TUILATVO I OMBUDSMAN KAO ORGANI OD ZNAAJA ZA PRAVOSUE U PARNINOM POSTPUKU

PREDMET: PROFESOR: ASISTENT: STUDENT: SMJER:

Novembar, 2010. SADRAJ:

1. UVOD.......................................................................................................................3 2. TUILATVO BiH..................................................................................................4 3. OMBDUSMAN........................................................................................................5 4. TUILATVO I OMBUDSMAN KAO ORGANI OD ZNAAJA ZA PRAVOSUE U PARNINOM POSTPUKU............................................................8 ZAKLJUAK.............................................................................................................12 LITERATURA...........................................................................................................13

1. UVOD
Institucija narodnog pravobranitelja, u svijetu poznatija kao ombudsman (rije vedskog porijekla) nalazi svoje korijene u skandinavskoj instituciji justitiae ombudsman, parlamentarnog povjerenika za zatitu prava graana pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Institucija ombudsmana prvi put je ustavno uspostavljen vedskim Ustavom iz 1809. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, a posebice 60-tih godina 20. stoljea ta se institucija proirila se najprije u europskim drvama, a zatim i irom svijeta. Prihvatile su ga Francuska, Austrija, Njemaka, Velika Britanija, panjolska, Bosna i Hercegovina, i druge. Europska Unija takoer je uvela instituciju pukog pravobranitelja. Europski trend sljedila je i Bosna i Hercegovina. Naela postupanja pukog pravobranitelja1: neovisnost i samostalnost u djelovanju, potivanje ustavnosti i zakonitosti, pravednost i moralnost, neformalnost postupanja, mogunost preventivnog djelovanja. U eseju e biti obraena institucija Omdusmana u Bosni i Hercegovini kao i tuitlatva Bosne i Hercegovine, te njihov znaaj u parninom potupku.

Preuzeto sa: http://seminari.pravos.hr/datoteke/Teorija%20-%20biljeske%20s %20predavanja.pdf

2. TUILATVO BiH
Parlament Bosne i Hercegovine je u oktobru 2003 godine usvojio Zakon o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, koji je donesen odlukom Visokog predstavnika u avgustu 2002 godine. Prva etiri domaa tuioca u Tuilatvu Bosne i Hercegovine su izabrana 16. januara 2003. godine. Prvog meunarodnog tuioca u Posebnom odjelu za organizirani, privredni kriminal i korupciju, u sklopu Tuilatva Bosne i Hercegovine, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine. Najavom strategije zatvaranja Meunarodnog suda za bivu Jugoslaviju 2003. godine bilo je jasno da bi Sud Bosne i Hercegovine i Tuilatvo Bosne i Hercegovine trebali imati ovlasti za procesuiranje ratnih zloina i da bi trebali preuzeti predmete ratnih zloina iz Tribunala u Hagu. S tim ciljem je 2004. godine napravljen nacrt paketa pravnih akata, koji je i usvojen na Parlamentu Bosne i Hercegovine u decembru 2004. godine. U januaru 2005. godine, uspostavljen je trei odjel/ Odjel za ratne zloine, unutar Tuilatva Bosne i Hercegovine koji se bavi procesuiranjem poinilaca ratnih zloina.2 Ustav Bosne i Hercegovine uspostavio je nadlenost tuilatava na entitetskom nivou, dok je Tuilatvo Bosne i Hercegovine uspostavljeno naknadno kao institucija s posebnom nadlenou za postupanje pred Sudom Bosne i Hercegovine u krivinim djelima propisanim Zakonom o Sudu BiH, Zakonom o Tuilatvu BiH, Krivinim zakonom BiH, Zakonom o krivinom postupku BiH, Zakonom o ustupanju predmeta od strane Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju tuilatvima u BiH.3 Nadlenost i podruje djelovanja Tuilatva propisani su Zakonom o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, prema kojem je Tuilatvo: organ nadlean za provoenje istrage za krivina djela za koja je nadlean Sud Bosne i Hercegovine, te za gonjenje poinitelja pred Sudom Bosne i
2

Preuzeto sa: http://www.tuzilastvobih.gov.ba/? opcija=sadrzaj&kat=1&id=2&jezik=b 3 Preuzeto sa: http://www.tuzilastvobih.gov.ba/? opcija=sadrzaj&kat=1&id=3&jezik=b

Hercegovine, u skladu sa Zakonom o krivinom postupku Bosne i Hercegovine i drugim primjenjivim zakonima, organ nadlean za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima, u skladu sa zakonima, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama, ukljuujui i zahtjeve za izruenje ili predaju traenih lica od strane sudova ili organa na podruju Bosne i Hercegovine i drugih drava, odnosno Meunarodnih sudova ili Tribunala, organ zaduen za izradu statistikog pregleda svojih aktivnosti (izvjetaja o radu), te izradu informacije o stanju kriminaliteta u Bosni i Hercegovini i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju. U zakljunom dijelu ove informacije glavni tuilac moe iznijeti prijedloge zakonskih reformi. Tuilatvo BiH je sui generis institucija, te nije nadreeno entitetskim tuilatvima nego je njegova nadlenost ograniena na procesuiranje krivinih djela propisanih gore navedenim zakonima. Druga tuilatva u BiH uspostavljena su u skladu s postojeim politiko-administrativnim ustrojem Bosne i Hercegovine tako da je: Federalno tuilatvo F BiH "vrhovno" tuilatvo za deset kantonalnih tuilatava s podruja F BiH. Republiko tuilatvo RS je "vrhovno" tuilatvo za pet okrunih tuilatava na podruju Republike Srpske. Javno tuilatvo Brko distrikta BiH je nadleno za podruje Distrikta.

3. OMBDUSMAN
Kada se razvrstavaju prava koja poznaje Katalog ljudskih prava, obino se usvaja podjela na ljudska prava prve, druge i tree generacije. Podjela ne predstavlja istovremeno hijerarhijsko rangiranje po vrijednosti i znaenje ovih prava jer po miljenju pristalica jedinstvene koncepcije ljudska prava egzistiraju u odnosima meusobne povezanosti i meuzavisnosti koji ne dozvoljavaju njihovo izolirano posmatranje. Da bi ovjek mogao da se iskae u punoi svoje egzistencije u skladu sa dostojanstvom koje sobom nosi ljudska linost, ljudima su isto potrebni i mir, i ekoloki zdrava okolina i, zatita u odnosu na nova tehnoloka dostignua, jednako kao i prava koja se odnose na temeljnevrijednosti ovjeka, politika prava i slobode ili prava da osloboen straha od bijede uiva u duhovnim vrijednostima koja mu se
5

nude. Ured Ombdusmana je institucija koja se bavi zatitom ljudskih prava. 4 Institucija Ombdusmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine je poela sa radom u martu mjesecu 1996. Godine u Sarajevu i Banja Luci, a krajem 2000.g. otvorena je kancelarija u Brkom. Osnov za funkcioniranje Institucije su Aneksi 4. i 6. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao i zakon o Ombdusmanu za ljudska prava BiH koji je nametnut od strane Visokog predstavnika, da bi naknadno 26. Juna 2002. g bio usvojen od Doma naroda, a 3. Jula 2002.g od Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH. Prema lanu 1. Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH Ombudsman je nezavisna institucija uspostavljena u cilju promoviranja dobre uprave, vladavine prava, zatite prava i sloboda fizikih i pravnih lica, kako je garantovano ustavom BiH i meunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku tog Ustava i koja nadgleda aktivnost institucija BiH, njenih entiteta i distrikta Brko.5 Kako je uspostava ombudsmena vezana za Ustav, institucije ombudsmena u BiH su se formirale uporedo sa potpisivanjem mirovnih sporazuma (Vaingtonski , Dejtonski) i Ustava vezanih uz mirovne sporazume. Danas u BiH postoje tri institucije ombudsmena : Ombudsmeni Federacije BiH, formirani po donoenju Ustava Federacije BiH, usljedio po potpisivanju Vaingtonskog sporazuma ( 1995), ombudsmeni BiH, po donoenju Ustava BiH kroz Dejtonski sporazum (1996), Ombudsmeni Republike Srpske, kroz zakon o Ombudsmenima Republike Srpske (2000). Pozicija i odnos institucije Ombudsmena prema drugim organima e biti da se nee mjeati u procese odluivanja sudova, ali neophodna.6 Institucija Ombudsmena je nadlena da razmatra predmete koji se odnose na slabo funkcionisanje, ali povrede ljudskih prava i sloboda poinjenih od bilo kojeg organa vlasti u BiH. Organi vlasti u BiH su sve institucije, organi, ustanove i sve druge institucije vlasti BiH, kao i privatne ustanove koje vre javne ovlasti. Institucija
4 5

moe pokrenuti sudske postupke ili

intervenisati u toku postupaka koji se vode, kad god se ustanovi da je takva aktivnost

Baki-Mufti J.: Sistem ljudskih prava, Sarajevo, 2002. Godinji izvjetaj za 2008.g. Ured Ombdusmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine 6 Ajvaz S.: Pravosudni sistem Rasprava, 2009

djeluje po albama fizikih i pravnih lica, a moe djelovat i ex officio(po slubenoj dunosti). Institucija provodi istrage o svim albama vezanim za slabo funkcionisanje sudskog sistema ili nepravilnog procesuiranja predmeta i po potrebi preporuuje pojedinane ili ope mjere. Institucijom rukovode tri ombdusmana imenovana od strane Parlemanetrane skuptine BiH na period od pet godina. Ustavom Bosne i Hercegovine zagarantovana je najvia razina meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Meutim i pored irokog institucionalnog okvira, nivo zatite, ostvarivanja i potivanja ljudskih prava je na jako niskom nivou. Nadlenosti Ureda Ombudsmana su slijedee:

albe o povredama ljudskih prava, koje primi Komisija, po pravilu e se upuivati Uredu Ombudsmana, osim ako podnositelj izriito ne navede Sud. Ombudsman moe provoditi istragu - bilo na vlastitu inicijativu ili kao odgovor na albu bilo koje Strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su rtva povrijede od strane bilo koje Strane, ili pak nastupaju u ime navodnih rtava koje su umrle ili nestale - o navodnim ili oiglednim povrijedama ljudskih prava u okviru stavka 2 lanka 2. Strane su se obavezale na neometanje ovog prava.

Ombudsman e odluiti koje prijave zahtijevaju istragu i po kojim prioritetima, dajui poseban prioritet pritubama na naroito grube ili sustavne povrijede i i onima koji se temelje na navodnih diskriminaciji po zabranjenim osnovama. Po zavretku istrage Ombudsman e bez odlaganja objaviti nalaze i zakljuke. Strana za koju se utvrdi da je povrijedila ljudska prava mora, u navedenom roku, pismeno objasniti kako udovoljiti zakljucima. Ako primi pritubu koja spada u nadlenost Suda za ljudska prava, Omdusman je moe proslijediti Sudu u bilo kojem trenutku. Ombudsman moe takodjer podnositi posebna izvjea u bilo koje vrijeme bilo kojem nadlenom dravnom organu ili dunosniku. Oni koji prime takva izvjea moraju odgovoriti u roku koji navede Ombudsman, ukljuujui i posebne odgovore na zakljke koje dostavi Ombudsman.

Ombudsman e objavljivati izvjee, koje e, u sluaju da neka osoba ili subjekt ne postupi prema njegovim zakljucima i preporukama, biti proslijedjeno Visokom predstavniku opisanom u Aneksu 10 Opeg okvirnog
7

sporazuma dok takva sluba postoji, a takodjer e biti dostavljeno i Predsjednistvu dotine Strane na daljnji postupak. Ombudsman moe takodjer pokrenuti postupak pred Sudom za ljudska prava na temelju takvog Izvijea. Ombudsman moe takodjer intervenirati kod bilo kojeg postupka pred Sudom.7

4. TUILATVO I OMBUDSMAN KAO ORGANI OD ZNAAJA ZA PRAVOSUE U PARNINOM POSTPUKU

U tubi kojom pokree parnini postupak tuitelj, istiui odreeni zahtjev, trai od suda da donese odluku kojom e prihvatiti taj zahtjev, tvrdei da su ispunjene procesne i meritorne pravozatitne pretpostavke za njezino donoenje, to treba provjeriti tijekom parnice. Zadaa je suda da, na temelju kontradiktornog raspravljanja s objema strankama, provjeri ima li ili nema pretpostavaka za prihvaanje zahtjeva tuitelja te da donese odgovarajuu odluku o tome. Sud e pritom odluku kojom e prihvatiti zahtjev donijeti ako utvrdi da su za to bile ispunjene sve potrebne procesne i meritorne pravozatitne pretpostavke. Ako nae da nisu bile ispunjene procesnopravno relevantne pretpostavke on e postupak u pravilu okonati donoenjem procesne odluke kojom e otkloniti (daljnje) voenje postupka i meritorno suenje, a ako utvrdi da nisu bile ispunjene meritorno relevantne pretpostavke, odbit e istaknuti zahtjev. Donosei odluku kojom e prihvatiti zahtjev, sud e zapravo potvrditi da je voenje iniciranog postupka i pruanje zatraene pravne zatite bilo potrebno. Donosei procesnu odluku kojom e otkloniti meritorno suenje, ali i meritornu odluku kojom e odbiti zahtjev, sud e izrei da potrebe za voenjem iniciranog postupka nije bilo iz postupovnopravnih i/ili materijalnopravnih razloga. Sud e, dakle, definitivni zakljuak o tome je li tuitelj imao ili nije imao potrebu za voenje odreenog postupka moi donijeti tek na koncu postupka, nakon to se utvrdi svo postupovnopravno odnosno materijalnopravno relevantno injenino stanje ovisno o tome kakvom e odlukom okonati postupak.
7

Preuzeto sa: www.mpr.gov.ba

Parnini se postupak, meutim, vodi radi toga da bi se provjerilo treba li u konkretnom sluaju donijeti odluku ije donoenje tuitelj predlae. Zato se pitanje ocjene o postojanju pravozatitne potrebe za voenje parninog postupka u kojem e se to provjeriti postavlja (i) u smislu je li s obzirom na ono to je izneseno u tubi (polazei od hipoteze da su u njoj iznijete tvrdnje istinite) i njome zatraeno voenje iniciranog parninog postupka uope potrebno radi ostvarenja pravozatitne svrhe ostvarenje koje se njegovim voenjem treba postii. Iz navedena dva naina utvrenja postojanja potrebe za iniciranje i voenje odreenog parninog postupka te za pruanje zatraene pravne zatite proizlazi da se problem utvrenja pravozatitne potrebe u parninom postupku postavlja na dvije razliite razine na hipotetskoj razini na kojoj se zakljuak o postojanju te potrebe formira na temelju navoda u tubi i onoga to se u njoj trai te na razini utvrenosti postojanja injenica o kojima e taj zakljuak ovisiti. O hipotetskom zakljuku ovisila bi ocjena je li uope potrebno voditi inicirani postupak da bi se u njemu odluilo o osnovanosti istaknutog zahtjeva; o zakljuku utemeljnom na utvrenom injeninom stanju je li, iako je hipotetski zakljuak bio pozitivan, tuitelj imao stvarnu potrebu za voenjem toga postupka. U tom se smislu problem razlikovanja izmeu te dvije naznaene kvalitete pravozatitne potrebe u parninom postupku, dakle izmeu pravozatitne potrebe kao hipotetske kategorije i pravozatitne potrebe kao kategorije utvrenosti, analogno postavlja kao i problem razlikovanja izmeu procesne legitimacije i stvarne legitimacije. Osnovu bi, dakle, za razmatranje pojavnih oblika te pravne prirode i znaenja pravnog interesa u parninom postupku na naelnoj razini, neovisno o konkretnim zakonodavnim rjeenjima - trebalo initi razlikovanje izmeu pravnog interesa (pravozatitne potrebe) kao procesne pretpostavke i pravnog interesa kao meritorne pravozatitne pretpostavke, analogno kao to se razlikuje izmeu tzv. procesne i tzv. stvarne legitimacije. Izloeno odreenje pojma pravnog interesa kao hipotetske kategorije i time kao procesne pretpostavke odgovaralo bi u osnovi pozitivnom odreenju toga pojma (v. supra ad 5.1.); ono bi, meutim, ukljuivalo i sluajeve negativnog odreenja pojma pravnog interesa u mjeri u kojoj bi se zakljuak o njima mogao izvesti ve na temelju navoda u tubi.
9

Dakle, gledano sa aspekta parninog postpuka i Ured Ombudsmana kao organa od znaaja u istom, Ured Ombudsmana ima slijedee ovlasti: Ombudsman e imati pristup i moi pregledati sve slubene dokumente, ukljuujui i one povjerljive, kao i sudske i administrativne spise, a moe zahtijevati od bilo koje osobe, ukljuujui i dravnog dunosnika, da suradjuje tako to e pruiti relevantne podatke, dokumente i spise. Ombudsman moe prisustvovati sasluanjima u upravnom postupku kao i sjednicama drugih organa, a moe ui i pregledati svako mjesto gdje su zatoene ili rade osobe liene slobode. Ombudsman i osoblje je duno uvati tajnost svih dobivenih povjerljivih podataka, osim kad se oni trae naredbom Suda, a postupat e sa svim dokumentima i spisima u skladu s primjenljivim pravilima. Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH moe se obratiti svako fiziko i pravno lice koje ima legitiman interes, bez obzira na dravljanstvo, rasu, spol, vjersku i nacionalnu pripanost. alba se izjavljuje pismeno, putem pote, fax-a, e-mail-a ili linim dostavljanjem. U albi treba iznijeti krai opis dogaaja, injenica ili odluka koji su doveli do podnoenja albe. alba mora biti potpisana od osobe koje albu izjavljuje, ili ovlatenog opunomoenika. Uz albu je poeljno priloiti fotokopije dokumentacije koja je relevantna, ukoliko ista postoji. Institucija moe odbiti da razmatra anonimne albe za koje smatra da su zlonamjerne, neosnovane, u kojima nema albe, koje nanose tetu treim licima ili koje su Instituciji predoena izvan roka od 12 mjeseci nakon pojave dogaaja, injenica ili odluka na koje se lice ali. Institucija Ombudsmana ne mijenja odluke javnih organa vlasti, niti preuzimamo ulogu organa koji postupaju po albi. Institucija se ne moe mijeati u proces odluivanja sudova. Takoer, mi ne zastupamo podnosioce albi pred javnim organima, niti piemo podnese ili albe u njihovo ime. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH ne moe dodijeliti nadoknadu za utvrene povrede ljudskih prava. S druge strane, Tuilatvo Bosne i Hercegovine, kako od svog od utemeljenja, nastavlja doprinositi saradnji tuilaca zemalja regije u borbi protiv svih vrsta kriminala. Doprinos Tuilatva Bosne i Hercegovine u razvijanju saradnje na
10

meunarodnom i regionalnom nivou, ogleda se posebno u okviru meunarodne savjetodavne grupe tuilaca zemalja Jugoistone Europe-SEEPAG, regionalne Inicijative za saradnju zemalja Jugoistone Europe-SECI, u okviru projekta regionalne saradnje po Memorandumu o saradnji tuilaca Zapadnog Balkana u okviru CARDS programa kao i evropskog programa saradnje tuilaca Europe (CPGE), zatim preko mree za saradnju pravosua Europske unije EUROJUST. U cilju unapreenja saradnje u podrujima zatite sigurnosti, teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i borbi protiv svih oblika tekog kriminaliteta u junu 2005. godine, zakljuen je "Sporazum o koordinaciji rada institucija iz oblasti obavjetajnih, sigurnosnih i policijskih aktivnosti" (Ministarstvo obrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Dravna agencija za istrage i zatitu, DGS, OSA, Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo unutranjih poslova FBiH, Ministarstvo unutranjih poslova RS, ef policije Brko Distrikta, ef finansijske policije FBiH, Direktor Porezne uprave RS, Direktor Porezne uprave FBiH i Tuilatvo Bosne i Hercegovine), koje ima savjetodavnu ulogu. Sistem za podrku krivinim istragama, posebno u oblasti povreda meunarodnog humanitarnog prava, unaprijeen je potpisivanjem "Memoranduma o saradnji", u oktobru 2005. godine, izmeu Tuilatva Bosne i Hercegovine i Dravne agencije za istrage i zatitu (SIPA).

11

ZAKLJUAK
U eseju je obraena tema: Tuilatvo i Ombudsman kao organi od znaaja za pravosue u parninom postpuku. Rezime svega napisanog jeste da je ured Ombudsmana institucija kojoj se moe obratit svaki graanin ija su prava povrijeena. Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH moe se obratiti svako fiziko i pravno lice koje ima legitiman interes, bez obzira na dravljanstvo, rasu, spol, vjersku i nacionalnu pripanost. alba upuena Instituciji nee prouzroiti nikakve krivine, disciplinske ili bilo kakve druge sankcije za svog podnositelja ili osobe u ime koje se podnosi. alba se izjavljuje pismeno, putem pote, fax-a, e-mail-a ili linim dostavljanjem. U albi treba iznijeti krai opis dogaaja, injenica ili odluka koji su doveli do podnoenja albe. alba mora biti potpisana od osobe koja albu izjavljuje, ili ovlatenog opunomoenika. Uz albu je poeljno priloiti fotokopije dokumentacije koja je relevantna, ukoliko ista postoji. Institucija moe odbiti da razmatra anonimne albe za koje smatra da su zlonamjerne, neosnovane, u kojima nema albe, koje nanose tetu treim licima ili koje su Instituciji predoena izvan roka od 12 mjeseci nakon pojave dogaaja, injenica ili odluka na koje se lice ali. Dakle, nakon svega gore navedenog zakljuiti moemo da su Tuilatvo i Ombudsman zaista organi od znaaja za pravosue u parninom postpuku, premda i jedni i drugi uzimaju uee u istom.

12

LITERATURA:

Knjige:
1. Ajvaz S.: Pravosudni sistem Rasprava, 2009. 2. Baki-Mufti J.: Sistem ljudskih prava, Sarajevo, 2002. 3. Katica A. i sur: Vodi kroz pravosue BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee

BiH, april 2007;

4. Trnka K.: Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo 2006. 5. Rjenik pravnih rijei i izraza, Nomos, Beograd 2000. 6. Viskovi N: Drava i pravo, Studentska tamparija Univerziteta, Sarajevo

1999. Internet:
1. www.mpr.gov.ba 2. www.oscebih.org 3. http://seminari.pravos.hr/datoteke/Teorija%20-%20biljeske%20s

%20predavanja.pdf
4. http://www.tuzilastvobih.gov.ba

Ostalo:
1. Godinji izvjetaj za 2008.g. Ured Ombdusmana za ljudska prava Bosne i

Hercegovine

13