z dr a v l j e

TRENUTNILIJEKZAPREHLADU
PREVELIKA KOLIEINA LAKTOZE PREHRANI U POTIEE STVARANJE SLUZNE WAITET O2OI LASI I. KISELINE, IZAZIVAJUCI NAKUPLJANJE SLUZI,STO MOZE UZROKOVATIwww.hearrh-sdence-spirit.com RAZNE ZDRAVSTVENE PROBLEME, POEEVSI PREHLADE.JEDNOSTAVNATEHNIKA OD KOJA KORISTIJEFTINUNAMIRNICU IZVASEG KUHINJSKOG ORMARA MOZEPOMOCI UKLONITITU ZAEEPLJENOST.

qzA SLAKTOZOM
/ostoji bliska vezaizmedulaltoze, poput iz rnlijetnih proizvoda, i prehlade. Rani biokemiiari zacijelo su znali ne3to sto su moderni biokemitad zaboravili,a medicinskastruka nikada nije znala,kad su olGidiranu galakozu nazvali nsluzna kiselina>.To sam otkrio priie 30 godina probleme dok sam istlazivaozdravstvene povezane laktozom. s Lakoza, ili mli.ieini Secersastoji se od jedne molekule glukozei jedne molekule galakoze koje su medusobnopovezane, Glukozaje, naravno,naie glavnomiiiino godvo.Galakozaje potrebnabebama kao vaian gradevni blok za mozak"srediSnji i:iviani sustav nekolikobjelandevina, i Kasnijeu Zivotupotrebnoje vrlo malo galaktoze i ta kolidina lako semozsintetizirati iz drugih Seiera. Zbog togasevedinaunesenegalaktozeu jetri pretraa u glukozu i koristi kao gorivo za tijelo. Medutim, kolidina koja semoZepretvo ti u glukozu priliinoje ograni.ena, i u zdravoijetri. eak Ta pretvorba spor je i sloien proces za koii su potrebnadetiri razliditaenzima. Ponekad postoji urotleni nedostatak jednogod tih enzima, dovodido staSto nia poznatogkao galakozemija. tom U sluiaju redovnohranjenje mlijekomdovodi do nakupljanjagalaldoze bebi i u cirozuietre i slezene uzrokujekatarakte, te mentalnuretardaciiu. Ako jetra nie zdravaili potpuno funkcipretvamti onalna,jos ie manje sposobna galakozu. Ta dinjenicaponekad se koristi kao klniiki test funkcije jete. Ako se galaktoza ubrizganekomes poremecajem radajetre,veiina galakozeostatte neiskoriltena i kasnijeie sepoiaviti u jetri. Naialost, pod nomalnim okolnostima samodio galaltozeizbaciseurinom, Ako postoji nedostatak zastitnih anfokidanata, ostatak se veiinom oksidira u galakarnu kiselinu, koja je joi poznatakao

sluznakiselina.Sluznakiselina opasnaje za.zdravljejer )e netopiva.Tijelo ne smije dopustiti njezino nakupljanjeu vitalnim podruijimajer bi blokirala funkcijeorgana ili cirkulaciju krvi. Zato od sluznekiseline stvaragustususpenziju vodi koja se u zovesluz. paTakoje sluznakiselinagla\.ni sastoiak togenesluzi (koja izazivabolest). Ona je sasvim drukdija od endogene sluzi, koju powiinu svojih tueloluii kakobi za5titilo ili kao sluznica je stvara odgovorna irita milsoolganizmimai upa ciu izazvanu lama. Sluz se takoder moie stvaratizbog visokih razina masti u limftoi tekuiini i moze seosjetiti kao (stezanjo u grlu. Ali niita od toga ne iritin svoiom kiseloscu kao sluznakiselina. StvamovaZnarazlika izmedu sluznekiseline i endogene sluziu tomeje Stoseendogenasluz stvarana vasr's&oj slrani sluutjecaja znice kakobije zaititilaod $tetnih okolii4 dok je sluznakiselinaotopljenau limfrroj tekuiini; nakupljasena unutamjoj strani sluznicai Zeliizaii rani.

Glavnaje funkcija limftog susta\" uklanjanjeopasnih wari poputsluzne kiseline iz podruija od vitalne vainosti i njihovo prenoSenje organa za tzbaci\.anje do je iz tiela. Sluznakiselina preopasna za izlutivanjekoz bubrege sa Zuii koz ili jetru, jer bi blokiralanjihove izlaze,ali ima poseban afinitet prema sluznicama koje oblazuunutrasnjost naiih tjelesnihowora. Od posebne vaZnostipluda,diSnitrakt su i Supljine glave sinusii Eustahueve tube (kanalizmeduustai unutamjeguha). Sluznakiselinatakoderse moie nakupljatiu tim iupliim prostorima blokirati i njihove izlaze dok vanjski faktori ne pomognu dovoljno senzibfizirati sluznice da dopuste prolaz sluzi. To je relativno lako kod mladih osoba i kad je limfna tekuiinapreviiekisela, to potiaevisoier ke razinehistamina upalnihadrenalnih i hormona.Cak i manjanadralenost slupraiine,zagadeznice, hladnogzraka, od nja u zraku.peludi ili klica,potaknutie sluznice pusteda dio sluznekiseline da iscuri l<roznjih.

nexus

.:

zdr avlje
Neki ljudi n.rogu pedodiaio doiivljava ti takva iiiaenja sluznica kao prehlade, pelLldnu groznicu, produktivni kaialj ili curenieiz no\rl. Kod dfugjh. nrkupljanje slrrz koja p-rrza povoljnLr sredinrr raz zl mnoZavanjeklica uzrokuje kronitne in iekciiena rpe.iticnim nodfIcjirn.rk.roito . . u q i r r u ss.l e d n j e l r , , d i i n i t - d k l i p l u c , r . u . To nrozedove.ti do ircjrrogcurenjl sluzi kroz zahvaienesluznice. K o d r i < , ' l . o g , r r r u . rk l o z e I i r n f n ik r n a l i b i limfne Zlijezdeobiino su takoder zaie pljeni sluznonr kiselinom. Ta zaiepljenost ornoguLa|J 8flPi i dn.grnr nIkcij,]ll)adJ proiile iz senzibiliziranihsluznicakroz se .luzi ispunienriupliine glaverr lim[ni su,rlrr. rrzr,rLrrjrrci oric,rnjei upale l.tnfnih iliierd,r. Otkrio \.,nr da se kod mr,rgih ljudi broi prehhd,r. grip.r r drrrgih disnih inlckcij.rsrraliio \ nekolikoBodiinje nr nijedrru,sano uz smanjcnjeunosalaktoze.

...broj prehlada, gripa

i drugih diinih infekcija smanjio se s nekoliko godiinje na nijednu, samo uz smanjenje unosa laktoze
Zaiepljenje sluznom kiselinon takoder je gln\r)i u/rol iniek.ijr uha ili reLerornog ,ritisa (upale\rednjeguh.rr i problernr..r sluhom, uglav[oll'l kod djece, a posebno kod djece Aboridiina, kojirna je, iini se, ll-odcr.r lrlo I.i\kJ r.]/indjetren.henzima potrebnih zapretvaranje galaktoze gluto u prijateliic.l 7u. JednJ nedil\no rni je opi\al.i .roi po<iet iednojikoli z.rAbof;diineu sre joJ qu.lr.rliji: l-akicno svadjecainrirdi l . r\ u \ e k r e l o r n i o t i liiirz n o s o r .i r r r ; ,c u r i l . r shr/l 8u\h. 7e-en.l blrdu.i d.rrri'rrir ula rnu rirrnicc.to je bi o r rlo oiigledno. U rtako; U(iorii ui telije inraopo.ebannri].l"iorr. jer ser.jerovalo barem80poqlod]ece dl inr.r oslabljensluh. To.je bilo vrlo tuiro gledati r rnuglo.e'plijeciLi .u im dopusrili da d.r se vrate u divl.jinlri svojoj hrani iz divljinel Danas se u velik broj prcradenih prchram benih proiz-vodadodaje skri\no obrano mliieko, dak i tamo gdje ono nte pohebno; morate ditatisitna slova.) U vecini sluiajeru.za taj riiak slrrzinrjc bir.r clergij.rn.r lJLt,,/u. rc*t pr?optl reietnst gtlaktozotll. Dok osobe koje su alergicne lv.rtlje nrliiekonrogu rolenna

Pleml medicinskojteoriji, zaiepljerost nosazbogsluzikod prehlade uzrokovana je rinovirusom, smislilismo i sloiene ritu alekakobismosprijeiiliili smanjili njegov pri.jenos izmedu osoba. fednommejedLtJtLtt\J t t f(tllLAUt je lijetnica, upozo na prijateljica, koja Opienito sekrrZe prerrl.rda Jijeienja dr jer bez rila da joj ne prilazim ima prehladu. .edan)danJ.a uz li;ecenie tr.rjerr pru'jel.rr '"a m j o i d a ' e o n u l a k o n c i i r i i ReL.r traje oko jedan tjedan. Ova duhovita do da sene nogo (zaraziti,,njezinompre sjetka skiva enormnu zdravstvenu itetu hladom.Kakobih joj to dokazao, zamo nam nanosi prehlada ili, toinije, nJekoju lio samje da ispuienosi da mi vlaZnu zino lijeaenje. Procienjujeseclaje prehlada maramicu. Zatim satnto utrljaou svo odgovonla za oko 40 posto bolovanjai r,trri, nisamobolio od ie nosnice naravno, lijune izgubljenih ikolskih dana medu d;e njezineprehlade.Takodervjerujem da com svakegodine.Ali toje samo vdr sante ako se ne moZemozarazitiprehladom, leda.Glavnu itetu uzrokqe tretiranje anti, ne mozemo zalaziti gripom.U 30 se ni bioticina. Iako se danas ne kodste toliKo godinaotkadsanrpostao svjestan sluzne pretjerano kao nekada, jo! uvijek se ko kiseline, nijednom nisamimaogripu. ste priliino aesto,iako medicina zna da lijek koji se zaista .Jedinikon.rerciialni pokirzao djelotvomim za skaienie trajanja prehlade T A B L I C1 : A je cink, a najdjelotvorniije Koliiinalaktozeu mlijeinim proizvodima cink acetat je patentirao koji Maslac...................................................,0,5q0 GeorgeEby (wwr'.coldcure. Sir, tvarog,mladisir......-..........-.....4,0o/o ...O,1 pastilaoslobacom). Sr,aka Kozjemlijeko ...................-........-.-........4,31/o da 18 miligramacinka i po Kravlje mlijeko 4,90/o trebnoju je otopitiu ustima. - 25o/o Jogurt, sladoled .........-......-.-.....-.-.......5 Ci,rkovacetat moZete napra(s obranim mlijekom u prahu) viti tako ito aeteotopiti cin Obrano mlijeko u prahu ..................520lo kov oksidu octu.AIi postoji Sirutka u prahu...........,.,..,...,.,............00/o nekomercijalni Llek koji je jod d.jelotvorniji cinkovih od pastila, to je Seaer a
rati ne(to viie laktoze kada potjede iz ko zjeg mlijeka, kod vetine osoba laktoza u kozjen mlijeku ili u tabletamastvala sluz jednako kao ona iz kravljeg mlijeka. antibiotici nisLl djelotvofni protiv virusa koji uzrokuju prel.rladu. Njihova upotreba pravdala se argumentom da pacijenti Zele dl se neito poduznre,ida se trme nroie sprijeaiti potenci.jalna bakterijska suinfek cija dodeg diinog trakta. Buduii da.je prehiadanajie(ta zaazna bolest kod ljudi ida prosjeina odrasla osoba godiSnje dobije prehladu dva do ietiri puta, a prosjeiio dtete aest do dvanaestputa, oiigledno je da iak r tretimnje sano lnalog postotl(a tih slu( r j e \ i r L l . r l i e 1 , ' v n dd " p r e p i . i \ : r r i r 1 i goleme ukupne kolitine antibiotika. Tu raSirenuupotrebu antibiotika smatrarn g l a rn i n r u z r o k o mb o l e . t iu n a i e m d n r i tvu (pogledati \c$,!v.healthsciencespirit. com/medicaldisease.html). Razlogje to ito antibiotici naruSavaju naiu crijevnu floru, 5to dovodi do pretjeranog rasta poseb' patogenih nilooorganizana, r r o l < a r r d i died r u b i l r g l j i v i . a . l i f . r l l o r i predstavljaju osnovni uzrok koji ateti naiem imunoloikom sustavu i dovodi do astme,ale|gija i autoimunih bolesti, te plidonosi razvoju raka.

L I J E E E N JE C E R O M SE
Dliite iajnu iliiicu Seierau ustima i pomalo ga premeiite po ustima dok se ne otopi nakon jedne do dvije minute; nakon toga ga ispl.junite uzmite novu i Zliaicu leaera. ovu svrhunajboljije ie Za ier u prahu,jer sebrzootapa. Nastavite s s i t i m n e k , ' l i l o a td o k. r m p t o m i r e h l a d e . p poput zaaepljenosti i sinusa, nenosa ne stanui ne budeternogli s lakoiom disati na nos.Ovo takoderobidnouklanjagla r.obolju drugeneugodnosti. i Ut\rdio sam da se ovom metodomjaka plehllda nroZe zau.lavrli oko teliri ra sata; blazuprehladu za lnoie trebatimanje vrenena. Za gripl tli druga dugo.luzj lrJjn.r rdcepljenja mordace trebati nekolikodanaponavljati ovajproces. Seaerizvlaaiu ustasluzkojaje otopljena u l i m f n otje k u c i ni it.. r k o o s l u p nc i . t 'i u p u pljineglave. Kao preventivnu mjeru,ako smatrate steskloniprehladama da iliako v a mL u r in o si l r i m a t e l u g ar a a e p l i e n i a d primjenjivatilie' iupljina glave,moZete ienje ieierornjedanili dya satai ponav-

nexus

.ni to jednomtiednoili premapotrebi. ie;er koji sedrZi u ustimane Stetizubrri ier je previSe koncentriran bakeza : rr'kuaktivnost, kaoiisti medkadse bas :'nr)rienjuie ranama. kadazawSina Tek :. s lijeaenjem Seieromi preostaliSeier .l,,rolino razrijedi ustima aepose u to :.rln(rlirastbakterija, dotadmozete ali :'prati ustavodom.Netkotko ne mozeili r( Zelikoristiti ieier moie umjesto niega pokuiati koristiti sol,ili pomijeiatisol sa iecerom, kodstiti med. ili I )jelotvornost pokaruje lijeaenja aeierom J.rglar.ni faktoru izazivanju prehlade nije rinovirus, nego zaiepljerrje uzrokovano sluznom kiselinom. takoderpotwduTo iu otkiia da su nekeosobenositeljitog vrrusaiako ne obolijeva.fu prehlade. od Jok drugeimaiusimptome prehlade koje moZepotaknutihladanzrak bez prisutnostl11rusa. Iako tretmani protiv mikroorganizarra, kao Stoje cink acetat, mogu ublaziti simptomekoii se pripisuju virusu. ne zaustavljaju tipiino curenjesluzikod prehlade dok sezaiepljenje ocisti. sve ne Usprkos tome,kod jake prehlade, gripe i drugih infekcijadi3nogtrakta moZebitr poredlijetenjaSeierom, korisno, koristiti antimikrobne lijekovekao ito su MMS ili Lugolova otopinaprije prelaska visoke na dozevitaminaC. je posebno Perioditnolijeaenie Seierom vaino za starijeosobekoje su redovno koristile ili koristemlieine proizvodei sadaimaju bolestidiSnihputeva, probleme sasluhomkao 3toie gluhofa,bolesti oeiju poput kataraktiili glaukoma, loiu cirkulacijukrvi do mozgai demenciju, ili kombinaciju iegaod toga. bilo Buduii da visenisu zastiieniiestim prehladama, proizvode trebajuizbjegavati koji sadrZe laktozu redovno ili koristitilijeienieSeierom. Kod konianog zaaepljeDja Supljina glavei diinog sustava takoderje prepr,rualjivokoristiti drugekuine lijekoveza izbacivanje sluzi,kao3tosu polozaji tiiela izbacivanje. ispiranje nosa koji olakiavaju i inhalacija pare.

eini seda suastma zaaepljenje i sinusavecinomposljedica kombinacije nakupljanja sluznekiselinei osjetljivosti plijesni, na (pretieranog kaokod crte\Tre disbioze rasta patogenihmikroorganizamau crijevnom traku). Sjetamsejedne pacientice jestijogurt i iz zdravstvenih kojaie voljela razloga pripremala je od obranog ga mlijeka u prahu.Takosedobivajogurt s mnogo visim udjelomlakozeod jogurtadobivenog iz punomasnog mlijeka.Kad sarnje jede malo manjejogurta r nagovorio da priprema samood punornasnog ga mlijeprahu, ka bezdodatnog obranog mlijekau njezinaastma trajnoje nestala. Jogurtom od obranogmlijeka koji je uzrokovaonjezinu astmuunosilaje oko 50 gramalakozednevno, dokje bilabezastrne uzjogurt od punomasnog mlijekas unosom oko od laktoze dnevno. 5-10 grama

TABLICA 2:
Koliiina galaltoze u nekim prehrambenim proizvodima smokve...........41 009 00mg/l Suhe Med......................... ...3000m9/1 009 Ce1er.,..,...................... 009 ..850m9/1 i 800m9/1009 Clkla repa................,.. Groitle......................... 009I 400m9/l

Curenje nosaobidnosemoie zaustaviti iz jednostavnimizbjegavanjem mlijeka i jogurta. Isti osnovniuzrok kod odredenih osoba moZe dovesti peludne do groznice, kada pelud preuzimaulogu rinovirusai nadraZuje sluznice nosu.U tom sluiaju u mozebiti potrebno viie putaprimUeniti lijeienjeSeaerom, i uz izbjegavanje iak unosalaktoze. Gripajeslitnajakojprehladi, uz mnoali virusnu Vjerujem je go.faiu infekciju. da glavnirazlogza tu jatu infekcijupretjerana kiselost jata zaiepljenost i limfnog pru2apogodnusredinu sustava sluzi,Sto za razvojvirusa gripe. Glavnaposljedica togaje iscrpljivanie tjelesnih rezervi vitaminaC, ito onda uzrokuje osjecaj iscrpljenostizajednos bolovima u mrSiiima. Zato pored lijetenja ieaerom trebauzimati l0 ili visegramavitamina C dnevno,a u sluiaju povratanjai pro ljeva, mnogo sokovai drugih tekuiina bogatihkalijem i natrijem.Kod svih infekcijatakoderje korisno obilno unositi jod mineralemagnezij, selen, i cink. Leukemija moglabiti ios jednaposlje bi dica teakog zaaeplienjalimfirog sustava sluznom kiselinom. Posebno upadau oai to Stoie uaestalost leukemije medu dje com staromdvije do tli godine tetiri puta veia negokod jednogodi3njaka skoro l0 i

,,.ovorn metodomjaka prehlada moZese zaustaviti

oko ietiri sata;za blaZuprehladumoZetrebati m vremena,.Seierizvlaii sluzotopljenu limfnoj tek u ni izlimfnih Zlijezda us u
pluia izazvana NadraZenost nakupljenom znaai da 6e sluznomkiselinomtakoaler pluia biti sklonijaalergijama hranu i na kemikalije. To moie dovesti do upalnog oticanja bronhijahih ciievi.Kod astmatitara, sluznicekoje su pojatano osjetljive takoder sna2no reagizbogsluzne kiseline rajunazagadenja zraka stosudim, pekao plulud i surnporni dioksid.Zaiepljenost ta sluzi omoguiavainfiltracijubai<terija. Neki sojevitih bakerija pretvarajuSeteru alginsL:u kiselinu iosiednuwstu liepliive sluzi.Obiino, tamo gdie postojicriewa u s kandidisbioza kombinaciji bujanjem de, stijenkapluia moie postatiosietljiva mrM zubi na pliesni iz zraka.Takoder, mogrrlz zvatiz.atepljenost sluzi.Kod svih pluinih bolesti izbiegavati zatrebastrogo kiselinom. iepljenje sluznom (http:// putaveia negokod lg-godifnjaka seer.cancer.gov/publications/childhood/ Ieukemia.pdf). se toano podudaras To konzumiranjem kravljeg mlijeka u tim dobnim gmpama,kao i sa smanienom potrebom galakozom za kakodjeca odrastaju.Kliuini problemu vezi s kavljim mlijekom mogao bi biti nedostatakenzima zbog pasterizacije. Takoder, moZoa nte sluiainost ie NathanPritikin, koji Sto je bio poznatpo svojojpopularnojdijeti za lijeienjekardiovaskularnih bolesti, oboho Izvorna Pritikinovadieta od leukemije. proizvodima obrabila je wlo bogata od nogmlijeka. Leukemija nalaziizmeduakutnihdjeise jih infekcijapovezanihsasluzi i koniinih degenerativnihbolesti koje se testo iavnaieg ljaiu u starosti. Zbog usporavanja

SRODNE BOLESTI
Sluznakiselinaosnovnije uzrok nekih posebno srodnihbolesli. onih koie zahvacaju diini lrakt, sinuse unutarnje i uho. U tom kontekstu, ieste prehlade moZemo smatratisigurnosnim ventilom koji sprjeaava zaustavlja zdravili teze problemekoji mogu nastatizbog stvene nakupljanja sluznekiseline.

nexus

metabolizma i imunolo3kog sustava sa nasesluzniceobiino postaju starenjem, priliino neosjetljive. Kao rezultat toga, izbacivanjesluzi kroz pret ade i curenje nosa postajeijetko, i veiina sluznekiseline ostaje nakupljenau tijelu. To moZe gluhoie. dovesti bolestidiSnog do susta\". kataraldi,a moida i demencije. ako eak i bebemogu oboljeti od katarakte ne mogu pretvarati galaktozuu glukozugalakozom taStogaje preoptereaenost koder vaian uzrok kataraki kod odraslih osoba. Pored kataraki, postoje i druge bolesti koje se obiino smatrajutipianima za staro tijelo, ali se mogu priewemeno javiti kod male djeces galaktozemijom. To jetre, edem i oslaukljuiuje degeneraciju bljeno pam6enje,demencijuili senilnost, kojaje ekvivalentna mentalnoj retardacii Preopkod maledjeces galaltozemijom.

kolidini razliditih patogenfi mikroorga go stanje. Dakle, nizama samopogorialo leme koliiine antibiotika koje su tijekom koriStene tretiranjuprehlade u desetJjeia kljucni islianih infekcta disnogsustava za nag[ porast alergija i su razlog dana3nji autoimunih bolesti. ide ruku pod ruku To s medicinskim promicanjem pasteriziranog kravljegmlijeka, a posebnolaktozom bogatih proizvoda od obrarog mlijeka,
L"n nniclinp hranc

Nasuprot tome, djelotvornostlijedenja protivprehlade, moZda a igriSeierom pokazuje pe i infekcija diinog sustava. princjp prirodne medicine: ako vaZan stanitnimetaboljaki olpadna uklonimo kojem bujaju infektivni mikoorganizmi, tada se ti mikroorganizmine mogu nastanitiu tiielu i izazvatiinfekciju.A1mozemo reti da su infekcije Lernativno,

daje glavni razlogza tu jaiu infekciju pretjekiselosti jaia zaiepljenostlimfnog sustara sluzi,
pogodnu sredinu za razvoj virusa gripe
tereienostgalakozom takoderje povezas na s rakom,posebno rakomjajnika. Zaiepljenosl sluzi takoderbi moglapridonositi degenenti\.nim bolestimapluca poputemfizema. Ponekad pluiajedn<,se jeprilikom stavno napune sluzi. lednom jer danje mladii umro u mojojprisutnosti pluia i di3nikanalibili zaiepljesunjegova ni ljepljivom sluzi. Doslovno se uguiio u mogaosamduti njoj. Sasvakimudisajem kako mjehuriii zraka klokoiu koz sluz. bio Nimalo iznenadujuie, je urodeniikog (Maor). porijekla pokuiaj prirode da izlijeditijelo pomocu njemikroorganizamakoji razgraaluiu govenakupinestaniinogotpada.

LAKTOZE KOJA KOLIEINA JE BEZOPASNA?

Veiina odraslogstano!'ni(tvasvijeta iznimka su pripadnici bijele rase - ne moie razgrailivati lakozu na njezine sasta\,neelemente,glukozu i galakozu. stvaranje Obiino nakondobiod tri godine laktoze,ona lakraze,enzirnaza razgradnju potinje opadati,i to moze uzrokovatiboi sadrii loveu 2elucu proljevakoprehrana znatnekolitine laktoze.To stanjepoznato .iekao netolenncia lakoze. Medutim, ma:rjekolidinekoje seunesuswemenana \,Tiieme ipak semogu tolerirati jer crijevne bakerije mogu razgraditi ili probaviti dro lakoze. unesene laktozemogu bolje Ljudi s netolerancijom podlositi lakozu ako koriste fermentimno mli.ieko,kao u oblilrr jogurta ili kefira, djeu kojemsubakerijemlijeinekiseline lomiino razgradilelaktozu. A lternati\,alo, enzim za cijepanjelakoze ili laLtazasada je komercijalno dostupan i moZe se dodavati mlijeku. Medutim, netoleranciia lakoze tek ie manji problem u usporedbi probles mnogo ozbiljnijim zdravstvenim mima koje uzrokujegalakoza.Zapravose lakozemudramjeiinida je ntolerancija

MEDICINSKA HIPOTEZA O HIGIJENI

je izmislila hipotezu o Modemamedicina veljkopoveianje higijenikakobi objasnila i utestalostiinfekcija,alergUa autoimunih bolesti u modernom druitrr. Premanjoj, razlog za taj dramatifni porastnalaziseu nasem prilidno sterilnom natinu iivota, u kojern djecavi5e nisu izloZenaiitavom rasponu mikroorganizamaiz okoli5a,pa ne mogu izgraditi imunost na njih mno u Zivotu.Iako u tome ima nestoistine,glavni ruzlogje vjerojatnojatrogen:uzrokovan zdravstvenim sustavom. Kad antibiotici narusecrijevnu floru bebe ili majke, ili kad sediete hrani samo pasteriziranim mlijekom, imunoloski sustav velikoj toliko je ugrozenda bi izlaganje

ra opreza prirode,a ne nesretna sludajnost, jer nas Stiti od opasniiepreoptereaenosti galaLtozom, bududi da vetina modernih odraslih osoba i starije djece bijele rase koja mogu probavljatilakozu nisu u stanju djeloftorno koristiti galakozu ili je na sigurannadinizbacivatiiz ttela. koja su tradicionalno koriU druStvima ljudi su bili zastila mliieine proizvode Stiieni od preoptereienosti galaktozom nizom obrana. laktoze ObidnosesadrZaj smanjivaofermentimnjem i pravlieniem mladogsira i maslasira,fermentiranog ca, dok seveiina sirutke bacala.Ti ljudi imali su cruevnu floru kojaje velikdio unesenegalaldozepretvarala u energi.iu. koji su evenImali sujakejetrene enzime tualnu apsorbiranugalaktozupretvarali u glukozu.I konadno,u tradicionalnoi prehrani imali su dovoljno antioksidanata sluzne da smanje minimum stvaranje na kiseline,i umjestotoga suvisak galaktoze jednostavno urinom. izbacivali U modernomdruitm ti zaititni mehanizmi uvelikesu oslabljeniili su nestali.Zato jemnogolakae vi(nakupljanie sprjeiavati ka sluzi u ti.jelunegoje kasnijepoku3avatr izbaciti. Dobro je kao mjeru oprezasmaniiti unoslaldozena kolidinu koja ne uzrokuie zadeplienost sluzi iJi sliine probleme. Na tablici 1 moiete vidjeti sadriai laktoze u nekimaestim Uetnimproizvodima. n Kada vidite da obrano mlijeko u prahu sadrzi 52 posto laldoze, mozete shvatiti kolilo je opasnatrenutafnamoda koriStenjaposnog sladoleda, .jogurta,mladog sira itd. umjesto punomasnih proizvoda. Takveposnenamirnice praveseod obratri nog mlijeka u prahu i mogu sadrUalati do pet puta vGelakoze od ekvidentnih punomasnih namirnica. Obrano mlijeko u prahu takoder se iesto dodaje $irokom rasponu preradenih prehrambenih proizvoda, kao 5to su kuh i drugi pekarski proizvodi, renovke margarin. h i Zatoaitajprehrambene te deklaracijei izbjegavajte proizvodena kojima je medu sastojcima onemasna navedena suhatvar rriijekD. Premamojoj procjeni, prosjednadne\,Tra koliiina lakoze koju zdravaodraslaosoba bijelerases dobrom funkcijom jetre moze prepodnijeti bezopasnosti dugorodne od optereienostigalakozom je manie od 10 jednoi aasimliieka. grama,ili ekvivalentno Jetraie biti u stanju pretvoriti veie kolidine galaLtozeu glukozu ako se laktoza unosi u vise malih ravnomjerno rasporedenih obroka umjesto odje&rom. Medutim, osobekoje su skloneproblemima sa

nexus

.luzi ili imaju nekubolest povezanu gas laktozom trebale unositimnogomanje bi lakoze ili je potpuno izbjegavati. Tradicionalni naiin smanjivanja sadrzaja lakoze u mlijeanim proizvodima je fermentaciabaker|ama mlijeine kiseline. Timesedio lakozeprewara m$einu ku selinu. Poveianje kiselosti dovodido pre. cipitacie veCinebjelanievina, uglavnom kazeina,koji na pow5ini stvara ugruike ispodkojih ostajebistravodenasla sirutka.SirutkasadrZivedinupreostale laktoze, zajednos nesto otopljenihbjelanaevina siru&e i fakorom rastaIGF-I - za koji se rjeruje da potide rast hrmora, a posebno tumora osjedjivihna hormone(npr. tujajnika,materniceprostate). moradojke, i AJ<o zgruianebjelanievine se dobroocijede.po mogudnosti pritiskom, pod onda sadrze wlo malo lakoze i IGF-I, kao Sto je sludajsasirom i fermntkanim rnladim sirom, koji je poznat i kao tvarog.Medutim, u anglosakonskim zernljama komercijalnimladi sir nije fermentiraniestose i proizvodi od obranog mlijeka, zbog iega ima vi6i postotaklakoze. KoiStenje obranog mlijeka ili obranog mlijeka u prahu nije problem kad se proizvodi pravilno fermentira-ni warog. Cak i komercijalni jogurt mozete uainiti(sigurnim' takosto aetega fermentirati kod kuie u aparatuza

pravljeniejogurta dok seugruscine odvoje od sirutke i ondakoristiti samoiscijetlene ugru$ke warog. fi Iakoje iivotinjsko m.lieko naibogatijiprehrambeni izvor galakoze, postoie i neki drugi, donekle iznenadujuii izvori, kao vidieti iz tablice To bi moZ2. 5tosemoZe prehladau da moglo obiasniti uaestalost druiMma koja obidnone koristemlijedne proizvode,iako sedini da sedanaszapadnjaakaprcraalena hrana koia sadrzilakozu koristi $irom svijeta. Takoder postoji moguinost da nas r drugi faktori iine podloZnimaprehladi tako Sto pruzaiu povoljnu sredinu za Moguii kanrazmnoZavanje rinovirusa. didat je kombinaciiaprevelikekiselosti tkiva i limfne tekuiine s osiedjivoaiuna gljivice ili plijesni.To treba rijeiiti ielimo li poboljsati naie zdravlie. Usprkos tome,siguransamdaje za viinu osoba u zapadnomdru5t!'ukljua za prevenciju prehlade islianih bolestiizblegavanje stvaranja sluzne kiseline kroz strogu kontrolu unosa laktoze.

je ZM. Napisao velik broj ilanaka za iasopise o zdnvlju, kao i nekoliko knjiga. Za trnutadno dostupne knjige, ukljudujuii Heal YourseftheNatural Way(lz\jeiite se naprirodannatin),posjetite www.the-healyourself-series.com.

Prema mojoj

prcsjetna dnevna
tina laktoze koju va odrasla osoba rase s dobroffi jom jetremoie

bez opasnostiod rocne je galaktozom 10grama, ili tnojednoj iaii

Walter Last redovnopiie za Nexus,a njegovi zadnjialancibili su uDokazda operacijerakapovecavaju smrtnost,,(br. 50) i <Je paracetamol li uzrokAlzheimerove bolesti?' (br. 56) Posjetite njegow webJokaciu http://wwwhealth-science-spirit.com.

O AUTORU
Walter Last umirovljeni je biokemiiar, istrazi eki kemidar,nutricionist i natuoterapeutkoji ie radio u Niemaakoi,SADu, Novom Zelandui Australiji, gdje danas

alternative, 2. medunarodni sajam

mYstic

israniinih ;::,""Ti',"""j;
14.- 18.9.20tt.

XQ A
:dEE hnm I prlrodnl ldl tleob

9. Hrvatski kongres suradniiklasiinei o nekonvencionalne medicine 15.- 18 ruina2011. okupljanja lijeanika iznanstvenika te Sredilnje mjesto struenjakapodruCja i2 nekonvencionalne medicine regije cijele HUPED-a iZagrebaiko8 velesajma uzpotporu te u organi2aciji
unanstvenih institucija. Partnea saima: MediiskipokrovlleUi:

lJtr rHi Zagrebaiki llffi;i$*i|i',T,1' """' VelesaJam

El#ffi*l

zae.b..kiEr&jam.

e-mait:nFtt@llr,ww:vh,/myni(

ffi

md;*q$r ftttlll,h5,l
nexus