Mastitis

Mastitis je upala mlijene ljezde uzrokovana najee ulaskom bakterija kroz sisni kanal. Mastitis nastaje kada mikroorganizmi koji pokuavaju naseliti pojedine etvrti ili cijelo vime, nadvladaju obrambene mehanizme. Mastitis se moe openito podjeliti na kontagiozni i okolini mastitis. Kod kontagioznog mastitisa uzronici su najee Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus i Mycoplasma spp. koji obitavaju prvenstveno na vimenu i slabo su otporni u okoliu. Takav mastitis se iri s jedne krave na drugu. Uzronici okolinog mastitisa prisutni su u okoliu ivotinja, u izmetu, stelji, vodi i tlu. Tu spadaju koliformne bakterije ( E.coli, Klebsiella, Enterobacter sp.) streptokoki (Sc.uberis i Sc.dysgalactiae) te Pseudomonas spp. Kravlje vime se sastoji od 4 odvojene sekretorne ljezde koje su razdvojene suspenzornim ligamentima. Mlijeko ni mikroorganizmi ne mogu prelaziti iz jedne u drugu etvrt. Zdravlje i kvaliteta mlijeka variraju izmeu pojedinih etvrti istog vimena. Svaka etvrt sastoji se od sise, sisne cisterne, ljezdane cisterne, mljenih kanalia i sekretornog tkiva. Sekretorno tkivo sastoji se od velikog broja alveola iz kojih se kada se napune, mlijeko sputa mlijenim kanaliima u ljezdanu i sisnu cisternu. Svaka alveola ima arterijski i venski plete koji dovodi hranjive tvari potrebne za sintezu mlijeka. Mastitis se dijeli na osnovi klinike slike i jaine simptoma te na osnovi etiologije i epidemiologije razvoja infekcije. UZRONICI MASTITISA Mastitis je multikauzalna bolest. Najei uzronici mastitisa kod mlijenih krava su bakterije. Ukupno je vie od 137 mikroorganizama povezano s etiologijom mastitisa, a najznaajniji uzronici kod goveda su bakterije roda Streptococcus, Staphylococcus, Echerichia coli i drugi. Uzronici mastitisa djele se na kontagiozne i uvjetovane. Kontagiozni uzronici mastitisa

Streptococcus agalactiae

S.agalactiae je gram(+), fakultativno anaeroban, pijogeni, hemolitiki streptokok. Vrlo je kontagiozan. Glavni izvor infekcije je vime inficiranih krava odakle se dalje prenosi rukama muzaa, predmetima, opremom. Infekcija se javlja uglavnom kod starijih krava na poetku laktacije.

Staphylococcus aureus

S.aureus je gram (+), fakultativno anaerobna bakterija. Uobiajena je kod sisavaca. S.aureus je jedan od najeih uzronika mastitisa u svijetu. Uzrokuje oteenje parenhima vimena i

smanjenu proizvodnju mlijeka u etvrti i do 50%. Najei izvor infekcije je kronino inficirano vime, no bakterija se nalazi i u drugim djelovima tijela. Prenosi se rukama muzaa, krpama, runicima, muznom opremom. Uzronik oko sebe stvara polisaharid koji ga titi od fagocitoze i smjeta se intracelularno. Inkubacija je duga a infekcija se najee razvije u obliku kroninog subklinikog mastitisa s nastankom apscesa u parenhimu. S.aureus stvara toksine koje otputa u mlijeko (alfa, beta, gama i delta hemolizin, leukocidin i enterotoksin) koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi. Alfa hemolizin uzrokuje gangrenozni mastitis. Vrlo se teko iskorjenjuje iz stada, uzrokuje kronine infekcije.

Mikoplazme

U etiologiji mastitisa krava sudjeluje ak 11 vrsta mikoplazmi no najprisutnija je Mycoplasma bovis. Osim mastitisa kod krava, kod junadi i teladi uzrokuje pneumoniju i artritis. Jo su znaajne M.bovigenitalium, Mycoplasma sp.serovar 7, M.bovirhinis, M.canadense, M.californicum, M.dispar i M.alkalescens. Zbog oteanog lijeenja i iskorjenjivanja pridaje im se sve vee znaenje. Za govedo je M.bovis jedna od najpatogenijih vrsta. esto uzrokuje latentne infekcije. Uzrokuje akutne do subakutne upale u razliitim organima. M.bovis uzrokuje vrlo kontagiozan mastitis kod krava u laktaciji i suhostaju. Inkubacija iznosi 2-6 dana. Uzronik se izluuje mlijekom. Uzrokuje promjenu konzistencije mlijeka, pad mlijenosti i atrofiju zahvaene etvrti. Jednom zaraena krava ostaje doivotno inficirana pa ju je potrebno izluiti iz stada.

Corynebacterium bovis

C. bovis je pleomorfni gram (+) tapi. Bakterija je izrazito kontagiozna ali infekcija ima rjetke klinike manifestacije.

Uvjetovani uzronici mastitisa : Nazivaju se jo i okolini imbenici jer su prisutni u okoliu ivotinje. Ubikvitarni su i sposobni preivjeti izvan vimena i uzrokovati infekciju uz djelovanje pogodovnih imbenika kao to su prenapuena tala, loa i prljava leita, loa priprema vimena za munju, tehniki neispravni muzni ureaji. Veina pripada koliformnim bakterijama i streptokokima. Infekcija se javlja najee krajem suhostaja i u ranoj fazi laktacije kada je imunoloki sustav ivotinje oslabljen.

Koliformne bakterije

U koliformne bakterije spadaju E.coli, Enterobacter sp. i Klebsiella sp., gram (-) tapiaste bakterije. Pripadaju porodici Enterobacteriaceae. Spadaju u fizioloku floru probavnog trakta i ire se fekalnom kontaminacijom okolia. Koliformne bakterije proizvode endotoksine koji za posljedicu imaju jak upalni odgovor s jakim klinikim zankovima bolesti . Pojava akutnog koliformnog mastitisa najvea je u razdoblju od poroda do vrhunca laktacije, u prva 4 tjedna. Klinika slika koliformnog mastitisa oituje se povienom temperaturom, simptomima endotoksemije, slabim apetitom, izostankom ruminacija, boli, tremorom, slabosti,

paralizom i apatijom. Proizvodnja mlijeka je smanjena ili moe sasvim prestati, a mlijeko moe biti promjenjeno sluzavo,ukasto ili krvavo.

Na vimenu se uoavaju simptomi lokalne infekcije Nastanku infekcije uzrokovane koliformnim mikroorganizmima pogoduju:

Ozljede sisa Kontaminacija sisnih kanala i vrhova sisa Oslabljen imunitet Boravak u hladnom i vjetrovitom prostoru Nedostatna opskrba vitaminom E i selenom

Mastitis se najee javlja prije poroda ili u ranoj laktaciji. Mlijeko je najee ukasto i vodenasto a kasnije crvenkasto. Infekcija moe dovesti do gubitka etvrti.

U perakutnom obliku infekcije moe doi do uginua.

Streptokoki

Streptokoki su Gram (+) kugliaste bakterije. Najei streptokokni uzronici mastitisa su S.uberis, S.dysgalactiae, S.bovis i Enterococcus faecalis. Prisutni su na koi, stelji, sluznicama. Uzrokuju subklinike i klinike infekcije esto blaeg tijeka. Mastitis uzrokovan streptokokima javlja se u ranoj laktaciji. Streptococcus uberis se smatra uvjetno patogenom bakterijom koja uzrokuje tzv.ljetni mastitis koji se javlja kod zasuenih krava u ljetnim mjesecima. Prisutna je u okoliu ivotinje. Uzronik je izoliran i iz muhe Hydrotaea irritans koju esto primjeujemo u okolini krava. Streptococcus dysgalactiae uzrokuje najee akutne mastitise u poetku laktacije ali se esto javlja i tijekom suhostaja. Prisutna je u rodnici i tonzilama nosioca. esto prati ozljede na sisama uzrokovane grekama u muznim ureajima.

Arcanobacterium pyogenes

Uuzrokuje teke oblike klinikog mastitisa sa gustim gnojnim iscjedkom iz vimena neugodna mirisa. Najee se javlja kod krava i junica u suhostaju, neposredno ili za vrijeme poroda a sporadino se moe javiti i u laktaciji.

Alge Prototheca su jednostanine alge koje ive u tlu pomjeanom fecesom. Izvor zaraze je stelja i zagaena hrana. Najee uzrokuje kronine infekcije.

Pseudomonas aeruginosa moe prouzroiti teke klinike mastitise ali je esto uzronik kronine infekcije.

Patogeneza Infekcija uzrokuje oteenje sekretornog djela koje zamjenjuje oiljkasto tkivo ime proces postaje nepovratan (slika 1).

Tokom mastitisa poveana je propusnost krvnih ila pa razliite komponente krvi mogu direktno prelaziti u mlijeko, a razliiti enzimi mjenjaju sastav mlijeka razgradnjom mlijene masti i kazeina. Promjene u mlijeku utjeu na kvalitetu mlijeka i mlijenih preraevina. Mastitis ima utjecaj na reprodukciju mlijenih krava. Kod krava sa mastitisom produeno je meutelidbeno razdoblje a kliniki mastitis doprinosi poveanom riziku od pobaaja u prvih 45 dana gravidnosti. Klinika slika Blagu upalu mljene ljezde koju zbog nedostatka vanjskih znakova bolesti moemo utvrditi samo dijagnostikim testovima, nazivamo subkliniki mastitis. Subkliniki oblik moe prijei u kliniki. Vime i mlijeko izgledaju sasvim normalno. Mogue je spontano izljeenje. Za postavljanje sumnje izvodi se jednostavan i brz dijagnostiki test (odreivanje broja somatskih stanica ili mastitis test).

Slika 2: Promjenjena konzistencija mlijeka kod mastitisa Kliniki mastitis oituje se klinikim simptomima koji omoguavaju njegovo dijagnosticiranje bez izvoenja dijagnostikih testova. Vime moe ali ne mora biti promjenjeno ali mlijeko je vidljivo promjenjeno (slika 2) s krpiastim ili vlaknastim nakupinama odumrlog epitela, bjelanevina i leukocita. Prema jaini simptoma djeli se na blagi, umjereni i jaki.

Slika 3: Palpacija vimena (temperiranost)

Blagi oblik mastitisa esto neopaeno prolazi, otkriva se pri kontroli mlijeka mastitis testom kada su u mlijeku i prije dodavanja reagensa vidljivekrpice i grudice

Kod umjerenog oblika mastitisa uz promjene u mlijeku vime je vidljivo upaljeno, crveno, bolno, temperirano, tvrdo i poveano zbog blokiranih mljenih kanalia krpicama to dovodi do zastoja mlijeka i edema. Kod tekog oblika mastitisa uz promjene u mlijeku i vidljivo upaljeno vime prisutan je i poremeaj opeg zdravstvenog stanja, sa ozbiljnim sistemskim poremeajima. Mlijeko moe biti krvavo, zbog jake upale i oteenja alveola, vodenasto ili sluzavo a proizvodnja je smanjena a moe i prestati. Mogue je smanjenje razine kalcija u krvi sa simptomima hipokalcemije. Ovaj oblik mastitisa se naziva jo toksini mastitis.

Krava se od mastitisa moe oporaviti, mastits moe prijei u kronini oblik, moe doi do gubitka etvrti ili do uginua. Veina intramamarnih infekcija prolazi spontano prije nego se razvije kliniki oblik. Mastitis moe mjesecima ostati u subklinikoj fazi prije nego doe do spontanog izljeenja ili razvoja klinikog oblika. Upala moe perzistirati i nakon uklanjanja uzronika iz tijela ivotinje. U mlijenome govedarstvu mastitis uzrokuje najvee ekonomske gubitke zbog odbacivanja mlijeka, smanjene proizvodnje mlijeka, trokova prijevremenog izluivanja, uginua, trokova zbog sniene otkupne cijene mlijeka, gubitaka poticaja, trokova lijekova i veterinarske usluge. Dijagnoza Pravilna i pravodobna dijagnoza je presudna za nain, trajanje i ishod lijeenja. Osim klinikih oblika, veliko znaenje ima subkliniki mastitis pa je redovita kontrola presudna za odravanje zdravlja stada i sprijeavanje irenja infekcije od latentno inficiranih krava. Dijagnoza se zasniva na klinikom pregledu koji obuhvaa vizualni pregled i palpaciju vimena (slika 3) (temperiranost, promjena boje , bolnost, ozljede i apscesi) zatim probnu munju, brojanje somatskih stanica u mlijeku i mastitis test. Mastitis test se koristi za rutinski pregled u svrhu otkrivanja subklinikih mastitisa. Preporuuje se i bakterioloka pretraga mlijeka radi identifikacije uzronika te antibiogram koji je potrebno napraviti prije poetka primjene antibiotika u svrhu lijeenja. Prevencija i lijeenje Prevencija mastitisa temelji se na smanjenoj izloenosti uzronicima i podizanju otpornosti. Za sprijeavanje pojave i irenja mastitisa vano je provoenje biosigurnosnih mjera:

Sprijeavanje unosa uzronika u stado latentno inficiranim kravama Odvajanje bolesnih krava Higijena munje

dezinfekcija vimena prije munje dezinfekcija (uranjanje) sisa nakon munje ienje i dezinfekcija opreme za munju

Zasuivanje uz primjenu intramamarnih antibiotskih preparata Munja bolesnih krava nakon zdravih ili munja posebnim muznim aparatima Izluenje krava koje boluju od mastitisa koji se teko lijei Adekvatan smjetaj i higijena (pravilne dimenzije i povrine leita, stelja, ventilacija, redovito ienje i dezinfekcija) Kontrola insekata

Suhostaj je razdoblje najveeg rizika za pojavu mastitisa zbog toga to prestaje uklanjanje mikroorganizama koji se nakupljaju u mlijeku, nema redovite dezinfekcije vimena I povien je pritisak u vimenu pa se iri sisni kanal. Porod i poetak aktivnosti mlijene ljezde dodatno oslabljuju organizam.

Prije poetka primjene antibiotika preporuuje se napraviti antibiogram. Mastitis se lijei antibioticima koji se daju lokalno intramamarno i sistemski. Kod izbora antibiotika koji se daje sistemski osim rezultata antibiograma vano je uzeti u obzir sposobnost prolaska kroz bioloke membrane jer se time postiu djelotvorne razine u vimenu ( Baytril 10%, Baytril Max ).

Za lijeenje klinikog mastitisa osim uklanjanja uzronika iz organizma presudno je lijeenje endotoksemije i suzbijanje djelovanja endotoksina. Preporuuje se nadoknada tekuine (davanjem fizioloke otopine), to ee izmuzivanje i primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova.