SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

MONIKA BE LI SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I ODJECI NA HRVATSKU SEMINARSKI RAD Studij: Sveu ili ni izvanredni

Opatija, 2011.

SVEU ILI TE U RIJECI FAKULTET ZA MENAD MENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA I ODJECI NA HRVATSKU SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove ekonomije Mentor: Prof. dr. sc. Jo e Peri

Student: Monika Be li Mati ni broj: 21778/11-Z Smjer: Menad ment u hotelijerstvu

Opatija, studeni 2011.

SADR AJ:

UVOD ------------------------------------------------------------------------------------------- 1 1. Obja njavanje pojma ekonomske krize ----------------------------------------------- 2 1.1. Kretanje ekonomskih prilika --------------------------------------------------------- 3 1.2. Pojam geopolitike i geoekonomije u ekonomskoj krizi ------------------------- 4 2. Odjek ekonomske krize u RH ---------------------------------------------------------- 7 2.1. Ekonomska politika Hrvatske ------------------------------------------------------7 2.2. Utjecaj ekonomske krize na preradu drva i proizvodnje namje taja u RH (primjer) -------------------------------------------------------------------------------------- 9 ZAKLJU AK --------------------------------------------------------------------------------- 12 LITERATURA ------------------------------------------------------------------------------- 13

UVOD
U seminarskom radu obra ena je jedna od najaktualnijih tema dana njice, svjetska ekonomska kriza. Sama svrha, ali i cilj ovog seminarskog rada je pojasniti utjecaj i zna aj ekonomske krize, postupno pojavljivanje i kako se odrazio u Hrvatskoj. Pisanja seminarskog rada zahtjeva kori tenje odre enih metoda spoznaje, a to su komparativna metoda i metoda promatranja, povezivanje raznih podataka, a time i primjera. Seminarski rad sastoji se od uvoda, dva poglavlja, te zaklju ka. U uvodu je navedena svrha i cilj seminarskog rada, te kori tene metode. Prvo poglavlje nosi naziv Determiniranje pojma ekonomske krize, a ujedno se dijeli na dva potpoglavlja, Kretanje ekonomskih prilika, te pojam geopolitike i geoekonomije u ekonomskoj krizi. U prvom poglavlju se, dakle, postupno obja njava pojam svjetske ekonomske krize i njezini mogu i uzroci. Drugo poglavlje, a ujedno i sama sr seminarskog rada nosi naziv Odjek ekonomske krize u RH, i tako er se dijeli na dva potpoglavlja, Ekonomska politika Hrvatske te Utjecaj ekonomske krize na preradu drva i proizvodnju namje taja RH. U zaklju ku je donesen rezime rada i osobno stajali te autora. ija je svrha povezivanja raznih literatura, te

1. Obja njavanje pojma ekonomske krize

Vrlo je va no objasniti pojam ekonomske krize, radi to boljeg shva anja stanja ekonomskih prilika i krize uop e. Kriza ili depresija je du i vremenski period kojeg karakteriziraju visoka nezaposlenost, niska razina proizvodnje i investicija, umanjeno poslovno povjerenje, opadaju e cijene te pro irivanje broja poslovnih neuspjeha. Bla i oblik poslovne nizbrdice je recesija, koja ima mnoga obilje ja krize, samo u manjoj mjeri; precizna definicija recesije danas ka e da je recesija vremenski period u kojem realni GNP opada najmanje dva kalendarska kvartala uzastopce.1 Tijekom posljednjih godina financijske i bankarske krize bile su vi e puta "na programu" u brojnim zemljama Latinske Amerike, jednom u Aziji, jednom u Rusiji, i sada su kona no u Americi. Pojavni oblici i povodi krize mijenjali su se svaki put, kao dizajn odje e na pari kim modnim pistama. Jedan aspekt njihove su tine bio je i ostao neizmjenjen. Svaki put, bez izuzetka, glavni motiv je bila i ostala neograni ena pohlepa (greed), elja da se zarade milijunske provizije i elja globalnih ulaga a da osiguraju vi i profiti na ogromna slobodna sredstva koja se danas mjere u trilionima dolara. Svaki put je u krizu vodio pritisak da se poduzimaju sve rizi nija ali i unosnija ulaganja, da se ide dalje i dublje, do krajnjih granica pravnog i regulativnog okvira. Svaki put se na pojavu novih investicijskih mogu nosti (u inozemstvu i kod ku e) reagiralo pohlepno, prebrzo i prejako . I svaki put su ozbiljno podbacile nadzorne, kontrolne i regulatorne funkcije, bilo zato to su bile slabe, neizgra ene i nepovezane, ili zato to im teku a ekonomska ideologija na vlasti nije omogu ila da djeluju. Dana nji svijet potre en je velikom ekonomskom krizom koja se ogleda u svim segmentima dana njeg dru tva. Svjetska ekonomska kriza koja danas potresa sve zemlje i ekonomije tih zemalja znamo kako, gdje i kada je nastala i za to, ali ne znamo kad e se ona i sa kakvim posljedicama zavr iti po na e dru tvo. Svjetska financijska kriza je zahvatila ve i broj zemalja i njihove financijske sustave izazivaju i pad likvidnosti i paniku na tr i tima. Mnoge financijske institucije pretrpjele su velike gubitke ili su progla avale bankrot uslijed velikih dugovanja. Uzrok nastanka ove svjetske ekonomske krize svakako nije kolaps tr i ta nekretnina u SAD-u, ve je to samo epicentar nastanka ove krize. Globalna ekonomija je u velikom padu, kao
1

Samuelson, P.A., Nordhaus, W.A. : Ekonomija, Mate, 1992, Zagreb, str. 738.

i svi njeni glavni dijelovi: op a potro nja, investicijska potro nja, proizvodnja, zaposlenost i trgovina. Vlade najrazvijenijih zemalja svijeta, prije svih SAD, slu beno su utvrdile da je financijska kriza nastala iznenada, odnosno da ju nitko nije o ekivao (predvidio). Izno enje takve ocjene izaziva neke nedoumice jer je poznato da je nekoliko godina ranije vi e znanstvenika i institucija ukazivalo na dolazak financijske krize. Dakle, mo e se samo naga ati za to su vlade i sredi nje banke zanemarivale ta upozorenja. U nastavku se daju neka obja njenja nastanka ove financijske i ekonomske krize. Valja se sjetiti 1970.-ih godina. Tada je do lo do porasta cijene nafte, nastala je kriza kod ve ine zemalja, ali ne i kod zemalja Latinske Amerike. Kako je do lo do toga? Te su zemlje stalno pove avale (vanjski) dug dok nije toliko narastao da nisu vi e mogle vra ati dugove. Manje vi e sve su te zemlje jedna za drugom, do le u situaciju da ne mogu vi e otpla ivati dugove.

1.1. Kretanje ekonomskih prilika Radi se o promjenama na svjetskoj razini, ali i na razini ostalih geopoliti kih cjelina koje proizlaze iz procesa globalizacije, to se ozna ava kao regionalizaciju koja je paralelni proces s globalizacijom. Uobi ajeno je da u tom kontekstu nastoje brojne veze i odnosi koje pretpostavljaju promjene paradigmi vezanih za ranije konfiguracije funkcioniranja kapitalizma. U eri zlatne podloge postojala je svjetska monetarna norma i internacionalna pokretljivost rada koja je u to doba bila vrlo zna ajna. Kroz procese i potrese izazvanih prije svega svjetskim ratovima do lo je do novih svjetskih organizacija proizvodnje od strane velikih tvrtki, a posebice je do lo do irenja financijskih tr i ta koja su globalizirana. Analiza dr ava na putu marginalizacije dovodi do razmimoila enja koja se usredoto uju na industrijske zemlje i zemlje koje se pojavljaju sa zamije enom dinamikom razvoja. Sve to pretpostavlja primjenu sustavnog pristupa, jer jedino sustavni pristup daje viziju svjetskog sustava i jednog sustava svijeta. Globalizacija je po svom smislu vi ezna na, to upu uje na potrebu njenog shva anja na modelu pluralnosti. Neki su autori ozna ili proces globalizacije kao proces ozna avanja sli nosti svjetskih tr i ta. 3

Pro ireno shva anje se odnosi na oblik upravljanja na svjetskim razmjerima. Te denominacije globalizacije su odraz odre enih kontroverzi, koje proizlaze iz pojave antiglobalizma. Proces globalizacije ozna ava i multinacionalne kompanije koje imaju svoja pravila pona anja i koje izmi u kontroli nacionalnih i suverenih dr ava. Povratak na temeljne osnove internacionalne ekonomije pretpostavlja inertnost, to zna i da se dubina fenomena i stalna analiza utemeljuje uzimaju i u obzir sve va ne imbenike. Postoje dugoro ni ciklusi ili vremena respiracije koje imaju pove u dimenziju, i koje dovode do otvorenosti i zatvorenosti to na svoj na in ponovo aktualizira rasprave o dosada njim fazama razvoja me unarodnih ekonomskih odnosa. Velike promjene nastaju kao posljedica tehnolo kih revolucija i inovacija koje na svoj na in predstavljaju ireverzibilne procese i dovode do u inka me uzavisnosti i me upovezanosti. Upravo s tog aspekta se razlikuju pojedine zemlje nacije glede njihove sposobnosti primjene tehni ko tehnolo kog procesa. Razmjena koja se obavlja morem popra ena je eljezni kom, cestovnom i zra nom razmjenom, uz napomenu da je kretanje roba i kapitala jo popra eno i kretanjem informacija. Kao prava figura odnosa dr ava nacija stvara se model ekonomske politike. Njezin status nije, me utim, do kraja jasan u okviru iste neoklasi ne teorije me unarodne razmjene u kojoj je nacija asimilirana u skupu imbenika ili gdje kolektivne preferencije pretpostavljaju reprezentativnog agenta zemlju. Dakle, ne radi se ovdje o marksisti koj teoriji koja bi razmi laljala u okviru svjetskih tr i ta i vrednovanja kapitala svjetskih razmjera. To je bitno u okviru me unarodne ekonomije, gdje se konstituira gledanje fenomena koji stavljaju u odnose dr ave nacije.2

Veselica, V., Globalizacija i nova ekonomija, A.G. Mato , Zagreb, 2007., str. 89.

1.2. Pojam geopolitike i geoekonomije u ekonomskoj krizi U procesu ekonomske krize, a time i u globalizaciji i nove ekonomije posebno mjesto pripada geopolitici i geoekonomiji. Ekonomska pitanja e ubudu e zauzimati dominantno mjesto u djelokrugu rada me unarodne politike. Otvaranje granica i liberalizacija razmjene favorizirat e pojavu ve izrazito prisutne multinacionalne tvrtke koje imaju razvijene globalne strategije. Multinacionalne korporacije postoje glavni sudionici procesa globalizacije i nove ekonomije i predstavljaju fenomen u sada njoj fazi razvoja kapitalizma kao sustava. Na njihovoj strani uklju ene su i dr ave koje pomo u ofenzivnih politika, osvajaju vanjska tr i ta i preuzimaju kontrole sektora, aktivnosti koje smatraju strate kim. Dakle, strategija razvoja multinacionalnih kompanija se odra ava na vo enje nacionalnih ekonomskih politika, pri emu slabi uloga dr ave, odnosno napu ta se model dr ave nacije. Za dr ave je mo i afirmacija na svjetskoj sceni danas vezana uz ekonomsko stanje, odnosno zdravlje ekonomije, uz konkurentnost njihovih poduze a i mjesta koja oni zauzimaju u svjetskoj trgovini. To je zna ajnije nego njihov vojni kapacitet. Upravo slabljenje vojnih imbenika u etabliranju multinacionalnih kompanija stvara kvalitetne promjene u funkcioniranju svjetske privrede i njenih institucija. Pod stalnim pritiskom procesa globalizacije ekonomski interes i nacija u estalije se grupiraju na razini ekonomskih koncentracija, kao to je primjer EU koja izra ava interes svojih lanica svekoliko, to zna i ne samo ekonomske, nego i politi ke, te ostale interese. Taj pomak, odnosno to klizanje je znak otvaranja nove ere koja se mo e nazvati geoekonomija. Pojava geoekonomije u me unarodnim odnosima ozna ava temeljni prekid s pro lo u. Sukobi koji su poprimali brutalni oblik, nastali iz interesnih odnosa, pri emu je ekonomija bila bitna, do ivjeli su promjenu jer vi e nema izravnih i klasi nih sukubljavanja izme u razvijenih zemalja. Suprotnosti koje e i dalje biti prisutne, imat e dominantno obilje je ekonomskog sukobljavanja. Taj novi trenutak vezan uz ekonomiju uvodi nove oblike suradnje na razini multinacionalnih kompanija, to se na svoj na in odra ava na odnose me u dr avama, koje vi e nisu glavni sudionici ekonomskih odnosa. Ekonomska sukobljavanja, koja imaju u sebi geopolit ku i geoekonomsku dimenziju, su suptilnija i slo enija nego sukobljavanja na ranije prikazanim modelima, gdje je vojna mo , odnosno sila, bila glavni imbenik u etabliranju odnosa me u dr avama, to je posebno do lo do izra aja u vo rnju kolonijalnih politika. 5

Po svom bi u geoekonomija i geopolitika izra avaju i odra avaju procese globalizacije i predstavljaju novu problematiku. Zbog toga geopolitika i geoekonomija ograni avaju odnose u me unarodnoj ekonomiji. Ste ena iskustva su relativno skromna, pa se pokazuje u politi kim temeljima da geoekonomija i geopolitika postaju bitne odrednice u stvaranju strategija pojedinih zemalja ili regionalnih koncentracija nastalih preko integracijskih procesa. I geoekonomija i geopolitika imaju globalnu dimenziju i zbog toga su postale posebne znanstvene discipline te omogu avaju bolje razumijevanje procesa i problema koje izazivaju globalizacija i nova ekonomija.3

Veselica, V., op.cit., str. 25.

2. Odjek ekonomske krize u RH

Velike posljedice globalne krize u zna ajnoj mjeri odrazile su se i na kretanje hrvatskog gospodarstva. Prvi su znaci globalne krize bili su uo ljivi oko sredine godine 2008., kada dolazi do smanjenja potra nje na inozemnim tr i tima, i do smanjenja izvoza i kumuliranje gotovih proizvoda. Posljedice recesije zna ajno su se odrazile na nepovoljna kretanja u trgovini na malo, to je zna ajnim dijelom uvjetovano smanjenjem zaposlenosti, kreditnom restrikcijom i smanjenjem kupovne mo i stanovni tva. U ubla ivanju recesije u Hrvatskoj zna ajnu je ulogu imala Hrvatska narodna banka. I to na na in da je smanjena stopa obvezne rezerve banaka i oslobo en dio deviznih rezervi sredi nje banke. 4

2.1. Ekonomska politika Hrvatske U hrvatskoj raznolikosti i neslaganju u mnogim temama, o jednoj temi postoji op i konsenzus Hrvatska (ekonomija) je u krizi. Me utim, postoje razli ite, odnosno suprotne ocjene o uzrocima krize. Dok jedni, koji su uglavnom bliski nosiocima ekonomske politike, smatraju da je uzrok krize globalna kriza koja se prelila na doma e tr i te, drugi smatraju da je doma a ekonomska politika glavni uzro nik nastanka krize, a globalna kriza je samo ubrzala njen nastanak. Izme u ova dva razli ita mi ljenja postoje varijacije na temu uzroka nastanka krize. Razdoblje 1990.-2009. danas se mo e ocijeniti kao razdoblje kriza jer je u tom razdoblju realni BDP (bruto doma i proizvod) pove an za svega 6,8% (razina realnog BDP-a iz 1989.godine dostignuta je tek 2005.godine), razdoblju odnosno prosje na iznosila godi nja je stopa rasta u tom 1,6%. dvadesetogodi njem svega

S druge strane, promjenjena je struktura gospodarstva. Temelji gospodarstva kao to su industrijska proizvodnja i poljoprivreda zapu teni su i zapostavljeni. Naime, industrijska proizvodnja 2009. u odnosu na 1989.godinu ni a je za 27,6%, odnosno pad iznosi 1,6% prosje no godi nje, a poljoprivredna proizvodnja ni a je za 20,8%, tj pad iznosi 1,15% prosje no

Buturac, G., et. al. : Hrvatsko gospodarstvo u svijetlu globalne recesije, Ekonomski preglednik, Vo. 60., 2009., , 12, str. 663-698.

godi nje. Navedene podatke ilustrira sljede i grafikon. Grafikon 1. BDP i fizi ki obujam industrijske proizvodnje i poljoprivrede 1989.-2009.

Izvor: Domazet, T., at al: Hrvatska ekonomska politika i geoekonomika, str. 14

Glavna obilje ja i ujedno pokazatelji neodr ivosti ekonomske politike mogu se sa eti u nekoliko sljede ih Hrvatskoj neodr ivosti 3. Odnos je jedna od najni ih stopa ekonomske u stavaka: Europi. politike. 1. Niska nezaposlenost najve i je dru tveni i ekonomski problem Hrvatske. Stopa zaposlenosti u 2. Zadu enost, odnosno prezadu enost, danas je najizra eniji i naj e e primjenjivani pokazatelj dosada nje tednje i investicija jedan je od najva nijih ekonomskih pokazatelja uop e.

4. Inflacija, relativne cijene i te aj jesu osobito va an dio ekonomske politike. U Hrvatskoj su stabilan te aj i relativno stabilne cijene bili ciljevi ekonomske politike u cijelom proteklom

razdoblju. Tako izazvane ekonomske neravnote e, unutarnja i vanjska, kontinuirano su rje avane sve ve im zadu ivanjem. Va nost ekonomske krize najjasnije se mo e prikazati na primjeru. U nastavku seminarskog rada preuzet je primjer utjecaja krize na preradu drva i proizvodnju namje taja, koji je ujedno prilago en od strane autora

2.2. Utjecaj ekonomske krize na preradu drva i proizvodnje namje taja u RH (primjer) U nastavku preuzeti primjer je prilago en prema datim podacima koji su dostupni na internetskim stranicama. Prerada drva i proizvodnja namje taja tradicionalno imaju vrlo zna ajnu ulogu. Zna ajnost uloge u ukupnom nacionalnom gospodarstvu ogleda se kako u ekonomskom doprinosu kroz broj zaposlenih i ostale direktne ekonomske u inke tako i kroz iri dru tveni doprinos u cilju razvoja ruralnih podru ja kojim se uvelike posti e harmonizacija ukupnih razvojnih procesa unutar same dr ave. S obzirom da je brzina i vremenski okvir utjecaja krize, kako na nacionalne makroekonomske (na razini ukupnog gospodarstva) sustave tako i na mezoekonomske (Na razini sektora) i mikroekonomske (na razini poduze a) subjekte, zna ajno sli na kod svih ekonomskih sustava u dana njim globalno povezanim ekonomijama u istra ivanju utjecaja krize na pojedini sektor nije mogu e zadovoljiti se kori tenjem tu ih iskustava ve je potrebno analizirati samu su tinu procesa u mezoekonomskim okvirima prerade drva i proizvodnje namje taja Republike Hrvatske.

Grafikon 1.: Ukupni prihodi prerade drva i proizvodnje namje taja u razdoblju I-III/2007. do IIX 2009.

Izvor: Debeli , B., at al.: Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namje taja, Rijeka, 2009., str.12. U grafikonu je prikazana analiza ukupnih prihoda ukupno na razini prerade drva i proizvodnje namje taja uo ava se se ostvarenje prihoda u razdoblju od sije nja do rujna mjeseca 2007. godine u visini od pribli no 6,2 milijarde kuna, u istom razdoblju 2008. godine pribli no 6,7 milijardi kuna, a u prvih devet mjeseci 2009. godine ostvarenje ukupnog prihoda pada na pribli no 5,9 milijardi kuna. Ukupno na razini godine u preradi drva i proizvodnji namje taja u 2007. godini ostvareno je pribli no 8,9 milijardi kuna prihoda, dok je 2008. Godini ukupno ostvarenje pove ano na 9,1 milijardi kuna.

10

Grafikon 2.: Broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namje taja u razdoblju I-III/2007. do IIX 2009.

Izvor: Debeli , B., at al.: Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namje taja, Rijeka, 2009., str.18. U analizi veli ine i dinamike kretanja broja zaposlenih ukupno na razini prerade drva i proizvodnje namje taja uo ava se kako je broj zaposlenih svoj maksimum zabilje io sredinom 2008. godine (oko 28 830 radnika) i kako kontinuirano pada te na kraju tre eg kvartala 2009. godine iznosi 25 130 radnika.

11

ZAKLJU AK

Posljedice me unarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije e se ogledati u porastu kamatnih stopa na zadu ivanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga, to e se pak odraziti na usporavanje gospodarske aktivnosti u zemlji. S obzirom da se hrvatsko gospodarstvo, uklju uju i dr avu, banke i poduze a, u znatnoj mjeri zadu uje u inozemstvu te na visoki udio izvoza robe i usluga u hrvatskom BDP-u, mo e se o ekivati da e se posljedice me unarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije ogledati u porastu kamatnih stopa na zadu ivanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga. Ovaj seminarski rad potkrijepljen je i primjerom, to olak ava shva anje utjecaja svjetske ekonomske krize i na Republiku Hrvatsku. Dati su i grafikoni, kroz koje je jasno vidljivo pove eni pad kroz prethodne godine, to zna i da e nakon izlaska iz krize hrvatsko gospodarstvo biti u jo ve im problemima nego to je to bilo tijekom same krize, te e morati ulo iti veliki napor da bi se povratio veliki gubitak koji je nastao kroz krizne godine.

12

LITERATURA
Samuelson, P.A., Nordhaus, W.A. : Ekonomija, Mate, 1992, Zagreb Buturac, G., et. al. : Hrvatsko gospodarstvo u svijetlu globalne recesije, Ekonomski preglednik, Vo. 60., 2009. Zagreb Debeli , B., at al.: Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namje taja,2009., Rijeka Veselica, V., Globalizacija i nova ekonomija, A.G. Mato ,2007., Zagreb

13