Mico Deuic ‘Zavod 2a jezik FF, Zagob KOMPLEKSNI LINGVISTICKOSTILISTICKI POSTUPAK S GLEDISTA JEZICNE KOMUNIKACUE U raspravi_ se pokusava konstruiratt i prediozii jedan kom: lekani epistemolotkt stliticki model. Taj model last ie jeziene konwnikacie, teorje obavijest! i strukturane lingyi- stike kao “podloge” i nithova je “nadgradnja”, Koje ma siuze 2a analiticku usmjerenost, analticke operaciske po stupke, te za metolezi¢nt {opisnt instrumentar. Rasprava sadrtava teoretsku podiogu, Konstrukt modela | njegoru eksplanacju 1. Lingvinicka stilitika karakteriira. se temeliim problemskim podeuime Pristupa jo) ss opeg znanstveno-metodootkog salt kzo metod Kojom se izuéevaj jezik stl. Odredene jo globalno, naznacavapredmetno-sadréjna uamjerenost Discilinarnienantvent rang lingisike static zahtjeva#sosterme metodo ai, Zahijr il fa pristine razie igvstito§ sts. Inieemo da ptene metodt a0 logic i operativn postupaka na Kojima se temel a discptina jos nie usta rijeno, Problem se metoda moze rit i perspective strukturaln lingristike. Ken strut bi mogaosadriavati ove posebne pecifgne metode ~ metodusiisticke opoice ~ metodu stlisticke markranos /nemarkiranost rmstodu silisickedistbueije rmatodastilistickog izbora ~ metodu stilitickogeksperimenta rmetodustilitickepreobike ompativm sists metoda omunicacjsku sith metoda Sabrane su i uzste i tpovastrkturanelingvsike, dake iz pripadnog podria lingvisiske siistike. Detominacjom stlicke w naivs itge te menstena odnosno podruéna pripadnost {znath specie, posebna. Seiisicka je datbuciaspecsina {istibucj, bor takoder, td Komanikactsk je matodskonstruiara. Osim toga, slisicka metodologja obuhvacs opée metode i tehnike koje se zor pomoénim metodam. ‘Naznageni metodolotk Konstruktplodan jeu stud sla, omogutaje ew sti stick istativajima i anaizama natin epstomolofki modi Kojima se defini a1M, DELIC, Komplekini ingrowth postupa RASPRAVE 6-7(1980-1981) Sici fenomentu sto] oj) soto. Jan w od moda fokusia u ov capa obrazlae i predlaze 2.0. U suvremeno}.znanosti o jezicnoj Komunikaciii 2dvajaju se dominantni pristupi: strukturalnolingyisticki, iz perspektve teorie obavjest i psholingvstike. Medu- Aisciplinama suradnja korelativno je poticajna. Promatrano iz naznaconih parametara, kominiirenje se problemski postavija pred inuGavaoca. Inuzetno je slozen mehanizaz, 1s znanost jos nisu usuglaéenistavovi nitl su rijefeni svi problemi pojedinih feza i pri: ‘jefe. U raspravi komunikacjske elemente terminologiziramo, integriramo i promatramo 1a razini kompleksnoga lingvsti¢kostlstickog postupka. Zelimo postiéi stupanj egzakt- nos, cjelovitost i ekonomiénostiu stlistikim analizara, 2.1. Razinama, vestama i sredstvima Komuniiranje pristupa se iz petpostavaka nanjene (Tunkel) i struktue Moderno organizirane drustvene zajednice suze se slodenom mredom komunika- cia. Ji je najanaéanje i nanepostednije sredstwo komunicrana. Osobinama vsmjere~ nos, prenosnosti, simboiénosti, proizvodnost, Kombinatoriénost,raielanjvost, otvo- ronost,gipkosti, vost, promjenjvost!najpriagodjivie je sredstvo komonicirenja na nim ivi razinams. [Neposredao komuniciranje nije moguée. Sraki je njegaw oblik posredan bee ob sa rain, blzinu sugovoznika,Kolicinu {Kvaltetu poruke Sredinje jest u razmatranju komuniciraja zauzima poruka i prenosnostporuke 2.2. U konstrukeiju modela komunikaciskog process veting autora wvela je ove inioce 1. poruke (© sadriaj, smisao, obavijest, informacija, referenca) 2. govornik (= aktivnl sugovornik, odatiialac, poslalac poruke) 3. Kod (= jeaiéna pravila Koja omoguéuju govorno ostvarenje poruke, pravila iabora, povezivanja, kombinirenja jezitnih komponenata na svi struktur nim razinama, “Sfr") 4. (en)kodiranje’ (= pretvaranje poruke v sistem komunikacijsih signal, oznakt, govorenje, psanje) 5, Kommunikacijski kanal (= govorenje, sllanje, éitanj, prijenos poruke, pri- ‘opéajni kanal) 6, shualac (= primalac poruke, sugovornik, &italac, sudionik u kominiicanju) 7, dekodiranje = pretvaranje komunikacijskih oznakt u spoznaju i saznanje § ciljem odgovora ireagranja sugovornika, razumijevane ishvaCanje poruke, ‘entificranje, “detifriranje” poruke) 8, redundancija (= obaviesni suvifak predvidiv na osnovi konteksta,predvidi- ‘vost, zalihost) 9. kontekst: 2. stvami,situaciski,stvarna pojava o kojoj se govor;b. govorn, jexiéna, govorna ili misaona cjelina kojoj pripada manja jeziGna jedinica 23. Poruka je mentalna, psiholotka kategorija u obliku predodzbe i pojma. U nju se ukjucujui ojeali, zbudenje, znatizlja. Oznacuje semantic sada} 2M. DELIC, Komplkan! ngvintSkontinihi postupak RASPRAVE 6.7(1960-1981) Funkeije poruke utemeljene su na Organon-Modellu K. Bulera: 1, prikazivanje (Darstellung), rszlikono-oznaéyjna funkeija s obzicom na predmet, pojav 2. ism (anc) ste fark s utoumesem vom 3: aba Appd ame usar, Inkoonoy mode oblast fk TEPERENCUALNA sworwvna POETSKA KONATIVNA METAJEZICNA (engl. referential, emotive, conative, phatic, metalingual, poetic) Funkeie odreduju strukturu i govornu realizaciju poruke. Funkeije se osemostaljuju ill prozimaju. Poruka je djetko organizirano tako da vel samo jednu funkeiju. Stupanj dominantnosti mijenja se prema okolnostima te pottebi koja je u danom trenutku ng vanija u komuniciranju: Kriticke su todke preklapanje funkeja poruke, nemogusnost { ometenost pri identificiranju, nepoznavanje i zamjena kodova. Javjaju se na vidim razi- nama Komuniciranja 2 sfere duhownog zivota: knjizeynost, znanost,flozofija, politika, religs. Ukijuéuju stupanj obrazovanja, zivotno iskustvo, karakteme crt, temperament, ‘maita i kodove iz tih podrudja 24, Sredstva Kojima se ostvarue i strukturia poruka jesu jeziéna i nejeziéna. Predodrbe i pojmiovi u sijesti govornika imaju jezi¢noznakownu formu. Poruka se ostva- ruje dovodenjem u relacje jeienih znakova. Obrazuju hijerarhijske ssteme. Leksik je jedan od najvadniih, On je pojmovn jeziéni fond. Pojmovne se relacie ostvarajy grama- Lucki. Jeziéna komunikacja struktumo se odreduje: leksk organiziran gramatiGki. Svaki Je tskaz kompleksan, Jeziénajedinica u njemu implicira drugu jedinicu: subjekt ~ predi- kat, imenica + atribut i apozieju, tranzitivn glagol > objekt, itd. Odnosi ge ina fono- Josku i morfolotku razina, Izbor i Kombinacija osnovni su postupel u povezivanj jedinica 1 govomoj aktualizaci. Izbor se vis iz paradigmatskih skupova formicanth asocijativno ‘oko nekoga sredinjeg leksema po semickoj, tvorbengj ili samo glasomnoj siénosti. Grupi- ranje se vii oko osnovnih Clanova. Sraka se jedinica uzima iz nekoga ekvivalentnog skupa postupkom selekcife. Skupovi su ograniéeni brojem jedinice i moguénostima relacijskih veza s jedinicama dragoga skupa. Ogranienja obuhvaéaju strukturranje poruke s refe- rencijainom funkeijom (denotacjskom, priopéajnom). U njoj su relacjska pola pirodno ogranigena. U ekspresivnoj funkeii poruke (konotacisko)) govoraik intultivno i individu alno uspostavja veze i tako prosiryje prirodne moguénosti povezivanja, Koliina i kvali-. teta poruke uveéavaju se u Konotacijskom jezik. Medutim, jezik se denotacij 1 konot je uvjetuju, preklapaju Ti se odnos u procesu kodiranja i dekodirana, i, s govornikova i sa shutsoéeva stajalista odreduju kao poznato — nepoznato, predskazivo — nepredskazi- 0, dano ~ novo, o¢ekivano — neoéekivano, Govornik se komuniciranju odlucuje za ppolaznu tocku, Obavijest se leide i istiée, Obavijesna se razina ralikuje od razine pod- 33