Rijeeni zadaci iz nelinearnih diofantovih jednaina s c

Mirnes Smajilovi c smajilovic@gmail.com 3. februar 2009.

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Saetak z Ovdje moete nai zadatke koji se odnose na Nelinearne Diofantove jednaine. Takoder ima z c c nekoliko uradenih ispitnih zadataka iz EMSVM, i nekih zanimljivih zadataka sa takmienja c iz matematike. Zadravam pravo da ima tamparskih greaka, kao i moda matematikih z s s z c greaka. U cilju da poboljamo ovu malu zbirku zadataka, na sve eventualne propuste moete s s z ukazati putem e-maila Smajilovic@gmail.com.

Diofantove jednaine c

Zajedniki naziv svim metodama za rjeavanje Diofantovih jednaine je metoda razlikovanja c s c sluajeva. Jednaina se najee prvo mora zapisati u odgovarajui oblik, da bi se kroz razlikoc c c sc c vanje doputenih sluajeva mogao suziti skup potencijalnih rjeenja, te konano i nai sama s c s c c rjeenja. U zavisnosti od toga kakav zapis jednaine koristimo, ili pak po kojoj osnovi razlikus c jemo sluajeve dobijamo razliite metode za rjeavanje nelinearnih diofantskih jednaina. c c s c

1.1

Metoda faktorizacije

Ova metoda se sastoji u tome da se data jednaina faktorizuje pa onda razmotre svi mogui c c sluajevi. Prvi korak u reavanju je transformacija bar jedne strane jednaine (zavisno od c s c sluaja) u oblik pogodan za faktorizaciju kako lijeve, tako i desne strane jednakosti. Najpoc voljnija situacija je ukoliko se na jednoj strani jednakosti izraz koji sadri promenljive rastavi z na faktore, a na drugoj strani jednakosti je faktorizacija konstante. Zadatak 1 Rijeiti u skupu Z jednainu s c (x2 + 1)(y 2 + 1) 2(x y)(1 xy) = 4(1 + xy). Rjeenje. s
2 2

x y 2xy + 1 + x 2xy + y + 1 2(x y)(1 xy) (x y) 2(x y)(1 xy) + (1 xy) [x(1 y) + (1 y)] (x y + 1 xy) [(x + 1)(1 y)] (xy 1) + (x y) 2(x y)(1 xy)
2 2 2 2 2 2 2

x2 y 2 + x2 + y 2 + 1 2(x y)(1 xy)

2 2

= = = = = = =

4 + 4xy 4 4 4 4 4 4 (x + 1)(1 y) = 2

(x + 1)(1 y) = 2

Razmotrimo sve mogue sluajeve za prethodni proizvod cijelih brojeva. c c 1. (x + 1)(1 y) = 2. (a) (b) (c) x+1 = 1 1y =2 x = 0 y = 1. x = 2 y = 3. x = 1 y = 0. 2 http://math.untz.info

x+1 = 2 1y =1

x + 1 = 1 1 y = 2

http://math.eknjige.org

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

(d)

x + 1 = 2 1 y = 1 x+1=1 1 y = 2

x = 3 y = 2.

2. (x + 1)(1 y) = 2. (a) (b) (c) (d) x = 0 y = 3. x = 2 y = 1. x = 3 y = 0. x = 1 y = 2.

x+1=2 1 y = 1

x + 1 = 2 1y = 1

x + 1 = 1 1y = 2

Na ovaj nain smo dobili rjeanja polazne jednaine u skupu Z. Oznaimo skup svih rjeanja c s c c s sa R: R = {(0, 1), (2, 3), (1, 0), (3, 2), (0, 3), (2, 1), (3, 0), (1, 2)}. Zadatak 2 Rijeiti u skupu N jednainu s c 1 1 1 + = , x y pq Rjeenje. s x+y 1 = xy pq pq(x + y) = xy x(y pq) ypq = 0 xy xpq ypq = 0 p, q prosti brojevi (p, q Z).

x(y pq) pq(y pq) = p2 q 2

(x pq)(y pq) = p2 q 2

Kako su brojevi p i q prosti, jedini prirodni djelioci od p2 q 2 su: 1, p, q, p2 , q 2 , pq, p2 q, pq 2 , p2 q 2 , pa se razlikuju sljedee mogunosti: c c 1. x pq = 1 i y pq = p2 q 2 , odakle je x = 1 + pq i y = pq + p2 q 2 . 2. x pq = p i y pq = pq 2 , odakle je x = p + pq i y = pq + pq 2 . 3. x pq = q i y pq = p2 q, odakle je x = q + pq i y = pq + p2 q. 4. x pq = p2 i y pq = q 2 , odakle je x = p2 + pq i y = pq + q 2 . 5. x pq = q 2 i y pq = p2 , odakle je x = q 2 + pq i y = pq + p2 . 6. x pq = pq i y pq = pq, odakle je x = pq + pq i y = pq + pq. 7. x pq = p2 q i y pq = q, odakle je x = p2 q + pq i y = pq + q. http://math.eknjige.org 3 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

8. x pq = pq 2 i y pq = p, odakle je x = pq 2 + pq i y = pq + p. 9. x pq = p2 q 2 i y pq = 1, odakle je x = p2 q 2 + pq i y = pq + 1. Na ovaj nain smo dobili sva (devet) rjeenja (x, y) u skupu prirodnih brojeva. c s

1.2

Metoda dijeljenja

Ova metoda se pripisuje Euleru i sastoji se u tome da se jedna nepoznata izrazi pomou druge c i onda dobijeni razlomak prikae u obliku zbira cijele funkcije i razlomljenog dijela. Dakle, z P ideja je da se jednaina A = B nizom transformacija dovede na oblik M = N + . Ako su M c Q P i N cijeli brojevi, onda to mora biti i , to znai da se Q mora sadravati u R. Analizom s c z Q mogunosti u kojima se to dogada, bez obzira da li je Q broj ili neki algebarski izraz dolazi se c do logike osnova za razdvajanja svih moguih sluajeva. c c c Zadatak 3 U skupu prirodnih brojeva rijeiti jednainu s c 1 1 1 1 + = + x y 3 xy Rjeenje. Mnoenjem date jednaine sa 3xy dobijamo 3y + 3x = xy + 3 odakle je s z c 3x xy = 3 3y x(3 y) = 3 3y pa dijljenjem prethodne jednaine sa 3 y (y = 3) dobijamo c x= 9 3y 6 3(3 y) 6 6 3 3y = = =3 . 3y 3y 3y 3y (3.2) (3.1)

Odavde slijedi da 3 y | 6 jer je x N, pa je 3 y {1, 2, 3, 6}. Razmotriemo sve c sluajeve. c 1. 3 y = 1 y = 2 x = 3 6 = 3 N, / 2. 3 y = 1 y = 4 x = 3 + 6 = 9 (x, y) = (9, 4), 3. 3 y = 2 y = 1 x = 3 3 = 0 N, / 4. 3 y = 2 y = 5 x = 3 + 3 = 6 (x, y) = (6, 5), 5. 3 y = 3 y = 0 N, / 6. 3 y = 3 y = 6 x = 3 + 2 = 5 (x, y) = (5, 6), 7. 3 y = 6 y = 3 N, / 8. 3 y = 6 y = 9 x = 3 + 1 = 4 (x, y) = (4, 9). Ostao nam je sluaj za y = 3 koji smo na poetku iskljuili. Vraanjem u polaznu jednainu c c c c c imamo 1 1 1 1 1 1 + = + = 1=3 x 3 3 3x x 3x pa y = 3 nije rjeenje. Dakle, sva rjeenja polazne jednaine u skupu prirodnih brojeva su s s c (x, y) {(9, 4), (6, 5), (5, 6), (4, 9)}. http://math.eknjige.org 4 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1.3

Metoda zbira

Jedan od naina za rjeavanje Diofantovih jednaina je i analiza zbira. Najee ta analiza c s c c sc poiva na transformaciji date jednaine u oblik koji je pogodan za razmatranje sluajeva. c c c Jedan od najpogodnijih takvih oblika je zbir kvadrata, ili jo optije, zbir nenegativnih sabis s raka. Sljedei zadatak je sa federalnog takmienja uenika osnovnih kola, VIII razred, Graanica, c c c s c 17.05.2008. Zadatak 4 (Ispitni zadatak, 29.09.2008) Postoje li cijeli brojevi takvi da je x2 + 4y 2 + z 4 = 2x 20y 23. Rjeenje. s (4.1) x2 + 4y 2 + z 4 2x + 20y = 23 (x 1)2 + (2y + 5)2 + z 4 = 3 (4.1)

(x2 2x + 1) 1 + (4y 2 + 20y + 25) 25 + z 4 = 23

Poto su svi sabirci nenegativni i svaki mora biti manji od 3, slijedi s x 1 = 1, 2y + 5 = 1, z = 1 pa rjeavanjem tih jednaina dobijamo s c x {0, 2}, Konano, rjeenje je c s {(x, y, z) | x {0, 2} y {2, 3} z {1, 1}}. Zadatak 5 (Kantonalno takmienje, II raz. srednjih kola, Graanica, 05.04.2008) c s c U skupu cijelih brojeva rijeiti jednainu s c x4 + y 2008 = 2x2 1. Rjeenje. s x4 + y 2008 = 2x2 1 x4 + y 2008 2x2 + 1 = 0 (x2 1)2 + y 2008 = 0. Kako je kvadrat cijelog broja nenegativan, to mora biti (x2 1) = 0 i y = 0. Odavde je x = 1 pa su rjeenja s (x, y) {(1, 0), (1, 0)}. y {2, 3}, z {1, 1}.

http://math.eknjige.org

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1.4

Metoda nejednakosti

Nejednakosti se koriste, da se iz oblasti denisanosti jednaine izdvoje skupovi u kojima c jednaina nema rjeenja. Potom se jednaina rjeava u preostalom dijelu oblasti denisanosti. c s c s Najbolje je pri tom, ukoliko je mogue, eliminisati beskonani dio oblasti denisanosti, a c c jednainu potom rjeavati u konanom skupu. Metoda nejednakosti se esto koristi i u komc s c c binaciji s nekom drugom metodom. Zadatak 6 U skupu cijelih brojeva rijeiti jednainu s c 3x + 4x = 5x . Rjeenje. Vidimo da je x = 2 jedno rjeenje jednaine: 9 + 16 = 25. s s c x + 4x = 5x dijeljenjem sa 5x dobijamo ekvivalentnu jednainu polaznoj: Iz 3 c 3 5 Kako je
x

4 5

= 1.

3 4 < 1 i < 1, tada za x > 2 slijedi 5 5 3 5 4 5

x

<
x

3 5 4 5 3 5
2

<

odakle dobijamo 3 5
x

4 5

<

4 5

= 1.

Dakle, za x > 2 jednaina nema rjeenja. Neka je sada x < 2. Tada je c s 3 5 4 5 odakle slijedi 3 5
x x

>
x

3 5 4 5 3 5
2

>

4 5

>

4 5

= 1.

Vidimo da i u ovom sluaju jednaina nema rjeenja, pa je x = 2 jedino rjeenje jednaine. c c s s c Zadatak 7 U skupu prirodnih rijeiti jednainu s c 1 2 3 + + = 1, x y z z < y < x. (7.1)

Rjeenje. Uoimo prvo da svaki od sabiraka lijeve strane jednaine mora biti manji od 1. Iz s c c toga slijedi 1 < 1 1 < x, x http://math.eknjige.org 2 <12<y y 6 3 < 1 3 < z. z (7.2)

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Zbog z < y < x je

1 1 1 < < . x y z 6 1 2 3 6 < + + =1< x x y z z

(7.3)

Koristei prethodnu nejednakost i polaznu jednainu dobijamo c c

odakle direktno slijedi x > 6 i z < 6. Tako dobijamo konaan skup u kojem je traeni broj z c z 3 < z < 6 z {4, 5}. Stoga emo za svako z traiti rjeenja za x i y. c z s 1. z = 4. Polazna jednaina glasi c 1 2 3 1 + =1 = x y 4 4 pa zbog nejednakosti (7.3) je 1 2 1 3 3 < + = < x x y 4 y odakle dobijamo x > 12 i y < 12. Zbog z < y slijedi 4 < y < 12 odnosno y {5, 6, 7, 8, 9, 10, 11}. Sada za z = 4 i za svako y iz ovog skupa moemo nai x i provjeriti z c da li zadovoljava uslove zadatka. Sredivanjem dobijamo 1 2 1 1 1 2 y8 4y + = = = x= . x y 4 x 4 y 4y y8 Odavde jo slijedi, zbog x N, da je y > 8 pa konano dobijamo skup vrijednosti za y s c y {9, 10, 11}. 36 = 36 R1 = (36, 9, 4); 98 40 = 20 R2 = (20, 10, 4); (b) y = 10 x = 10 8 44 44 = N. / (c) y = 11 x = 11 8 3 (a) y = 9 x = 3 2 1 2 + =1 = x y 5 5 pa zbog nejednakosti (7.3) je 1 2 2 3 3 < + = < x x y 5 y 15 15 iy < . Zbog z < y slijedi 5 < y < 8 odnosno y {6, 7}. odakle dobijamo x > 2 2 Sredivanjem dobijamo 2 1 2 2 2y 10 5y 1 2 + = = = x= . x y 5 x 5 y 5y 2y 10 http://math.eknjige.org 7 http://math.untz.info

2. z = 5. Polazna jednaina u ovom sluaju je c c

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

30 = 15 R3 = (15, 6, 5); 12 10 35 (b) y = 7 x = N. / 4 (a) y = 6 x = Dakle, imamo 3 rjeenja jednaine u skupu N, a to su uredene trojke (x, y, z) iz skupa s c {(36, 9, 4), (20, 10, 4), (15, 6, 5)}. Zadatak 8 Rijeiti u skupu N jednainu s c 1 1 1 + + = 1. x y z Rjeenje. Pogledati [1, str. 20]. s Zadatak 9 (Ispitni zadatak, 09.12.2004) U skupu nenegativnih cijelih brojeva rijeite jednainu s c x + y + z = xyz. (9.1)

Rjeenje. Najprije razmotrimo sluaj ako je neki od x, y, z jednak nuli. U tom sluaju, s c c jednaina ima rjeenje samo ako je x = y = z = 0. Dakle, jedno rjeenje je (x, y, z) = (0, 0, 0). c s s Sada je potrebno polaznu jednainu rjeiti u skupu N. c s Bez umanjenja optosti pretpostavimo da je x y z. Tada je s xyz = x + y + z 3z odnosno xy 3, pa imamo tri slaaja c 1. x = 1, 2. x = 1, 3. x = 1, y = 1; y = 2; y = 3.

Uvrtavanjem ovih vrijednosti u polaznu jednainu slijedi s c 1. 2 + z = z 2 = 0 (nema rjeenja); s 2. 3 + z = 2z z = 3; 3. 4 + z = 3z z = 2 ali mora biti 3 = y z (nema rjeenja). s Dakle, jedino rjeenje u ovom sluaju je (x, y, z) = (1, 2, 3), i zbog simetrinosti zadatka sve s c c permutacije od (1, 2, 3). Skup svih rjeenja je s (x, y, z) = {(0, 0, 0), (1, 2, 3), (1, 3, 2), (2, 3, 1), (2, 1, 3), (3, 1, 2), (3, 2, 1)}.

http://math.eknjige.org

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1.5

Metoda parnosti

Ova metoda sastoji se u tome da se odredi parnost jedne od nepoznanica i na osnovi toga zakljui ima li jednaina rjeenje ili ne. Najee se razlikuju dva sluaja: kada je neka od c c s c sc c nepoznanica parna, odnosno neparna, te se odvojeno vre daljnja ispitivanja. s Zadatak 10 (Ispitni zadatak, 29.09.2008) Odrediti sve cijele brojeve x takve da je 3x + 5x = 152. Rjeenje. Direktno iz jednaine slijedi da je x > 0, jer ako je x 0 onda je 3x 1 i 5x 1, s c x + 5x 2 pa jednaina nema rjeenja. Neka je x paran, tj. x = 2x , x N. odakle slijedi 3 c s 1 1 Tada iz polazne jednaine slijedi c 32x1 + 52x1 = 152 9x1 + 25x1 = 152. Medutim, za x1 = 1 slijedi 9 + 25 = 34 = 152, dok za x1 2 slijedi 9x1 + 25x1 81 + 625 pa jednaina u ovom sluaju nema rjeenja. c c s Neka je x neparan, tj. x = 2x1 + 1, x1 N. Iz polazne jednaine dobijamo c 32x1 +1 + 52x1 +1 = 152 9x1 3 + 25x1 5 = 152. Za x1 = 1 slijedi 27 + 125 = 152. Dakle, x1 = 1, odnosno x = 3 jeste rjeenje. Za x1 2 jednaina nema rjeenja jer je s c s 9x1 3 + 25x1 5 > 81 3 + 625 5. U sluaju neparnog broja x = 1 koji nije ukljuen u izraz x = 2x1 + 1, x1 N, vidimo da c c jednaina tada nema rjeenja jer 3 + 5 = 8 = 152. c s Dakle, jedino rjeenje je x = 3. s Zadatak 11 Rjeiti u skupu N jednainu s c 2x 1 = xy. (11.1)

Rjeenje. Izraz 2x je paran za svaki prirodan broj x, pa je 2x 1 neparan. Zbog toga i desna s strana jednaine (11.1) mora biti neparna. Proizvod dva prirodna broja je neparan ako su c oba neparni, jer je proizvod dva parna - paran, i proizvod brojeva razliite parnosti - paran. c Dakle, x i y su neparni prirodni brojevi, pa moemo pisati z x = 2x1 + 1, y = 2y1 + 1, x1 N {0} (11.2) (11.3)

y1 N {0}.

Uvrtavanjem prethodnih izraza u (11.1) dobijamo s 22x1 2 1 = 4x1 y1 + 2x1 + 2y1 + 1 22x1 = 2x1 y1 + x1 + y1 + 1 22x1 +1 1 = (2x1 + 1)(2y1 + 1)

22x1 2 = 4x1 y1 + 2x1 + 2y1 + 2 |: 2

(11.4)

Razmatraemo sluajeve kada je x = y i x = y. c c http://math.eknjige.org 9 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1. x = y. Tada iz (11.1) slijedi 2x 1 = x2 odnosno 2x = x2 + 1. Krive 2x i x2 + 1 imaju najvie dvije presjene take, i to za x = 0 i x = 1. Kako je x prirodan broj, uzimamo s c c samo x = 1, te zbog x = y slijedi y = 1. Dakle, rjeenje u ovom sluaju je (x, y) = (1, 1). s c 2. x = y. Iz (11.4) slijedi 22x1 2x1 y1 = x1 + y1 + 1. Za x1 = 0, lijeva strana prethodne jednakosti je parna, pa i desna strana mora biti parna. Dakle, mora da vrijedi x1 + y1 + 1 0 (mod 2) a odavde slijedi x1 + y1 1 (mod 2). Iz zadnje kongruencije slijedi da zbir x1 + y1 nije paran, a to je samo u sluaju kada su c x1 i y1 razliite parnosti, ali zbog (11.2) i (11.3) slijedi da su x i y iste parnosti, pa u c ovom sluaju jednaina (11.1) nema rjeenja. c c s Ako je x1 = 0, onda iz (11.4) imamo 1 = y1 + 1 odnosno y1 = 0, pa je rjeenje u ovom s sluaju, (x, y) = (2x1 + 1, 2y1 + 1) = (1, 1). c Zakljuujemo, jedino rjeenje jednaine (11.1) je (x, y) = (1, 1). c s c Zadatak 12 Rjeiti u skupu N jednainu s c x2 y! = 2001. (12.1)

Rjeenje. Broj 2001 je neparan pa stoga i x2 y! mora biti neparan, a to znai da x2 i y! s c moraju biti razliite parnosti. Neka je x2 neparan, a y! paran. Odavde slijedi da je x neparan c i da je y 2, pa x moemo pisati kao z x = 2x1 + 1, Sada iz jednaine (12.1) imamo c (2x1 + 1)2 y! = 2001 4x2 + 4x1 y! = 2000. 1 x1 N.

4x2 + 4x1 + 1 y! = 2001 1

Kako je 4x2 + 4x1 0 (mod 4) i 2000 0 (mod 4) slijedi da mora biti i y! 0 (mod 4), a to 1 znai da je y 4. c Neka je y = 4. Tada iz polazne jednaine dobijamo c x2 = 4! + 2001 = 2025 x = 45 pa imamo jedno rjeenje (x, y) = (45, 4). s Neka je y = 5. Tada y! = 120 pa je x2 = 120 + 2001 = 2121. Odavde slijedi da x 46, 1 N. / Neka je y = 6. Tada y! = 720 pa je x2 = 720 + 2001 = 2721. Odavde slijedi da x 52, 2 N. /

http://math.eknjige.org

10

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Neka je y 7. Tada je y! 0 (mod 7) i 2001 6 (mod 7) pa mora biti x2 6 (mod 7). c c Medutim ovo je nemogue zbog sljedeeg. Za svaki prirodan broj x vrijedi jedna od relacija x 1 x0 (mod 7) x2 1 (mod 7) (mod 7) x2 0 (mod 7)

odakle vidimo da ni za jedan prirodan broj x ne vrijedi x2 6 (mod 7). Ostaje jo sluaj kada je x paran. Tada mora biti y! neparan, a to znai da je y = 1, jer s c c za y > 1 uvijek ima faktor 2. Tada je x2 = 2001 1 = 2000 x = 2000 44, 8 N. / Dakle, jednaina (12.1) ima tano jedno rjeenje (x, y) = (45, 4). c c s

x 3

x 2

(mod 7) x2 2 (mod 7)

(mod 7) x2 4 (mod 7)

Zadatak 13 (Federalno takmienje, II raz. srednjih kola, Sarajevo, 19.04.2008) Dokai c s z da jednaina p4 + q 4 = r 4 nema rjeenje u skupu prostih brojeva. c s Rjeenje. Poto je r 4 = p4 + q 4 24 + 24 = 32 to je r 3 pa je r neparan broj. Tada je s s jedan od brojeva p i q paran a, drugi neparan. Uzmimo da je q paran, a p neparan. Jednaina tada postaje p4 + 16 = r 4 . Poto su p i r neparni i r > p, to je najmanja mogua c s c razlika medu njima 2, tj. r p + 2. Dalje imamo pa je konano c p4 + 16 = r 4 (p + 2)4 = p4 + 8p3 + 24p2 + 32p + 16 0 8p3 + 24p2 + 32p

to je nemogue. Dakle, jednaina nema rjeenja u skupu prostih brojeva. s c c s Zadatak 14 (Kantonalno takmienje, II raz. srednjih kola, Srebrenik, 31.03. 2007) c s Nai sve proste brojeve p, q i r koji zadovoljavaju jednainu c c pq + q p = r. (14.1) Rjeenje. Poto je r = pq + q p 22 + 22 = 8, to je r neparan broj. Tada je jedan od brojeva s s p i q paran, a drugi neparan. Neka je q = 2. Tada je r = p2 + 2p . (14.2) Kako smo uzeli da je q paran, onda je p 3. Razmotrimo kada je p = 3 i p > 3. Neka je najprije p > 3. Tada, za jednainu (14.2) posmatrajmo ostatke po modulu 3. c 2 1 (mod 3) 2p (1)p 1 r = p2 + 2p 0 (mod 3) p 1 (mod 3) p2 1 (mod 3); (mod 3).

Odavde slijedi

odnosno da je r djeljivo sa 3, a to znai da je r = 3. S druge strane je, r 8, pa u sluaju c c p > 3 jednaina nema rjeenja. c s Neka je p = 3. Tada je r = 32 + 23 = 17, pa je rjeenje (p, q, r) = (3, 2, 17). Zbog s simetrinosti zadatka po p i q, imamo jo jedno rjeenje (p, q, r) = (2, 3, 17). c s s http://math.eknjige.org 11 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1.6

Metoda kongruencija

U nekim sluajevima Diofantove jednaine se veoma elegantno reavaju koritenjem kongruenc c s s cija po modulu. Ideja je slina kao kod deljivosti jer ako je A = B, onda je i A B (mod m), c odnosno ako je A D (mod m) onda je i B D (mod m), to moe dati znaajne rezultate s z c u analizi jednakosti A = B. Zadatak 15 (Ispitni zadatak, 21.03.2005) Pokazati da u skupu cijelih brojeva jednaina c 5x + 6y = 234567 nema rjeenja. s Rjeenje. Vrijedi s 5 0 (mod 5) 5x 0 (mod 5) za svako x Z. Oito je c 6 1 (mod 5) 6y 1 (mod 5) (15.1)

za svako y Z. Odavde slijedi (sabiranjem prethodnih kongruencija) da je 5x + 6y 1 (mod 5), za svako x, y Z. c Medutim, za desnu stranu jednaine (26.1) vrijedi 234567 2 (mod 5) pa zbog (15.2) vrijedi 12 (mod 5) to je nemogue, pa polazna jednaina nema rjeenja ni za jedno x, y Z. s c c s Zadatak 16 (Ispitni zadatak, 22.01.2008) Da li postoje prirodni brojevi m i n takvi da vrijedi jednakost 3m + 7m = 8n . (16.1) Rjeenje. Posmatrajmo ostatke po modulu 4. Kako je 3 1 (mod 4) to je s 3m (1)m (mod 4) za svako m N. Dalje je 7 1 (mod 4) pa je 7m (1)m (mod 4) za svako m N. Odavde je (m N) 3m + 7m (1)m + (1)m 2 (1)m (mod 4). (15.2)

Za desnu stranu polazne jednaine vrijedi 8 0 (mod 4) odakle je 8n 0 (mod 4) za svako c n N. Odavde zakljuujemo, ako bi polazna jednaina imala rjeenje za neke m i n onda bi c c s moralo da vrijedi 2 (1)m 0 (mod 4). Medutim, ako je m parno, tada je 20 to nije tano, a ako je m neparno, onda je s c 2 0 (mod 4) 2 0 (mod 4) http://math.eknjige.org 12 http://math.untz.info (mod 4)

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

to, oito, nije tano. Dakle, jednaine nema rjeenja ni za koje m, n iz skupa prirodnih bros c c c s jeva. Sljedei zadatak je sa kantonalnog takmienja uenika srednjih kola, III razred, Graanica, c c c s c 05.04.2008. Zadatak 17 (Ispitni zadatak, 17.04.2008) Rjeiti u skupu Z jednainu s c x2 = 3y + 7. (17.1)

Rjeenje. Iz jednakosti (17.1) neposredno slijedi da je x2 paran broj (kao zbir dva neparna s broja), odnosno da je x paran broj i y N. Zbog toga je x2 0 (mod 4). S druge strane je 7 1 (mod 4), pa imamo x2 = 3y + 7 (1)y 1 0 (mod 4) odakle slijedi da je y paran, tj. y = 2y1 , y1 N. Zamjenom u jednaini (17.1), dobija se c x2 32y1 = 7 (x 3y1 )(x + 3y1 ) = 7. Uzevi u obzir da je x 3y1 < x + 3y1 , broj 7 se na dva naina moe prikazati kao proizvod s c z dva cijela broja: 7 = 1 7 = (1) (7). Tako dobijamo sistem x 3y1
y1

3 1 (mod 4) 3y (1)y

(mod 4),

= 1 = 7

x+3

odakle je, sabiranjem jednaina, x = 4, a oduzimanjem 2 3y1 = 6 y1 = 1 y = 2. Drugi c sistem je x 3y1

y1

x+3

= 1

= 7

odakle je, sabiranjem jednaina, x = 4, a oduzimanjem 2 3y1 = 6 y1 = 1 y = 2. c Konano, svaki par zadovoljava jednainu, pa su rjeenja c c s (x, y) {(4, 2), (4, 2)}. Zadatak 18 Rjeiti u skupu N jednainu s c 3x 2y = 7. (18.1)

Rjeenje. Iz 3x = 7 + 2y > 7 slijedi da je x 2, pa onda 2y = 3x 7 32 7 = 2 povlai s c y 1. Za y = 1 iz 3x = 7 + 2y = 7 + 2 = 9 slijedi x = 2. Za y = 2 iz 3x = 7 + 22 = 7 + 4 = 11 slijedi da nepostoji x N, tj. nema rjeenja. s Za y > 2 je 2y djeljivo sa 8, pa je 2y 0 (mod 8). Pogledajmo sada kakve ostatke pri dijeljenju s 8 daje 3x . Razlikujemo dva sluaja, za x parno i x neparno. c http://math.eknjige.org 13 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

i) x = 2k 3x = 32k = 9k 1 (mod 8). ii) x = 2k + 1 3x = 32k+1 = 3 9k 3 (1)k = 3 (mod 8). Slijedi da 3x = 7 + 2y pri dijeljenju sa 8 ne moe dati ostatak 7, pa stoga za y > 1 rjeenja z s nema i jedino rjeenje je (x, y) = (2, 1). s Zadatak 19 Nai broj koji je 2004 puta vei od zbira svojih cifara. c c Rjeenje. Neka je m traeni broj. Oznaimo sa S(m) sumu cifara broja m. Neka je dekadni s z c zapis broja m dat kao m = 10n an + 10n1 an1 + + 10a1 + a0 onda je S(m) = an + an1 + + a1 + a0 . Odavde je m S(m) = 10n an + 10n1 an1 + + 10a1 + a0 an an1 a1 a0 = = an (10n 1) + an1 (10n1 1) + + a1 (10 1) pa kako je 10n 1 = (10 1)(10n1 + 10n2 + + 10 + 1) djeljivo sa 9 za svako n N to je S(m) m (mod 9). (19.1) (n N)

Prema uslovu zadatka je m = 2004S(m) pa zamjenom u (19.1) dobijamo 2003S(m) 0 (mod 9). Odavde slijedi 9k = 2003S(m) za neko (k N). Kako je broj 2003 prost, slijedi 9|S(m), odnosno S(m) = 9s, za neko s N. Ispitajmo sluajeve u odnosu na s. c s = 1: S(m) = 9, odnosno m = 9 2004 = 18036. S druge strane imamo, 1 + 8 + 0 + 3 + 6 = 18 = S(n) = 9. s = 2: S(m) = 18, odnosno n = 18 2004 = 36072. S druge strane je 3 + 6 + 0 + 7 + 2 = 18 = S(m), pa je m = 36072 traeni broj. z Zadatak 20 Pokazati da jednaina c (x + 1)2 + (x + 2)2 + + (x + 2001)2 = y 2 nije rjeiva u skupu Z. s Rjeenje. Uvedimo smjenu: x = z 1001. Tada jednaina (20.1) postaje ekvivalentna s c jednaini c y 2 = z 2 2000z + 10002 + + z 2 2z + 1 + z 2 + z 2 + 2z + 1 + + z 2 + 2000z + 10002 y 2 = (z 1000)2 + (z 999)2 + + (z 1)2 + z 2 + (z + 1)2 + + (z + 1000)2 (20.1)

y 2 = 2001z 2 + 2(1 + 22 + + 10002 ) (1000 1001 2001) y 2 = 2001z 2 + 2 6 2 2 y = 2001z + 1000 1001 667. http://math.eknjige.org

14

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Odredimo ostatake pri dijeljenju sa 3: 2001 0 (mod 3)

1000 2 (mod 3) 1001 1 (mod 3) 667 1 (mod 3) odavde je 1000 1001 667 (2) (1) 1 2 (mod 3) odnosno y2 2 (mod 3). Medutim, ovo zadnje znai (na osnovu def. kongruencije) da postoji k Z tako da vrijedi c y 2 = 3k + 2. (20.2)

Ispitajmo da li je relacija (20.2) ikada mogua, odnosno da li je kvadrat cijelog broja y ikada c oblika y 2 = 3k + 2. Razmatranje emo provesti na sljedei nain. Svaki cijeli broj y se moe c c c z napisati u sljedeem obliku (slijedi na osnovu algoritma dijeljenja): c y = 3k ili y = 3k + 1 ili y = 3k + 2. Ispitajmo kojeg su oblika njihovi kvadrati. y 2 = (3k)2 = 9k2 y 2 = (3k + 1)2 = 9k2 + 6k + 1 = 3(3k2 + 2k) + 1 y 2 = (3k + 2)2 = 9k2 + 12k + 4 = 9k2 + 12k + 3 + 1 = 3(3k2 + 4k + 1) + 1 odakle zakljuujemo da kvadrat bilo kojeg cijelog broja ne moe biti oblika c z y 2 = 3k + 2, k Z,

to znai da jednaina (20.1) nema rjeenja u skupu Z. s c c s Radi podsjeanja, suma kvadrata prvih n prirodnih brojeva je c 12 + 22 + 32 + + n2 = a formulu smo ve koristili u ovom zadatku. c Zadatak 21 Da li jednaina x4 + x4 + . . . + x4 = 1599 ima rjeenja u skupu cijelih brojeva? c s 1 2 14 Rjeenje. Za svaki cijeli broj x mogui ostaci pri deljenju broja x sa 16 su iz skupa s c {0, 1, 2, . . . , 15}. Tada je x2 k (mod 16) gdje je k {0, 1, 4, 9}. Iz toga slijedi da je x4 0 (mod 16) ili x4 1 (mod 16). z Zbog toga, zbir x4 + x4 + . . . + x4 pri dijeljenju sa 16 moe dati bilo koji ostatak iz skupa 14 2 1 {0, 1, 2, . . . , 13, 14}, ali ne i broj 15. Kako je 1599 1 (mod 16) 1599 15 to data jednaina nema rjeenja u skupu cijelih brojeva. c s http://math.eknjige.org 15 http://math.untz.info (mod 16) n(n + 1)(2n + 1) 6

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Zadatak 22 Da li jednaina a2 + b2 + c2 = a2 b2 ima rjeenja u skupu cijelih brojeva? c s Rjeenje. Razmatrat emo sluajeve u zavisnosti od parnosti brojeve a, b i c. s c c 1. a, b, c neparni. Tada moemo pisati z a = 2a1 + 1, pa je a2 = 4a2 + 4a1 + 1, 1 b2 = 4b2 + 4b1 + 1, 1 c2 = 4c2 + 4c1 + 1. 1 Odavde slijedi a2 + b2 + c2 3 (mod 4) dok je a2 b2 1 (mod 4), pa jednaina u ovom c sluaju nema rjeenja. c s 2. a, b, c - dva parna i jedan neparan. Tada je a2 + b2 + c2 1 (mod 4), dok je a2 b2 0 (mod 4) bilo da su a i b oba parni ili samo jedan paran, pa jednaina u ovom sluaju c c nema rjeenja. s 3. a, b, c - dva neparna i jedan paran. Tada je a2 + b2 + c2 2 (mod 4), dok je a2 b2 0 (mod 4) ako je jedan a ili b paran, ili a2 b2 1 (mod 4) ako su oba neparni, pa vidimo da jednaina u ovom sluaju nema rjeenja. c c s 4. a, b, c parni (beskonaan spust). Tada moemo pisati c z a = 2a1 , b = 2b1 , c = 2c1 b = 2b1 + 1, c = 2c1 + 1

pa ako to uvrstimo u polaznu jednainu i podijelimo sa 4 dobijamo jednainu c c 4a2 + 4b2 + 4c2 = 16a2 b2 a2 + b2 + c2 = 4a2 b2 . 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Kako je 4a2 b2 0 (mod 4) to mora biti i a2 + b2 + c2 0 (mod 4), pa zbog prethodnog 1 1 1 1 1 razamtranja pod 1, 2 i 3 zakljuujemo da a1 , b1 i c1 moraju biti parni, tj. a1 = 2a2 , c b1 = 2b2 i c1 = 2c2 , pa je 16a2 + 16b2 + 16c2 = 162 a2 b2 a2 + b2 + c2 = 16a2 b2 . 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Sada opet zakljuujemo da su a2 , b2 i c2 parni. Tako moemo nastaviti i dalje, te dobic z jamo a = 2a1 = 22 a2 = 23 a3 = . . . = 2n an = . . . b = 2b1 = 22 b2 = 23 b3 = . . . = 2n bn = . . . c = 2c1 = 22 c2 = 23 c3 = . . . = 2n cn = . . . Dakle, ako je (a, b, c) rjeenje, onda su a, b, c djeljivi sa 2n za svako n N, to je nemogue s s c osim ako je a = b = c = 0. Zadatak 23 Rijeiti u skupu prirodnih brojeva jednainu s c 2x + 3y = z 2 . (23.1)

http://math.eknjige.org

16

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Rjeenje. Posmatrajmo ostatke po modulu 3. s 2 1 (mod 3) 2x (1)x 30

y

(mod 3)

(mod 3) 3 0 (mod 3). (mod 3) z 2 (1)x (mod 3).

Odavde slijedi Kako za svako z N vrijedi z 2 0 (mod 3) ili z 2 1 (mod 3), slijedi da x mora biti paran, tj. x = 2x1 . Posmatrajmo sada ostatke po modulu 4. 3 1 (mod 4) 3y (1)y Odavde dobijamo Kako za svako z N vrijedi z 2 0 (mod 4) ili z 2 1 (mod 4), zakljuujemo da y mora biti c paran, tj. y = 2y1 . Sada polazna jednaina ima oblik c 22x1 + 32y1 = z 2 . Iz prethodne jednaine slijedi c 22x1 = z 2 32y1 = (z 3y1 )(z + 3y1 ) = 2s 2t , Dakle, 2s = z 3y1 2t = z + 3y1 . (s < t, s + t = 2x1 ). (23.2) 22x1 + 3y (1)y (mod 4) z 2 (1)y (mod 4). 4 0 (mod 4) 4x1 0 (mod 4) (mod 4). 2x + 3y (1)x

Prvo emo oduzeti od druge jednaine prvu, a zatim ih sabrati. Oduzimanjem dobijamo c c 2t 2s = 2 3y1 = 2s (2ts 1) s = 1 t = 2x1 1. Sabiranjam jednaina, dobijamo c 2t + 2s = 2z = 22x1 1 + 2 z = 22x1 2 + 1. Iz jednaine (23.2) slijedi c 32y1 = z 2 22x1 = (z 2x1 )(z + 2x1 ) = 3u 3v , Dakle, 3u = z 2x1 3v = z + 2x1 . (u < v, u + v = 2y1 ). (23.3)

Od druge jednaine emo oduzeti prvu. Oduzimanjem dobijamo c c 3v 3u = 2 2x1 = 3u (3vu 1) u = 0 v = 2y1 . Tada, vraajui dobijenu vrijednost za u = 0 u prvu od jednaina, dobijamo c c c z = 3u + 2x1 = 1 + 2x1 = 22x1 2 + 1 x1 = 2x1 2 x1 = 2. Sada moemo odrediti t: t = 2x1 1 = 4 1 = 3. Trebamo odrediti jo y1 i z. Iz prve z s u = z 2x1 slijedi z = 30 + 22 = 5. Iz prve dvije je jednaine je jednaine, tj. 3 c c 2s + 3y1 = 2t 3y1 6 = 2 3y1 y1 = 1. Dakle, x = 2x1 = 4, y = 2y1 = 2 i z = 5 je rjeenje polazne jednaine. s c http://math.eknjige.org 17 http://math.untz.info
(23.3)

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Zadatak 24 (Ispitni zadatak, 13.07.2004) Rijeiti u skupu prirodnih brojeva jednainu s c 3x + 4y = 5z . Rjeenje. Posmatrajmo ostatke po modulu 3. s 30 (mod 3) 3x 0
y

(24.1)

(mod 3) (mod 3)

5 1 (mod 3) 5z (1)z

41

(mod 3) 4 1 (mod 3)

Odavde slijedi 3x + 4y = 5z 1 (mod 3). S druge strane je 5z (1)z (mod 3) pa je 1 (1)z (mod 3) odakle slijedi da je z paran, tj. z = 2z1 . Posmatrajmo sada ostatke po modulu 4. 3 1 (mod 4) 3x (1)x 51 40 (mod 4) 5 1 (mod )4 0
z y

(mod 3)

(mod 4) (mod 3)

Odavde slijedi 3x + 4y = 5z (1)x (mod 3). S druge strane je 5z 1 (mod 3) pa je 1 (1)x (mod 3) odakle slijedi da je x paran, tj. z = 2x1 . Sada polazna jednaina ima c oblik 32x1 + 22y = 52z1 . (24.2) Iz prethodne jednaine slijedi c 32x1 = 52z1 22y = (5z1 2y )(5z1 + 2y ) = 3s 3t , Dakle, 3s = 5z1 2y (s < t, s + t = 2x1 ).

3t = 5z1 + 2y .

Prvo emo oduzeti od druge jednaine prvu, a zatim ih sabrati. Oduzimanjem dobijamo c c 3t 3s = 2 2y = 3s (3ts 1) s = 0 t = 2x1 . Tada, vraajui dobijenu vrijednost za s = 0 i t = 2x1 u prethodnu jednainu, dobijamo c c c 2 2y = 32x1 1. Sabiranjam jednaina, dobijamo c 3t + 3s = 2 5z1 = 1 + 32x1 . Iz jednaine (24.2) slijedi c 22y = 52z1 32x1 = (5z1 3x1 )(5z1 + 3x1 ) = 2u 2v , Dakle, 2u = 5z1 3x1 (u < v, u + v = 2y). (24.4) (24.3)

2v = 5z1 + 3x1 . 18 http://math.untz.info

http://math.eknjige.org

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Prvo emo oduzeti od druge jednaine prvu, a zatim ih sabrati. Oduzimanjem dobijamo c c 2v 2u = 2 3x1 = 2u (2vu 1) u = 1 v = 2y 1. Sabiranjam jednaina, dobijamo c 2v + 2u = 2 5z1 = 22y1 + 2. Iz (24.4) i (24.5) slijedi 1 + 32x1 = 22y1 + 2 32x1 22y1 = 1. Iz (24.3) slijedi 2 2y 2 2y 4 2y
y

(24.5)

(24.6)

=
(24.6)

2 2y 2
2y y

= = = =

1 + 22y1 1 22y 2 22y 0 0 2y = 0 2y = 4

32x1 1

2 (2 4)

42
y

odakle slijedi da je y = 2. Tada je v = 2y 1 = 3. Iz (24.6) moemo odrediti x1 . z 32x1 = 1 + 22y1 = 1 + 23 = 9 2x1 = 2 x1 = 1 x = 2. Iz 2v = 5z1 + 3x1 slijedi 5z1 = 23 3 = 8 3 = 5, a odavde je z1 = 1, pa je z = 2. Dakle, (x, y, z) = (2, 2, 2) je jedino rjeenje date jednaiine. s c Sljedei zadatak je sa kantonalnog takmienja uenika srednjih kola, IV razred, Graanica, c c c s c 05.04.2008. Zadatak 25 (Ispitni zadatak, 02.10.2003) Ako su p i q razliiti prosti brojevi, dokazati c da je pq1 + pq1 1 (mod pq). Rjeenje. Koristit emo mali Fermatov teorem: Ako cijeli broj a nije djeljiv sa r, gdje je r s c prost broj, tada je ar1 1 (mod r). Prema tom teoremu, imamo pq1 1 (mod q),

q p1 1 (mod p), odakle slijedi da postoje prirodni brojevi k i l takvi da je pq1 1 = kq,

q p1 1 = lp.

http://math.eknjige.org

19

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Zato je pq1 + q p1 1 = pq1 + lp = p(pq2 + l), pq1 + q p1 1 = kq + q p1 = q(q p2 + k). (mod pq).

Zbog N ZD(p, q) = 1, iz p | pq1 + q p1 1 i q | pq1 + q p1 1 slijedi pq | pq1 + q p1 1 pq1 + pq1 1

1.7

Metoda zadnje cifre

Rjeavanje Diofantovih jednaina metodom zadnje cifre zasniva se na jednostavnoj injenici s c c da ako je u jednakosti A = B, zadnja cifra broja A jednaka s, onda je i zadnja cifra broja B z takoder jednaka s. Naravno, isti princip vai i za zadnje dvije, tri, ..., zadnjih k cifara. Zadatak 26 (Ispitni zadatak, 21.03.2005) Pokazati da u skupu cijelih brojeva jednaina c 5x + 6y = 234567 nema rjeenja. s Rjeenje. Stepen broja 5 se uvijek zavrava cifrom 5, dok se stepen broja 6 uvijek zavrava s s s cifrom 6, pa se zbog toga 5x + 6y uvijek zavrava cifrom 1. Medutim, desna strana tj. 234567 s se zavrava cifrom 7, pa polazna jednaina nema rjeenja u skupu cijelih brojeva. s c s (26.1)

Pitagorina diofantova jednaina x2 + y 2 = z 2 c

x2 + y 2 = z 2 (26.2)

Jednaina c zove se Pitagorina jednaina, jer ona predstavlja algebarski zapis Pitagorine teoreme. Za c rjeenje (x0 , y0 , z0 ) jednaine (26.2) kaemo da je primitivno rjeenje ako su x0 , y0 i z0 s c z s medusobno relativno prosti. Ako (x1 , y1 , z1 ) zadovoljava jednainu (26.2), onda sve trojke oblika (kx1 , ky1 , kz1 ), k Z c c takoder zadovoljavaju jednainu (26.2). Vrijedi teorem: Teorem 1 Bilo koje primitivno rjeenje (u skupu N) jednaine (26.2) je oblika s c x = m2 n 2 y = 2mn
2

(26.3) (26.4) (26.5)

z = m +n

gdje su m i n relativno prosti prirodni brojevi razliite parnosti i m > n. c Iz ovog teorema slijedi da su sva cjelobrojna rjeenja Pitagorine jednaine (26.2) data sa: s c x = k(m2 n2 ) y = 2kmn z = k(m2 + n2 ) gdje su m i n relativno prosti prirodni brojevi razliite parnosti i k Z. c http://math.eknjige.org 20 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Zadatak 27 Rijeiti u skupu N jednainu s c x2 + y 2 = z 2 . Rjeenje. Jednainu (27.1) moemo zapisati kao s c z 1 1 + 2 2 x y x2 + y 2 x2 y 2 = = 1 z2 1 z2 x2 y 2 xy = 2 z z t N. (27.1)

x2 + y 2 = Uvedimo smjenu t= Vraanjem smjene u (27.2) dobijamo c xy , z

(27.2)

(27.3)

x2 + y 2 = t2 . Oznaimo sa d = N ZD(x, y, t). Tada postoje prirodni brojevi a, b i c, tako da vrijedi c x = ad y = bd t = cd Odavde je N ZD(a, b, c) = 1. Iz (27.3) i prethodnih jednakosti slijedi z= abd2 abd xy = = , t cd c

(27.4)

te kako je z N slijedi c | d odnosno postoji prirodan broj k takav da vrijedi d = k c. pa slijedi x = akc y = bkc t = kc2 z = abk. Dalje dobijamo, x2 + y 2 = t2 a2 d2 + b2 d2 = c2 d2 a2 + b2 = c2 . Ostaje da odredimo a, b i c. Vidimo da a, b i c pored uslova da su medusobno relativno prosti, zadovoljavaju Pitagorinu jednainu, tj. a2 + b2 = c2 , a tano ove osobine imaju primitivna c c rjeenja te jednaine koja glase: s c a = m2 n 2 b = 2mn c = m2 + n 2 http://math.eknjige.org 21 http://math.untz.info (27.5)

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

gdje su m i n relativno prosti prirodni brojevi razliite parnosti i m > n. c Iz svega ovoga slijedi rjeenje polazne jednaine: s c x = k(m2 n2 )(m2 + n2 ) = k(m4 n4 ) y = 2kmn(m2 + n2 ) z = 2kmn(m2 n2 ). pri emu je k N, te m i n relativno prosti prirodni brojevi razliite parnosti i m > n. c c Zadatak 28 (Ispitni zadatak, 05.02.2008) Rijeiti u skupu N jednainu s c x2 + y 2 = 1997(x y). (28.1)

Rjeenje. Jednainu (28.1) emo dovesti na pogodniji oblik elementarnim transformacijama. s c c x2 + y 2 1997(x y) = 0

(x + y)2 + (x y)2 x2 y 2 1997(x y) = 0

(x + y)2 2xy 1997(x y) = 0

(x + y)2 + (x y)2 (x2 + y 2 ) 1997(x y) = 0 (x + y)2 + (x y)2 2 1997(x y) = 0 (x + y)2 + (x y 1997)2 = 19972

(x + y)2 + (x y)2 1997(x y) 1997(x y) = 0 (x + y)2 + (x y)2 2 1997(x y) + 19972 = 19972 (x + y)2 + (1997 x + y)2 = 19972

Uvedimo smjenu a = x+y b = 1997 x + y. Tada imamo a2 + b2 = 19972 (28.4) (28.2) (28.3)

a ovo je Pitagorina jednaina. Kako je 1997 prost broj, to je N ZD(a, b) = 1, pa je time i c N ZD(a, b, 1997) = 1. Odavde zakljuujemo da je (a, b, 1997) primitivno rjeenje Pitagorine c s 2 + y 2 = z 2 , tj. jednaine x c a = m2 n 2 b = 2mn 1997 = m2 + n2 gdje su m i n relativno prosti prirodni brojevi razliite parnosti i m > n. c Iz injenice da je m > n i m2 + n2 = 1997 slijedi m2 < 1997 i 1997 < 2m2 odnosno c 1997 < m2 < 1997 31 < m < 45 2 (28.5)

Kako je m2 + n2 = 1997 slijedi n2 = 1997 m2 . Sada emo koristiti metodu zadnje cifre. c Kvadrat bilo kojeg cijelog broja se zavrava sa cifrom 0, 1, 4, 5, 6 ili 9, a zadnju cifru broja s http://math.eknjige.org 22 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

dobijemo uzmajui njegov ostatak pri dijeljenju sa 10. Odavde slijedi (ovo je nekorektan zapis c - radi utede prostora i vremena - a trebalo bi za svaki ostatak pisati novu kongruenciju) s n2 = 1997 m2 0, 1, 4, 5, 6, 9 Na isti nain vrijedi c m2 0, 1, 4, 5, 6, 9 (mod 10). (28.7) Kako je 1997 7 (mod 10), pa oduzimanjem kongruencije (28.7) od ove zadnje, te uvaavajui z c (28.6), slijedi da je m2 1 (mod 10) ili m2 6 (mod 10). Dakle, kvadrat prirodnog broja se zavrava cifrom 1 ili 6, a to mogu biti kvadrati brojeva koji s se zavravaju cifrom 1, 4 ili 6, pa zbog granica (28.5) mogua rjeenja su s c s m {34, 36, 41, 44}. Sada, za svako m odredimo n. m = 34. n = 1997 342 m = 36. n = 1997 362 m = 41. n = 1997 412 m = 44. n = 1997 442 (mod 10). (28.6)

= 29 N, 26, 5 N, / 17, 8 N, / 7, 8 N, /

odakle vidimo da je (m, n) = (34, 29). Odredmo x i y. a = m2 n2 = 342 292 = 315, b = 2mn = 2 34 29 = 1972. Vraanjm u poetnu smjenu dobijamo sistem c c x + y = 315, 1997 x + y = 1972. Sabiranjem jednaina sistema, dobijamo 2y = 315 + 1972 1997 = 290 odakle je y = 145. Iz c x = 315 y slijedi x = 170. Polazna jednaina (28.1) ima tano jedno rjeenje (x, y) = (170, 145). c c s

Najvei cijeli broj c

Zadatak 29 (Ispitni zadatak, 21.09.2007) Rijeiti jednainu s c x2 x3 = = t, 3 2 ( x oznaava najvei cijeli broj koji nije vei od x.) c c c Rjeenje. Iz polazne jednaine dobijamo sistem jednaina s c c t x2 < t + 1, 3 x3 t < t + 1. 2 23 http://math.untz.info t Z.

http://math.eknjige.org

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Odavde je 3t + 2 x < 3t + 5, Dalje je 2t + 3 < 3t + 5 2 < t, odakle dobijamo Koristei nejednakosti (29.1) i (29.2), imamo c 2 < t < 3 t {1, 0, 1, 2}. 3t + 2 < 2t + 5 t < 3, (29.1) (29.2) 2t + 3 x < 2t + 5.

t = 1 (1 x < 2 1 x < 3) x [1, 2), t = 0 (2 x < 5 3 x < 5) x [3, 5), t = 1 (5 x < 8 5 x < 7) x [5, 7), t = 2 (8 x < 11 7 x < 9) x [8, 9). Dakle, rjeenje jednaine je svako x [1, 2) [3, 7) [8, 9). s c Zadatak 30 (Ispitni zadatak, 21.03.2005) Nai sva cjelobrojna rjeenja jednaine c s c 3x 2x 1 . = 3 5 ( x oznaava najvei cijeli broj koji nije vei od x.) c c c Rjeenje. Kako je s 2x 1 3x = t, = 3 5 slijedi x= t Z,

5t = 3 | t 3 pa vraanjem u polaznu jednainu dobija se c c 5t 10t 3 2 1 10t 3 3 3 = t = t. = t 3 3 9 Odavde slijedi t 10t 3 < t + 1 9t 10t 3 < 9t + 9 9 3 t < 12 t {3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11}.

Kako mora da vrijedi 3 | t slijedi t {3, 6, 9}. t = 3 x = 5, t = 6 x = 10, t = 9 x = 15. Dakle, rjeenje je x {5, 10, 15}. s http://math.eknjige.org 24 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Razni zadaci

Zadatak 31 (Ispitni zadatak, 01.07.2003, 05.02.2008, 03.04.2008) Nai sve uspravne c paralelepipede (kvadre) s cjelobrojnim duinama ivica iji je mjerni broj zapremine jednak z c mjernom broju povrine. s Rjeenje. Oznaimo sa P povrinu, a sa V zapreminu. Kako je s c s P = 2(ab + bc + ac), prema uslovu zadatka je P = V pa dobijamo 2(ab + bc + ac) = abc. Razamtraemo sljedee sluajeve. c c c 1. a = b = c. Tada iz (31.1) slijedi 6a2 = a3 , odakle je a2 (6 a) = 0 a = 0 a = 6. Kako se radi i duinama stranica - to su pozitivni brojevi, pa je a = 6. Tako smo dobili z jedno rjeenje R1 = (a, b, c) = (6, 6, 6). s 2. a = b = c. Iz (31.1) se dobija 2(a2 + 2ac) = a2 c 2a2 + 4ac a2 c = 0 a(2a + 4c ac) = 0. Odavde slijedi (zbog a = 0) 2a + 4c ac = 0 a(2 c) = 4c a =
(c=2)

V = abc

(31.1)

8 4c 8 8 4c =a= =4 . 2c 2c 2c

Odavde zakljuujemo, da 2 c | 8, jer je a N, to znai da 2 c {1, 2, 4, 8}. c s c (b) 2 c = 2 c = 0; (d) 2 c = 8 c < 0; (c) 2 c = 4 c < 0; (a) 2 c = 1 c = 1 a < 0;

(e) 2 c = 1 c = 3 a = 12 R2 = (12, 12, 3); (f) 2 c = 2 c = 4 a = 8 R3 = (8, 8, 4);

(h) 2 c = 8 c = 10 a = 5 R5 = (5, 5, 10).

(g) 2 c = 4 c = 6 a = 6 R4 = (6, 6, 6) = R1 ;

Razmotrimo sluaj c = 2. Tada iz 2a + 4c ac = 0 slijedi 2a + 6 2a = 0 odnosno 6 = 0 c pa c = 2 nije rjeenje. s 3. a > b > c. Tada se iz (31.1) dobija 2ab + 2bc + 2ac abc = 0 a(2b + 2c bc) = 2bc odakle zbog 2bc < 0 slijedi 2b + 2c bc < 0 2(b + c) < bc a zbog a > b slijedi 2bc < b(2b + 2c bc). http://math.eknjige.org 25 (31.3) http://math.untz.info (31.2)
2b+2cbc=0

a=

2bc >b 2b + 2c bc

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Iz prethodne jednaine (31.3) slijedi c 2b2 + 2bc b2 c + 2bc > 0 (2 c)b2 + 4bc > 0 b[(2 c)b + 4c] > 0. Posmatrajmo (kvadratnu) jednainu b[(2 c)b + 4c] = 0. Njena rjeenja po b su b1 = 0 c s ili 4c . (2 c)b + 4c = 0 b2 = 2c Kako je 4c < 0 to mora biti 2 c < 0, pa je parabola je okrenuta nadole (slika ispod). (2 c)b2 + 4bc = 0 b1 + b2

Kako nas zanimju samo vrijednosti od b za koje je parabola pozitivna, to je b (b1 , b2 ) = (0, tj. b < 4c ) 2c

4c i jo uslov ovog razmatranja c < b, pa tako dobijamo s 2c c<b< 4c 2c (31.4)

odakle je c< 4c 4c 2c c2 + 4c c(6 c) c+ <0 <0 <0 2c 2c 2c 2c c 6c 2c 0 + + + + + 2 + + 6 + + +

c(6c) 2c

pa slijedi c (2, 6) tj. c {3, 4, 5}. Za savako c emo uvaavajui nejednakost (31.2) i c z c (31.4) odrediti b. (a) c = 3. Iz (31.4) dobijamo b < 12 = 12, a iz (31.2) slijedi 2b + 6 < 3b odakle 23 je 6 < b, pa konano imamo b {7, 8, 9, 10, 11}. Za sve vrijednosti b odredimo c 2bc a= . 2b + 2c bc 42 = 42 R6 = (42, 7, 3); i. b = 7. a = 14 + 6 21 48 ii. b = 8. a = = 24 R7 = (24, 8, 3); 16 + 6 24 54 = 18 R8 = (18, 9, 3); iii. b = 9. a = 18 + 6 27 26 http://math.untz.info

http://math.eknjige.org

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

60 = 15 R9 = (15, 9, 3); 20 + 6 30 66 66 v. b = 11. a = = N. / 22 + 6 33 5 16 (b) c = 4. Iz (31.4) dobijamo b < = 8, a iz (31.2) slijedi 2b + 8 < 4b odakle je 24 4 < b, pa imamo b {5, 6, 7}. 40 = 20 R10 = (20, 5, 4); i. b = 5. a = 10 + 8 20 48 ii. b = 6. a = = 12 R11 = (12, 6, 4); 12 + 8 24 56 56 = N. / iii. b = 7. a = 14 + 8 28 6 20 (c) c = 5. Iz (31.4) dobijamo b < 6, 7, a iz (31.2) slijedi 2b + 10 < 5b odakle 25 s je 10 3, 4 < b, pa imamo b {4, 5, 6}. Medutim, kako mora biti jo i c = 5 < b 3 ostaje samo sluaj b = 6. Tada je c iv. b = 10. a = a= 2bc 60 60 = = N. / 2b + 2c bc 12 + 10 30 8

Konano smo doli do kraja, uz napomenu da je zadatak simetrian u odnosu na a, b, c, pa c s c onda ako je (a, b, c) rjeenje to je i svaka permutacija elemanata a, b, c rjeenje. s s Zadatak 32 Nai sve pravougle trouglove s cjelobrojnim duinama stranica iji je mjerni broj c z c dvostruke povrine jednak mjernom broju trostrukog obima, tj. 2P = 3O. s Rjeenje. Povrina i obim pravouglog trougla su s s P = Jo imamo c = s dobijamo 2 ab , 2 O = a + b + c. (32.1)

a2 + b2 . Prema uslovu zadatka je 2P = 3O, odakle zbog prethodnoga

ab = 3(a + b + c) = 3(a + b + 2

a2 + b2 ) ab = 3a + 3b + 3 a2 + b2 .

Dakle, na problem se svodi na rjeavanje ove zadnje dobijene jednaine s s c ab = 3a + 3b + 3 a2 + b2 u skupu prirodnih brojeva. 3 a2 + b2 = ab 3(a + b) 9a + 9b
2 2 2 2

(32.2)

9(a2 + b2 ) = a2 b2 6ab(a + b) + 9(a2 + 2ab + b2 ) 0 = a b 6ab(a + b) + 18ab

2 2

= a b 6ab(a + b) + 9a + 18ab + 9b
2 2

0 = ab [6a + 6b 18 ab]

0 = 6ab(a + b) 18ab a b

ab 3(a + b)

ab 3(a + b)

ab 3(a + b)

ab 3(a + b)

ab 3(a + b)

http://math.eknjige.org

27

http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

odakle zbog ab = 0 slijedi 6a + 6b 18 ab = 0 ab 3(a + b)

6a ab + 6b 18 = 0

a(6 b) = 18 6b 18 6b a = 6b 18 6b 6b

ab 3(a + b) 6=b

ab 3(a + b) ab 3(a + b)

Posmatrajmo dobijeni sistem a= 6=b ab 3(a + b). (32.3)

Ispitajmo za sluaj b = 6. Tada iz a(6 b) = 18 6b slijedi 0 = 18, pa jednaina (32.2) u c c ovom sluaju nema rjeenja. Iz (32.3) slijedi, da zbog a N mora biti c s (18 6b > 0 odakle je (b < 3 pa dobijamo b<3 Razmotrimo sluaj za b < 3 tj. b {1, 2}. c 1. b = 1 a = 2. b = 2 a =
(32.3) (32.3)

6 b > 0) b < 6)

(18 6b < 0 (b > 3 b > 6.

b > 6)

6 b < 0)

12 18 6 =a= N; / 61 5

Posmatrajmo sluaj za b > 6. Iz (32.3) slijedi c a= 18 6b 6(6 b) 18 18 = =6 6b 6b 6b ab 3(a + b). (32.4)

6 18 12 = a = N. / 62 4

odakle mora biti 6 b | 18 pa dobijamo, 6 b {1, 2, 3, 6, 9, 18}. Kako je b > 6 to je 6 b < 0 pa razmatramo samo negativne sluajeve. c 1. 6 b = 1 b = 7 a = 24, ab = 168 > 3(24 + 7) = 93 R1 = (a, b, c) = (24, 7, 25); 2. 6 b = 2 b = 8 a = 15, ab = 120 > 3(8 + 15) = 69 R2 = (15, 8, 17); 3. 6 b = 3 b = 9 a = 12, ab = 108 > 3(9 + 12) = 63 R3 = (12, 9, 15); 4. 6 b = 6 b = 12 a = 9, ab = 108 > 3(9 + 12) = 63 R4 = (9, 12, 15); 5. 6 b = 9 b = 15 a = 8, ab = 120 > 3(15 + 8) = 69 R5 = (8, 15, 17); 6. 6 b = 18 b = 24 a = 7, ab = 168 > 3(24 + 7) = 93 R6 = (7, 24, 25). Dakle, postoji 6 pravouglih trouglova (medu kojima ima podudarnih 3) sa zadanom osobinom. Zadatak 33 Nai sve trouglove s cjelobrojnim duinama stranica iji je mjerni broj povrine c z c s jednak mjernom broju obima, tj. P = O. http://math.eknjige.org 28 http://math.untz.info

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

Rjeenje. Povrina i obim (proizvoljnog) trougla su s s P = s(s a)(s b)(s c), O = a + b + c = 2s, s= a+b+c . 2 (33.1)

Prema uslovu zadatka je P = O, odakle zbog prethodnoga dobijamo jednainu c s(s a)(s b)(s c) = 2s koju treba rijeiti u skupu prirodnih brojeva. Uvedimo oznake s x = s a; y = s b; z = s c. (33.3) (33.2)

Ovade je x + y + z = 3s a b c = 3s (a + b + c) = 3s 2s = s Sada jednaina (33.2) glasi c (x + y + z)xyz = 2(x + y + z). Vrijedi x=sa= jer je a+b+c b+c a a= >0 2 2 2 (33.4)

b+c a > 0 b+c > a 2 2 to slijedi iz injenice da su a, b, c stranice trougla. Analogno ovome dobijamo da je y > 0 i s c z > 0. Zbog toga, kvadriranjem jednaine (33.4) dobijamo njoj ekvivalentnu jednainu c c (x + y + z)xyz = 4(x + y + z)2 4(x + y + z) = xyz. (33.5)

a+b+c Iz s = zakljuujemo da je s polovina parnog broja tj. s N ili je s polovina neparnog c 2 broja. Ako bi s bio polovina neparnog broja, tada iz uvedenih smjena slijedi x= 2x1 + 1 , 2 y= 2y1 + 1 , 2 z= 2z1 + 1 2 (x1 , y1 , z1 N)

zbog toga iz (33.5) dobijamo 4 2x1 + 1 2y1 + 1 2z1 + 1 + + 2 2 2 = (2x1 + 1)(2y1 + 1)(2z1 + 1) 8

odakle se vidi da je lijeva strana cijeli broj, dok desna to nije, pa zakljuujemo da je s mora biti c prirodan broj, a time je i x, y, z N. Dakle, poetni problem se svodi na rjaavanje jednaine c s c 4(x + y + z) = xyz u skupu prirodnih brojeva. Ovu jednainu emo rjeiti metodom nejednakosti. Bez umanjenja c c s optosti pretpostavimo da je x y z. Tada je s xyz = 4(x + y + z) 12z 4(x + y) xy 4 slijedi da mora biti xy > 4. Stoga imamo sljedee sluajeve: c c z= http://math.eknjige.org 29 http://math.untz.info odnosno xy 12. Kako je

Mirnes Smajilovi c

Elementarna mat. sa stanovita vie mat. - Zadaci s s

1. x = 1, y = 5 z = 24 R1 = (1, 5, 24); 2. x = 1, y = 6 z = 14 R2 = (1, 6, 14); 3. x = 1, y = 7 z = 32 N; / 3

4. x = 1, y = 8 z = 9 R3 = (1, 8, 9); 5. x = 1, y = 9 z = 8 R4 = (1, 9, 8); 6. x = 1, y = 10 z = 7. x = 1, y = 11 z = 8. x = 1, y = 12 z = 22 N; / 3 48 N; / 7 13 N; / 2

9. x = 2, y = 3 z = 10 R5 = (2, 3, 10); 10. x = 2, y = 4 z = 6 R6 = (2, 4, 6); 11. x = 2, y = 5 z = 14 N; / 3 24 N; / 5 7 N. / 2

12. x = 2, y = 6 z = 4 R7 = (2, 6, 4); 13. x = 3, y = 3 z = 14. x = 3, y = 4 z =

Odredimo sada a, b, c, tj. za svako Ri = (x, y, z) odredimo odgovarajue (a, b, c) rjeenje. c s x 1 1 1 1 2 2 2 y z s = x+y+z a= sx b= sy c = sz 5 24 30 29 25 6 6 14 21 20 15 7 8 9 18 17 10 9 9 8 18 17 9 10 3 10 15 13 12 5 4 6 12 10 8 6 6 4 12 10 6 8

Zadatak je simetrian u odnosu na a, b, c, pa onda ako je (a, b, c) rjeenje to je i svaka perc s mutacija elemanata a, b, c rjeenje. s

Literatura
[1] Kreimir Burazin, Nelinearne diofantske jednadbe, Osijeki matematiki list 7 (2007) s z c c

http://math.eknjige.org

30

http://math.untz.info