Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava Izborni. 1. god. Diplomskog studija/ C segment/ jesen 2011. Dr.sc.

Vjekoslav Perica, redoviti prof. SAETAK I DIO

IDEJNI IZVORI VANJSKE POLITIKE SAD Sklop proturjeja izmeu principa s jedne strane -- IZABRANOSTI ili IZUZETNOSTI (EXCEPTIONALISM, CHOSENESS) te MESIJANIZMA i EKSPANZIONIZMA i INTERVENCIONIZMA - nasuprot IZOLACIONAIZMU, SEKTATVU sui generis, i DISTANCIRANJU prije svega spram EVROPE u cilju stvaranja najprije jedne drukije Amerike ili Novog Svijeta a potom promjenom cijelog svijeta po uzoru na taj Novi svijet nasuprot korumpiranoj Evropi i eurocentrizmu. Prvi sklop principa zahtjeva aktivizam, misiju u povijesti, neto poput misionarske aktivnosti izvravanja boje volje u svijetu ili kako se to naziva PRST SUDBINE (Manifest Destiny). Drugim rijeima, Amerikance je kao posebnu neiskvarenu civilizaciju sastavljenu od slobodnih i jednakih pojedinaca, Bog poslao ostalim narodima da ih preobrate, uine boljima i spase. Drugi vodi sektatvu i izolaciji u dalekoj Americi distancirane od Evrope kao korumpiranog centra tadanjeg svijeta. Prvi tip ili model amerikog identiteta kreirali su kolonisti, doseljenici (settlers) prije nego sto su doli valovi useljenika (immigrants). U 1790., ukupna populacija SAD je bila 3, 929,000 od ega 698,000 afrikih robova koji nisu sudjelovali u stvaranju amerikog politikog sistema i nacionalne kulture. On bijelaca, 60% bili su Englezi, a ostali Nijemci i Holanani te ostali Evropljani. Po konfesionalnoj pripadnosti 98% su bili Protestanti, vedinom Kalvinisti. Konstitutivni mitovi nove nacije izvirali su iz njihove kalvinistike vjere: smatrali su se potomcima progonjenih krdana, vjerskih disidenata, koji su u Novi Svijet izbjegli zbog ratova religija te nedostatka vjerske slobode i tolerancije u Evropi. U Novom Svijetu su otkrili Novi Jeruzalem i sklopili Savez s Bogom poput starih Hebreja kad su doli u Obedanu Zemlju. Povezivale su ih njihove jednostavne drvene crkve i kongregacije. Od samog poetka sebe su smatrali bojim izbranicima i poslanicima a neprijatelje Amerike bezbonicima koje je trebalo ili spasiti ili unititi.

MATERIJALNI IZVORI AMERIKE VANJSKE POLITIKE Liberalni kapitalizam kojeg je podupirala kalvinistika etika individualizma, asketizma i predestinacije. U kombinaciji, kulturni principi izabranosti i mesijanizma te kapitalistikog principa ekspanzionizma, vodili su neizbjeno SAD prema imperijalizmu pri emu je kapitalistika nunost ekspanzije bila legitimirana religijom i kulturom tako da ekspanzionizam i intervencionizam postaju moralni imperativ. SINTEZA

Dakle, idejni, filozofski izvori amerike vanjske politike, kao i nacionalni identitet SAD, su kombinacija KULTURNIH i MATERIJALNIH faktora. KULTURNI faktori izviru iz POVIJESNOG ISKUSTVA naseljenika i imigranata u Novom Svijetu iz kog su doli iz Evrope pa prema tome najprije njihovog Evropskog podrijetla i zatim Novog svijeta; zatim iz njihove RELIGIJE (Religija je jedna od temeljnih amerikih institucija a najvedi utjecaj je imao kalvinistiki protestantizam); iz AMERIKE REVOLUCIJE ili rata za neovisnost 13 kolonija (1776-1789); iz USTAVA SAD; itd. MATERIJALNI faktori su determinirani jednim naroito liberalnim modelom KAPITALIZMA. Rezultat je sutinsko proturjeje u amerikom nacionalnom identitetu izmeu ideje demokratske republike kao zajednice slobodnih pojedinaca i drave koja se nede voditi staru politiku monarha i careva i najvedeg imperija na svijetu koji je od osnutka do danas vodio vie ratova i na vedem prostoru nego ijedan imperij u povijesti.

OD REPUBLIKE DO IMPERIJA SAD su, po Ustavu SAD i praksi od 1789 do 1830-tih kad je francuski filozof de TOCQUEVILLE prvi put posjetio SAD i napisao hvalospjeve po njemu autentinoj amerikoj demarkaciji u djelu Democracy in America, utemeljene kao DEMOKRATSKA REPUBLIKA po uzoru na zlatno doba Grke i Rima. Ideoloki, ta je republika, kao i revolucionarni pokret koji ju je stvorio, bila PROTIV same ideje imperija i konkretno protiv Britanskog imperija iz kog je nastala i protiv kog je vodila rat za neovisnost. Amerika je revolucija i demokracija NAGLAAVALA RAZLIITOST I SUPROTNOST OD EVROPSKE POLITIKE I EVROPSKIH MONARHIJA. SAD SU NAGLAAVALE DA SU NACIJA GRAANA, NACIJA SLOBODNIH POJEDINACA U KOJOJ NIKAD NIJE BILO NITI DE BITI ARISTOKRACIJE, DINASTIJA, KRALJEVA, CAREVA i IMPERATORA. Zato kad je SAD u XX. vijeku postao imperij to je bilo jasno svakom osim Amerikancima SAD su ostale, kako je napisao kotski povjesniar N. Ferguson EMPIRE IN DENIAL, imperij koji nijee da je to, imperij koji tu injenicu vlastitog imperijalizma ne eli priznati, koji ne eli biti imperij ali je to ipak postao. SAD-u se dogodio imperij. Zato? Na to ga je prisilio prije svega kapitalizam, ekspanzionistika priroda kapitalizma i injenica da je SAD postala vodeda zemlja kapitalizma, veliina, struktura populacije, nacionalni identitet i vanjski izazovi u meunarodnoj politici. Danas je SAD najvedi imperij u povijesti ovjeanstva.

PRVA FAZA EKSPANZIONIZMA: 1801-1880-tih KONTINENTALNA EKSPANZIJA I PRIPREMA ZA GLOBALNU PRST SUDBINE, JASNO OITOVANJE SUDBINE ili MANIFEST DESTINY, vjerovanje koje se pojavilo za vrijeme ekspanzije prema Zapadu 1840-tih godina. Po tome su ameriki kolonisti, imigranti i Amerikanci opdenito PREDESTINIRANI PROVIDNODU BOJOM da postanu nacija na cijelom sjevernoamerikom kontinentu a uz to su moralno superiorni, poboni, izabrani od Boga kao moderna mlada nacija bududnosti u odnosu na korumpiranu Evropu, itd. Kasnije je ovaj princip prizivan i u prolog prekomorske i globalne ekspanzije. On izvire iz kalvinistikog principa apsolutne predestinacije tj. vjerovanja u sudbinu (Destiny) providnost (Providence) i boju milost (Grace) u kombinaciji s rasistikim idejama o superiornosti bijele, krdanske rase anglosaksonskog podrijetla. Politiki predstavlja primjer do danas kontinuirane uporabe religije u politici u vanjskoj i unutarnjoj SAD.

OD tzv. KONTINENTALIZMA DO NOVOG IMPERIJALIZMA : prva faza ekspanzije je ona po sjevernoamerikom kontinentu od Istone do Zapadne obale te Sredje Amewrike i Kanade a druga prekomorska, globalna.

1801-1815. Barbary wars -- Gusarski ratovi ili Berberski ratovi na obalama Sjeverne Afrike. Mornarica SAD u sukobu s piratima na obalama sjeverne Afrike (Alir, Tunis, Tripoli) oko slobodne plovidbe na Atlantiku i Mediteranu. Ovi arapski pirati djeluju od 1500tih do ranih 1800tih uglavnom u slubi Otomanskog carstva terorizirajudi pomorsku trgovinu te obalna naselja Mediterana i Atlantika. Mnoge su im zemlje morale pladati za sigurnu plovidbu pa i SAD sve do kasnih 1700tih. Tada je vlada SAD odluila stvoriti ratnu mornaricu i zatiti svoju pomorsku trgovinu. STVARANJE RATNE MORNARICE SPOSOBNE ZA GLOBALNE MISIJE PO SVIM SVJETSKIM MORIMA I OCEANIMA JEDAN JE OD OSNOVNIH UVJETA ZA BILO KOJU ZEMLJU DA POSTANE SVJETSKA SILA. NEMA SVJETSKE SILE ILI IMPERIJA BEZ JAKE RATNE MORNARICE (ILI DANAS I RATNE MORNARICE I RATNOG ZRAKOPLOVSTVA).

1803. Kupnja Louisiane Napoleon Bonaparte je, u namjeri da oslabi svog glavnog neprijatelja Englesku i veze jo vrde starog saveznika SAD uz Francusku, prodao vladi SAD francuske posjede oko rijeke Mississippi od New Orleansa do uda rijeke na kanadskoj granici. Cijena: oko 60 milijuna napoleonskih franaka ili 15 milijuna dolara. Ovime je poela ekspanzija SAD na zapad i stvarane uvjeta za formiranje megadrave koja se proteze od obala Atlantika do Pacifika..

Rat od 1812 (1811-1814) Nastavak ratova s Britanijom i neuspjeni pokuaj SAD stvaranja drave koja pokriva cijelu Sjevernu Ameriku

Rat se vodio izmeu vojski i mornarica SAD i Britanije uglavnom oko dananje granice SAD i Kanade i podruju velikih jezera. Uz Britance bili su i Indijanci. Obje strane imale su znaajnih pobjeda ali i tekih poraza. Po zavretku ratova u Evropi i pobjede nad Napoleonom, ojaana Britanija napreduje i osvaja i spaljuje glavni grad Washington, opsada Baltimora, a privremeno osvaja i New Orleans. Britanci su odustali od nastavka rata i zadovoljili se sporazumom o granici izmeu dananje Kanade i SAD (49 paralela) ali su time SAD odustale od ekspanzije prema sjeveru i odluili se za ekspanziju prema zapadu i prema jugu.

1823. Monroeva doktrina (Monroe's doctrine). Poslije napoleonskih ratova u Evropi SAD su odluile distancirati se od evropske politike i usmjeriti pozornost na Srednju i Junu Ameriku gdje je slabio panjolski imperij i pojavile se nove nacionalne drave (Argentina, ile, Bolivija, Venezuela, Haiti, kasnije Meksiko, itd.). SAD nisu odmah priznale nove drave dok nisu u pregovorima sa panjolskom anektirale Floridu. Takoer su bile zainteresirane za meksike teritorije u Teksasu i junu Kaliforniji. Meutim u sve ove amerike probleme su se stalno mijeale evropske sile Francuska, Engleska, Rusija i panjolska. Zato je utjecajni John Quincy Adams uvjerio vladu predsjednika James Monroa da proglasi neutralnost SAD u evropskoj politici uz oekivanje da de se i evropske sile suzdrati od mijeanja u probleme Sjeverne, Srednje i June Amerike i o tome svijetu objavi poseban dokument. Tako je nastala prva koherentna pisana strategija amerike vanjske politike Monroeva doktrina koja je i uvijek ostala utjecanja simbolizirajudi takozvani IZOLACIONIZAM SAD.

1846-1848. Meksiko-Ameriki rat. U prvoj fazi dolazi do secesije Texasa od Meksika (poraz ustanika kod Alamoa i pobjeda kod San Jacinta) te proglaenja neovisne Republike Texas. Zatim slijedi aneksija Texasa od strane SAD 1846. Meksiko je vodio rat za taj teritorij najprije sa secesionistima a poslije sa SAD. U konanici Meksiko je doivio teki poraz (SAD okupacija glavnog grada) te izgubio veliki prostor dananjeg Texasa, New Mexico i junu Kaliforniju.

1854-1858. Ratna mornarica SAD, trgovci i misionari stiu u Kinu i Japan. S Kinom su sklopljeni ugovori o otvaranju 10 luka za trgovinu te doputanju aktivnosti amerikih krdanskih misionara. 1853. Komodor Mathiew Perry s ratnom flotom dolazi u japanske luke i diplomatski prisiljava japansku vladu na prekinu izolacionistiku politiku, dozvole otvaranje konzulata SAD, te otvore 5 luka za trgovinu i dakako misionare.

1867. Kupnja Aljaske

Secretary of State William Seward je tekom mukom uspio uvjeriti Senat da za 7,2 milijuna $ kupi od Rusije ogromna prostranstva divljine i zaleene zemlje (zakon o kupnji proao sa samo jednim glasom vie). Sve dok 1896 nije tamo otkriveno zlato, u SAD su optuivali Sewarda da ga je podmitila Rusija a tek je nedavno postalo jasno kolika prirodna bogatstva Aljaska ima. 1878. SAD kontroliraju pacifike otoke Samoa, ali moraju pristati na podjelu vlasti s Njemakom i Britanijom.

1893-98. Aneksija Havaja Grupa bogatih zemljoposjednika i biznismena u samostalnoj Kraljevni Havaji je izvrila dravni udar, zbacila kraljicu Lilioukalani, proglasila Republiku Hawaii i zatraila od amerikog Kongresa ulazak u SAD. Kongres je priznao aneksiju 1898 stvaranjem Teritorija Hawaii, kasnije drave lanice Unije. Predsjednik McKinley izjavio je da je aneksija Havaja Manifest Destiny: amerikog izlaza na Pacifik. S obzirom da je svrgavanje vlasti na Havajima vjerojatno izreirano u dosluhu s Washingtonom, to je prvi primjer izravne intervencije u unutarnje poslove drugih zemalja, dakle, INTERVENCIONIZMA i PROMJENE REIMA tj. onoga sto de karakterizirati vanjsku politiku SAD u xx. i xxi. stoljedu.

1890tih. Kraj Indijanskih ratova i zakljuak kontinentalne ekspanzije. 1886. uhiden Apache poglavica Geronimo koji je 15 godina vodio otpor autohtonih Amerikanaca protiv bijelih otimaa njihove zemlje. 1890. Battle of Wounded Knee. Pokolj Indijanaca kod mjesta Wounded Knee u Junoj Dakoti. Unitavanja autohtonog stanovnitva i bizona izazvalo je otpor i prisililo Kongres na donoenje Indian policy (The Dawes Severalty Act, 1887.) koja bi imala za cilj amerikanziaciju Indijanaca tj. autohtonih Amerikanaca (Native Americans). Graanska prava autohtonih Amerikanaca bit de potpuno priznata tek 1960-tih. 1600-tih do kasnih 1800s Ratovi protiv Indijanaca -- Indian wars At http://www.mrnussbaum.com/indianwars.htm

DRUGA FAZA: TZV. NOVI IMPERIJALIZAM ili PREKOMORSKA EKSPANZIJA

1898. PANJOLSKO-AMERIKI RAT Tzv. novi zapadni imperijalizam, kao i stari je kombinacija ekonomskih i kulturnih faktora. Pojava kapitalizma i velika zemljopisna otkrida pokrenula su stari ili rani imperijalizam poetkom 16. st. a evropski osvajai spaavali su porobljene narode krdanskom religijom. Novi imperijalizam ima jo snaniji poticaj u tzv. drugoj Industrijskoj revoluciji i pojavi industrijskog kapitalizma koji izaziva prvu globalizaciju. SAD su ved industrijska kapitalistika sila iji ekonomski zakoni tjeraju na ekspanziju i stvaranje novih trita a kao pobona krdanska nacija tu je i Manifest Destiny kojim im Providnost boja nalaze da raire svoju superiornu religiju i kulturu po cijelom svijetu. Tu je i zavist spram starog neprijatelja Velike Britanije koja je u tom asu neupitno glavna svjetska imperijalistika sila i motiv da se tu Britaniju dostigne i perstigne. U SAD 1890-tih vode se politike debate izmeu IMPERIJALISTA ili EKSPANZIONISTA i IZOLACIONISTA. Od prvih poznat je Theodore Roosevelt i senator Henry Cabot Lodge a najzanimljiviji pomorski kapetan Alfred T. Mahan. Mahan objavljuje knjigu Utjecaj prevlasti na moru u povijesti, 1660-1783 (The Influence of Sea Power upon History) u kojoj vodi kampanju za ulaganje u izgradnju velike, moderne i superiorne ratne mornarice, osnivanje vojnih baza i kolonija po svijetu i dakako jaku trgovaku mornaricu. Njegove ideje su prihvadene i kroz 1980-te gradi se vie modernih eljeznih ratnih brodova na parni pogon. Imperijalisti se zalau za ekspanziju prije svega NA PACIFIKU i AZIJI a potom i na ATLANTIKU prema Evropi. Oko 1895, Imperijalisti pridobivaju ameriku javnost zahvaljujudi oiglednom slabljenju panjolskog imperija te ustanku protiv panjolske vlasti na Kubi. SAD je imala rastude ekonomske interese na Kubi. Ustanicima za neovisnost Kube koje je vodio Jose Marti, daje jaku potporu novinski izdava W. R. Hearst ali se mijeanju SAD protivi njegov rival J. Pulitzer. Njihove novine su izazvale senzaciju i odmah optuile panjolsku za najavu rata protiv SAD, kad je u nodi 15. II. 1898 u luci La Havana potonuo nakon eksplozije ameriki ratni brod USS Maine a 266 mornara izgubilo ivote (danas se smatra da je eksplozija bila nesretni sluaj izbijanje poara u spremitu ugljena -- a ne panjolska sabotaa). Novine su pozivale u rat: Upamtit dete vi brod Maine!, Remember the Maine! kao Remeber the Alamo! iz rata s Meksikom. Vlada McKinleya ula je u travnju u rat, po rijecima McKinleya za slobodu naroda Kube protiv tuinske tiranije. Tako su SAD poele karijeru oslobaanja naroda diljem svijeta. panjolska je uinila sve da izbjegne rat (i to diplomatski pa ak i vojno je prestala djelovati protiv ustanika) ali nije uspjela, SAD su najprije uvele blokadu kubanskih luka i obale a potom poslale vojsku tako da se po meunarodnom pravu radi o agresiji. RAT OD 114 DANA: OD KUBE DO FILIPINA I NATRAG. panjolsko-ameriki rat 1898 bio je relativno kratak i zavrio se potpunim porazom panjolske. Prva velika bitka se nije vodila na Kubi nego na daleko Istoku, na Filipinima koji su takoer bili panjolska kolonija na kojoj je izbio ustanak protiv panjolske vlasti. 30.IV.1898. Bitka u zaljevu Manila Flota Komodora George Deweya unitava panjolsku flotu i ostaje u Manili ekajudi pojaanja dok britanski i njemaki ratni brodovi krue okolo. Zatim slijede borbe na Kubi koje vodi kasniji predsjednik T. Roosevelt. Rat se zavrava velikom pobjedom SAD i Mirovnim ugovorom u Parizu od 10.

XII. 1898. SAD dobivaju panjolske posjede: Kubu, Filipine, Portoriko i otoje Guam na Pacifiku. Kuba je dobila formalnu neovisnost ali uz ogranienja koje su SAD nametnule a Filipini su postali amerika kolonija i odmah su tamo krenuli privatni poduzetnici i krdanski misionari. U amerikoj javnosti je bilo tada glasnih protesta zbog toga sto su Filipini postali kolonija jer SAD nisu htjele biti imperij nego donositi narodima slobodu i neovisnost. Iz jednog tadanjeg govora predsjednika McKinelya: ne moemo vratiti Filipine panjolskoj niti ih predati naim konkurentima u trgovini na Istoku, Nijemcima ili Britancima. Sve to moemo je da Filipince civiliziramo, krdanski evangeliziramo, damo im progres i obrazovanje, i bojom milodu za njih uinimo sve najbolje kao za nae blinje za koje je Krist takoer umro na kriu.

McKinley je opravdao ameriki novi imperijalizam slijededim razlozima: 1) nacionalni ponos i ast, 2) trgovina i ekonomski interesi, 3) rasna i kulturna superiornost, 4) krdanski altruizam prema blinjima kojima treba pomagati. Meutim, na Filipinima je izbio ustanak protiv amerike okupacije pod vodstvom Emilio Aguinaldo koji je vodio i ustanak protiv panjolske. Nakon dugih i krvavih borbi i velikih amerikih i domadih gubitaka, u SAD je rastao otpor novom imperijalizmu. 1899 osnovana je AMERIKA ANTI-IMPERIJALISTIKA LIGA. Financirao ju je industrijalac Andrew Carnegie a podupirali mnogi vodedi intelektualci. Filozof William James je rekao da je novi ameriki imperijalizam unitio stari duh Amerike. Milsio je na onu Ameriku kojom se oduevio francuski filozof deTocqueville. 1916. predsjednik Woodrow Wilson i SAD su bile prisiljene priznati neovisnost Filipina. 1917. stanovnitvu Portorika priznato je ameriko dravljanstvo a otok je dobio poseban status unutar SAD, de fakto neovisnost ali u posebnom odnosu sa SAD. Na Kubi je dolo do ustanka protiv amerike okupacije i borbi izmeu ustanika i amerike vojske a neovisnost je Kuba dobila 1909. ali je ostala ekonomski ovisna o SAD uz insistiranje SAD da Kuba ne smije ulaziti u vojne saveze s bilo kojom svjetskom silom. Imperijalizam je bio put bez povratka. Na Dalekom Istoku, SAD su sudjelovale u guenju Bokserskog ustanka u Kini 1900 zajedno s trupama iz Britanije, Njemake, Rusije i Japana. 1901 predsjednik SAD je postao jedan od najagresivnijih imperijalista Theodore Roosevelt, koji je u drugom mandatu bio potpredsjednik, nakon sto je na McKinleya jedan anarhist protivnik amerikog imperijalizma, izvrio atentat. Roosevelt vodi SAD kao svjetsku imperijalistiku silu. Njegov strategijski interes postaje Srednja Amerika u kojoj je 1903. zapoeo gradnju Panamskog Kanala (otvoren 1914) zbog ekonomskog interesa i pristupa nalazitima nafte u Kolumbiji i Venezueli. Roosevelt je od amerikih i evropskih ljeviara i progresivnih snaga dobio naziv GLOBALNOG POLICAJCA (world's policeman) a ta se metafora otada primjenjuje na SAD kad intervenira po svijetu. 1904. Rooseveltov dodatak Monroevoj doktrini (The Roosevelt Corrolary to the Monroe Doctrine): SAD nede dozvoliti evropskim silama intervenciju u Karibima i Srednjoj Americi i

zato de SAD tu intervenirati preventivno svaki put kad vlada SAD to bude procijenila potrebnim.

NA PRAGU AMERIKOG STOLJEDA: WOODROW WILSON, PRVI SVJETSKI RAT, I MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU