1

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav
1

Uvod

Cilj ove Zajednike izjave je pruiti smjernice donosiocima odluka koji se bave pitanjima prijevoza unutarnjim vodama (IWT) i ekoloke odrivosti, kao i onima koji se bave upravljanjem vodama, i u svom radu pripremaju relevantne planove, programe i projekte u oblasti okolia i plovidbe. Proces nastanka Zajednike izjave pokrenut je od strane Me unarodne komisije za zatitu rijeke Dunav (ICPDR), Dunavske komisije (DC) i Me unarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC)1. Zajednika izjava nastala je 2007. godine u okviru procesa izgradnje intenzivnog, me usektorskog konsenzusa izme u interesnih grupa koje nose odgovornost i interes za pitanja plovidbe, integriteta rijenog okolia i upravljanja vodama u slivu rijeke Dunav. Proces se sastojao od tri radionice organizirane za razliite interesne grupe i strunjake, koje su odrane u aprilu, junu i oktobru 20072. Tokom procesa, uesnici su izgradili zajedniko miljenje o zatiti rijenog okolia, te potrebnim procesima i uvjetima za obavljanje i razvoj odrive unutarnje plovidbe3 (ukljuujui odravanje postojee infrastrukture i razvoj novih projekata u plovidbi). Prekogranini kontekst vaan je pri bavljenju hidro-morfolokim promjenama, te potrebama okolia i plovidbe u slivu rijeke Dunav. Ova Zajednika izjava ima za cilj podrati odriv i ekoloki prihvatljiv razvoj i unaprje enje plovidbe. To se, prije svega, odnosi na strukturalne intervencije i mjere na rijekama koje slue za prijevoz unutarnjim vodama; ne-strukturalne mjere e se, tako er, morati poduzeti kako bi se uspjeno nadogradio i ekonomski odrao prijevoz unutarnjim vodama. Interesne grupe ukljuene u razvoj ove Zajednike izjave naglaavaju da potpuno potivanje postojeeg pravnog okvira, ukljuujui sve relevantne zakone o prometu i okoliu (nacionalno zakonodavstvo, direktive EU i me unarodni zahtjevi), predstavlja preduvjet za bilo kakvu aktivnost u Podunavlju. Naela planiranja i kriteriji ove Zajednike izjave razvijeni su i dogovoreni u kontekstu situacije za sliv rijeke Dunav, no mogu se koristiti i irom svijeta kao referenca za ostale velike rijene sisteme koji su uporedivi s Dunavom.

1 Za vie informacija posjetite Internet stranice pomenutih komisija: www.icpdr.org, www.danubecom-intern.org, www.savacommission.org 2 3

Za vie informacija pogledajte http://www.icpdr.org/icpdr-pages/navigation_and_ecology_process.htm 'Odriva unutarnja plovidba' podrazumijeva i ukljuuje sve tri komponente: okoli, privredu i socijalna pitanja.

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

2 Razvojna podloga
2.1 Pravna osnova
Pravni okvir za pitanja plovidbe i okolia u slivu rijeke Dunava ukljuuje me unarodne konvencije izme u zemalja, kao i relevantne zakone, politike i akcijske planove EU. Rad Me unarodne komisije za zatitu rijeke Dunav (ICPDR) temelji se na Konvenciji o zatiti rijeke Dunav4 kao glavnom pravnom instrumentu za suradnju i prekogranino upravljanje vodama u slivu rijeke Dunav. ICPDR je transnacionalno tijelo koje promovira sporazume i uspostavlja zajednike prioritete i strategije za poboljanje stanja Dunava i njegovih pritoka. Za rijeku Dunav, Konvencija o reimu plovidbe na Dunavu (Beogradska konvencija)5 odre uje okvir za upravljanje plovidbom izme u 11 drava lanica. Konvencija, koja je koordinirana od strane Dunavske komisije, ima za cilj jaanje ekonomskih odnosa u regiji i upuuje na potrebu odravanj plovnosti cijelog Dunava. Na subregionalnom nivou, zemlje u slivu rijeke Save potpisale su Okvirni sporazum6 u cilju razvoja plovidbe i uspostavljanja odrivog upravljanja vodama. Ovim aktivnostima koordinira Me unarodna komisija za sliv rijeke Save. Pored toga, nekoliko politika EU ine pravni okvir za upravljanje vodama i rijenim slivovima u Evropi, s Okvirnom direktivom o vodama EU 2000/60/EC (EU WFD) kao najznaajnijom koja se odnosi na zatitu povrinskih i podzemnih voda. To ukljuuje i zahtjev za razvoj prvog plana upravljanja rijenim slivom za itav sliv rijeke Dunav do 2009. godine. Glavni ekoloki ciljevi Direktive moraju se postii do 2015. godine putem implementacije programa mjera, koje izme u ostalog upuuju na hidro-morfoloke promjene uzrokovane plovidbom. Za me unarodne distrikte rijenih slivova, EU WFD zahtijeva koordinaciju me unarodnih planova za upravljanje rijenim slivovima, ukljuujui i, ako je mogue, ne-lanice EU7. U distriktu dunavskog rijenog sliva, ICPDR predstavlja platformu za koordiniranje implementacije EU WFD na nivou cijelog sliva izme u 13 podunavskih zemalja (pogledati Dunavsku deklaraciju8). Mnoge druge direktive, pravila i konvencije o okoliu se dodiruju s EU WFD i trebaju se uzeti u obzir u integraciji sveobuhvatne politike razvoja IWT-a9, ukljuujui Direktive EU o stanitima i pticama (Ekoloka mrea Natura 2000) i Bernsku konvenciju (Smaragdna mrea). Evropski akcijski program za promoviranje prijevoza unutarnjim vodama NAIADES postavlja vaan okvir za djelovanje, koje ukljuuje bolju integraciju IWT-a u logistiki lanac, poboljanje izvedbe flote u pogledu ekolokih zahtjeva i upotrebu savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (npr. Rijenih informacijskih servisa) za poboljanje plovidbe. Bitan elemenat Akcijskog programa NAIADES je razvijanje odgovarajue infrastrukture plovnog puta. Projekti s ciljem poboljanja plovnog puta i pretovara
4 5 6 7 8 9

Konvencija o suradnji za zatitu i odrivo korienje rijeke Dunav (Konvencija o zatiti Dunava), Sofija, 1994 Konvencija o reimu plovidbe na Dunavu, Beograd, 1948 Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB), Kranjska Gora, 2002 EU WFD lanovi 3.4 i 3.5. Dunavski sliv Rijeke u srcu Evrope, Be, 2004

Ove razne direktive ukljuuju, na primjer, Direktivu o pticama (79/409/EEC), Direktivu o stanitima (92/43/EEC), SEA Strateka procjena okolia Direktivu (2001/42/EC), EIA Procjena utjecaja na okoli Direktiva (85/337/EEC), Direktiva EU o poplavama, nastupajua Direktiva EU o pomorskoj strategiji, zajednika poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy-CAP) i Politika jedinstvenosti (Cohesion Policy). Relevantne konvencije su Ramsar konvencija, Bernska konvencija, Konvencija o biodiverzitetu, Espoo konvencija i Konvencija o svjetskoj batini objanjenja su data u Prilogu 1.

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

stoga mogu biti sufinancirani iz budeta EU. Dunav je dio prioritetnih projekata (br. 18) u okviru Smjernica za trans-evropski transport (TEN-T) i predstavlja centralnu osu prijevoza. U iroj razmjeri, Evropski sporazum o Glavnim unutarnjim plovnim putevima od me unarodnog znaaja (AGN)10 postavlja smjernice za karakteristike plovnosti unutarnjim plovnim putevima na kojima se odvija me unarodni promet. Ovaj me unarodni sporazum stupio je na snagu u mnogim podunavskim zemljama. Implementacija i integracija svih relevantnih politika je presudna za odgovarajui razvoj IWT-a i postizanje ekolokih ciljeva u slivu Dunava. To je jedini nain na koji se uvjeti u pogledu IWT-a i okolia mogu poboljati i zatititi.

2.2

Sadanje stanje plovidbe u slivu rijeke Dunav

Trenutna ekonomska situacija

Politike i ekonomske promjene koje se u posljednjih 15 godina doga aju u istonoj i jugoistonoj Evropi stvorile su dinamian razvoj privrede u regiji, te izrodile potrebe i perspektive za veim obimom trgovine i prijevoza na Dunavu. Dunavsko podruje jedno je od najvanijih privrednih i kulturnih regija u Evropi sa Dunavom kao glavnom poveznicom i okosnicom prijevoza. Proirenje EU dovelo je do ogromnog poveanja i jaanja ekonomskih odnosa u Dunavskom koridoru i ire. Uporedo s intenziviranjem trgovine dolo je i do brzog porasta obima prometa. Komercijalni prijevoz du Dunavskog koridora zabiljeio je, u posljednjem desetljeu, rast od vie od 100% u gotovo svim podunavskim zemljama, pri emu je daleko najvei porast registriran u cestovnom tranzitu. Oekuje se da e podunavske zemlje nastaviti s ovakvim dinaminim privrednim razvojem tokom narednih godina (uz minimalni prosjeni rast stope BDP-a od 3-4% godinje do 2015. godine), a u skladu s time bi mogao rasti i protok prometa. IWT se, u odnosu na zrani i cestovni promet, smatra ekoloki prihvatljivijim i energetski efikasnijim, te stoga moe doprinijeti odrivom drutveno-ekonomskom razvoju regije. Mora se osgurati multimodalno korienje raspoloivih mogunosti prijevoza (cestovni, eljezniki i IWT). Transportne politike za promoviranje modalnih pomaka, kao na primjer u Bijelim knjigama za transport EU za 2003. i 2006. godinu, sadre niz prijedloga za ulaganja u infrastrukturu plovnog puta, uz podrku me unarodnih financijskih institucija i TEN-T programa EU. Politike modalnih promjena se odraavaju u smjernicama za odabir projekata i imenovanje TEN koordinatora za IWT. Smjernice, tako er, naglaavaju potrebu da se u potpunosti potuje zakonodavstvo u oblasti okolia. Ovakav razvoj doga aja ukazuje na hitnost postizanja dogovora oko zajednikog pristupa razvoju IWT-a i zatite okolia.

Razvoj IWT-a
Unutarnja plovidba prua velike mogunosti za kretanje tereta na Dunavu i njegovim pritokama umjesto na cestama, na energetski efikasan nain (npr. s obzirom na trokove prevezene robe u toni po kilometru). Moe doprinijeti smanjenju zaguenja cestovnog prometa na nekim rutama. Intenzivnije korienje slobodnih kapaciteta plovnih puteva sliva Dunava moe doprinijeti da se iza e na kraj s obimom prometa na nain koji je drutveno i ekoloki prihvatljiv, koristei prednosti ne-strukturalnih mjera (kao to je inovacija flote), kao i ulaganja u infrastrukturu. Unutarnja plovidba treba uestvovati u buduem rastu prometa odravajui ili irei svoj trenutni modalni rascjep unutar dunavskog koridora. Predvi anja pokazuju da bi to moglo rezultirati udvostruenjem obima prometa na Dunavu u narednih 10 godina. Uee plovidbe u ukupnom obimu prometa u Podunavlju trenutno iznosi manje od 10%. Postoji dogovor prema kojem bi 10 podunavskih zemalja trebalo poboljati okvirne uvjete za unutarnju plovidbu
10

AGN, ECE/TRANS/120/Rev.1, UN/ECE, 2006

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

na integralan nain, slijedei ciljeve Evropskog akcijskog programa za promoviranje prijevoza unutarnjim vodama NAIADES. Klimatske promjene mogu imati utjecaj na daljnji razvoj IWT-a u slivu rijeke Dunav. Kao posljedica toga, upravljanje, planiranje i razvoj plovidbe treba uzeti u obzir pitanje klimatskih promjena. Plovidba moe doprinijeti postizanju ciljeva iz oblasti okolia, kao to su ciljevi iz Kyota za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bate.

2.3

Sadanja situacija rijenog okolia sliva rijeke Dunav

Priroda velikih rijenih sistema

Veliki rijeni sistemi kao to je Dunav su vrlo sloeni, multi-dimenzionalni, dinamini ekosistemi i, samim time, predstavljaju mnogo vie od mree longitudinalnih kanala. Razumijevanje njihove visoke ekoloke sloenosti zahtijeva sveobuhvatna osmatranja i upravljanje na nivou sliva holistiki pristup koji zahtijeva Okvirna direktiva o vodama EU. Rijeka Dunav moe se podijeliti u tri glavna dijela gornji, srednji i donji dio. Svaki dio karakteriziraju razliita abiotika (tj. ne-ivua) svojstva, hidro-morfoloke strukture i bioloke zajednice. Abiotiki parametri ukljuuju gradijent, veliinu zrna, sedimentaciju, turbulenciju, oksigenaciju i temperaturu vode. "Hidro-morfologija" je fizika karakteristika rijenih struktura, kao to su dno rijeke, rijene obale, veza rijeke s oblinjim krajolicima i njenim uzdunim kontinuitetom, kao i kontinuitetom stanita. Antropogene strukturalne mjere mogu promijeniti uvjete prirodne podloge rijenih sistema i, na taj nain, utjecati na njihov ekoloki status. Brojni drugi faktori doprinose kompleksnosti velikih rijenih sistema. Na primjer, prirodni poremeaji (npr. poplave, sue) i pratee varijacije sedimenata su me u kljunim elementima koji predstavljaju osnovu za visoko dinaminu prirodu rijenih krajolika i njihovog biodiverziteta. Rijeni ekosistemi mogu imati odnose i procese razmjene sa susjednim ekosistemima (npr. preko pritoka, podzemnih voda i uma u plavnim podrujima). Sloene prirodne pokretake sile i procesi razmjene rezultiraju estim promjenama uvjeta spajanja, a posebno heterogenih kompleksa stanita. Najvanija posljedica promjenjivog mozaika rijenih stanita i ekotona je to to prirodne rijene sredine obino imaju iznimno veliki biodiverzitet. Za razliku od mnogih drugih evropskih rijeka, odre eni dijelovi Dunava i njegovih pritoka jo uvijek su dom vrlo tipinim, prirodnim i dinaminim kompleksima stanita, koji su neophodni za mnoge vrste. Na primjer, oni ukljuuju prisutnost stanita za mnoge vane i gotovo izumrle vrste, kao to su dunavska jesetra i dunavski losos. Direktiva EU o stanitima omoguava dravama lanicama da odrede takva podruja kao zatiena, kako bi se takva svojstva efikasno zatitila i obnovila, te kako bi se sprijeilo njihovo propadanje.

Utjecaj plovidbe na rijene sisteme

Ljudske aktivnosti i razliito korienje na razne naine utjeu na ekoloki i hemijski status velikih rijenih sistema. S ekolokog stajalita, plovidba nije jedini pritisak, aktivnosti kao to su proizvodnja elektrine energije i regulacija rijeke radi kontrole poplava su, tako er, veoma bitni. Od presudnog utjecaja su hidrotehnike mjere koje ublaavaju izvornu hidromorfoloku situaciju (npr. kretanje vuenog nanosa, morfo-dinamiki razvoj mree kanala, procesi razmjene izme u rijeka i plavnih podruja, reima podzemnih voda) i/ili prirodni sastav ekolokih zajednica (npr. kroz prepreke za vrste riba koje migriraju ili unitavanje obale i stanita korita i mrijestilita). Uvjeti plovidbe mogu rezultirati stabiliziranim, jednosmjernim, ekoloki jedinstvenim rijenim kanalom, kojem nedostaju i prirodne strukture sa svojim blagim gradijentima i povezanost s bliskim plavnim podrujima. Pored ostalih hidromorfolokih promjena, to moe dovesti do nestajanja odre enih vrsta.

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

U mnogim velikim rijenim sistemima degradacija korita moe, tako er, dovesti do ozbiljnih ekolokih oteenja. Poveanje pronosa vuenog nanosa na lokalnom nivou i posljedini nizvodni izlaz rijenog materijala, uzrokovano izgradnjom kanala za unaprje enje plovidbe i/ili kontrolu poplava, mogu u mnogim sluajevima biti intenzivirani znaajnim smanjenjem unosa vuenog nanosa iz uzvodnog slivnog podruja (npr. usljed retencije od mjera kontrole poplava i/ili lanaca elektrana). S obzirom da je bona erozija izvorno isprepletenih ili vijugavih rijeka ograniena stabilizacijom kanala, ovi procesi vie ne mogu izbalansirati prirodne agradacije i aluvijalna plavna podruja. Dakle, s jedne strane radovi na stabilizaciji rijenog korita i bagerovanje mogu eliminirati ekoloki vane rijene strukture toka, te dovesti do jedinstvenog akvatinog okolia, dok erozija korita nizvodno od radova na stabilizaciji moe dovesti do vertikalnog odvajanja i hidrolokog razdvajanja rijeke od njezinih stanita plavnih podruja. Osim hidromorfolokih utjecaja, plovidba tako er moe imati i druge utjecaje na vodni okoli, kao to su zaga enja, na koje e se ukazati u okviru relevantnih planova za upravljanje rijenim slivom EU WFD i specifinim projektima (npr. o prikupljanju otpada i otpadnih voda). S mehanike take gledita, brodski promet uzrokuje valove, to moe poremetiti reprodukciju ribljih stanita, bentoskih beskimenjaka, ostalih biota kao i vodnih biljaka bez korijena. Brodski motori tako er mogu uzrokovati neprirodnu suspenziju finih sedimenata, to dovodi do smanjenja svjetlosti potrebne za rast biljaka i algi.

Sadanje stanje i budui izgled EU WFD lan 5. Izvjetaj i Plan upravljanja slivom rijeke Dunav
EU WFD lan 5. Izvjetaj (Analiza sliva Dunava 2004.) predstavlja prvi korak u prikupljanju nacionalnih i me unarodnih planova upravljanja rijenim slivovima. to se tie povrinskih voda, ti izvjetaji ukljuuju karakterizaciju prirodnih uvjeta i analizu relevantnih pritiska/utjecaja kojom se zakljuuje koja tijela povrinskih voda su u opasnosti od neispunjavanja ciljeva koje EU WFD zahtijeva u pogledu okolia. Izvjetaj o Analizi Dunava, koji je pripremio ICPDR, identificirao je hidromorfoloke promjene uzrokovane plovidbom, proizvodnjom elektrine energije i odbranom od poplava kao jednim od glavnih faktora koji utjeu na ekoloki integritet sliva rijeke Dunav. Te promjene su dovele do ometanja lateralne povezanosti, uzdunog kontinuiteta i sveukupne degradacije ekolokog statusa. Danas je 30% rijeke Dunav zatvoreno i 80% nekadanjih plavnih podruja Dunava je izgubljeno tokom posljednjih 200 godina kroz intenzivno generiranje elektrine energije, zatitu od poplava, plovidbu i korienje zemljita. Plan upravljanja slivom rijeke Dunav e biti zavren do kraja 2009. godine i ukljuivae Zajedniki program mjera, koji e se baviti hidromorfolokim promjenama i utjecajima na stanje voda. Provo enje plana do 2015. godine e imati za cilj postizanje ciljeva u pogledu okolia i ouvanje istih za sve povrinske vode u slivu rijeke Dunav.

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

3 Uspostavljanje balansa izme u ekolokih potreba budui pristup

plovidbe

I IWT i ekoloki integritet imaju odre ene temeljne potrebe koje se moraju ispuniti kako bi im se omoguilo njihovo funkcioniranje. Kako bi se razvila me usobno prihvatljiva rjeenja takve potrebe se prvo moraju jasno definirati. Iz tog razloga su i navedene u nastavku teksta. Me utim, nisu sve potrebe ispunjene u svim sluajevima. Implementacija nove, integralne filozofije planiranja (vidi dolje) bi imala za cilj uspostaviti to pravo i pomoi osigurati odrivi razvoj IWT-a u slivu rijeke Dunav i ostvarenje svih potrebnih ekolokih ciljeva. Brojni su napori ve poduzeti od strane IWT-a u cilju smanjenja utjecaja na integritet vodne ekologije. To ukljuuje ne-strukturalne mjere za poboljanje unutarnje plovidbe na Dunavu (npr. razvoj flote, novih tehnologija u brodogradnji, inter-modalne veze, rijeni informacijski servisi).

3.1

Potrebe IWT-a

Plovidbom upravljaju razni nacionalni i me unarodni pravni instrumenti11 koji izme u ostalog osiguravaju sigurnost plovidbe. Kako bi se omoguio ekonomian i siguran IWT, osnovne potrebe za sve infrastrukturne projekt koji se odnose na IWT su opisane u narednim stavkama: Minimalne dimenzije (dubina i irina) plovnog puta koje su projektirane za pojedine rijene dionice u kontekstu i na osnovu stratekog razumijevanja zahtjeva u pogledu IWT-a na cijelom slivu, ukljuujui: Dubinu i irinu plovnog puta s osvrtom na kontinuitet raspoloivosti odrivih i efikasnih uvjeta za plovidbu Radijus zakrivljenosti

Izgradnja i odravanje, npr.: Reguliranje niskog vodostaja putem rijenih gra evina (npr. napera) Bagerovanje i nasipavanje materijala

Infrastruktura koja se postavlja uzimajui u obzir relevantne fizike i ostale faktore (npr. blizina tritu i povezanost sa irom transportnom mreom)

3.2

Potrebe ekolokog integriteta

Integritet rijenog okolia se u EU regulira brojnim pravnim instrumentima (navedeni gore). Ukupno ostvarenje zahtjeva EU WFD i politika povezivanja je od najveeg znaaja, to zahtijeva postizanje "dobrog ekolokog statusa", ili u sluaju jako modificiranih i vjetakih vodnih tijela "dobar ekoloki potencijal", kao i odsustvo degradacije statusa voda. Za ouvanje/zatitu ekolokog integriteta rijeke Dunav, temeljne potrebe su: zatieni/ouvani prirodni ili ekoloki visokovrijedni rijeni krajolici, rijene dionice i vodne populacije, obnavljanje modificiranih rijenih dionica i njihovih oblinjih krajolika, dinamian i specifian okoli kanala i plavnog podruja (u vezi struktura vodotoka, obala, bonih rukavaca i plavnih podruja) koji podrava dinaminu ravnoteu i odgovarajue uvjete povezivanja,

11

Pogledati Poglavlje 2.1 i Prilog 1

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

nesmetana uzduna i poprena migracija svih vrsta riba i drugih vodnih vrsta kako bi se osigurao njihov prirodni i samoodrivi razvoj, i uravnoteen proraun nanosa.

Ove potrebe trebaju biti dostavljene putem integralnih koncepata i planova zasnovanih na karakterizaciji/tipologiji ekosistema Dunava i procesno orijentiranom "Leitbild" pristupu (korienje referentnog stanja/vizionarskih smjernica, to ukljuuje vodne, polu-vodne i kopnene bioloke zajednice). Nadalje, jedinstveno praenje cijelog sliva se zahtijeva na temelju postojeih nacionalnih programa praenja usuglaenih s WFD.

3.3

Nova filozofija integralnog planiranja za zajedniki pristup

Kako bi se poboljala unutarnja plovidba i zatita rijenog sistema u slivu Dunava, za uspjeh je neophodna zajednika filozofija planiranja. Preduvjet za budue planiranje za ekoloki odriv prijevoz unutarnjim vodama (IWT) je zajedniki jezik u svim disciplinama, razumijevanje poloaja "druge" strane i kultura vo enja komunikacije i rasprave. Kako bi se zagarantirao interdisciplinarni pristup i ire prihvaanje tekueg i budueg procesa planiranja od samog poetka trebaju se ukljuiti ministarstva nadlena za okoli, upravljanje vodama i transport, naunici i strunjaci za hidro-inenjering, plovidbu, ekologiju, prostorno planiranje, turizam i ekonomiju, kao i predstavnici drugih interesnih grupa, kao to su ekoloke nevladine organizacije i relevantni predstavnici privatnog sektora. Postojei problemi, potrebe i ciljevi i za plovidbu i za ekoloki integritet trebaju se jasno identificirati na nivou definiranih planiranih regija i rijenih dionica, kao i u odnosu na odre ene postojee i budue projekte u plovidbi. Nadalje, relevantne mjere za ublaavanje utjecaja ili obnovu okolia se trebaju predloiti kako bi se sprijeilo pogoranje ekolokog statusa i osiguralo postizanje ciljeva u pogledu okolia. I pritisci i mjere se trebaju identificirati putem zajednikog dogovora. Ovaj cilj bi se trebao postii u okviru interdisciplinarnog procesa. Trebaju se identificirati mogunosti poboljanja stanja okolia i plovidbe kroz zajedniki pristup projektima. Postoje neki poznati primjeri projekata kao to su planski pristup koji je korien u sklopu Integralnog hidrotehnikog projekta na Dunavu, istono od Bea. Ovakav opi pristup bi se trebao replicirati, ak i ako ovaj projekt ne predstavlja najbolju praksu u svim aspektima SEA procedura.

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

4 Preporuke
4.1 Integralni planski pristup za sliv rijeke Dunav
Da bi se postigao "dobar ekoloki status" ili "dobar ekoloki potencijal" za sve povrinske vode i da bi se sprijeilo pogoranje ekolokog statusa - u skladu sa zahtjevima EU WFD hitno je potrebna integralna filozofija planiranja. Rijeni krajolici za vienamjensko korienje bi trebali biti cilj (ukljuujui, na primjer, osiguravanje stanita za faunu i floru, zatitu od poplava, unutarnju plovidbu, ribarstvo, turizam). Razmiljanje o cjelokupnom slivu i prekogranina suradnja predstavljaju izazove koji pozivaju na multidisciplinarno planiranje i proces donoenja odluka. Aktivnosti na poboljanju trenutne situacije se trebaju promatrati i iz perspektive IWT-a i ekolokog integriteta, a posebno se treba fokusirati na sljedea podruja: Dijelove rijeke koji zahtijevaju razvoj plovnog puta i s njima povezane utjecaje na posebne ekoloke kvalitete i status voda. Dijelove rijeke koji zahtijevaju ekoloku ouvanost/obnovu i s njima povezane utjecaje na plovnost.

Zbog injenice da IWT planovi i projekti imaju implikacije za okoli, postoji potreba za izvo enjem procjene okolia prije donoenja odluka. Ovo se zahtijeva prema Stratekoj direktivi o okoliu (SEA) (2001/42/EC) za odre ivanje planov, programa i politika kao i Direktivi o procjeni utjecaja na okoli (EIA) (85/337/EEC) za odre ivanje projekata. U okviru ovih procedura, javnost moe davati svoje miljenje, a rezultati istih se uzimaju u obzir u proceduri odobravanja projekata12. Kultura integralnog planiranja projekata u oblasti plovidbe i poboljanja okolia je neophodna kako bi se minimalizirali pravni trokovi, kanjenja, a ponekad i nestabilan ishod.

4.2 Principi integralnog planiranja

U cilju provo enja pristupa integralnog planiranja za sve planove i projekte, sve ukljuene strane se trebaju dogovoriti o zajednikim principima planiranja to vodi do prihvatljivih rjeenja za ekoloki integritet, kao i plovidbu. Takvi principi planiranja trebaju se primijeniti na svaki projekt u slivu rijeke Dunav i ukljuivati barem sljedee korake, ali kao prvi i najvaniji, zajedniko planiranje projekata koji trae poboljanja i okolia i plovidbe, kao kljune u ubrzavanju procesa: Uspostaviti interdisciplinarne timove za planiranje koji ukljuuju kljune zainteresirane strane, ukljuujui ministarstva nadlena za prijevoz, vodoprivredu i okoli, uprave za plovne puteve, predstavnike zatienih podruja, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, turizma, naunih institucijama i neovisnih (me unarodnih) strunjaka. Definirati zajednike ciljeve planiranja. Uspostaviti transparentan proces planiranja (informiranje/uestvovanje) na temelju sveobuhvatnih podataka i ukljuujui i mjerila zatite okolia i vaee standarde koje se zahtjevaju prema Stratekoj procjeni okolia (SEA za kvalificiranje planova, programa i politika), i za Procjenu utjecaja na okoli (EIA za projekte). Osigurati uporedivost alternativa i ocijeniti izvedivost plana (ukljuujui trokove i koristi) i/ili projekta (ukljuujui odraz trenutnog stanja, alternative i ne-strukturalne mjere, kao i trokove zatite okolia i resursa). Procijeniti da li IWT projekat ima utjecaj na cijeli sliv/prekogranini utjecaj.

12

Vie detalja o direktivama, i smjernicama o implementaciji Evropske komisije je dostupno na Internet stranici http://ec.europa.eu/environment/eia/home.htm

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

Informirati i konsultirati se s me unarodnim rijenim komisijama u slivu rijeke Dunav (ICPDR, Dunavska komisija, Me unarodna komisija za sliv rijeke Save) prije donoenja odluke o novim deavanjima, kao i zemlje u kojima bi tako er moglo doi do odre enih utjecaja. Potivanje Plana upravljanja slivom rijeke Dunav iz 2009. godine, ukljuujui njegov Zajedniki program mjera, te relevantne nacionalne planove upravljanja rijenim slivom i programe mjera kao osnovu za integralno planiranje i provo enje infrastrukturnih projekata u IWT-u, a istovremeno potivati ve postojee pravne zahtjeve u oblasti okolia. Definirati i osigurati preduvjete i ciljeve IWT-a, kao i ekoloki integritet rijeka/plavnih podruja, nakon ega slijedi razmatranje potrebe za sprjeavanjem propadanja, mogue mjere za ublaavanje utjecaja i/ili mjere obnove kako bi se postigli svi ekoloki zahtjevi. Osigurati da ne postoje tehniki odriva, ekoloki bolja i ne disproporcionalno skupa alternativna sredstva za postizanje postavljenog cilja, u skladu sa zahtjevima iz lana 4.(7) EU WFD. Nastojati izbjei ili, ako to nije mogue, minimalizirati utjecaje strukturalnih/hidrotehnikih intervencija u rijenom sistemu kroz ublaavanje i/ili obnovu, dajui prednost reverzibilnim intervencijama. Osigurati da se, pri planiranju projekata u oblasti plovidbe, uzme u obzir pitanje klimatskih promjena i njihovih efekata. Korienje mjera najboljih praksi za poboljanje plovidbe13. Provesti prioritetnu listu moguih mjera kako bi se osigurao najbolji mogui razvojni efekat u pogledu okolia i plovidbe, i korienje financijskih sredstava. Osigurati fleksibilne uvjete financiranja za projekte kako bi se omoguilo integralno planiranje (ukljuujui i uee svih interesnih grupa) i prilagodljivo provo enje, kao i nadzor. Nadgledati uinke i mjere i ako je relevantno prilagoditi ih (Primjeri moguih mjera su navedeni u Prilogu 2).

4.3 Hidrotehniki kriteriji

Za provo enje gore navedenih principa planiranja treba primijeniti sljedee kriterije u fazi planiranja projekata u oblasti plovidbe: Koristiti pristup u ovisnosti od sluaja do sluaja koji uzima u obzir i ekoloke zahtjeve za rijene dionice i cijeli sliv, kao i strateke zahtjeve IWT-a na nivou cijeloga sliva14 pri odluivanju o odgovarajuoj irini i dubini plovnog puta, 'Raditi s prirodom' gdje god je to mogue putem provo enja mjera u skladu sa zadanim prirodnim rijenimmorfolokim procesima slijedei naelo minimalne ili privremene inenjerske intervencije, Integralno projektiranje regulacijskih objekata, uvaavajui hidrotehnike, morfoloke i ekoloke kriterije, Implementacija mjera u prilagodljivom obliku (npr. stabilizacija rijenog korita granulo-metrijskim poboljanjem, regulacija niskog vodostaja naperima), Optimalno korienje potencijala restoracije rijeke (npr. restoracija rijenih obala) i povezivanje bonih kanala, Osigurati da se vodostaj kod poplava ne pogorava i, to bi bilo idealno, da se smanji.

13

Za najbolje prakse u pogledu strukturalnih mjera pogledati akcijski dokument EU WFD i Dokumente o Hidromorfolokih tehnikim studijama i Studije sluaja: Dobre prakse u upravljanju ekolokim utjecajima hidroelektrana, radova na zatiti od poplava i radova projektiranih za unaprje enje plovidbe prema EU WFD; primjeri najboljih praksi, koji e se razviti u okviru Plana upravljanja slivom rijeke Dunav ICPDR-a; najbolje prakse za integralne planske pristupe kao to je Integralni hidrotehniki projekat na Dunavu, istono od Bea. Tako er pogledati Poglavlje 2.1 (pravno stanje) i Poglavlja 3.1 i 3.2 (potrebe IWT-a i ekoloki integritet).

14

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

10

5 Pratei zadaci
ICPDR, Dunavska komisija i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save trae odobrenje Zajednike izjave do kraja januara 2008. godine. ICPDR, Dunavska komisija i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save e do sredine 2008. godine organizirati radionicu na temu kako osigurati primjenu, praenje i procjenu Zajednike izjave. Sve organizacije ukljuene u ovaj proces osigurae podrku, promociju i korienje Zajednike izjave. Dunavska komisija e organizirati posebnu radionicu do kraja 2008. godine o ekoloki prihvatljivom razvoju rijeke i tehnikama odravanja za potrebe uprava za plovne puteve i tijela nadlenih za plovidbu u slivu Dunava. ICPDR, Dunavska komisija i Me unarodna komisija za sliv rijeke Save, ukljuujui relevantne interesne grupe, sastajae se na godinjoj osnovi kako bi razmatrali odre ena deavanja u oblasti plovidbe i okolia i kako bi istakli dobre prakse u projektima odravanja rijeka. EBU i PIANC e raspravljati o vo enju aktivnosti na procjeni potencijala nestrukturalnih mjera za unaprje enje IWT-a u slivu rijeke Dunav u okviru odgovarajueg foruma. ICPDR e sazvati sastanak ministarstava nadlenih za prijevoz unutarnjim vodama, vodoprivredu, okoli i uprave za plovne puteve kako bi osigurao podatke za Program koji se zahtjeva u skladu s EU WFD na nacionalnom nivou, nivou podslivova i sliva rijeke Dunav, ukljuujui razmjenu informacija s relevantnim interesnim grupama. Projekti koji se trenutno provode ili se konkretno planiraju (vidi Prilog 3) trebali bi primjenjivati principe navedene u ovoj Zajednikoj izjavi. Nadlena tijela i/ili zemlje trebaju izvijestiti ICPDR, Dunavsku komisiju i Me unarodnu komisiju za sliv rijeke Save o napretku i razvoju ovog procesa implementacije. Uesnici u ovom procesu e osigurati razvoj, promociju i integraciju naunih istraivanja o biodiverzitetu, efekte hidrotehnikih mjera na ekoloki integritet/obnovu sistema rijenih plavnih podruja, te klimatske promjene. Pokreta(i) novih projekata e osigurati najbolje mogue iskoriavanje relevantnih EU i drugih me unarodnih mogunosti financiranja (R&D, TEN-T, LIFE, Strukturalni fondovi (ERDF), kohezijski fondovi, ENPI, itd.) kako bi se zagarantiralo potpuno provo enje zahtjeva u pogledu okolia i transporta. O korienju nekih od tih sredstava u velikoj mjeri odluuju vlade zemalja.

6 Prilozi
1. 2. 3. 4. Pravni temelj Primjeri moguih mjera Lista tekuih IWT projekata treba se redovno aurirati Lista organizacija uesnika

Znaajni dokumenti o kojima se nije moglo raspravljati tokom procesa: Lista uskih grla u IWT-u Lista osjetljivih rijenih dionica

Zajednika izjava o vodeim principima za razvoj unutarnje plovidbe i zatite okolia u slivu rijeke Dunav

11

PRILOG 1: Pravni temelj

Beogradska konvencija (http://www.danubecom-intern.org) Konvencija o reimu plovidbe na Dunavu potpisana u Beogradu 18. avgusta 1948. godine je me unarodni pravni instrument koji regulira plovidbu na Dunavu. 'Beogradska konvencija' omoguuje slobodnu plovidbu Dunavom, u skladu s interesima i suverenim pravima ugovornih strana Konvencije, ciljajui time na jaanje ekonomskih i kulturnih odnosa me u njima i s drugim narodima. Prema Konvenciji, 11 zemalja lanica Austrija, Bugarska, Hrvatska, Njemaka, Ma arska, Moldavija, Slovaka, Rumunija, Rusija, Ukrajina, Srbija obvezuju se odravati svoje dijelove Dunava u plovnom stanju za rijena plovila i, na odgovarajuim dijelovima, za pomorska plovila, te se obvezuju izvravati radove potrebne za odravanje i poboljanje uvjeta plovidbe, i ne sprjeavati ili ometati plovidbu na plovnim kanalima Dunava. Dunavska komisija je od 1954. godine smjetena je u Budimpeti. Sastoji se od predstavnika drava lanica, a utvr ena je kako bi nadzirala provo enje Konvencije i izvravala razne druge zadatke u cilju osiguranja odgovarajuih uvjeta za prijevoz na Dunavu. Istorijski gledano, see do Pariskih konferencija iz 1856. i 1921. godine, koje su po prvi put uspostavile me unarodni reim radi osiguranja slobodne plovidbe Dunavom. Primarni zadaci koje ulaze u nadlenosti Komisije ukljuuju: nadzor implementacije odredbi Konvencije; priprema opeg plana glavnih radova navedenih u interesima plovidbe na temelju prijedloga i projekata predstavljenih od strane drava lanica i posebnih rijenih uprava, te izrada procjene trokova takvih radova; savjetovanja sa, i davanja preporuka dravama lanicama u pogledu izvrenja gore navedenih radova, s obzirom na tehnike i ekonomske interese, planove i mogunosti pojedinih drava.

Dunavska komisija aktivno radi kako bi ispunila Deklaraciju o evropskim unutarnjim plovnim putevima i prometu usvojenu na ministarskoj konferenciji o najaktuelnijim pitanjima evropskog prijevoza unutarnjim vodama (Budimpeta, 11. septembra 1991. godine), kao i Deklaraciju Roterdamske konferencije o ubrzavanju pan-evropske suradnje prema slobodnom i jakom prijevozu unutarnjim vodama 5-6. septembra 2001. godine. Drugo relevantno pitanje u ovom kontekstu je uskla ivanje tehnikih propisa, pravila i standarda, kao i pravnih odredaba koje su na snazi na Dunavu, na Rajni, u okviru Evropske unije, kao i onih koje je donijela ECE UNO, s ciljem stvaranja jedinstvenog Pan-evropskog sistema unutarnje plovidbe koji se sastoji od organizacijskih struktura koje mogu zadovoljiti sadanje uvjete.

Konvencija o zatiti rijeke Dunav (www.icpdr.org) Konvencija o suradnji na zatiti i odrivoj upotrebi rijeke Dunav (Konvencija o zatiti rijeke Dunav) ini cjelokupni pravni instrument za suradnju i prekogranino upravljanje vodama u slivu rijeke Dunav. Konvencija je potpisana 29. juna 1994. godine, u Sofiji, Bugarskoj, od strane jedanaest dunavskih pribrenih zemalja - Austrija, Bugarska, Hrvatska, eka Republika, Njemaka, Ma arska, Moldavija, Rumunija, Slovaka, Slovenija i Ukrajina - i Evropska zajednica, stupila je na snagu u oktobru 1998. godine, kada ju je ratificiralo devet potpisnica. Osnovni cilj Konvencije o zatiti rijeke Dunav (DRPC) jeste osigurati da se povrinskim i podzemnim vodama u slivu rijeke Dunav upravlja i koristi odrivo i pravedno. To ukljuuje:
Prilog 1: Pravni temelj

12

ouvanje, unaprje enje i racionalno korienje povrinskih i podzemnih voda preventivne mjere za kontrolu opasnosti koje potjeu od nezgoda koje ukljuuju poplave, led ili opasne materije mjere za smanjenje ulaska zaga enja koje potie iz sliva rijeke Dunav u Crno more.

Potpisnice DRPC-a dogovorile su suradnju na temeljnim pitanjima upravljanja vodama uz uzimanje "svih odgovarajuih pravnih, administrativnih i tehnikih mjera kako bi barem odravale, a gdje je mogue i poboljale sadanju kvalitetu voda i uvjeta okolia Dunava i voda u slivnom podruju, te sprijeile i smanjile, koliko god je to mogue, tetne utjecaje i promjene koje se pojavljuju ili e vjerojatno biti uzrokovane". Me unarodna komisija za zatitu Dunava (ICPDR) je transnacionalno tijelo, koje je osnovano u svrhu provo enja DRPC-a. ICPDR formalno ine delegacije svih ugovornih strana Konvencije o zatiti rijeke Dunav, ali je tako er uspostavio okvir za pridruivanje i drugih organizacija. Danas nacionalni delegati, predstavnici najviih ministarskih nivoa, tehniki strunjaci i pripadnici civilnog drutva i naune zajednice sura uju u ICPDR-u kako bi se osiguralo odrivo i pravedno korienje voda u slivu rijeke Dunav. Od svog osnivanja 1998. godine, ICPDR je uspjeno promovirao politiku dogovora te postavljanje zajednikih prioriteta i strategija za poboljanje stanja rijeke Dunav i njegovih pritoka. To ukljuuje unaprje enje alata koji se koriste za upravljanje pitanjima okolia u slivu Dunava, kao to su

Sistem za alarmiranje u sluaju akcidenata, Transnacionalna mrea za kontrolu kvaliteta voda, i informacijski sistem za Dunav (Danubis).

Ciljevi ICPDR-a su:

Ouvanje vodnih resursa Dunava za budue generacije Prirodno uravnoteene vode bez vika nutrijenata Nepostojanje rizika od toksinih hemikalija Zdrave i odrive rijene sisteme Poplave bez popratnih teta.

Podrku radu ICPDR-a prua Sekretarijat sa sjeditem u Beu, Austriji.

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (http://www.savacommission.org) Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB) potpisale su pribrene zemlje (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija) u Kranjskoj Gori (Slovenija) 3. decembra 2002. godine, nakon uspjenog zavretka pregovora vo enih pod "pokroviteljstvom" Pakta za stabilnost za jugoistonu Evropu. Sporazum je stupio na snagu 29. decembra 2004. godine. U skladu s istim, u Zagrebu je u junu 2005. godine osnovana Me unarodna komisija za sliv rijeke Save - Savska komisija. S je osnovana u svrhu provo enja Okvirnog sporazuma, i ostvarivanja zajedniki dogovorenih ciljeva:
Prilog 1: Pravni temelj

13

uspostavljanje me unarodnog reima plovidbe na rijeci Savi i njenim plovnim pritokama; uspostavljanje odrivog upravljanja vodama; poduzimanje mjera za sprjeavanje ili ograniavanje opasnosti, kao i eliminaciju tetnih utjecaja poplava, leda, sua i nezgoda koje ukljuuju tvari koje imaju negativan utjecaj na vode.

Sporazum je tako er definirao ope principe o aktivnostima strana, koje bi sura ivale na osnovi suverene jednakosti, teritorijalnog integriteta, zajednike koristi i dobre volje, putem me usobnog potivanja nacionalnih zakona, institucija i organizacija, te djelujui u skladu s EU WFD. Sporazum predvi a suradnju i razmjenu podataka izme u strana u pogledu vodnog reima rijeke Save, reima plovidbe, propisa, organizacijske strukture, te administrativne i tehnike prakse. Tako er predvi a neophodnu suradnju s me unarodnim organizacijama (ICPDR, Dunavska komisija, UN/ECE i institucije EU). Strane e primjenjivati princip razumnog i pravednog korienja i podjele resursa sliva rijeke Save u svim aktivnostima. Regulirae sva pitanja o provo enju mjera za osiguranje jedinstvenog vodnog reima i eliminiranje ili smanjenje prekograninog utjecaja na vode drugih strana prema sporazumu. Plovidba rijekom Savom je slobodna za trgovaka plovila svih drava, to je identino propisu za konvenciju o plovidbi Dunavom. Trgovaka plovila imae pravo na besplatan ulazak u luke na dijelovima plovnog puta rijeke Save od Siska do ua u Dunav, kao i na svim plovnim dijelovima pritoka rijeke Save. Strane e poduzeti mjere za odravanje plovnih puteva na svom teritoriju u plovnom stanju, kao i poduzeti mjere za poboljanje uvjeta plovidbe, i nee sprjeavati ili ometati plovidbu. Strane e pripremati zajednik planove za upravljanje vodnim resursima na prijedlog Savske komisije. Funkcije Savske komisije su: donoenje odluka s ciljem osiguranja sigurnosti plovidbe, odluka o uvjetima financiranja izgradnje plovnih puteva i njihovog odravanja, odluka o svom radu, budetu i aktivnostima; donoenje preporuka o svim drugim pitanjima koja se odnose na provo enje FASRB-a.

Savska komisija osnovala je svoj Sekretarijat u Zagrebu u januaru 2006. godine.

Relevantne Direktive EU
EU direktiva o vodama 2000/60/EC (EU WFD) najznaajnija je to se tie zatite povrinskih i podzemnih voda. To ukljuuje obvezu izrade prvog plana upravljanja rijenim slivom za itav sliv rijeke Dunav do 2009. godine. Tim procesom, koji ukljuuje 13 zemalja Podunavlja me u kojima ima i onih koje nisu lanice EU, koordinira ICPDR. Prvi korak - kompilacija Analize sliva Dunava 2004 - ve je zavren. Do 2015. godine moraju se postii glavni ciljevi Direktive u pogledu okolia, a to su - izme u ostalog dobro ekoloko i dobro hemijsko stanje povrinskih vodnih tijela u cjelini ili dobar ekoloki potencijal i dobro hemijsko stanje za posebne sluajeve kod znaajno modificiranih i vjetakih vodnih tijela. Ovi ciljevi e se ostvariti primjenom programa mjera, koji, izme u ostalog, navodi hidromorfoloke promjene uzrokovane navigacijom. Za vie informacija pogledati: http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html Direktiva o pticama 1979 (79/409/EEC) identificirala je 181 ugroenu vrstu i podvrstu za koje drave lanice trebaju odrediti posebna zatiena podruja. Pogledati http://ec.europa.eu/comm/environment/nature_biodiversity/index_en.htm Direktiva o stanitima 1992 (92/43/EEC) ima za cilj zatiti ivotinjske vrste i njihova stanita. Svaka drava lanica duna je identificirati mjesta od evropskog znaaja i imati poseban plan upravljanja kako bi ih zatitila, kombinirajui dugorono ouvanje s ekonomskim i drutvenim aktivnostima, kao dio strategije

Prilog 1: Pravni temelj

14

odrivog razvoja. Ta podruja, zajedno s onima iz Direktive o pticama, ine mreu Natura 2000 - kamen temeljac politike Evropske unije o zatiti prirode. Pogledati http://ec.europa.eu/comm/environment/nature_biodiversity/index_en.htm "Direktiva SEA", Direktiva 2001/42/EC Evropskog parlamenta i Vijea od 27. juna 2001. godine o procjeni efekata pojedinih planova i programa na okoli (strateka procjena okolia). Svrha Direktive SEA ("Strateke procjene okolia") je osigurati da se posljedice pojedinih planova i programa na okoli identificiraju i ocijene tokom njihove pripreme i prije njihovog usvajanja. Javnost i sva ukljuena nadlena tijela mogu dati svoje miljenje i svi rezultati su integrirani i uzimaju se u obzir tokom postupka planiranja. SEA e doprinijeti transparentnijem planiranju putem ukljuivanja javnosti i integriranjem ekolokih razmatranja. Daljnje pojedinosti o Direktivi, o smjernicama Komisije o primjeni Direktive 2001/42/EC, i EIA direktivi (vidi dolje) dostupni su na http://ec.europa.eu/comm/environment/eia/home.htm "EIA direktiva, Direktiva 85/337/EEZ (procjena utjecaja na okoli) osigurava identifikaciju i procjenu ekolokih posljedica projekata prije odobravanja istih. EIA Direktiva implicira koje kategorije projekta podlijeu procjeni utjecaja na okoli, koji se postupak treba primijeniti i sadraj procjene.

Relevantne me unarodne konvencije o okoliu

Bernska konvencija (http://www.coe.int/t/e/cultural_cooperation/environment/nature_and_biological_diversity/Nature_protection/index.asp # TopOfPage) Konvencija o zatiti evropskih divljih vrsta i prirodnih stanita usvojena u Bernu 19. septembra 1979. godine stupila je na snagu 1. juna 1982. Potpisalo ju je 39 lanica Vijea Evrope, zajedno s Evropskom unijom (Bosna i Hercegovina nije potpisnica, ve ima status promatraa). Svrha Konvencije je promocija suradnje izme u drava potpisnica kako bi se ouvala divlja flora i fauna i njihova prirodna stanita, te zatita ugroenih migratornih vrsta. Drave poduzimaju odgovarajue zakonske i administrativne mjere za zatitu vrsta divlje flore navedenih u Dodatku I (Konvencija zabranjuje njihov namjerno branje, skupljanje, rezanje ili iskorjenjivanje). Odgovarajue zakonodavne i administrativne mjere se tako er moraju usvojiti kako bi se ouvale vrste divlje faune, navedene u Dodatku II; izme u ostalog, zabranjeno je namjerno oteivati ili unitavati mjesta za uzgoj ili odmor, ili namjerno uznemiravati divlju faunu, posebno tokom perioda uzgoja i hibernacije. Konvencija je 1998. godine dovela do stvaranja Smaragdne mree podruja od interesa posebne zatite (ASCIs) na teritoriji strana, koja djeluje uz program EU Natura 2000, a zapravo predstavlja njezin produetak na zemlje nelanice EU.

Konvencija o biodiverzitetu (http://www.cbd.int) Konvencija o biodiverzitetu potpisana je 1992. godine; ratificiralo ju je 196 zemalja irom svijeta - ukljuujui Evropsku uniju, kao i sve ugovorne strane ICPDR-a (i Crna Gora). Cilj Konvencije je ouvati biodiverzitet, osigurati odrivo korienje njegovih komponenti, te pravednu i jednaku diobu koristi koje proizilaze iz korienja genetskih resursa. U aprilu 2002. godine, strane Konvencije obvezale su se da e do 2010. godine postii znatno smanjenje sadanje stope gubitka biodiverziteta na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou kao doprinos za ublaavanje siromatva i za dobrobit cijelokupnog ivota na Zemlji, poznatijeg kao Cilj biodiverziteta 2010. Ovaj cilj kasnije je potvr en od strane Svjetskog samita o odrivom razvoju i Ope skuptine Ujedinjenih naroda, i registriran je u okviru Milenijskih razvojnih ciljeva.

Prilog 1: Pravni temelj

15

Ramsar konvencija (http://www.ramsar.org) Konvencija o movarama, potpisana u Ramsaru, Iran, 1971. godine i na snazi od 1975. godine, predstavlja me uvladin sporazum koji prua okvir za nacionalno djelovanje i me unarodnu suradnju za ouvanje i mudro korienje movarnih stanita i njihovih resursa. To je najstariji me unarodni sporazum na svijetu o ouvanju, s ciljem odrivog korienja movarnih stanita za ovjeanstvo, bez remeenja prirodnih svojstava ekosistema. Trenutno je 156 ugovornih strana Konvencije, sa 1.676 movarnih lokaliteta, od ukupno 150 miliona hektara, odre enih za ukljuivanje u Ramsarski popis movara od me unarodnog znaaja. Ovaj popis, obino nazivan Ramsar podruja, ne samo da priznaje svjetski najvanija movarna podruja, nego predstavlja i djelotvoran alat za pomo zemljama u ispunjavanju ciljeva odrivosti. Oko 80 movara u slivu rijeke Dunav ukljueno je u popis Ramsar podruja.

Espoo konvencija (http://www.unece.org/env/eia/eia.htm) Konvencija o procjeni utjecaja na okoli u prekograninom kontekstu je UNECE konvencija potpisana u Espoo-u, Finska, 1991. godine, a stupila je na snagu 1997. godine. Konvencija uspostavlja obveze strana o vrenju procjene utjecaja na okoli pojedinih aktivnosti u ranoj fazi planiranja. Tako er, propisuje opu obvezu drava da se me usobno obavjetavaju i konsultiraju o svim velikim projektima koji se razmatraju koji mogu imati znaajan tetan utjecaj na okoli preko granica. Protokol o stratekoj procjeni okolia (Kijev, 2003. godine) proirie Espoo konvenciju time to e osigurati da pojedine strane integriraju procjenu okolia u svoje planove i programe u najranijim fazama - na taj nain pomau postaviti temelje za odrivi razvoj. Protokol, tako er, predvi a opseno uee javnosti u vladinom procesu donoenja odluka.

Konvencija o svjetskoj batini (http://whc.unesco.org) Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine usvojena je od strane UNESCO-a 1972. godine, koju je od tada ratificiralo 184 drava strana. Podruje pod zatitom UNESCO-a specifino je podruje (kao to su ume, planine, jezera, pustinja, spomenik, zgrada, kompleks ili grad) koji je nominiran i potvr en za uvrtavanje na listu koju odrava me unarodni Program svjetske batine kojim upravlja Vijee za svjetsku batinu UNESCO-a. Od 2007. godine, ukupno 851 kulturnih, prirodnih i mjeovitih podruja navedeno je u 142 drave strane. Svako podruje svjetske batine u vlasnitvu je drave na ijoj se teritoriji nalazi, no zatita i ouvanje tih podruja dunost je svih zemalja svjetske batine. Jedno od podruja svjetske batine u Dunavskom slivu je delta Dunava.

Relevantni me unarodni ugovori i programi u oblasti plovidbe

Evropski sporazum o glavnim unutarnjim plovnim putevima od me unarodnog znaaja (AGN) (http://www.unece.org/trans/conventn/agn.pdf) Ovaj sporazum usvojen je 1996. godine u enevi i stupio je na snagu 1999. godine; do sada ga je potpisalo 17 strana, a ratificiralo njih 13. Cilj AGN-a je utvrditi jedinstvene tehnike i operativne parametre za izgradnju, modernizaciju, obnovu i funkcioniranje plovnih puteva predodre enih za me unarodni rijeni promet.
Prilog 1: Pravni temelj

16

AGN uspostavlja me unarodno dogovorenu evropsku mreu unutarnjih plovnih puteva i luka, kao i jedinstvenu infrastrukturu i operativne parametre kojima bi oni trebali odgovarati. Geografski obim E mree plovnih puteva, koja se sastoji od plovnih rijeka, kanala i priobalnih ruta protee se od Atlantika do Urala, povezuje 37 zemalja i see van evropske regije. Ulaskom u AGN, vlade se obvezuju na razvoj i izgradnju njihovih unutarnjih plovnih puteva i luka od me unarodnog znaaja u skladu s jedinstvenim uvjetima dogovorenim u okviru njihovih investicijskih programa. Ugovor istie vanost prometa unutarnjim vodama koji, u pore enju s drugim nainima unutarnjeg prijevoza, predstavlja ekonomske i ekoloke prednosti i stoga moe doprinijeti smanjenju zaguenja prometa, prometnih nesrea i negativnih utjecaja na okoli u panevropskom transportnom sistemu.

NAIADES Saopenje Evropske komisije NAIADES o promociji prijevoza unutarnjim vodama ukljuuje Integralni akcijski program za razvoj ove vrste prijevoza. Akcijski program se fokusira na pet stratekih i podjednako vanih podruja, i to na stvaranje povoljnih uvjeta za usluge i nova trita, modernizaciju flote, a posebno njene mogunosti u pogledu zatite okolia, poslove i vjetine, te na promociju Prijevoza unutarnjim plovnim putevima kao uspjenom poslovnom partneru. Dio V. Akcijskog programa se odnosi na infrastrukturu plovnog puta. Izme u ostalog, predlae da se treba pokrenuti Evropski razvojni plan za poboljanje i odravanje infrastrukture plovnog puta i objekata za prekrcaj kako bi transevropski rijeni prijevoz uinili efikasnijim potujui ekoloke zahtjeve. Saopenje istie da se razvoj infrastrukture plovnog puta treba vriti na koordiniran i integriran nain, potiui me usobno razumijevanje vienamjenskog korienja plovnih puteva i uskla ivanjem zatite okolia i odrivosti.

Evropski sporazum o me unarodnom prijevozu opasnog tereta unutarnjim plovnim putevima (ADN) (http://www.unece.org/trans/conventn/agn.pdf) ADN je uspostavljen kako bi se osigurao visok nivo sigurnosti za me unarodni prijevoz opasnog tereta unutarnjim plovnim putevima; da bi se doprinijelo zatiti okolia putem sprjeavanja bilo kakvog zaga enja do kojeg moe doi usljed nezgode ili incidenta za vrijeme takvih prijevoza; i kako bi se olakao me unarodni transport i trgovina. Propisi u prilogu Sporazuma sadre tehnike zahtjeve za me unarodni prijevoz opasnog tereta i paketa u tovaru na plovilima unutarnje plovidbe i tankerima, kao i jedinstvene odredbe koje se odnose na izgradnju i funkcioniranje takvih plovila. Oni, tako er, uspostavljaju me unarodne zahtjeve i procedure u pogledu inspekcije, izdavanje odobrenja, priznavanje klasifikacijskih drutava, nadzor i obuku, te ispitivanje strunjaka. ADN je donesen 25. maja 2000. godine u enevi na Diplomatskoj konferenciji u zajednikoj organizaciji UNECE-a i Centralne komisije za plovidbu na Rajni (CCNR). Sa est drava ugovornica do sada, to ukljuuje: Austriju, Bugarsku, Ma arsku, Luksemburg, Nizozemsku i Rusku Federaciju, Sporazum e stupiti na snagu nakon to jo jedna drava deponira instrument o ratifikaciji, prihvaanju, odobrenju ili pristupanju. Do stupanja na snagu ADN-a, pridodana Pravila redovno se auriraju na Zajednikom UNECE / CCNR sastanku strunjaka za preporuenu primjenu kroz nacionalno zakonodavstvo. Sadanja verzija datira iz 2007. godine.

Prilog 1: Pravni temelj

17

Prilog 2: Primjeri moguih mjera

Lista potreba plovidbe, odgovarajuih mjera, njihov opi efekat i specifini pritisci na ekologiju. Ukljuene su i ekoloke mjere za postizanje i osiguranje cilja zatite okolia/odrivosti (bie proirene). Ova lista nije iscrpna.

Potrebe plovidbe Minimalna dubina vode (plovni put)

Mjere plovidbe Izmjetanje plovnog puta ka vanjskoj obali i dionicama duboke vode, regulacija male vode, bagerovanje i nasipanje materijala Poboljanje raspodjele proticaja na uima sa pritokama i rukavcima ponovo otvorenim hidrotehnikim radovima Ogranienje promjena brzine protoka (postepene promjene) iz dionica toka sa npr. novom regulacijom male vode ka nemodificiranim nizvodnim i uzvodnim dionicama

Opi efekti Poveanje vodostaja pri maloj vodi

Pritisci/utcaji na ekologiju Kanaliziranje rijeke zbog regulacije male vode, smanjenje morfodinamike

Ekoloke potrebe Minimiziranje hidrotehnikih mjera

Mjere zatite okolia Obnavljanje rijeke (posebno obal i poplavnih podruja)

Minimiziranje brzine lateralnog toka

Male brzine toka na poprenim profilima

Smanjena morfodinamika ua, manje brzine toka na poprenim profilima

Nema ogranienja na rijenim obalama i dinamici rukavaca

Ponovno otvaranje rukavaca i obnavljanje ua pritoka

Nema naglih promjena u raspodjeli proticaja brzine toka

Niska promjenjivost parametara graninih uvjeta za plovidbu

Izmjenjena raspodjela proticaja u odnosu na prirodne uvjete

Razvoj raspodjele proticaja i brzine protoka prema Leitbild uvjetima (vizije)

Razvoj hidrotehnikih mjera za poboljanje promjenjivosti raspodjele proticaja

Prilog 2: Primjeri moguih mjera

18

Potrebe plovidbe Predvidiv poloaj i geometrija plovnog puta

Mjere plovidbe Minimiziranje iznenadne sedimentacije upotrebom napera, bagerovanjem i nasipanjem

Opi efekti Manje prekida/ometanja plovidbe

Pritisci/utcaji na ekologiju Izmijenjen transport nanosa i rijene morfologije, promjene stanita

Ekoloke potrebe Razliite dubine i irine toka, veliine zrna nanosa, mali lateralni gradijenti rijenog korita

Mjere zatite okolia Mjere obnavljanja koje dovode do velikih varijacija u dubini vode, irini kanala, veliini zrna nanosa, umjerenih lateralnih gradijenata Npr. Izgradnja napera (agradacija), bagerovanje i nasipanje materijala, proirenje rijenog korita, granulometrijsko poboljanje korita (degradacija) Ouvanje ili poboljanje rijene morfologije: nepokrivanje rijenog korita, specifini naperi za poboljanje morfodinamike, izbjegavanje naperskih polja Uspostavljanje prirodnijih rijenih obala, obnavljanje obala, uklanjanje zatite obala, erozija obala, napera pod uglom u cilju poboljanja bone erozije

Nema ekstremnih tendencija prema agradaciji rijenog korita / degradaciji glavnog kanala

Npr. Izgradnja napera (agradacija), bagerovanje i nasipanje materijala, /proirenje rijenog korita, granulometrijsko poboljanje korita (degradacija)

Dinamika stabilnost rijenog korita

Tako er predstavlja potrebu i za ekologiju s obzirom da pritisak ne proizilazi iz plovidbe

Nema ekstremnih tendencija prema agradaciji rijenog korita / degradaciji glavnog kanala

Morfodinamika kanala

Morfo-dinamika obale rijeke

Prilog 2: Primjeri moguih mjera

19

Potrebe plovidbe

Mjere plovidbe

Opi efekti

Pritisci/utcaji na ekologiju

Ekoloke potrebe Lateralno povezivanje

Mjere zatite okolia Poplavna podruja/ movare / povezivanje rukavaca / vie vode u poplavnim podrujima, poboljanje stanita

Ope potrebe Odravanje nivoa poplava

Ope mjere Poboljanje retencionih podruja, proirenje rijenog korita, nema poveanja rizika od poplava

Prilog 2: Primjeri moguih mjera

20

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav (status na dan 12. oktobra 2007. godine)
Ova lista daje saetak tekuih i buduih projekata plovidbe u slivu rijeke Dunav i fokusira se na velike razvojne projekte. Provjerili su je razliite interesne grupe 2007. godine u okviru procesa Zajednike izjave o unutarnjoj plovidbi i ekolokoj odrivosti u DRB, i ista e se aurirati u budunosti. Status projekata je diferenciran kao: pod konkretnim planiranjem (izvodljivosti), u implementaciji, zavren. Lista se temelji na Analizi sliva Dunava iz 2004. godine (Krovni izvjetaj WFD), PRILOG 6: Budui Infrastrukturni projekti koji utjeu na hidromorfoloke uvjete u slivu rijeke Dunav.

NAZIV PROJEKTA / LOKACIJA 1. Dunav: Straubing-Vilshofen Njemaka

ZEMLJA

VRSTA PROJEKTA Plovidba - TENs

STATUS PROJEKTA (Oktobar 2007. godine) Plan procjena projekta za regionalno planiranje zavrena je 2006. godine (1 brana).

KRATAK OPIS / KOMENTARI Dio koridora VII sa liste TENs (uklanjanje uskih grla na plovnom putu Rajna-Majna-Dunav) prioritetnih projekata. Procjena projekta obuhvaa tri alternativna rjeenja: 1) samo fluvijalne metode (tj. napere, bagerovanje), 2) izgradnju jedne brane, i 3) izgradnju 3 brane za poboljanje plovidbe u 70 km dugom dijelu Dunava Da se 20 km dugi dio (3 pliaka) bolje odrava za plovidbu.

2.1. Dunav: Wachau

Austrija

Plovidba

Tehniki pregledi poboljanja plovnosti na 3 kritina pliaka (ukupna duina: manja od 3 km). Mjere za poboljanje ekologije rukavaca ponovnim spajanjem ve su ostvarene. Plan zavren na osnovu interdisciplinarnog dogovora

2.2. Dunav: Be - Bratislava

Austrija

Plovidba - TENs, Stabilizacija rijenog korita

Jedan od TEN prioritetnih projekata (uklanjanje uskih grla na plovnom putu

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav

21

NAZIV PROJEKTA / LOKACIJA

ZEMLJA

VRSTA PROJEKTA i ekoloko poboljanje

STATUS PROJEKTA (Oktobar 2007. godine) strunjaka. Pilot projekat obnove rijene obale i ponovnog spajanja rukavaca nedavno su zavreni. Procjena utjecaja na okoli e biti dovrena do sredine 2008.; izgradnja pilot-projekata planira se zapoeti tokom perioda niskih voda 2007./2008.; izgradnja glavnog projekta zakazana je za 2008./2009. Idejni projekat za urbanistike planove. Rasprava o planu kanala unutar Vlade eke

KRATAK OPIS / KOMENTARI Rajna-Majna-Dunav - Koridor VII). Projekat obuhvaa niz infrastrukturnih i ekolokih mjera za poboljanje plovidbe, stabilnost rijenog korita, kao i ekolokih uvjeta du 50-kilometarske dionice Dunava.

3. Dunav-Odra-Elba kanal

eka Republika, Slovaka, Austrija, Poljska, Njemaka

Plovidba

Idejni projekat o povezivanju Dunava, Odre i Elbe, uz podrku politike razvoja vodnog prometa, suprotno politici zatite okolia. O tome se dugo raspravljalo. Primjena se ne oekuje u skoroj budunosti. Luka e biti izgra ena uzvodno od ua Morave (kraj Bratislave) Podran od strane politike razvoja vodnog transporta u Slovakoj. Negira se implementacija odluke Me unarodnog suda u Hagu.

4. Luka Devnska Nova Ves 5. Dunav: Bratislava / Wolfsthal 6. Dunav - Gabcikovo / Nagymaros

Slovaka Slovaka, Austrija

Plovidba - Luka Vienamjenski (proizvodnja elektrine energija, plovidba) Vienamjenski (proizvodnja elektrine energij, plovidba) Plovidba

Osnovna studija i plan Plan

Slovaka, Ma arska

Djelomino je izgra ena potrebne korektivne mjere; u toku je rasprava o alternativnoj emi rada Privremeni izvjetaj objavljen je u martu 2007. (dostupan na

7. Dunav: Ma arska dionica

(Szap-Moha, rkm 1812-1443)

Ma arska

Studija bi trebala dati prijedloge za poboljanje plovnosti kroz unaprje enje

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav

22

NAZIV PROJEKTA / LOKACIJA

ZEMLJA

VRSTA PROJEKTA

STATUS PROJEKTA (Oktobar 2007. godine) www.vituki.hu). Zavrni izvjetaj s preporukama o primjenjivim nainima regulacije rijeke slijedi u drugoj polovini septembra 2007.

KRATAK OPIS / KOMENTARI stanja okolia (relevantna pitanja: uklanjanje uskih grla i pliaka, pitanja odravanja, ekoloka rehabilitacija, unaprje enje turizma i rekreacije, zatita izvora pitke vode i mnogi drugi aspekti). Identificirano 20 uskih grla za plovidbu; 7 imaju visok prioritet - radovi planirani u sljedee 3 godine Planirani su bilateralni pregovori, sporazum izme u predsjednika

8. Dunav: rkm 1428 do 1197,7

Srbija

Plovidba

Identificirane u Master planu i studiji izvodljivosti za IWT u Srbiji Studije izvodljivosti se izra uju i u Srbiji i u Hrvatskoj. Hrvatski dravni Program za prostorno ure enje (1999); projekat izra en Prethodna studija izvodljivosti je zavrena; u toku je procjena potreba transporta te studije pravnog i administrativnog okvira (USAID); Studija izvodljivosti e biti pokrenuta 2007. Strategija je spremna.

9. Dunav: Apatin (rkm 1405-1400) 10. Vienamjenski hidrotehniki sistem / rijeka Drava

Srbija, Hrvatska

Vienamjenski (plovidba, nestabilna zatita obala, zatita od poplava i leda) Proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, zatita od poplava, plovidba Plovidba

Hrvatska, Ma arska

-Projekat ima za cilj obnovu plovidbe na rijeci Savi i dogradnju infrastrukture plovnog puta; koordinaciju i upravljanje vri Savska komisija

11.1. Rehabilitacija i razvoj plovidbe na rijeci Savi

Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija

11.2. Sava

Slovenija

Plovidba

Potencijalna lokacija luke navedena je u Strategiji prostornog razvoja Slovenije, vjerovatno u podruju Breica. Suradnja s Bosnom i Hercegovinom,

11.3. Vienamjenski hidrotehnikih sistem /

Hrvatska

Proizvodnja elektrine energije, plovidba,

Dravni Program za prostorno ure enje (1999.); projekat

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav

23

NAZIV PROJEKTA / LOKACIJA rijeka Sava

ZEMLJA

VRSTA PROJEKTA vodoopskrba, navodnjavanje, zatita od poplava

STATUS PROJEKTA (Oktobar 2007. godine) izra en

KRATAK OPIS / KOMENTARI nizvodno od ua rijeke Une.

12. Plovni kanal Dunav-Sava

Hrvatska

Vienamjenski hidrotehniki sistem (plovidba, navodnjavanje, odvodnjavanje) Plovidba - TENs

Projekat izra en, procjena okolia iz 2007.; prostorni plan objavljen u maju 2007., pripremni radovi poee 2007. Studija izvodljivosti 2007.-2008. (radovi planirani u iznosu od 152 mil za 2009.-2012.)

Konsultacije s nevladinim organizacijama i umarskim institucijama u toku

13. Dunav izme u Bugarske i Rumunije

Bugarska, Rumunija

Pregovori predvi eni izme u rumunskih i bugarskih tijela nadlenih za okoli i promet, kako bi se ublaili nepovoljni utjecaji na stanje voda. ISPA pomo za Rumuniju (2,7 mil ) je ugovorena u maju 2007. za izradu studije izvodljivosti, ukljuujui procjenu utjecaja na okoli za dionicu erdap II (rkm 863) do Calarasi / Silistra (rkm 375);

14.1. Dunav: Calarasi - Braila (rkm 345 do 175)

Rumunija

Plovidba

Studija izvodljivosti i tehniki projekt, ukljuujui i procjenu utjecaja na okoli, okonana je 2006. (1,64 mil ISPA i dravni fondovi). Zaprimljeni komentari interesnih grupa doveli su do modifikacija tehnikog projekta. Dozvola za okoli izdana od strane Ministarstva za zatitu okolia u februaru 2007.

Tehnika pomo EU (ISPA) za poboljanje uvjeta plovidbe zadovoljava preporuke Dunavske komisije (2,50 m): Ovo je dio Koridora br. VII s mnogo uskih grla ispod 1,5 m. Projekat ima za cilj realizaciju pragova rijenog dna, zatitu obala, napere, kalibraciju rijenog korita i stabilizaciju. Procijenjeni trokovi (prema studiji izvodljivosti): 56 mil :

Faza I: 37,7 milina eura s 50% iz ISPA fonda (radovi 35,55 mil

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav

24

NAZIV PROJEKTA / LOKACIJA

ZEMLJA

VRSTA PROJEKTA

STATUS PROJEKTA (Oktobar 2007. godine) Tenderska procedura za nadzor radova finalizirana je u septembru 2007.; tenderska procedura za odabir ugovora za vrenje radova bie zavrena do kraja 2007.

KRATAK OPIS / KOMENTARI , nadzor 1,7 mil ). Period: 2008. 2010.

Faza II: 20,45 mil iz EU kohezijskih fondova i dravnog budeta, period: 2011.-2013.

14.2. Pomorski kanal Dunav i Sulina

Rumunija

Plovidba

Studije izvodljivosti i radovi za svaku komponentu projekta u razliitim fazama razrade, primjena

Poboljanje uvjeta plovidbe na Dunavu i pomorskog sektora; zatita obale Sulina kanala (dio Koridora br. VII) Ukupni trokovi: 76 mil (38 mil od drave i mil kredit od EBI). Implementacija: 2004. - 2009. Komponente projekta: Zatita obala na Sulina kanalu Signalizacija i sistem topografskog mjerenja za rumunski Dunav Naftni terminal na Giurgiulesti za opskrbu zemlje, uzvodno od ua Dunava

15. Dunavska luka u Moldaviji

Moldavija

Plovidba

Luka otvorena 2007.

16.1. Rumunjsko ue Dunava

Rumunija

Plovidba

Radovi 2006.-2009.

Zatita obala na Sulina kanalu (64 mil ), topografsko i hidrografsko snimanje i sistem signalizacije na Dunavu (5 mil ) Radovi na buduem oivljavanju i stvaranju zatitnog nasipa: 12 mil za 2007., 18 mil za 2008.

16.2. Ukrajinski Dunav - Crno more plovni put duboke vode

Ukrajina

Plovidba

Plovidba je nastavljena 2007. i plovni put je u obnovi

Prilog 3: Lista tekuih IWT i vienamjenskih projekata (ukljuujui IWT) u slivu rijeke Dunav

25

PRILOG 4: Lista organizacija uesnika

Austrija Austrija Austrija Bosna i Hercegovina Bugarska Bugarska Bugarska Bugarska Hrvatska Hrvatska Hrvatska eka Republika Evropska komisija Evropska komisija Njemaka Ma arska Ma arska Moldavija Moldavija Rumunija Rumunija Srbija Srbija Ministarstvo za transport, inovacije i tehnologije Ministarstvo poljoprivrede, okolia i vodoprivrede Uprava za plovne puteve, via donau GmbH Ministarstvo komunikacija i prometa / Odjel za promet, BiH Ministarstvo za okoli i vode Ministarstvo prometa Ministarstvo za kapitalne investicije / Odjel za promet Izvrna agencija "Istraivanje i odravanje rijeke Dunav" Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvoja / Uprava za unutarnju plovidbu Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Hrvatske vode Ministarstvo prometa / Odjel za plovidbu i plovne puteve Generalni direktorat za okoli Jedinica za zatitu voda i mora Generalni direktorat za energiju i promet Ministarstvo za okoli, ouvanje prirode i nuklearnu sigurnost Ministarstvo za ekonomiju i promet Ministarstvo za okoli i vode / Odjel za WFD Ministarstvo prometa i uprave puteva / Odjel za evropske integracije Ministarstvo za ekologiju i prirodne resurse Ministarstvo za promet, gra evinarstvo i turizam / Generalni direktorat za pomorski promet Ministarstvo za okoli i odrivi razvoj Ministarstvo za kapitalne investicije / Odjel za promet Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede / Direkcija za vode

Prilog 4: Lista organizacija uesnika

26

Srbija Slovaka Ukrajina Ukrajina Ukrajina

Direkcija za unutarnje plovne puteve 'Plovput' Ministarstvo okolia / Odjeljenje za vode Ministarstvo prometa i komunikacija Ministarstvo vanjskih poslova / Odjel za ekonomsku suradnju Delta-Pilot Centralna Evropska asocijacija za bagerovanje (CEDA) Dunavska komisija Secretarijat Dunavski forum za okoli (DEF) Dunavska komisija za turizam Evropska unija tegljaa (EBU) Evropska Federacija za luke unutarnje plovidbe Luka Giurgiulesti (Moldavija) Evropska unutarnja plovidba Me unarodna asocijacija za istraivanje Dunava (IAD) Me unarodna komisija za zatitu rijeke Dunav (ICPDR) - Sekretarijat Me unarodna komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) - Sekretarijat Me unarodni forum za promet / nekadanja Evropska konferencija ministara prometa (ECMT) Nacionalni park Donau Auen PIANC Inicijativa za kooperaciju jugoistone Evrope Pakt za stabilnost za jugoistonu Evropu TINA Beke prometne strategije d.o.o. / Koridor VII TRAPEC (Tractebel Projekat menaderi, inenjeri i konsultanti) Karlsruhe Univerzitet, Institut za inenjering vodnog okolia

Prilog 4: Lista organizacija uesnika

27

Univerzitet za prirodne izvore i primjenjene nauke (BoKu), Be WWF Njemaka WWF Me unarodni dunavsko-karpatski program / Odjel za vode

Prilog 4: Lista organizacija uesnika