Professional Documents
Culture Documents
Mono Pol
Mono Pol
Mankju: gl. 15
Monopol
Copyright2004 South-Western
Dok konkurentno preduzee uzima cenu kao datu, monopolsko preduzee odreuje cenu.
Resursi monopola
Iako ekskluzivno vlasnitvo nad kljunim resursom predstavlja potencijalni uzrok monopola, u praksi monopoli retko nastaju iz tog razloga.
Prirodni monopoli
Neka grana je prirodni monopol kada je jedno preduzee u stanju da celo trite snabdeva dobrom ili uslugom uz nie trokove nego to bi to mogla da uine dva ili vie preduzea.
Prirodni monopoli
Prirodni monopol nastaje kada postoji ekonomija obima u znaajnom delu autputa.
Konkurentno preduzee
Tranja
Tranja
Koliina autputa
Koliina auputa
Jedno preduzee!
P Q = TR
Proseni prihod TR/Q = AR = P Marginalni prihod DTR/DQ = MR
10 dinara 8 6 4
2
0 -2 -4
Cena $11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1 2 3 4
Marginalni prihod
1 2 3 4 5 6 7 8
Koliina vode
Maksimizacija profita
Monopol maksimizira profit tako to proizvodi koliinu pri kojoj je marginalni prihod jednak marginalnom troku. Zatim se koristi kriva tranje da bi se pronala ona cena koja e podstai kupce da kupe tu koliinu proizvoda.
Monopolska cena
1. Presek krive marginalnog prihoda i marginalnog troka odreuje koliinu pri kojoj se maksimizira profit...
Marginalni troak
Tranja
Maksimizacija profita
Poreenje monopola i konkurentnog preduzea
Kod konkurentnog preduzea cena je jednaka marginalnim trokovima. P = MR = MC Za monopol cena prevazilazi marginalne trokove. P > MR = MC
Profit monopola
Profit je jednak razlici izmeu ukupnog prihoda i ukupnog troka.
Profit = TR - TC Profit = (TR/Q - TC/Q) Q Profit = (P - ATC) Q
Monopolski profit
Proseni ukupni troak
Tranja
Profit monopola
Monopolista e ostvarivati ekonomski profit sve dok je cena vea od prosenog ukupnog troka.
Trokovi i prihod
Marginalni prihod
0 Monopolska koliina Konkurentna koliina
Tranja
Koliina
Troak za monopolistu
Troak za monopolistu
0 Vrednost koju dobru pripisuju kupci vea je od troka koji snosi prodavac Vrednost koju dobru pripisuju kupci manja je od . Efikasna troka koji snosi koliina prodavac
ist gubitak
S obzirom da monopolista odreuje cenu iznad marginalnog troka, on postavlja umetak (klin) izmeu potroaeve spremnosti da plati i proizvoaevih trokova.
Ovaj umetak (klin) dovodi do toga da prodata koliina pada ispod drutvenog optimuma.
Marginalni troak
Marginalni prihod
Tranja
Koliina
ist gubitak
Neefikasnost monopola
Monopolista proizvodi manje u odnosu na drutveno efikasnu koliinu autputa.
ist gubitak
ist gubitak koji nastaje usled monopola slian je istom gubitku koji nastaje usled poreza. Razlika izmeu ova dva sluaja jeste u tome to drava stie prihod od poreza, dok privatno preduzee stie monopolski profit.
Regulacija
Drava moe da regulie cene koje naplauje monopol.
Alokacija resursa e biti efikasna ukoliko se postavi cena koja je jednaka marginalnom troku.
Cena
Gubitak
Tranja 0 Koliina
Regulacija
U praksi, regulatori dozvoljavaju monopolisti da ipak ima neke koristi od niih trokova u vidu veeg profita, a to je praksa koja zahteva izvesno odstupanje od cene jednake marginalnom troku.
Javno vlasnitvo
Umesto da regulie ponaanje prirodnog monopola kojim rukovodi privatno preduzee, drava moe sama da upravlja monopolom (kao to, na primer, u SAD drava upravlja Potom).
Ne uiniti nita
Drava ne mora nita da uini ukoliko je trini neuspeh mali u odnosu na nesavrenosti javnih politika.
CENOVNA DISKRIMINACIJA
Cenovna diskriminacija je poslovna praksa prodaje istog dobra razliitim kupcima po razliitim cenama, iako su trokovi proizvodnje tog dobra isti za oba takva kupca.
CENOVNA DISKRIMINACIJA
Cenovna diskriminacija nije mogua ako se dobro prodaje na konkurentnom tritu, jer na takvom tritu mnoga preduzea prodaju isto dobro po trinoj ceni. Da bi vrilo cenovnu diskriminaciju, preduzee mora da ima odreenu trinu mo. Savrena cenovna diskriminacija
Savrena cenovna diskriminacija se odnosi na situaciju u kojoj monopolista tano zna spremnost svakog kupca da plati i moe svakom kupcu da naplati razliitu cenu.
Copyright 2004 South-Western
CENOVNA DISKRIMINACIJA
Dva vana efekta cenovne diskriminacije:
Moe da povea monopolski profit. Moe da smanji ist gubitak.
CENOVNA DISKRIMINACIJA
Primeri cenovne diskriminacije
Cena telefonskih usluga za pravna lica Cene avionskih karata Kuponi za popuste Cena komunalija
REZIME
Monopol je preduzee koje je jedini prodavac na svom tritu. Monopol se suoava sa opadajuom krivom tranje za njegovim proizvodom. Marginalni prihod monopola uvek je manji od cene njegovog dobra.
REZIME
Poput konkurentnog preduzea, i monopolsko preduzee moe da maksimizira profit ako proizvodi koliinu pri kojoj je marginalni prihod jednak marginalnom troku. Za razliku od konkurentnog preduzea, cena monopolskog preduzea vea je od njegovog marginalnog prihoda, pa je i cena vea od marginalnog troka.
REZIME
Obim autputa koji maksimizira profit monopoliste manji je od koliine koja maksimizira zbir potroaevog i proizvoaevog vika. Monopol izaziva iste gubitke koji su slini istim gubicima koji nastaju usled oporezivanja.
REZIME
Na neefikasnost monopolskog ponaanja kreatori ekonomske politike mogu da reaguju tako to e primeniti antimonopolski zakon, ili regulisati cene koje naplauje monopol, ili monopolistu pretvoriti u preduzee kojim upravlja drava. Ako smatraju da je trini neuspeh mali, kreatori ekonomske politike mogu odluiti da ne uine nita.
Copyright 2004 South-Western
REZIME
Monopolisti esto uveavaju profit tako to naplauju razliite cene za isto dobro, a na osnovu spremnosti kupca da plati. Ovom praksom cenovne diskriminacije moe da se povea ekonomsko blagostanje i smanji ist gubitak.