Professional Documents
Culture Documents
2 - Osnove Inzenjerstva - Reinzenjering Tipovi Inzenjeringa
2 - Osnove Inzenjerstva - Reinzenjering Tipovi Inzenjeringa
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Sadraj
3. Reinenjering procesa 4. Inenjering discipline i sistemski inenjering 4.1 Inenjering discipline 4.2 Principi sistemskog inenjeringa 5. Tipini pocesi u inenjerstvu 5.1 Koncpetualno projektovanje 5.2 Preliminarno projektovanje 5.3 Detaljno projektovanje 5.4 Izvoenje trslizacija inenjering usluge 6. Tipovi inenjeringa 6.1 Konsultantski inenjering 6.2 Projektantski inenjering 6.3 Izvoaki inenjering 6.4 Projektantsko-izvoaki inenjering
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 2 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
3. Reinenjering procesa
U proteklih 200 godina kompanije su graene na briljantnoj ideji Adama Smita da se: industrijski rad razlae na najjednostavnije i osnovne zadatke. Danas, meutim, zadaci se unificiraju i sve vie grupiu u poslovne procese. Kao to se inenjering bavi projektovanjem i izgradnjom objekata tako se reinenjering bavi inovacijom i redizajniranjem poslovnih procesa preduzea.
Strana 3 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
ta je to reinenjering?
"Fundamentalna promena naina razmiljanja, radikalan redizajn poslovnih procesa, za postizanje dramatinih unapreenja po kritiki savremeno izmerenim performansama kao to su kvalitet, trokovi, uslunost i brzina."
M.Hammer, J.Champy
Strana 4 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Kljuna re: FUNDAMENTALAN Radei na reinenjeringu, zaposleni u poslovnim procesima moraju nai odgovore na kljuna pitanja: Zato mi radimo to to radimo? Zato mi radimo to to radimo na ovaj nain? Reinenjering ne daje nove zadatke, on preuzima postojee ali trai poboljanje. Osnovni zadatak je da odredimo ta da radimo, a potom kako da to uradimo, to efikasnije. Pri tome treba ignorisati ono to jeste, a koncentrisati se na ono to treba da bude.
Kljuna re: RADIKALNO Reinenjering nije unapreenje, poveanje ili modifikacija delatnosti reinenjering je ponovno pronalaenje delatnosti. Radikalan redizajn znai, ne obraajte panju na sve postojee srtukture i procedure, ve pronaite kompletno nove naine za izvrenje poslova.
Strana 5 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Kljuna re: DRAMATINO Reinenjering se ne odnosi na marginalna unapreenja performansi kompanija, koja se kreu u 10% - 15%. On se odnosi na dramatina unapreenja. Kompanija koje zahtevaju reinenjering: Prve su kompanije koje su u dubokim nevoljama. Druge su kompanije koje jo nisu u dubokim nevoljama, ali iji menadment predvia dolazak nevolja. Tree su kompanije koje su na vrhuncu i koje ne vide nevolje, ali koje zahtevaju reinenjering kao priliku za poboljanje svoje liderske pozicije ispred konkurenata.
Kljuna re: PROCESI Ova re je najvanija u definiciji reinenjeringa, a istovremeno je re koju najtee razumeju menaderi kompanija. Veina zaposlenih nisu "procesno orijentisani"; oni su fokusirani na zadatak, na posao, na ljude, na organizacionu strukturu, ali ne na proces. Svaki individualni zadatak u procesu je vaan, ali nijedan od njih nije ni najmanje znaajan za kupca, ako se celi proces ne realizuje - ako se proizvod, koji je rezultat procesa ne isporui kupcu.
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 6 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Nova pradigma procesne organizacije Struktura horizontalnih meufunkcionalnih procesa koji se baziraju: na fokusu na kupca i na mogunosti da se ovaj fokus prenese unutar njih. Cilj svakog procesa je: da njegovi rezultati zadovolje kupce uz to je mogue manje korienje resursa ta je proces? Proces predstavlja niz aktivnosti koje transformiu objekat (kao svoj ulaz) u rezultat (kao svoj izlaz), tako to zaposleni (ljudi) dodaju odreene procesne vrednosti, koristei resurse kompanije.
Strana 7 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Struktura procesa
Isporuioci
Ljudi Resursi
Kupci
Izlaz
Rezultat
Strana 8 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Klasifikacija procesa Po vrsti: Procesi menadmenta Poslovni procesi Procesi za podrku Procesi poboljanja i inovacija Po znaaju: Kljuni procesi Podprocesi
Strana 9 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Strana 10 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Svrha procesa menadmenta Procesi stratekog planiranja: uspostavljanje vizije, misije i politike, kolekcija ciljeva, obezbeenje komunikacija, obezbeenje adekvatinih resursa, praenje trokova, analiza koristi i rizika i preispirivanje od strane rukovodstva Podrka menadmentu poslovnih procesa, Administrativni procesi
Strana 11 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Svrha poslovnih procesa Transformacija proizvoda dodavanjem ili kreiranjem procesnih vrednosti direktno za eksternog kupca ili zainteresovanu stranu. Procesi koji obezbeuju eljeni izlaz iz organizacije. Primeri kljunih poslovnih procesa: marketing i prodaja, razvoj i projektovanje, nabavka, proizvodnja ili izvoenje, isporuka i servis.
Strana 12 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Svrha procesa poboljanja i inovacija Poboljanje postojeih ili kreiranje novih procesa i proizvoda na osnovu merenja, provera i samoocenjivanja u poreenju sa ciljevima. Primeri procesa poboljanja su: korektivne i preventivne mere, skokovita poboljanja ili proboji, proces uenja, priratajna poboljanja i inovacije.
Strana 13 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Svrha procesa za podrku Pomau da se poslovni procesi odvijaju efektivno i efikasno. Primeri procesa za podrku su: prijem i razvoj kadrova, obrazovanje i obuka, finansijski procesi, odravanje opreme, informacioni sistem, ocena isporuilaca, skladitenje, itd.
Strana 14 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Kljuni procesi su sastavljeni od kljunih aktivnosti poslovnih procesa u kojima se neposredno kreiranju vednosti za korisnika Podprocesi predstavljaju detaljizaciju pojedinih aktivnosti nekog procesa na zadataka ili operacija. Primeri podprocesa su: tehnoloki, administrativni procesi logistike
Strana 15 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Menadment procesa Menadmenta procesa treba da uini procese: efektivnim, to znai da realizuju eljene proizvode, efikasnim, to znai minimiziranje korienja resursa, inovativnim i adaptibilnim, to znai da se adaptiraju prema promenama.
Strana 16 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Vlasnik procesa A
Sektor 1
Sektor 2
Sektor 3
Sektor n
Proces B
Strana 17 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
MARKETING PROCES RAZVOJ I PROJEKTOVANJE PROCES RAZVOJA PROIZVODA NABAVKA KADROVI PROCES PROIZVODNJE KONTROLISANJE ISPORUKA I SERVIS FINANSIJSKI PROCESI - FUNKCIJA VLASNIK PROCESA I ISPITIVANJE
PRODAJA I ISPORUKA
PROIZVODNJA
MARKETING
FINANSIJE
KVALITET
Strana 18 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Procesi
Strana 19 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Svaki objekat, posmatran kao sistem, sastoji se od vie drugih sistema i podsistema, i nije ga mogue kreirati, projektovati i izgraditi uz uee samo jedne inenjering discipline.
Cilj je izvriti integraciju razliitih inenjering diciplina i funkcionalnih inenjeringa za kreiranje optimalnih reenja pojedinih sistema sa take gledita celog sistema.
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 21 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
4.2 Principi sistemskog inenjeringa Sistemski inenjering (Systems Engineeering) je interdisciplinarna oblast inenjeringa fokusirana na razvijanje i voenje sloenih projekata kao sistema. Sistemski inenjering je istovremeno pristup i disciplina za projektovanje, kreiranje i funkcionisanje sloenih sistema. On predstavlja sloeniji sistem metoda, alata i analiza od samog sistema koji se kreira i izvodi. Osnovni cilj sistemskog inenjeringa je da definie karakteristike svakog sistema i podsistema i veze izmeu njih. Metodoloki, sistemski inenjering prepoznaje svaki sistem i njegove funkcije, integrisane od razliitih podsistema i podfunkcija. Sistemski inenjering nije visokospecijalizovana inenjering disciplina, ve je orijentisan da koristi evuluciju sistema koje treba izgraditi, od trenutka identifikacije zahteva, preko projektovanja, izvoenja i eksploatacije.
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 22 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Sistemski nain razmiljanja omoguuje da se zajednika pravila unutar razliitih sistema identifikuju i unapreuju. Sistemski inenjering integrie vrhunska tehnika znanja za kreiranje sloenog sistema i znanja iz menadmenta za njegovu realizaciju kroz projektni menadment. v 1995. godine je osnovan INCOSE - International Council on Systems Engineering sa ciljem unapreenja edukacije i prakse sistemskog inenjeringa. Jedna analiza od strane INCOSE Systems Engineering center of excellence (SECOE) pokazuje da optimalne aktivnosti utroene na Sistemski inenjering iznose 15-20% ukupnih aktivnosti na projektu. Sistemski inenjering sigurno vodi ka snienju trokova i ostvarenju drugih efekata na projektu.
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 23 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Sistemski inenjering primenjuje naune i inenjering metode sa ciljem: - Transformacije i operacionalizacije potreba korisnika u:
Specifikacije karakteristika i performansi Izbor konfiguracije sistema kroz funkcionalne analize Koncipiranje, projektovanje, optimizacija, provera, evaluacija, verifikacija i vrednovanje reenja
- Integracije u sistem:
Proizvodnosti, bezbednosti, zatita ivotne sredine Pouzdanosti, servisibilnosti, logistike podrke Humanih i drugih faktora
Strana 24 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
KONCEPTUALNO PROJEKTOVANJE
FIZIBILITI STUDIJA I STUDIJA OPRAVDANOSTI KONCEPT ODRAVANJA I LOGISTIKE
PLANIRANJE PROVERA
PREISPITIVANJA PROJEKTA VERIFIKACIJE PROJEKTA VALORIZACIJA PROJEKTA ISPITIVANJA PROTOTIPA/MODELA ISPITIVANJA SISTEMA
PRELIMINARNO PROJEKTOVANJE
OBNOVA SISTEMA
POVRATNE SPREGE
Strana 25 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Strana 26 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Preliminarno projektovanje
Tehnike osnove iz studije izvodljivosti transliraju se: u zahteve za sistem, a potom u detaljne FTZ funkcionalno tehnike zahteve
FUNKCIJA B
FUNKCIJA D
FTZ su poetni projektni zahtevi za svaki nivo sistema. Funkcije sadre arakteristike akcija: za rad sistema u celini za rad saavkog njegovog dela za odravanje za uticaj na ivotnu sredinu za utican na zdravlje i bezbednost Prednosti funkcionalnog dijagrama toka: mogunost da se projektovanje odvija na logian nain redosled i odnosi u projektovanju su uspostavljeni integrie funkcionalne veze koje moraju biti ostvarene u toku projektovanja funkcionalna analiza definie glave funkcije sistema i neophodnu opremu/sadraj sistema hijerarhijsko pridruivanje sistemskih funkcija podelementima sistema Primeri hijerarhije funkcionalnih karakteristika sistema:
FUNKCIJA C FUNKCIJA E
D1
D2
D4
D6
D3
D5
D7
D34
Ako je masa sistema 750 kg, kolike bi trealo da budu mase podsistema A, B i C? Ako je srednje vreme izmeu dva otkaza (MTBF Mean Time Between Failure) 1.000 sati, kolika bi vrednost MTBF trebala da bude za elemente A, B i C? Ako je dopustivo ukupno vreme otklanjanja kvara 2 sata, koliko bi trebalo da bude srednje vreme odravanja (MCT Mean Corective Maintance Time) elemenata A, B i C? Ako je cena odravanja sistema u njegovom ivotnom veku 50.000 EUR, kolika bi ta cena trebala da bude za elemente A, B i C?
D33
Strana 28 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Preispitivanje
POTREBE KORISNIKA
ULAZNI ZAHTEVI
IZLAZNI PODACI
Proizvod Usluga
Verifikacija
Valorizacija
Strana 30 od 40
M. HELETA
Kupac/Trite Razvoj
- Projekt menader - Ulazni podaci za razvoj - Plan razvoja - Razvojni / projektni tim - Budet projekta - Verifikaciona tela - Izlazni podaci o proizvodu - Program kontrolis. i ispitiv. - ek liste preisptivanja
OSNOVE INENJERINGA I
Razvoj Razvoj Realizacija Kupac/Trite
Savet za razvoj
Ugovor. zahtevi
ek lista preispitiv.
Dnevnik razvoja
Sastavnica
Uputstvo za rukovanje
Katalog
QFD matrica
Projektni zadatak
Razvojna specifikac.
Plan razvoja
Preispitivanje razvoja
POTREBE KORISNIKA
PROCES RAZVOJA
IZLAZNI PODACI
Faze razvoja
Verifikacij.
Kvalitet
Izvetaj o ispitivanju
Alternativn i prorauni
Vrednovanj.
- Vrednovanje od strane kupca - Trino vrednovanje - Provera trajnosti i pouzdanosti u uslovima upotrebe
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Strana 32 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
6. Tipovi inenjeringa
6.1 Konsultantski inenjering
Konsultantski inenjering obuhvata konsultantske usluge koje sadre sve faze od nastajanja projekta do njegove konane realizacije, putanja u pogon i upotrebe. Faza pre investicije obuhvata (to je pimenjivo): prouavanje optih prilika na tritu prouavanje ekonomske politike i zakonodavstva prouavanje kupovne mou potencijalnih korisnika prouavanje prisustva konkurencije na tritu procena koliina i cene mogueg plasmana procena raspoloive radne snage potrebnog profila procena raspoloivosti neophodnih sirovina procena raspoloivosti neohodne energije procena neohodne infrastrukture (transpost, voda, komunikacije) izbor lokacije objekta procena ekonomski opravdanog obima proizvodnje istraivanje i izbor tehnologije utvrivanje nivoa tehnike pomoi kod transfera tehnologije utvrivanje grube vrednosti investicije; fiksna i obrtna sredstva izrada studije o ekonomskoj opravdanosti /izvodljivosti (Feasibility Sudy)
Strana 33 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Studija ekonomske opravdonosti projekta (Feasibility Sudy) - kalkulacija proizvodnih trokova - kalkulacija neto realizacije na bazi predviene proizvdene i plasirane koliine i cene - ocena rentabilnosti proizvoda simuliranjem razliitih cena, koliina, plata i drugih faktora Faza izvoenja projekta - usluge vezane za detaljna istraivanja i idejno projektovanje (konceptualno i preliminarno) kao to su: izrada glavnog (detaljnog) projekta i investicionog programa saradnja sa investitorom za dobijanje dozvola za izvoenje investicije izrada uslova (tendera) za raspisivanje licitacije izrada planova dinamike realizacije i kvaliteta izrada procena rizika opasnosti po bezbednost na radu i uticaja na ivotnu sredinu - usluge vezane za izvoenje licitacije i izbor ponude - nadzor u fazi izvoenja projekta - nadzor nad prenosom tehnologije - izvoenje provera - planiranje i izvoenje obuke - ostalo.
Strana 34 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
Voenje projekta (Project management) - usluge vezane za konsultantsko voenje projekta u funkciji voe projekta obuhvataju: finansiranje - praenje plana priliva i odliva sredstava, likvidnosti na projektu transfer tehnologije proces znanja, obuke kadrova, dokumentacija korienje lokalnih resursa u realizaciji projekta uticaj izvoenja projekta na okruenje zakonska regulativa, osiguranja, itd. angaovanje projektne grupe za izradu projektnih reenja u skladu sa lokalnim propisima voa projekta odgovara za veliki broj ugovora, ukljuujui projektovanje, izgradnju, nabavke materijala, opreme i usluga, obezbeenje kvaliteta, bezbednosti i zatite ivotne sredine, sve prema planu projekta voenje izgradnje nadzor odvijanja poslova, realizacije ugovora sa podizvoaima, izgradnje, nabavke materijala, opreme i usluga, obezbeenje kvaliteta, bezbednosti i zatite ivotne sredine, prema planu projekta. Odgovornosti konsultanta - snosi moralnu odgovornost za svoje savete, - njegovu materijalnu odgovrnost teko je definisati jer su konsultantske firme obino finansijski slabe, - odteta koja se moe dobiti od konsultanta ne moe da pree visinu njegovog honorara za konsalting.
2 - Osnove inzenjerstva - Reinzenjering, Tipovi inzenjeringa, 2008-11-25 Strana 35 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
d. e. f. g.
planovi i procene kvaliteta, bezbednosti i zatite ivotne sredine softveri modeli prototipovi i drugo.
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
- tehniki deo obuhvata tehniki opis onoga to se nudi (opis tehnolokog postupka, opis i specifikacija opreme, opis naina izvoenja radova, dokazivanje kapaciteta, tehnike garancije, itd.) - komercijalni deo obuhvata opis radova iz tehnikog dela sa cenama, rokovima isporuke, rokovima naplate, mainom plaanja i ostalo prema tenderu - deo za obezbeenje kvaliteta i procene rizika obuhvata planove obezbeenja kvaliteta svih faza izvoenja, planove kontrolisanja i ispitivanja opreme i izgraenih delova, procene rizika opasnosti po zdravlje i bezbednost na radu, procene uticaja radova i objekta na ivotnu sredinu. Ugovor o izvoenju priznaje se kao akt koji oznaava poetak realizacije projekta i regulie sve uslove ovog procesa, kao i odnose meu uesnicima, njihova pojedinana prava i dunosti. Generalni izvoa ugovorom preuzima svu materijalnu odgovornost. Generalni izvoa preuzima odgovornost za kvalitet, rok i ugovorenu cenu radova. Generalni izvoa prenosi deo svojih odgovornosti na kooperante i podugovarae. Generalni izvoa je odgovoran za voenje projekta, usklaivanje radova i usluga.
Strana 39 od 40
M. HELETA
OSNOVE INENJERINGA I
3.
Izvoaki inenjering
Praenje Valorizacija
4.
Projektantskoizvoaki inenjering
2+3
2+3
2+3
2+3
2+3
Strana 40 od 40