajanja

Sabotae, podvale konkurenata

II. Jednakost u primjeni pravila

Ustav RH lanak 14. Svaki ovjek i graanin u Republici Hrvatskoj ima sva prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.

 Na sve se ljude moraju dravni propisi i pravila jednako primjenjivati bez diskriminacija. Osim osnovnog zahtjeva za slobodom, dostojanstvom, jednakou i pravednou, jednakost u primjeni pravila bez diskriminacija meu pojedincima je jedan od presudnih faktora za razvoj drutva. Razne diskriminacije pojedinaca kroz povijest ljudskog roda uzrokovale su ratove, teke revolucije i drutvene reforme, a svako od toga usporava napredak i, to je najvanije, naruava miran i slobodan ivot pojedinaca.

 policajci esto imaju diskriminatorne zamisli o tome tko je

sumnjiva osoba.
dobna diskriminacija, Politiki imunitet - oblik pozitivne zakonske

diskriminacije, koja je vrlo prisutna u svim zakonodavstvima.

Kada visoki dravni dunosnik za vrijeme svog mandata

poini neki privredni prekraj i dokae se da je kriv, njegov politiki imunitet onemoguava njegovo kanjavanje kao to bi bio kanjen drugi graanin.

 Diskriminacija pri primjeni pravila vezanih uz

poduzetnitvo dovodi do nepravednih privilegija jednih, oteavanja poduzetnikog rada drugih, pojave mita, korupcije, nezadovoljstva te kao posljedica svega do potpuno nezdravog stanja u gospodarstvu i ekonomiji jedne zemlje ili regije.

 Drutvene se razlike mogu temeljiti samo na

drutvenoj koristi
Poduzea imaju mogunost ravnopravnog

sudjelovanja na natjeajima, jednake mogunosti oglaavanja

Jednake anse u napredovanju

III.Sloboda kretanja i stanovanja

Opa deklaracija o pravima ovjeka lanak 13. (1) Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granica jedne drave. Ustav RH lanak 9. Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti

prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi.

 lanak 32. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki graanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili

privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.

Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.

 Razliita ogranienja formalne, pravne ili financijske

prirode onemoguavaju pojedincima apsolutnu slobodu kretanja i izbora mjesta stanovanja. Politike viza, azila i radnih dozvola pojedinih drava spreavaju pripadnike drugih drava da se presele, ive i rade u zemlji po izboru. to se tie slobode kretanja ona je gotovo apsolutna, jedino ogranienje je ono financijske prirode.

 Postoje vremenska ogranienja koliko se strani dravljanin

moe zadrati u pojedinoj dravi, ali ona slue prije svega tome da se netko ne bi smjestio u zemlji u kojoj nema posao. Zemlje moraju ograniavati useljenja stranih dravljana kako ne bi dolo do prenapuenosti i poveanja optereenja drave davanjima za socijalno ugroene.
vedska je poznata po jednom od najpovoljnjih socijalnih

sustava u svijetu. Svatko moe dobiti dravljanstvo, a kad je netko dravljanin vedske u kratkom vremenu mu se ponude tri posla i smjetaj. Ako ne prihvati nijedan posao dobivat e socijalnu pomo kao nezaposlen.

 Zemlje moraju ograniavati useljenja stranih dravljana kako ne bi dolo do prenapuenosti i poveanja optereenja drave davanjima za socijalno ugroene.

Takav je sluaj sa vedskom koja je poznata po jednom od najpovoljnjih socijalnih sustava u svijetu. Svatko moe dobiti dravljanstvo, a kad je netko dravljanin vedske u kratkom vremenu mu se ponude tri posla i smjetaj. Ako ne prihvati nijedan posao dobivat e socijalnu pomo kao nezaposlen.

 Ksenofobija Ljudi se osjeaju nelagodno kada su im prvi susjedi u

vlastitoj zemlji stranci, neki drugi ljudi, drugaijeg izgleda, drugaijih obiaja.
Svaka drava trebala bi dozvoliti useljenje strancima,

bilo da su oni traioci politikog azila ili ekonomski imigranti.

IV. Pravo na privatnost

Opa deklaracija o pravima ovjeka lanak 12. Nitko

ne smije biti izloen arbitrarnom uplitanju u svoju privatnost, porodicu, dom ili prepisku, niti napadima na svoju ast i ugled.
Svatko ima pravo na zatitu zakona protiv takvog

uplitanja ili napada.

Privatnost je stanje nepromatranosti ili nepoznatosti, tajnosti, neuznemiravanosti ili osamljenosti. Ono je suprotno stanju javnosti i stoga je uvjet da se ne bude izloen ili dijeljen od javnosti... ...privatnost je ugroena kad voajer gleda nekoga tko je neodjeven, kad cijela porodica mora stanovati u jednoj skuenoj sobici, kad se neija privatna pisma objavljuju i kad se primaju prijetei opsceni telefonski pozivi.

Pravo se odnosi na: dom, obitelj, osobne podatke i odreene odnose kao to su odnosi mua i ene ili lijenika i pacijenta. U tim podrujima privatnost je bitna za ouvanje neijeg osjeaja sigurnosti, razvoj neije osobnosti i odravanje znaajnih ljudskih odnosa.

 Sve vea odanost politikom individualizmu i moralnoj autonomiji uzrokovala je da pojedinac

sve intenzivnije pravnu regulaciju i drutveno uplitanje uzima kao zlo i odbija ih.

Moralna autonomija bit e u daljnjem razvoju

civilizacijske kulture sigurno meu najvanijim pitanjima koje e trebati regulirati odn. osloboditi prisile vlade. Ako pojedinac smatra da treba neto uiniti na neki nain i on to smatra moralnim, zakljuujemo da zahtjev vlasti da on to ne uini tj. zabrane i kanjavanje takvog djela onemoguava da djeluje i ivi po vlastitim nazorima i vlastitim principima moralnosti.

 Pravo na svoje vlastite osobne principe, te da nitko ne smije imati autoritet uplitanja u tu vrstu

pojedineve privatnosti.
Ne bi smjeli postojati zakoni za zabranu pobaaja,

zabranu samoubojstva, eutanazije, pa ak ni zabrane konzumiranja cigareta, opijuma i narkotika ili alkohola, ili npr. zabrana seksualnih odnosa.
Sve su to stvari osobnog izbora, sve je to dio individualnog prava na privatnost. Svako od

navedenih prava drave ipak ograniavaju.

Drave zabranjuju droge kako bi smanjile kasnije trokove lijeenja ovisnosti na koje je drava obvezana Neki misle da je jedini razlog to se droga ne legalizira taj to se radi o duboko ukorijenjenom ilegalnom tritu od kojeg same drave, ili oni koji su u vlasti, imaju veliki profit posrednim putem te principom mita.

 Pojavom Interneta i satelitskih komunikacija privatnost je drastino ugroena. Po Njemakom zakonu Kad je rije o istrazi ve uinjenog kanjivog djela, od prislukivanja su

zatieni samo odvjetnik kad je u ulozi branitelja, sveenik i parlamentarni zastupnik.

Ako je pak posrijedi sprjeavanje tekog kanjivog djela, policija stjenicu smije staviti ak i u ispovjedaonicu. To samo mora odobriti trolano sudsko vijee.

Zakon o radu, l.20: Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom l. 22: Osobni podaci zaposlenika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo ako je to odreeno ovim ili drugim zakonom, ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa

 Kada prestaje privatni, a poinje javni ivot Mijeanje poslovnih organizacija u privatni ivot svojih

zaposlenih Privatnost mogu ugroziti razni testovi kod selekcije kandidata Promatranje radnika na radnom mjestu
Sito ili screening

 Whistlblowers - zvidai Njihova etinost se esto dovodi u pitanje Nezadiranje u one aspekte zaposlenih koji nisu

formalno vezani uz poslovanje tvrtke

B. Pravo na samoodreenje
1. Pravo vertikalnog i horizontalnog izbora
2. Pravo na sudjelovanje u poslovnoj politici

3. Pravo na izbor radnog mjesta

4. Pravo na obitelj i skrb nad djecom

1.) Samoodreenje Pravo vertikalnog i

horizontalnog izbora
Vertikalni izbor podrazumijeva individualni izbor svakog

pojedinca u svezi dalekosenosti njegovog napretka kao drutvene jedinice.

Kako svi bez izuzetka imaju pravo na osnovno kolovanje,

pravo na vertikalan izbor bi, prema tome, znailo pravo na odluku o srednjokolskom obrazovanju, zatim bi slijedilo pravo da se zaposli ili nastavi sa kolovanjem odnosno pravo na izbor daljnjeg strunog napretka.

Kada se ovjek konano i zaposli pravo vertikalnog izbora

teoretski bi se odnosilo i na pravo napredovanja u karijeri (promaknua, unapreenja).

 S druge strane, pravo na horizontalni izbor odnosi se na

pravo osobnog izbora srednjokolske ustanove, fakulteta, te na kraju i radnog mjesta. najvei utjecaj imaju nae sposobnosti. Ako ignoriramo nelegalne utjecaje (npr. upotreba mita ili prijevare), tada se naa osobna prava na vertikalni i horizontalni izbor ostvaruju u okviru naih sposobnosti i zasluga.

Na praktino ostvarenje ovih dvaju individualnih prava

Svaki vertikalni i horizontalni izbor uvjetovan je

odreenim parametrima, npr. da biste upisali odreenu srednju kolu ili fakultet morate imati odreeni prosjek ocjena, odreeni broj bodova na prijemnom ispitu, pri zapoljavanju na odreenom radnom mjestu morate imati odreenu razinu znanja ili iskustva ili oboje, itd.

 Znajui te uvjete, mi nae pravo izbora ostvarujemo u krugu naih realnih sposobnosti.

Meutim, postoje li zaista u jednom drutvu tj. u jednoj dravi jednaka prava na vertikalni i horizontalni izbor za sve pojedince u okviru njihovih sposobnosti.

Npr. netko eli upisati odreenu srednju kolu i ispunjava uvjete koji se tiu ocjena iz osnovne kole, meutim u mjestu stanovanja te osobe takva

kola ne postoji. Dakle, uenik bi morao ivjeti u drugom gradu. Njegovi roditelji ne mogu to financijski podnijeti, u njegovom gradu ne nude se stipendije i uenik jednostavno mora upisati neku od kola koje se nude.

 Tako su prava na vertikalni i horizontalni izbor esto ograniena financijskom nesposobnou pojedinca. Oito je da ne postoji jednakost prava na vertikalni i horizontalni izbor jer studiranje i struno usavravanje nisu besplatni. Dalje, jasno je da ni u jednom drutvu, bez obzira koliko liberalno ili demokratsko bilo, ne postoji

apsolutnost prava na horizontalni izbor pri izboru radnog mjesta zbog visokog stupnja nezaposlenosti u cijelom svijetu.

Pravo na vertikalni izbor u svezi napredovanja u karijeri (unapreenje, napredovanje na viu razinu u poduzeu) je moda u najveoj mjeri od svih ranije navedenih ostvarivo u skladu s individualnim sposobnostima... ...naroito u trinim ekonomijama gdje se u privatnom poduzeu jednostavno ne isplati unaprijediti neefikasnu osobu.

2. Pravo na sudjelovanje u poslovnoj politici

Ustav RH lanak 55. Zaposleni mogu imati, u skladu sa

zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu

Sudjelovanje u poslovnoj politici u trinim ekonomijama

ne moe biti osnovano na pravu jednakosti. Ali to ovisi o tome to smatramo jednakou. To da svi zaposleni u odreenom poduzeu imaju jednako pravo na sudjelovanje u poslovnoj politici teoretski je postojalo samo u socijalizmu, ali ni tamo se nije moglo praktino realizirati.

 Iako su postojali radniki savjeti, a poduzea su se zvala SOUR (Samoupravna Organizacija

Udruenog Rada) ili OUR (Organizacija Udruenog Rada), iz centralistiki ureene drave dolazile su direktive i radniki savjeti su ih morali prihvatiti.
Oni su se zapravo sastajali jednom godinje i to samo formalno kako bi potvrdili odluku onih

gore koji znaju bolje. Tako da samoupravljanje u nijednom socijalistikom drutvu zapravo nije postojalo, to je i bio jedan od razloga pada komunizma.

 to se tie kapitalizma, u njegovim poecima radnici

nisu imali nikakva prava i bili su izrabljivani.

Danas poslovnu politiku poduzea u razvijenim

demokratskim zemljama vode strunjaci, ekonomisti, a iznad njih su vlasnici poduzea odn. dioniari ili upravni odbor postavljen od dioniara.

 U cilju efikasnosti i profitabilnosti poduzea, management

je u poduzeima koja dre do sebe tako organiziran da svaki zaposlenik moe dati prijedlog za poboljanje rada, za inovaciju ili neki drugi dio poslovne politike ovisno o njegovoj kompetentnosti i strunosti.
Nii, srednji i vii management je obvezan u takvim

poduzeima sasluati razliita miljenja i proslijediti ih dalje vioj razini managementa ako ih smatraju vrijednima daljnjeg razmatranja.
Na ovaj nain zaposlenici stjeu i poviice, te dobivaju

mogunost promaknua. No, sve ovo sudjelovanje u poslovnoj politici je na razini savjetovanja. Poslovnu politiku i dalje vodi uprava poduzea.

3. Pravo na izbor radnog mjesta

Opa deklaracija o pravima ovjeka lanak 23. (1) Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravine i povoljne uvjete rada i na zatitu od nezaposlenosti.
(2) Svatko bez razlike ima pravo na jednaku plau za

jednaki rad.
(3) Svatko tko radi ima pravo na pravinu i povoljnu

naplatu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava ovjeka dostojan opstanak i koja se, po potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite.

Ustav RH lanak 54. Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. lanak 55. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot. Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei.

Svatko ima pravo na rad, ali nitko ne smije biti prisiljen na rad. Svejedno je ropstvo postojalo jo u prolom stoljeu. Prvo naelo slobode je: Svatko je svoj vlasnik. Nitko nikoga ne smije prisiliti na rad. Pravo na rad takoer se odnosi na pravo osobe da zarauje za ivot i ivot svoje obitelji, odnosno ako se ovjek ne moe zaposliti drava mu prua osiguranje za sluaj nezaposlenosti.

 Diskriminacije pri zapoljavanju su zabranjene. Najei oblici diskriminacije su diskriminacija

ena

diskriminacija homoseksualaca (esto zaposlenik za kojeg poslodavac sazna da nije heteroseksualno

orijentiran dobiva otkaz),

diskriminacija bolesnih (npr. oboljeli od AIDS-a nee biti zaposleni, ili ako ve jesu dobit e otkaz, takoer nitko nee zaposliti invalida i sl.), te sluajevi rasnih ili nacionalnih diskriminacija..

 Jaanjem brojnih pokreta za ljudska prava pravo na

jednakost pri zapoljavanju i pravo na jednaku nadnicu dobivaju sve jae zakonske okvire koji tee ograniavanju samovolje diskriminatornih poslodavaca
Iz prava na rad slijedi i pravo na pravednu nadnicu. To

znai da svatko ima pravo na jednaku plau za jednaki rad

 to se tie pravedne plae za rad, diskriminacije jo uvijek

postoje. Danas ene u svijetu imaju u prosjeku 30% nie plae od mukaraca.
Saborski zastupnici u Republici Hrvatskoj nakon to im

zavri mandat u Saboru imaju pravo godinu dana na saborsku plau, poslovne prostorije koje su koristili dok su radili za dravu i stan ako su ga dobili.
Predsjednik drave nakon mandata ima pravo doivotno na

poslovni prostor, etiri tjelohranitelja, vozaa, limuzinu i plau, a ako ide poslije mandata u penziju penzija mu iznosi koliko

4. Pravo na obitelj i skrb nad djecom

Opa deklaracija o pravima ovjeka lanak 16. (1) Punoljetni

mukarci i ene bez ikakvih ogranienja u pogledu rase, dravljanstva ili vjere imaju pravo da sklope brak i da osnuju obitelj. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegova trajanja i prilikom njegova razvoda. (2) Brak se sklapa samo uz slobodan i potpuni pristanak onih koji namjeravaju stupiti u brak. (3) Obitelj je prirodna i osnovna drutvena jedinica i ima pravo na zatitu drutva i drave. kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.

Ustav RH lanak 63. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i

 Pravo na obitelj teoretski bi znailo pravo svakog ovjeka da

stupi u brani odnos i formulira obitelj. Dok su se, jo prije ustrojstva suvremenih dravnih sustava, brakovi prvenstveno sklapali u crkvama, postojao je odreeni oblik diskriminacije. Ovisno o religijskom odreenju, pripadnici jedne religije nisu mogli stupiti u brak sa pripadnikom neke druge religije.
Svaki roditelj ima pravo na skrb nad vlastitom djecom. A

pravo moe prijei i u obvezu. Ako se radi o djetetu rastavljenih roditelja, roditelj kod kojeg dijete nije trajno smjeteno po zakonu je obvezan financijski doprinositi skrbi nad vlastitim djetetom. Ako roditelji nisu u mogunosti skrbiti nad svojom djecom, drava je obvezna preuzeti to na sebe. Osim materijalne i financijske svako dijete ima pravo i na duhovnu skrb.

Pravo na vlasnitvo
1. Pravo posjedovanja
2. Pravo na stvaranje novog vlasnitva i pravo na stjecanje 3.Pravo na razmjenu dodatne vrijednosti 4. Pravo na minimalnu egzistencijalnu razinu

1. Pravo posjedovanja
Opa deklaracija o pravima ovjeka l. 17.
(1) Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a isto

tako da je posjeduje u zajednici s drugima.

(2) Nitko ne smije samovoljno biti lien svoje imovine.

Pravo posjedovanja je meu najvanijim pravima osoba, jer bez prava posjedovanja nijedno drugo pravo nije mogue. Bez prava da se posjeduju tiskana izdanja i kamere nema slobode tiska. Bez prava da se posjeduje biblija i izgradi crkva, nema prava na slobodu religije. Bez prava da se posjeduje kua nema sigurnosti ni prava na ivot.

 Ako osoba posjeduje odjeu ili knjige, ta osoba ima

pravo na njih. Ako ih netko uzme, prvobitni vlasnik ima legitimno pravo da ih dobije natrag.
Odatle proizlazi da je ono to je za jednu osobu pravo

za drugu je obveza. Tako iz prethodnog primjera osoba koja je uzela odjeu ili knjige ima obvezu vratiti ih, ili ima obvezu da ih uope ni ne uzme.

Kako suvremeni ovjek ne moe opstati bez drutvenih odnosno dravnih institucija, tako se ljudi odriu u korist drave dijela svoje imovine... ...kako bi zauzvrat dobili veu sigurnost svoje imovine. Npr. ljudi daju dio svoje imovine kroz poreze, a drava im osigurava odvjetnike kada je to potrebno, ili npr. nacionalnu obranu.

Danas su tendencije u poreznim sustavima da se pravo na posjedovanje izmeu pojedinaca to pravednije uredi i to tako da se uvoenjem poreza na imovinu vie oporezuju oni koji imaju vie.

Meutim, na kraju ispada da drave prvenstveno uvode poreze na imovinu radi punjenja dravne blagajne, jer pravednost posjedovanja se sigurno ne postie tako da poreze plaaju svi i najsiromaniji i najbogatiji, a bogatiji relativno vie.

 to se tie polaganja prava drave na individualnu imovinu, osim poreza, drava ima jo jedan

instrument kojim, uvjetno reeno, naruava pravo osobe na posjedovanje. pojedinaca za prekraje koje su poinili

Radi se o financijskom i imovinskom kanjavanju Meutim, iako je neosporno pravo i potreba dravnog sustava za regulacijom i kanjavanjem, uz ovo pravo drave njoj se pruaju mnoge prilike za zloupotrebu svog prava na novano kanjavanje i konfiskaciju imovine pojedinaca.

2. Pravo na stvaranje novog vlasnitva i pravo na stjecanje

Ustav RH lanak 49.

Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjeni su monopoli. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.

 Ljudi nisu roeni sa odjeom ili knjigama. Oni ih

posjeduju time to su ih ili dobili kao poklon, npr. od roditelja ili prijatelja, ili su ih zaradili svojim radom.
Meutim, ljudi su roeni sa pravom da stjeu i stvaraju

vlasnitvo. To pravo ukljuuje pravo svakog ovjeka da iskoristi svoje sposobnosti i talente za stjecanje novog vlasnitva sve dok time ne oteuje druge.

Trite svakome daje naknadu proporcionalnu onome to on doprinosi pomou bilo kakvih resursa koje ima, bila to njegova energija i vjetina, njegov kapital ili zemlja, ili drugi resursi.

Ali time ostaje otvoreno pitanje da li je pravian aktualni obrazac vlasnitva nad svim tim resursima.

Ako se smatra da pravinost iziskuje naknade proporcionalne individualnoj utroenoj energiji i vjetini to je bilo pravino naelo vlasnitva za Johna Stuarta Milla moe se demonstrirati da je trini model nepravian. Jer on naknade raspodjeljuje razmjerno drugim resursima koji su u vlasnitvu, kao i u odnosu na energiju i vjetinu, bez obzira na to kako steeno vlasnitvo nad drugim resursima stoji u razmjeru s energijom i vjetinom koje su ispoljili vlasnici.

Da li postoji jednakost u pravu stjecanja kada neki pojedinac za veliki kredit zaloi kuu koju je sam gradio 10 godina iz vlastitim radom zaraenih sredstava

i kada neki drugi pojedinac dobije jednaki kredit uz zalog kue koju je naslijedio i nije niime utjecao u njenom stvaranju?

U kapitalistikim drutvima, oito, ve od roenja postoji nejednakost u pravima na stjecanje i stvaranje novog vlasnitva, samim time to jedni ve svojim roenjem neto stjeu, neki ne stjeu nita, a neki moda i gube.

Poto je liberalno-demokratsko drutvo trino drutvo, gdje se praktiki po trino uspostavljenoj cijeni sve moe kupiti, tako moe doi i do prenoenja vlasnitva i vjetina odn. sposobnosti stjecanja i stvaranja novog vlasnitva. Veina ljudi na tritu prodaje upotrebu svoje energije i vjetine, u zamjenu za proizvod ili upotrebu energije ili vjetine, drugih. Oni to moraju jer ne posjeduju odn. ne kontroliraju dovoljno kapitala ili drugih resursa pomou kojih bi stjecali i stvarali novo vlasnitvo.

 Problem stvaranja i stjecanja novog vlasnitva dodatno je

otean brojnim dravnim regulativama. Prosjeni graanin teko dobiva kredit da bi zapoeo neki posao, on prije nego bilo to zapone mora imati odreenu vrijednost imovine kako bi mogao za kredit jamiti hipotekom.

Na taj nain odmah u prvom koraku javlja se diskriminacija

u pogledu jednakih ansi. U ovakvim sustavima vie e anse za stvaranje novog vlasnitva imati onaj tko ve od prije ima neto, bez obzira da li je to naslijedio ili itav ivot tedio od plae.
unitavaju volju za stvaranjem. Birokratske procedure ustanovljene jedino zato da bi drava to vie izvukla iz depa vlastitih ljudi ubijaju malo poduzetnitvo.

Osim toga, brojne dozvole koje morate pribaviti takoer

Pravo na neogranieno stjecanje nije dobro jer ne omoguuje svima jednake mogunosti stjecanja i stvaranja novog vlasnitva u skladu sa sposobnostima i zaslugama. Ali gdje je onda rjeenje? Pojedini porezni sustavi imaju relativno vea porezna optereenja veih iznosa kapitala, zarada i imovine, ali time nije sprijeena neograniena akumulacija.

Vlasti nikad nee, to je gotovo sigurno, propisati ogranienja akumulacije u apsolutnim iznosima jer ih upravo oni koje bi time otetili financiraju i dovode na vlast plaajui predizborne kampanje i dr. Politiari zapravo ne vladaju svojim kapitalistikim dravama ve kapital odn. njegovi vlasnici i logino je da se oni nee odrei svog prava na stjecanje u ime moralnosti i dobrobiti.

3.Pravo na razmjenu dodatne vrijednosti

Pravo na razmjenu dodatne vrijednosti ima svoj izvor u moralnosti i pravednosti. Odavde proizlazi da svako moe prodati odn. razmijeniti samo ono to je sam stvorio.
Osoba ima moralnu obvezu da ne primi novac niti bilo kakvu drugu vrstu naknade za proizvod ili djelo ijem stvaranju nije sama doprinijela.

Za onaj dio proizvoda ili inidbe za koji je pojedinac zasluan on ima pravo na pravednu naknadu, odn. smije taj proizvod razmijeniti.

 Moralno je pitanje da li sin koji od oca naslijedi imanje u

ijem stvaranju nije sudjelovao ima pravo unoviti, prodati odn. razmijeniti to imanje ili bilo koju drugu ostavtinu.
Jednako brojni su sluajevi da djeca npr. velikih

znanstvenika ili knjievnika nakon njihove smrti jo godinama mogu koristiti autorska prava ili prava na patente koja im je otac ostavio u nasljedstvo.
Oni ba niim nisu pridonijeli stvaranju tih vrijednosti i

pitanje je da li imaju pravo na trgovinu i druge koristi koje se mogu ostvariti iz tih vrijednosti.

Ako pretpostavimo da bi bilo moralno zakonskim putem ukinuti sva prava na nasljedstvo, dakle ostaviti samo pravo na dodatnu vrijednost odn. na ono to smo sami stvorili, to bi se tada dogodilo sa materijalnom i nematerijalnom ostavtinom koja ostaje nakon neije smrti? Da li bi bilo moralno da to drava uzme sebi i tako povea dravni budet ili npr. unovi i uplati u socijalni fond tako da se pravedno podijeli svima? Ovo je teko ostvarivo jer se nitko nee odrei svog nasljedstva koliko god malo ili veliko bilo.

 Zakonski je regulirano da je kraa zabranjena. Iz ovoga

izvedene su i zakonske zabrane posjedovanja ukradene imovine. To se ujedno smatra i moralnom obvezom.
Ako osoba zna da mu se nudi na kupnju ukradena

roba, ta osoba ima moralnu obvezu da ju ne kupi, te ak i da prijavi nadlenim organima vlasti postojanje ukradene robe.

4.Minimalna egzistencijalna razina

Opa deklaracija o pravima ovjeka lanak 25.
(1) Svatko ima pravo na ivotni standard koji odgovara

zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, ukljuujui hranu, odjeu, stan i lijeniku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na osiguranje za sluaj nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovitva, starosti ili drugog pomanjkanja sredstava za ivot u prilikama koje su izvan njegove moi. Sva djeca, roena u braku ili izvan njega, moraju uivati istu socijalnu zatitu.

(2) Majka i dijete imaju pravo na naroitu brigu i pomo.

Ustav RH lanak 51. Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti. lanak 57. Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim graanima drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot.

 . Nije dovoljno, na primjer, priznavati i potovati pravo svakog ovjeka na ivot, ve je takoer potrebno da svako prema svojim mogunostima doprinese tome da svaki ovjek raspolae sredstvima za ivot u dovoljnoj mjeri. Danas se uglavnom smatra da je drava ta koja je duna osigurati svakom pojedincu minimalnu

egzistencijalnu razinu. Unato tomu, u cijelom svijetu, i u razvijenim i u nerazvijenim zemljama, postoje beskunici, sirotinja i ljudi koji umiru od gladi ili ivota u tekim socijalnim uvjetima.

Pravo na ivot
A. Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u

homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom

B. Pravo na udruivanje C. Pravo na osobnu sigurnost

Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom

Kako se moe kupiti ili prodati nebo i toplina zemlje? Takvo to sasvim

nam je strano. Mi ne posjedujemo svjeinu zraka i bistrinu vode, pa kako ih moete kupiti? () Kada veliki poglavica iz Washingtona alje svoj glas da eli kupiti nau zemlju, previe od nas trai. () Zemlja ne pripada ovjeku. ovjek pripada zemlji. To dobro znamo. Sve je u meusobnoj vezi, kao to je obitelj sjedinjena krvlju. Sve je povezano. Nije ovjek tvorac tkanine ivota, ve samo vlakno u njoj. to uradi s tkanicom, ini i sa sobom. () Znamo da nas bijeli ovjek ne razumije. Njemu je jedan dio zemlje isti kao i bilo koji drugi. On je stranac to doe nou i oduzme zemlji sve to mu treba. Zemlja mu nije brat, ve neprijatelj, kada je pokori on kree dalje. () Prema majci zemlji i prema bratu nebu odnosi se kao prema stvarima to se mogu kupiti, opljakati prodati poput stoke ili sjajnog nakita. Njegova e pohlepa unititi zemlju i za sobom ostaviti samo pusto.

 () Divlji sam i ne razumijem drukiji ivot. Vidio sam

po prerijama tisue bivola koje je bljedoliki ostavio, ustrijelivi ih iz jureeg vlaka. Divljak sam i ne razumijem kako eljezni konj iz kojeg suklja dim moe biti vaniji od bivola, kojeg mi ubijamo samo da bismo preivjeli. to je ovjek bez ivotinje? Kad bi ivotinja nestalo, ovjek bi umro od velike usamljenosti duha. to god zadesi ivotinje, ubrzo snae i ovjeka. Sve je na svijetu povezano. ()
Pismo indijanskog poglavice predsjedniku SAD 1854 kao odgovor na predsjednikovu ponudu da otkupi zemljuIndijanaca i da ih preseli u za njih pripremljen rezervat

Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom
Iako u veini zemalja postoje zakoni o ouvanju okolia, a u

razvijenim zemljama i efikasni sistemi za osiguranje provedbe tih zakona i kanjavanje prekritelja, svejedno okoli u kojem ljudi ive i dalje u velikoj mjeri ovisi o svjesnosti i odgovornosti pojedinaca. U nerazvijenim zemljama ta je svjesnost i jedini faktor utjecaja jer takve zemlje nemaju financijsku mogunost financiranja tzv. ekoloke policije. Meutim, i samo formiranje ekolokih propisa i zakona inicirano je primarno od strane pojedinaca angairanih u razne grupe i udruge.

Pravo na zdravu i istu okolinu i pravo na suivot u homologiji s biljnim i ivotinjskim svijetom