Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb

UZROCI KRIZE I NAIN RJEENJA

Dr. Tihomir Domazet Hrvatski institut za financije i raunovodstvo Zagreb, 6. listopada 2011.

PREDLOAK: INFORMACIJE - POVIJEST ZNANOST

Pitanja:
Tko je Stjepan Gradi (1613 1683)? Tko je Milan Fiter (1917 1945)? Koliki je vanjski dug Hrvatske bio 1960-tih?

Odgovor: ad1
Stjepan Gradi roen je 6. oujka 1613. Godine 1653. odlazi u Rim, gdje je
i diplomatski predstavnik Dubrovake Republike kod Svete Stolice. Kao klasini polihistor Gradi je pokazivao interes za gotovo sva podruja prirodnih i drutvenih znanosti, a objavljivao je i knjievne radove (drame, pjesme, poslanice i drugo). Ekonomskim pitanjima poeo se baviti tek nakon potresa koji je 6. travnja 1667. godine razruio Dubrovnik. Ta nesrea rodnoga grada duboko ga je potresla, pa se iduih 16 godina, sve do smrti, preokupirao mjerama koje valja poduzimati u gospodarstvu. Za obnovu Dubrovnika najdragocjeniji je Gradiev stav da je neophodno osloniti se na vlastite snage. Senat je prihvatio taj prijedlog pa je 1674. ustanovio "tedionicu za dobrobit siromaha. Najvie prostora Gradi poklanja obnovi obrta i manufaktura. Gradi nije originalni ekonomski mislilac: i izobrazbom i djelatnou prvenstveno je filozof, prirodoznanstvenik i teolog. On vinuo se u sam vrh tadanje ekonomske misli, formulirajui financijsku i ekonomsku politiku u kriznoj dubrovakoj situaciji. On prvi u svjetskoj ekonomskoj misli daje odgovore i maksime za rjeavanje takvih situacija (primjerice: ne oekuj previe od inozemne pomoi - prvi u svijetu primijenio metode upravljanja krizom (crisis management). Gradi je najvei hrvatski ekonomski i financijski politiar i najznaajniji predstavnik ekonomske politike u Hrvata sve do XIX. stoljea. Umro je 1683.

Odgovor: ad2
Milan Fiter Problemi novca izmeu dva rata
izbor iz djela J.M. Keynesa
preveo i dodatcima popratio Milan Fiter

M. Fiter je praktino prvi doveo Keynesa u Hrvatsku.

1936. kao mladi student upisao se na studij ekonomike u Cambridgeu da bi izravno studirao kod Keynesa (predavanja pomno pratio). Poslije tri godine studija diplomirao je i vratio se u Zagreb, u Ekonomski institut. Fiter je elio dati iri pregled kole Cambridgea. Opseg knjige iznosio je 436 stranica, a da bi Keynesa pribliio domaem itatelju, knjiga je unitena.

Odgovor: ad3
Nema pouzdanih podataka koliki je vanjski dug Hrvatske iznosio sredinom 1960-tih. Prema procjenama Zapadnih agencija, vanjski dug Jugoslavije 1966.iznosio je 1,2 mlrd US $, a Hrvatske, procjenjuje se, oko 300 mln $. IV/2011 vanjski dug Hrvatske iznosi 69,7 mlrd US$ (46,9 mlrd ), to je preko 100% BDP-a. Hrvatska se u 2011. treba ukupno zaduiti za 26,7 mlrd $

HRVATSKA

RAZVOJ 1990-2010 NEKI EKONOMSKI POKAZATELJI

POKAZATELJ
BDP (PPP), realno, 1990 - 2010 BDP (PPP)/s Hrvatska/Zapadna Europa (1989=76,9; 2010=54,1) Industrijska proizvodnja, realno Poljoprivredna proizvodnja, realno Broj zaposlenih u 000 (1989 = 1618; 2010 = 1382) Broj umirovljenika u 000 (1989 = 569; 2010 = 1200)
Indeks (1989 = 100)

103,7 70,4 72,2 77,1 85,4

210,9

Realni teaj HNB (1995 - 2010), nominalni korigiran indeksom potroakih cijena

85,8

Hrvatska: BDP, industrijska i poljoprivredna proizvodnja 1990 - 2010

110,0 100,0

BDP Industrijska pr Poljoprivreda

Indeks rasta BDP

90,0 80,0 70,0 60,0 50,0 40,0

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

Zaposlenost 1952 - 2010

2000 1816,3 1800 1568 Broj osiguranika 1400 1200 1000 800 600 400 206,5 200 0 1952 1962 1980 1985 1990 1995 2000 2006 2009 84,5 493,1 524,24 449 975 865,8 655,8 1018,5 Broj umirovljenika 1100,1 1164,2 1380,5 1592,0 1931,3 1968,7

Broj osiguranika/umirovljenika (000)

1600

1538,2

Udio industrije i financijskog sektora u BDV (%) 1990 1995 - 2011

30 28 26 24 22,5 21,5 27,5 28,0

% u BDV

22 20 18 16 14 12 10 1990 15,0

Industrija Financijski sektor 17,0

1995

2011

GDP per capita in 2010 EKS $ PPP (EU = 100)

Difference 1989 2004 2010 (2010-1989) Difference (2010- 2004)

Albania Bosnia & Herzegovina Croatia Macedonia

16,5 15,5 76,9 46,2

17,1 16,8 48,2 23,6

22,8 18,6 54,1 28,6

6,3 3,1 -22,8 -17,6

5,7 1,8 4,9 5,0

Serbia and Montenegro

Bulgaria Greece Hungary Romania Slovenia

57,9
42,8 88,8 70,2 44,7 88,4

20,8
31,9 83,3 55,9 29 74,9

26,9
39,7 84,9 56,1 33,4 83,1

-31,0
-3,1 -3,9 -14,1 -11,3 -5,3

6,1
7,8 1,6 0,2 4,4 8,2

Odnos razvijenosti Hrvatske i izabranih zemalja 1989 i 2010 (u BDP/s PPP)

180,0 1989 160,0 2010 150,6 161,9

Indeks (Hrvatska = 100)

140,0 130,0

120,0 111,3 100,0100,0 100,0

112,1

114,9

83,2 80,0 61,6 60,0 Hrvatska eka Poljska Slovaka Slovenija

BDP inodug i dug drave 2000 - 2010

49500 44500 39500

BDP Inodug Dug drave (i jamstva)

Iznos u mln

34500 29500 24500 19500 14500 9500

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

BDP tromjeseja (%) 2008 - 2011

2,0 1,0 0,0 0,0 1,4 0,8 0,3

2008/VII - IX

X - XII

2009/I-III

IV - VI

VII - IX

X - XII

2010/I-III

IV - VI

VII - IX

-1,0

-0,6

X - XII

BDP tromjeseja (%)

-0,8

2011/I-III

IV - VI

-2,0 -3,0 -4,0 -5,0 -6,0 -7,0 -8,0

-2,3

-2,3

-4,6 -5,7 -6,7 -6,9

Industrijska proizvodnja 2008 - 2011

XII XI X IX VIII VII VI V IV III II 2011 I XII XI X IX VIII VII VI V IV III II 2010 I XII XI X IX VIII VII VI V IV III II 2009 I XII XI X IX VIII VII VII VI V IV III II 2008 I
99,0 97,0 95,0 93,0 91,0 89,0 87,0 101,0 85,0

Indeks (XII 2007=100)

Poljoprivreda 2008 - 2010

100,0 99,0 98,0 97,0 96,0 95,0 94,0 93,0 92,0 91,0 90,0

Indeks (2008 = 100)

Proizvodnja BDV Rad

2008

2009

2010

Zaposlenost 2008 - 2011

1600,0

Zaposleni u 000

1550,0 1500,0 1450,0 1400,0 1350,0

2008 VIII

2009 I

IV

VII

Mjesec

2010 I

IV

VII

2011 I

IV

VII

Realni efektivni teaj kune uz potroake cijene 2000 2011

.

101,0 99,0 97,0 95,0 93,0 91,0 89,0 87,0 85,0

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 VII 2010 VIII 2010 IX 2010 X 2010 XI 2010 XII 2010 I 2011 II 2011 III 2011 IV 2011 V 2011

Realni teaj HRK - indeks

Teajevi u EU u odnosu na Euro

UZROCI KRIZE
1. Pogrean prijelaz na novi drutveno ekonomski sustav (tajkunska privatizacija); 2. Neodgovarajua ekonomska politika temeljena na neoliberalizmu; 3. Prelijevanje svjetske krize; 4. Korupcija; i 5. Neuvaavanje znanja u ekonomskoj politici.

UZROCI KRIZE: Neodgovarajua ekonomska politika (b)

Ekonomska politika nije imala za ciljeve rast, razvoj, zaposlenost ljudskih i materijalnih kapaciteta, ve je glavni je cilj (bila) tzv. makroekonomska stabilnost, koja se mjeri(la) stabilnim teajem kune i stabilnim cijenama (niskom inflacijom). Posljedice ovakve ekonomske politike odnosno postavljenog cilja jesu sljedee: 1. vanjska neravnotea: nacionalna tednja nije dovoljna za financiranje investicija te se koristi inozemna; svake je godine deficit na tekuem raunu bilance plaanja u pravilu 5 do 10% BDP-a. 2. unutarnja neravnotea: domaa potranja (potronja) je vea od ponude (proizvodnje), to se rjeava inozaduivanjem, a inodug je sada vei od BDP-a i uz ovakvu ekonomsku politiku ne moe se smanjiti. Istovremeno ne zapoljavaju se domai kapaciteti te je posljedica toga niska zaposlenost. 3. neravnotea izmeu tradable i non-tradable sektora: non-tradable sektor, u pravilu ima niu proizvodnost, a u ovim uvjetima dodatno zaostaje za tradable sektorom to je izvor poremeaja (npr. sektor graditeljstva). 4. financijski sektor nije u funkciji rasta ukupnog gospodarstva; jedini ima financijski suficit dok ostali sektori imaju deficite (stanovnitvo, poduzea i drava). S druge strane velika insolventnost/nelikvidnost prijeti kolapsom ukupnom gospodarstvu.

Nastavak
5. monetarna i fiskalna politika jedino zajedniki rade na financiranju sustava odnosno iznalaenju izvora za financiranje deficita pri emu ovise o meunarodnom kapitalu, jer fiskalna politika nema dovoljno kapaciteta za ispunjenje toga cilja, a i sama nije odriva. 6. razvoj kao i antirecesijska politika preputeni su mikroekonomiji, koja to dijelom rijeava proizvodnou i efikasnou, ali uglavnom ne uspijeva jer zbog ovakvog cilja, neodgovarajue politike financijskog sektora (visoke kamate) i fiskalne politike (visoko porezno optereenje) nije konkuretna na inotritu, a na domaem tritu smanjena osobna potronja prepreka je rastu, to je zaarani krug problema realnog sektora.

TRI OPCIJE U VEZI KRIZE

1. Nastaviti kao dosada = rizik (sovereign) DAFAULT 2. Take over izvana (IMF, World Bank, EU) 3. Novi model i nova ekonomska paradigma (strategija razvoja i ekonomska politike)

SVIJET

Svijet

450,0 400,0

BDP indeks (1993-2002 Av.=100)

350,0 300,0 250,0 Svijet 200,0 150,0 100,0 SAD Eurozona Kina

1993-2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2016

Prosjene godinje stope rasta BDP (PPP, EKS) 1981 2010 odabranih zemalja
10,00 9,00 8,00 7,00 6,00 Prosjena godinja 5,00 stopa rasta (%) 4,00 3,00 2,00 1,00 0,00 Zap. Europa Japan Brazil SAD Turska Indija Kina 1,95 1,96 2,56 2,76 4,27 6,27 8,71

BDP 2000-2012

BDP 2000-2012

Ukupan dug najrazvijenijih drava

Redni broj Drava Ukupan dug svih sektora u odnosu na BDP (%)

1
2 3 4 5 6 7 8 9 9

Velika Britanija
Japan Francuska panjolska Italija vicarska Juna Koreja SAD Njemaka Kanada

495
492 397 370 315 314 306 288 262 261

Zaduivanje najrazvijenijih

Ukupan dug BRIC drava

Redni broj Drava Ukupan dug svih sektora u odnosu na BDP (%) 158 142 129 71

1 2 3 4

Kina Brazil Indija Rusija

SAD investiraju iz inozemne tednje i poveavaju svoj dug

Kljuni izvor disharmonije u globalnom gospodarstvu je inozemno zaduivanje SAD-a i slabljenje konkurentnosti. Jedno i drugo je veoma loe: 1. Ove politike SAD-a su rezultirale velikim distorzijama u globalnim tokovima kapitala i trgovine. Na primjer, SAD uvelike troe svjetsku tednju (SAD ne investiraju, ve troe), a paradoks je da najsiromaniji narodi financiraju potronju najbogatijih. Sadanji pad ekonomskih aktivnosti svijeta oznauje prosjaenje dugo predvieno "re-balansiranje" u globalnoj ekonomiji, gdje ti paradoksi nestaju i vraa se svijet u normalne okvire. Globalna dominacija SAD ovisi o masivnom zaduivanja uz niske kamate od malog broja vlada, veinom iz Azije i izvoznika nafte, bez razmiljanja kako ili kada e SAD otplaivati te zajmove.

2.

3.

Uzroci svjetske/svjetske krize

(1) Neoliberalizam kao ekonomska misao nije uspio u svijetu; (2) Bretton-Woods je u kolapsu; (3) John Maynard Keynesovo miljenje potisnuto; (4) Prekomjerna akumulacija u skladu s miljenjima Marxa; (5) Rast i neadekvatan utjecaj financijskog kapitala razvijenih gospodarstava; (6) Fer vrijednost raunovodstva, velike transakcije, securitization, novi financijski instrumenati (derivati, primjerice, Credit Default Swap, CDS); (7) Novi globalni odnosi kao posljedica rasta novih gospodarskih sila Kine i Indije; (8) Dunika kriza najnaprednijih zemalja; (9) Nedovoljan uvaavanje klasine misli (Adama Smitha) i neo-klasinih mislilaca; (10) Neuvaavenje evolucije globalnih drutvenih promjena.

SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK: BRETTON WOODS SUSTAV (1944 - )

1944. godine, u Bretton Woodsu utemeljen svjetski ekonomski poredak: osnovani su MMF (Meunarodni monetarni fond) i Svjetska banka; Sustav trojne trgovine: (1) SAD su s konvertibilnim sustavom ostvarivale ogroman profit sa zemljama u razvoju, (2) taj je profit odnosno suficit distribuiran u Europu (obnova) i bio je trite za SAD i (3) To je istovremeno omoguivalo drugim razvijenim nacijama da kupuju proizvode iz Treeg svijeta, koje je jaalo ulogu SAD-a kao jamca stabilnosti. Bretton Woodsa je doao u krizu i naputen 1971. Bretton Woods II, je sustav gdje vie nema konvertibilnosti dolara u zlato, ve teaj fluktuira odnosno pliva, a dolar je svjetska rezervna valuta; Od 1976. valute fluktuiraju - teaj nije vie glavna metoda kojom drave upravljaju svoju monetarnu politiku; Bretton Woods II je u krizi: (1) dolar vie nje svjetska rezervna valuta, (2) SAD sa svojim deficitima je prepreka primjene sustava i (3) BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) ne doputaju SAD-u i drugim razvijenim povoljnije pozicije Bretton Woods II na ivotu odravaju BRIC (i zemlje izvoznice nafte), koje dre 5.000 mlrd $ deviznih rezervi (samo Kina 2.400) i najvei su vjerovnici SAD-ovog duga, ali ujedno postoji rizik inflacije Bretton Woods III (?) Kina (uz potporu ostalih iz BRIC) (1) predlae drukije odnosu u MMF-a, (2) naputanje dolara i /primjena SDR-a/ i (3) i nove odnose u svjetskim financijama. To je zahtjev za novim svjetskim ekonomskim poretkom

Kompleksnost krize
1. Velike promjene u politikoj ekonomiji nakon 1980. 2. Realna kamatna stopa i plae imali su trend prema dolje nakon ciklusa 1980tih; profitna stopa dobiti i zaduivanje domainstva imali su trend prema gore. Takva kretanja ne mogu dugo opstati. 3. Stopa duga kuanstava prema dohotku se udvostruila. 4. Cjenovni bum kapitala od ranih 1980-ih do kasnih 1990-ih, nakon toga negativan realni prihod kapitala. Cjenovni boom kua/stanova, vrh dosegnut sredinom 2000-tih. 5. Napuhavanje cijena imovine doputa kuanstvima odravanje potronje ak i uz rast nejednakosti. 6. "Twin" die zaduivanje kuanstva i smanje vanjskotrgovinski suficit. Ben Bernanke tvrdi da je to rezulta globalne zasienosti "tednje " u dobro funkcioniranim tritima; drugi vide politiku prilagoivanje izmeu SAD i Kine u podrci precijenjenom Renminbiju. 7. Pad realnih kamatnih stope zamijenjen napuhavanjem. 8. "Light touch" regulacija je vjerojatno jo vanija kao uzrok (SAD vs Kanada). To je osnova nastanku teorije high-tech financija. 9. Kejnzijansku makroekonomiku je zamijenio Sayov zakon u oima ekonomske struke; financijska teorija je cvjetala.

Banke
.

The Economist, 1. listopad 2011

.

Financijska trita 2001 - 2010

________EU __________UK __________US __________Japan

Realni teaj glavnih valuta svijeta 2001 - 2010

Grafikon: Dravni dug G7 1950 2010 (D/BDP%)

IGRE I IGRE SA ZADUIVANJEM

Relativno visoki dug (D/BDP) je jednostavan nain za visoke stope povrata - dok ide dobro. Meutim, kada u sustavu endogenog primarnog novca, ne postoje kvantitativna ogranienja likvidnosti da bi se hranio sustav, neko vrijeme e biti dosta dobro. Podcjenjivanje rizika dovodi institucije do poveanja zaduivanja. Meutim, i oni koji ne podcjenjuju rizik ubrzo e uvidjeti da konkurentski pritisak oteava korak za lakom zaradom. Oni koji ne sudjeluju izgube. Kada veina financijskih institucija igra ovu igru, mare povrata izmeu imovine koju investiraju i obveza, e se smanjiti. Igrai se mogu prilagoditi na ovu prijetnju: (1) daljnjim poveanjem zaduivanja. (2) okretanjem na rizinije vrste imovine koje obeavaju vee prihoda ili (3) izdavanjem obveze na krai rok s manjim plaanjem. Tako je posljednji boom zavrio s povijesno relativno visokim dugom, povijesno niskom rizikom premije, velikim obujmom imovine koja e uskoro biti oznaena kao toksina, a oko milijardu dolara je financirano u prekononom repo tritu.

Mogunost proirenja rizika suverenosti na globalnu kreditnu krizu

Kriza je dovela do pogoranja trajektorija zaduenosti i otrog poveanja rizika suverenosti. Trita sve manje podravaju rast zaduenosti, koje utjee na bilance banaka i drave, a javlja se i problem likvidnosti kao dio politike izlaza, to sveukunpo stvara novi rizik financijske stabilnosti. Na poetku je rizik premije dravnog kredita znatno povean u velikim gospodarstvima zbog krize. U posljednje vrijeme spread se poveao u nekim visoko zaduenim gospodarstvima uz poveanu ranjivost, budui da dugorona solventnost drave nepovoljno utjee na financiranje dreve, osobito s meunarodnih trita. Naknadni prijenos rizika suverenosti na lokalne bankovne sustave i povratno putem realn ekonomije prijeti da e potkopati globalnu financijsku stabilnost.

Velika recesija nije rijeena rizik globalne krize

.

EUROPSKA UNIJA

EU: BDP 2009 (%)

.

EU: BDP 2011 (%)

.

EU 2006 2010: privatna potronja

EU 2006 2010: investicije

EU 2006 2010: vanjska trgovina

Dunika kriza
Dunika kriza EU nastala je nakon financijske krize SADa s pomakom od jedne i pol godine. Prvi znakovi dunike krize bili su XII/2009, kada je agencija Fitch smanjila kreditni rejting Irskoj i Grkoj, to je kulminiralo 28. travnja 2010. kada je intra-dnevna kamatna stopa za dvogodinje grke dravne obveznice dosegla 38%. Otada trite kapitala je izrazito nestabilno, pokazujui nepovjerenje u kreditnu sposobnost drava GIPS: Grka, Irska, Portugal i panjolska. EU je reagirala mjerama spaavanja ovih drava i banaka koje su izloene.

Bruto dravni dug zemalja EU 1999-2010 (%BDP-a)

1999-2007 Estonija Luksemburg Slovenija Irska Slovaka Finska 5,0 6,3 26,7 32,4 41,0 42,1 2008 4,6 13,6 22,5 44,3 27,8 34,1 2009 7,2 14,5 35,4 65,5 35,4 43,8 2010 8,0 18,2 40,7 97,4 42,1 49,0 Litva eka UK Poljska Danska Bugarska vedska Maarska EU 27 20,6 26,2 41,1 43,2 44,3 46,2 51,2 59,3 61,2 15,6 30,0 52,1 47,1 34,1 13,7 38,2 72,3 61,8 29,5 35,3 68,2 50,9 41,5 14,7 41,9 78,4 74,0 37,4 40,0 77,8 55,5 44,9 18,2 39,9 78,5 79,1 Latvija Rumunjska 1999-2007 12,7 19,5 2008 19,7 13,4 2009 36,7 23,9 2010 45,7 30,4

panjolska
Nizozemska Portugal Cipar Francuska Njemaka

49,2
51,7 55,9 60,9 61,5 63,3

39,8
58,2 65,3 48,3 67,5 66,3

53,2
60,8 76,1 58,0 78,1 73,4

64,4
64,8 82,8 62,2 83,0 75,7

Malta
Austrija Belgija Grka Italija Euro

63,5
64,8 98,8 101,2 106,8 68,4

63,1
62,5 89,6 11,3 106,3 69,7

68,6
67,5 96,2 126,8 116 79,1

70,4
70,4 98,6 140,2 118,9 84,1

Udio (%) poreza u BDP zemalja EU 2000. i 2008.

Drava Austrija Belgija Bugarska Cipar eka Danska Estonija Finska Francuska 2000 43,2 45,0 32,5 30,0 33,8 49,4 31,0 47,2 44,1 2008 42,8 44,3 33,3 39,2 36,1 48,2 32,2 43,1 42,8 Drava 2000 2008

Luksemburg
Maarska Malta Nizozemska Njemaka Poljska Portugal Rumunjska Slovaka Slovenija panjolska vedska UK EU 27

39,1
39,0 28,2 39,9 41,9 32,6 34,3 30,2 34,1 37,5 33,9 51,8 36,7 40,6

35,6
40,4 34,5 39,1 39,3 34,3 36,7 28,0 29,1 37,3 33,1 47,1 37,3 39,3

Grka
Irska Italija Latvija Litva

34,6
31,6 41,8 29,5 30,1

32,6
29,3 42,8 28,9 30,3

Mjere za spaavanje zemalja PIGS

(u mlrd )

Ukupna izloenost banaka prema PIG

Ukupno oko 1.000 mlrd

EU/ u opasnosti?
.

Opasnosti i rjeenja
Postoje dvije alternative: (1) izlaz iz Eurozone ili (2) permanentno financiranje putem fiskalne unije. Ako bi se primijenilo financiranje, to bi se moglo odnositi na manje ekonomije, ali ne na velike kao to su Italija i panjolska to je navea opasnbost za eurozonu. Minimum da se eurozona moe nositi sa krizom je mehanizam za otpis dugova insolventnih privatnih dunika i drave, kao to su Grka, i dovoljno financijskih izvora za upravljanje nelikvidnim tritima obveznica i nesolventnim dravama. Iznosa potrebnih izvora je svakako nekoliko puta vei od sa danjih 440 mlrd .

Prijeti li EU/ kolaps?

.

Dravni dug: Problemi funkcioniranja EMU

Izdavanje duga u valuti koja se ne kontrolira:
Drave lanice izdaju dug u valuti koju ne kontroliraju. Ta je okolnost istovremeno mogunosti da financijska trita mogu utjecati ili mogu imati pravo da dovedu u ogluhu (kolaps, default) tih zemalja. Drave koje nisu lanice EMU imau druge mogunosti, prije svega da kontroliraju valutu u kojoj izdaju dug. Moe se jednostavno zakljuiti da financijska trita ne mogu jednostavno dovesti do defaulta drave koje izdaju svoj dug u svojoj valuti.

Viestruki ekvilibrij:

Volatilnost (nestalnog) financijskog trita dovodi do drugog temeljnog problema, viestruke ravnotee (multiple quilibria), to je piovezano s ispunjenjem trinih oekivanja i moe biti dobra i loa. Ako trite vjeruje dravi, kupuje dravne obveznice i uz niu kamatu i mali je rizik za default. Ako trite ne vjeruje dravi, investitori e prodavati obveznice, porast e rizik defauta i rasti e kamate. Nastanak loeg ekvilibrija je prije mogue kod drava koje ne kontroliraju valutu u kojoj izdaju dug.

Problem konkurentnosti:

Zbog rizika defaulta, veih kamata, vie cijene rada, drave koje izdaju dug u valuti koju ne kontroliraju odnosno njihove kompanije imaju niu konkurentnost.

Problemi Europske monetarne unije

Monetarna unija je vie od jedne valute i jedne centralne banke. Zemlje koje postanu lanice monetarne unije gube vie od nekog instrumenta ekonomske politike, kao to su kamatna stopa ili teaj. Ulaskom u monetarnu uniju one gube mogunost da izdaju dug u valuti nad kojom imaju punu kontrolu. Posljedica toga moe biti gubitak povjerenja investitora koje moe dravu dovesti u default, za razliku od drave koje mogu izdavati dug u vlastitoj valuti. U ovim potonjim, sredinja banka uvijek moe osigurati likvidnost dravi da se izbjegne default. To moe kasnije dovesti do inflacije, meutim to je zatita drave od defaulta, na koju je moe prisiliti trite. Osim toga, brojne financijske pomoi u eurozoni, ugraene u ESM, imat e uinak da drave budu osjetljivije na trine promjene. Osobito, CAC, " klauzula kolektivnog djelovanja ", koja e utjecati na budue izdavanje dravnog duga u eurozoni, to e poveati nervozu na financijskim tritima. Monetarna unija stvara kolektivne probleme.

Mehanizam za preveniranje nove krize

Krizni mehanizam mora ispuniti sljedee preduvjete: Ne bi se trebao mijenjati u prijenosni mehanizam. Trebalo bi poticati uinkoviti cjenovni rizik trita, osigurajui da kamatni spred sprijei daljnju distorziju meunarodnog toka kapitala. Trebalo bi omoguiti nekoj zemlji pomo da i dalje ispunjava svoju dravnu odgovornost i da pokrene reforme kojima e se vratiti na odriv ekonomski put. Trebao bi unaprijed odrediti i ograniiti maksimum gubitka investitora. Krizni mehanizam vrijedi i za obveznice koje imaju CAC. U tranzicijskom razdoblju prije nego novi sustav postane uinkovit, obveznice sa i bez CAC e koegzistirati u promjenjivim iznosima. Problem je kako djelovati kod mogue insolventnosti ukljuuju obveznice bez CAC. Collective Action Clauses (CAC) in government bond contracts

ensure that a country can choose a piecemeal approach when trying to find an agreement with its creditors

ZAKLJUAK: THE POINT OF NO RETURN

Muzika: Point of No Return (balet), Juan Maria Solare Point of No Return (band), iz Brazila Point of No Return (Frank Sinatra, album, 1962) Point of No Return (Shareefa album, 2006) "Point of No Return" (Expos1987, pjesma ) "Point of No Return" (Nu Shooz, pjesma. 1986) "The Point of No Return" (pjesma, Andrew Lloyd Webber's 1986 mjuzikl The Phantom of the Opera) "Point of No Return", 1996, singl, Emjay "Point of No Return", pjesma, Immortal Technique's Revolutionary Vol. 2 "Point of No Return", 1996 single, Centory, "Point of No Return", pjesma, Duran Duran, 2004 album Astronaut, Film, televizija, film i serije: Point of No Return (film), amerika adaptacija frenc.filma Nikita Point of No Return (ples), 1951-1952 Broadway, Henry Fonda Point of No Return (TV serija), Hong Kong "Point of No Return" (Babylon 5), televizijski show "Point of No Return" (Stargate SG-1), an epizoda, "Point of No Return" (That's So Raven episode), epizoda, Literatura: Point of No Return (Marquand), novela, John P. Marquand (1949)

HRVATSKA
1. Ocjena: Postojeu ekonomsku politiku treba napustiti 2. Zadatak: Izgraditi novi model za razvoj i ekonomsku politiku nova ekonomska paradigma 2.1. Dodatno A: Mehanizmi zatite od (nove) krize 2.2.Dodatno B: Ekonometrijski model

NOVI EKONOMSKI MODEL

1. 2. 3. Hrvatska 2025 Ekonomska politika u novom modelu Politika nacionalne tednje i investicija (odnos S I); Investicijska politika 4. Znanje kao faktor rasta i znanje kao ope dobro 5. Trei faktor rasta: inovacije, obrazovanje, investicije u tradable sektor, upravljanje sektorskom (ne)ravnoteom 6. Znanje u mikro i makroekonomici:Triple Helix model i 3T sustav 7. Nacionalni i regionalni sustav inovacija 8. Konkuretnost odreenih proizvoda uz regionalnu suradnju 9. Planiranje - usmjeravanje i koordiniranje aktivnosti 10. Kontrola sustava i sustavna kontrola 11. EKONOMETRIJSKI MODEL

BDP: rast
Ako je razvojni cilj da Hrvatska dostigne prosjenu razinu razvijenosti EU do 2025. godine, odnosno za 14 godina, tada stopa rasta BDP/s treba biti 4,49 indeksnih poena via od EU-a, te ako stopa rasta EU-a u tom razdoblju iznosi 2,0% prosjeno godinje, ukupni ekonomski rast Hrvatske treba biti 6,49 prosjeno godinje. Hrvatska tu razinu razvijenosti nije nikada imala, a takoer je teko zamisliti da jedna lanica ima dugogodinji ekonomski rast oko 6,5%, a ostatak EU-a znatno nii.

ZAKLJUNA PITANJA
1. 2. 3. 4. 5. Moe li se Hrvatska, pozvati na neka imena iz svoje povijesti (npr. imena s poetka prezentacije)? Je li se znaju gospodarske i diplomatske vjetine Dubrovake republike svojega vremena? Je li se zna kako je Hrvatska je u razdoblju 1955 1970 postizala stope rasta meu najviima na svijetu? Postoji li alternativa ako ne uspije projekt EU i/ili ako nastane jo vea kriza? Je li politiki okvir, politika struktura, institutcije i politika prepreka ekonomskom i drutvenom razvoju?