MEDICINSKA ETIKA

Studenti 1. godine medicine, 4. seminarska grupa: Tin Nadarevi Sanja Milovanovi Antonija Miak Lana Milovi

Etika
Rije potjee iz grke rijei eiko to znai moralan.
o

nauka o moralu.

navike i ponaanja ljudi ustrojeni prema naelu dobro zlo ili doputeno zabranjeno

Osnovno naelo moderne etike je potivanje ivota.

Medicinska etika naela i pravila prema kojima se ocjenjuje ponaanje zdravstvenih djelatnika (lijenika, medicinskih sestara, znanstvenika, itd.)

Moral

Rije potjee od latinske rijei mos to znai obiaj.

Po definiciji moral je skup predodbi ili saznanja o dobru i zlu u drutvenoj svijesti i okolini. sustav opeprihvaenih drutvenih normi koje odreuju ponaanje ljudi u zajednici

Osnova morala (Fundamentum moralitatis ) initi dobro, ne initi zlo! Moralne norme su promjenjive mijenjale su se tijekom razliitih vremenskih razdoblja; razliite su kod raznih naroda i kultura Moralno (ope prihvaene drutvene norme) ne mora biti uvijek i etino (ono to je ope dobro)

Deontologija

Rije potjee iz grke rijei deon to znai ono to obvezuje i logo to znai rije, znanost. Po definiciji deontologija je dio etike, znanost o dunostima.

Ona se bavi prouavanjem i odreivanjem prava i dunosti.

Medicinska deontologija je skup etikih naela zdravstvenih radnika i njihova rada

Lijenika deontologija obuhvaa prava i dunosti vezana za lijeniku profesiju. Ona ukljuuje
- medicinsko pravo - psihologiju ponaanja (pravila u ponaanju) - medicinsku hodegetiku (upute za prouavanje medicine)

Svaka profesija ima svoju deontologiju. Lijenika deontologija ima izuzetnu vanost zbog toga to:
objekt lijenikog djelovanja je ovjek, njegov ivot i zdravlje lijenik nije obrtnik (ne proizvodi satove, kolae, vijke, madrace, daske ili ostale stvari koje uzimamo zdravo za gotovo) pacijent je u podreenom poloaju u odnosu prema lijeniku jer je prisiljen da svoj ivot povjeri znanju, sposobnosti i dobronamjernosti lijenika, esto stranca

Dunosti lijenika

Pravne dunosti

Etine dunosti
nisu jasno definirane zakonom temelje se na:
humanosti ljubavi prema ovjeku pravednosti svatko ima pravo na zdravlje i lijeniku pomo

regulirane su zakonom
krenje dovodi do sudske odgovornosti

POVIJEST RAZVITKA ETIKE U MEDICINI

Najstariji sauvani povijesni dokument koji govori o lijenikoj odgovornosti je Hamurabijev zakonik oko 2100. pr. Kr.

Grka pripadnici asklepijata (lijenikih organizacija) polagali su zakletvu poznatu kao Hipokratova zakletva Rim javlja se interes za pravnu stranu lijenike odgovornosti

u zakonima Lex Cornelia i Lex Aquilia se navode prekraji lijenika

Srednji vijek poznate su Salemske rasprave nadahnute Hipokratovom zakletvom: De cantalis medicorum i De aventu medici ad aegrattum Talijanski vladari Ruer II. u 12. st. i Fridrik II. u 13. st. prvi donose zakonske odredbe o dravnom nadzoru nad radom lijenika. prvi se puta uope javlja tijelo koje kontrolira rad lijenika

U Hrvatskoj prvi zakonski propisi o radu lijenika sadrani su u Statutima pojedinih gradova: Korula 1214. ,Dubrovnik 1272. , Zadar 1305., Hvar 1331., Motovun 1335.

RASPRAVE O LIJENIKOJ DEONTOLOGIJI

1495. god. talijanski lijenik Gabriele Zorbi je napisao Prvu raspravu o lijenikoj deontologiji 1794. god. u Mansherteru Thomas Peraval je napisao Kodeks etikih pravila za lijenike osnovno djelo za nastanak pojma medicinska etika U 19 . st. javljaju se organizacije kao Lijenike komore i Sindikati koji izrauju svoje kodekse asti i sudove.

U Hrvatskoj i Sloveniji, Zbor lijenika 1876. god izdaje brouru Lijeniki status i obinstvo, a 1901. deontoloki kodeks Glavna naela lijenike asti

Josip Drakovi iz Omia Uber die Pflichten des Artzes gegen Staat und seine Mitmenschen ili Dunost lijenika prema drutvu i svome blinjemu.

Razvoj medicinske etike nakon II. svjetskog rata - imbenici

1. raspad kolonijalnog sustava i stvaranje zajednica ravnopravnih naroda

2. novi socijalni problemi
vei broj starijih ljudi, kroninih bolesnika i invalida potrebno je osigurati nova materijalna sredstva, ali i ljudsku solidarnost

3.

Razvoj moderne medicinske tehnologije

Nesrazmjer izmeu cijene i mogunosti primjene

Odreivanje prioriteta

Nova pitanja

4.

Transplatacija

Odreivanje trenutka smrti

Odreivanje poetka ivota

POJAVA NOVIH SOCIJALNIH I ETIKIH PITANJA

Ekonomska opravdanost

Umjetna oplodnja

Kvaliteta ivota

Povjerljivost podataka

Skrb za umirueg bolesnika

Suglasnost za med. Postupak

Eutanazija

ENEVSKA ZAKLETVA

U II. svjetskom ratu dogaali su se mnogi lijeniki zloini kao to su eksperimentiranje na ljudima i genocid.
Zbog toga je na inicijativu WHO-a 1948. sastavljena enevska formulacija Hipokratove zakletve

Ona se danas polae na naem fakultetu.

Ova se zakletva temelji na humanizmu Vrijednosti humanizma lijenik ne smije prekriti ni po cijenu vlastitog ivota Medicina se odreuje kao socijalna, a ne samo prirodna disciplina Lijeniki rad se ne promatra samo kao tehnika vjetina Lijenike se promatra kao drutveno aktivne humaniste

KARAKTERISTIKE MEDICINSKE ETIKE NAKON II.

SVJETSKOG RATA

Brzi razvoj Veliki broj problema Pojava nove medicinske etike bioetika.

Javlja se u SAD-u prije 30-ak godina Za razliku od stare etike , koja se od 2500. god. pr. Kr. malo mijenjala, bioetika doivljava velike promjene.

Javlja se i profesionalna etika.

Ona nastaje unutar profesionalnih udruga (Lijenika komora, Pravnika komora...) Tenja da se uspostavi kontrola nad strunim osposobljavanjem i kolovanjem svojih lanova

IZVORITA SUVREMENE MEDICINSKE ETIKE

Tradicionalna lijenika etika enevska konvencija (1949.) Helsinka deklaracija (1964.)

DUNOST LIJENIKA Prema bolesniku Prema samom sebi i kolegama Prema drutvenoj zajednici

1) Prema bolesniku
Dunost se temelji na humanosti i pravednosti Samo dobar ovjek moe biti dobar lijenik (Nathnagel) lijenik se smije koditi bolesniku, mora lijeiti svakog bolesnika koji mu se obrati, mora uvati profesionalnu tajnu, ne iskoritavati pacijenta, ne prekidati zapoeto lijeenje itd.

2) Prema samom sebi i kolegama

Lijenik mora paziti na vanjtinu, provoditi uredan ivot, ne izlagati opasnosti svoj ivot i zdravlje, uiti i pratiti strunu literaturu, poduavati mlae kolege itd.

3) Prema drutvenoj zajednici

Lijenik mora uvati i unaprijeivati narodno zdravlje, suzbijati zarazne bolesti, vriti socijalnomedicinski rad, tititi ovjekovu okolinu itd.

NAJEI POVODI NEETIKIH POSTPAKA

elja za zaradom lakoumnost i tatina lijenost seksualni interes znanstvena zatita nebriga

SKUPINA ETIKIH PROBLEMA

DIREKTNI ODNOS LIJENIK-PACIJENT ETIKI PROBLEMI SOCIJALNI PROBLEMI

ZDRAVSTVENA SLUBA

LJUDSKA PRAVA I MEDICINA

Pravo na zdravlje proglaeno je Opom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.) i predstavlja osnovu za graenje odnosa meu ljudima. Svatko ima pravo na standard ivota potreban za zdravlje i blagostanje njega i njegove obitelji, ukljuivi hranu, odjeu, obuu, smjetaj i medicinsku zatitu kao i potrebe socijalne slube, pravo na sigurnost u sluaju nezaposlenosti, bolesti, udovitva, starosti ili drugih ogranienja uvjeta ivota izvan njegove kontrole.

Medicina zapoinje filozofijom.

Filozofija prestaje medicinom.
Aristotel

ETIKA I MORALNA NAELA LIJENIKA

Lijeniku je obaveza svoje ivotno usmjerenje i struku posvetiti zdravlju ovjeka Njegova je obaveza potivati ljudski ivot, promicati zdravlje, sprjeavati i lijeiti bolest Lijenik je duan pruati pomo svima, bez obzira na dob, spol, rasu, narodnost, vjeru, politiko uvjerenje, drutveni poloaj U svom radu lijenik je duan uvati ugled i dostojanstvo lijenikog stalea

Svoj posao mora obavljat struno i etiki besprijekorno Protivno ovom kodeksu je primanje mita Lijenik je duan pri pregledu i pruanju pomoi djeci ili maloljetnim osobama, traiti suglasnost roditelja ili skrbnika Lijenik e provoditi samo onakvo lijeenje koje je u skladu s provjerenim spoznajama suvremene medicinske znanosti Lijenik mora na prikladan nain obavijestit pacijenta o dijagnostikim postupcima i pretragama, njihovim rizicima i opasnostima te rezultatima kako bi pacijent mogao donijeti ispravne odluke

Ako potrebe lijeenja pacijenta prelaze lijenikove mogunosti, lijenik je duan uputiti pacijenta na skrb drugom lijeniku Sve to je lijenik saznao obavljajui svoj posao smatra se lijenikom tajnom i lijenik ju je obavezan uvati i nakon pacijentove smrti, osim u sluaju kada bi uvanjem tajne ugrozio ivot i zdravlje drugih ljudi Lijenik se ne smije uputati u osobne ili obiteljske probleme pacijenta

PLANIRANJE OBITELJI I REGULACIJA

LJUDSKE PLODNOSTI

Obaveza lijenika je da svoje postupke i znanje primjenjuje sa svrhom da pomogne raanje, rast i razvoj djeteta
U planiranju obitelji, lijenik mora promicati najprije odgojne i prirodne metode

Razvijanje vika ljudskih zametaka u istraivae svrhe neprihvatljivo je i neetino

UMIRUI PACIJENT?

Ublaavanje patnje i boli jedna je od osnovnih zadaa lijenika

Namjerno skraivanje ivota (eutanazija) u suprotnosti je s medicinskom etikom

BIOMEDICINSKA ISTRAIVANJA

Osnovna je svrha istraivanja na ljudima unaprjeenje dijagnostikih i terapijskih postupaka te objanjavanje uzroka i nastanka bolesti. U njima dobrobit pojedinca ima prednost pred interesima znanosti i drutva. Obveza je lijenika da u medicinskim istraivanjima titi ivot, zdravlje, privatnost i dostojanstvo ispitanika. U odreenim istraivanjima valja prosudit i moguu tetu za okoli.

Lijenik koji vodi istraivanje obvezan je ispitanike temeljno upoznat sa smislom rada, koristi, i moguom opasnosti, nakon toga potreban pisani pristanak.

zbog nesposobnosti ili stanja svijesti-pristanak traimo od zakonskog skrbnika

Istraiva ne smije utjecat na ispitanikovu odluku o sudjelovanju ili nesudjelovanju u istraivanju O postignutim rezultatima lijenik-istraiva obavijestiti e medicinske skupove ili asopise, a iru javnost tek nakon to je o njima utvreno struno miljenje.

LJUDSKI GENOM
Zabranjen je svaki oblik diskriminacije neke osobe na temelju njezina genskog nasljea. Testovi koji pretkazuju nasljedne bolesti se mogu izvoditi nakon nepristrana genetskog savjetovanja. Kloniranje je suprotno je etici i potivanju ljudskog dostojanstva te je zabranjeno.

ODNOS PREMA OSOBAMA S OGRANIENOM SLOBODOM

Lijenik koji radi u ustanovama zatvorenog tipa osobito e potovati prava pacijenta u tjelesnom i duevnom pogledu i paziti na njihovo osobno dostojanstvo. Prisilno lijeenje i hranjenje doputeno samo kada pacijent nije sposoban to svjesno odluit.
Lijeniku je zabranjeno sudjelovat u nasilju prema ovjeku

ODNOSI PREMA DRUGIM LIJENICIMA I STRUCI

astan e se lijenik odnositi prema drugim lijenicima onako kako bi elio da se prema njemu odnose Ako drugi lijenik zatrai pomo i/ili struni savjet, pruit e mu je nesebino i prema svojem najboljem znanju

Nee pridobivat bolesnike svojih kolega

Moe preuzet skrb nad bolesnikom drugog lijenika samo na zahtjev dotinog pacijenta ili lijenika

Ako lijenik sazna o neodgovarajuem etikom, moralnom ili medicinskom postupku kolege - mora se obratiti odgovornoj osobi i Hrvatskoj lijenikoj komori Obveza je lijenika stalno obrazovanje i praenje napretka u struci!!! Lijenik e uvat svoj struni ugled i neovisnost, ne pristajui da mu se ime istie i povezuje s trgovakim aktivnostima radi stjecanja osobne koristi Svojim ponaanjem i djelovanjem uvat e ugled lijenitva

Hoe li ti biti dobar lijenik?