David Clark i Peter Emmett

NA KORAK DO SMRTI

David Clark i Peter Emmett

NA KORAK DO SMRTI
Kako postupati mudro kad voljena osoba umire

Zagreb, 2005.

Naslov izvornika: WHEN SOMEONE YOU LOVE IS DYING MAKING WISE DECISIONS AT THE END OF LIFE, David Clark i Peter Emmett Copyright 1998 David Clark i Peter Emmett Copyright za hrvatski jezik 2005. STEPress, Zagreb, Miroeveki brijeg 71A Citati iz Biblije navedeni prema izdanju Kranske sadanjosti 1990. NAKLADNIK: STEPress, Zagreb PREVELI: Darko Miloi i Antonijela Bogutovac UREDILA: Bruna Filli-Tereak STRUNA RECENZIJA: prof. dr. sc. Theodor Drrigl LEKTORICA: Zlata Babi NASLOVNICA: Momir Blaek TISAK: Marjan tisak, Split

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 179.7 159.913:128 CLARK, David Na korak do smrti : kako postupati mudro kad voljena osoba umire / David Clark i Peter Emmett ; <preveli Darko Miloi i Antonijela Bogutovac>. - Zagreb : 2005. Prijevod djela: When someone you love is dying - making wise decisions at the end of life. ISBN 953-6350-40-8 1. Emmett, Peter I. Umiranje -- Kransko gledite II. Umiranje -- Psiholoki savjetnik 451024165

SADRAJ

UVOD ...................................................................7 1. MOEMO LI DOBRU MEDICINU POBOLJATI ......................................................15 2. MOE LI SE ODGOVORITI NA MORALNA PITANJA .............................................................33 3. KAKVO JE ZNAENJE LJUDSKOG IVOTA ...............................................................52 4. TO JE LJUDSKA SMRT .................................71 5. ZATO ODBACITI EUTANAZIJU ......................88 6. POSTOJI LI ALTERNATIVA EUTANAZIJI ......................................................107 7. IMA LI PATNJA SMISLA .................................131 8. KAKO KRANI MOGU SPOKOJNO UMRIJETI .........................................................149 9. KAKO MOEMO OTII KUI .........................169 10. BILJEKE ...................................................178

Kolegi i prijatelju Bobu Rakestrawu

Uvod -

UVOD

Steve je bezizraajno zurio kroz prozor bolnike sobe. Kao najblii ro ak preuzeo je odgovornost za poslove vremenog ujaka Russa Thomasona. Usne su mu podrhtavale dok je razmiljao o rijeima lijenice. Toga je jutra potvrdila da se Russov ivot blii kraju. Tijelo Vaeg ujaka vie nije u stanju izluivati tekuine, rekla je. Ako ga ne prikljuimo na umjetni bubreg, umrijet e za nekoliko tjedana. Vazda ivahan, ujak Russ ivio je sam otkad mu je prije gotovo dvanaest godina umrla supruga. Do prije deset godina radio je kao uitelj estog razreda, otkad je u mirovini vrtlari u svojem vrtu, a povremeno za kojeg prijatelja izdjelja i novi drak za sjekiru. Gotovo je bio pretjerano neovisan; kuhao je za sebe i odravao kuu besprijekorno urednom. Ba je prolog prosinca, jedne hladne nedjelje, razgrnuo dvadesetak centimetara dubok snijeg da bi doao u crkvu. Vjera u Boga pratila ga je kroz teak ivot, i drao je da e Gospodin koraati s njim do kraja. Prije otprilike godinu dana Russ je primijetio krv u mokrai. Na Steveov nagovor posjetio je lijenicu, koja je otkrila da krvarenje uzrokuje zloudan tumor u lijevom bubregu. Pretrage su pokazale da se malignost nije proirila na ostale dijelove tijela. Kirurg je odstranio oboljeli bubreg i Russ je podvrgnut kemoterapiji. Prilino je dobro podnio

Na korak do smrti -

lijeenje, ali se zapravo nikad nije potpuno oporavio. Russ je nedavno znatno izgubio na teini, i esto je imao jake glavobolje. Pamenje mu je tako er oslabilo. Nekoliko dana prije no to je zavrio u bolnici Steve je svratio k njemu. Zatekao je zagorjelu veeru na tednjaku i Russa usnuloga na stolcu. Ujak je nerado prihvatio daljnje pretrage. Otkrile su ono ega su se svi potajno pribojavali. Rak se proirio na Russov mozak i na drugi, sve slabiji bubreg. Lijenica ga je uputila na lijeenje ne bi li uklonili tumor i ublaili glavobolje. Nagovarala ga je da ne ivi sam, ali starac je odbio savjet. Me utim, stanje mu se pogoralo i Steve mu je pomogao oko smjetaja u bolnicu. Russ je slabano zakaljao i prekinuo Stevea u razmiljanju. Steve je pogledao ujaka. Izgubio je jedanaest kilograma. Steve se trudio uvjeriti se da je mukarac u postelji uistinu njegov ujak Russ duhoviti dentlmen koji ga je uio zakopavati hlae i pratiti bjelorepog jelena, ovjek koji ga je poveo u crkvu i hvatao se u kotac s njegovim tekim pitanjima o vjeri. Russ bi povremeno zastenjao kao da neto mrmlja, no rijei nisu imale nikakva smisla. Steve je neprekidno mozgao o onome to je rekla lijenica. Tijelo vaeg ujaka vie nije u stanju izluivati tekuine, rekla je. Ako ga ne prikljuimo na umjetni bubreg, umrijet e za nekoliko tjedana. Ali kakav bi mu ivot dijaliza omoguila? Bi li samo odgodila umiranje? Budui da je rak zahvatio

Uvod -

mozak, Russ moda nikada vie nee moi suvislo razmiljati. Na neki bi nain, razmiljao je Steve, odrati ujaka Russa na ivotu s pomou umjetnog bubrega bilo kao odravati le na ivotu. Steveove sestre, Mary i Jan, bile su jedine preostale Russove ro akinje. Kao samozatajan ovjek ujak nije otkrio to bi elio da se uini iskrsne li ovakva situacija. Zapravo, njegova vitalnost nije navodila na pomisao da e ikad postati toliko bespomoan, toliko ranjiv. Ono to se inilo nemoguim sada se dogodilo, a Steve i njegove sestre suoili su se s odluivanjem o ujakovoj sudbini. Steve se ponovno okrenuo prozoru. Pitao se to bi ujak Russ rekao kad bi im mogao dati savjet. Bi li rekao, kako je Steve bio sklon misliti: Pripremio sam se za ovaj trenutak, djeco. Moja vjera postoji radi ovakvih trenutaka. Molim, bez nekorisne terapije. Kad do e vrijeme da odem, jednostavno me pustite? Russ je proivio dug i zdrav ivot, i Steve je osjeao da bi dijaliza samo odgodila umiranje. Obustaviti nekorisne medicinske tretmane i usredotoiti se, dok smrt ne do e, na ono to je ujaku Russu sada bilo najpotrebnije na njihovu ljubav i skrb zacijelo je najbolji put. Odluka da ujaka Russa puste umrijeti inila se ispravnom. Mary nikad nije bila bliska s ujakom. ivjela je u drugoj dravi i nije ga vidjela nekoliko godina. Iako se iskreno raalostila kada je vidjela u kakvom je ujak stanju, odmah je otvoreno, bez uljepavanja

Na korak do smrti -

rekla to misli da treba uiniti. Ako je lijenica sigurna da, medicinski gledano, vie nita ne moe vratiti ujaku Russu koliko-toliko dobar ivot, treba svima pritedjeti jad i trokove zbog odga anja smrti. ak je upitala moe li lijenica ubrzati smrt: Moete li uiniti neto da ovo svima nama olakate? Mary je eljela rasteretiti Russa patnje koja ga je moda ekala tovie, eljela je uzeti sudbinu u svoje ruke i pouriti smrt. Steve je shvatio da Mary eli ukloniti ujaka to je bre i bezbolnije mogue. Njezina mla a sestra Jan nije dvojila o tome to uiniti. Mrzila je pomisao na to da bi mogla izgubiti omiljenog ujaka. eljela je da ga smjesta prikljue na dijalizu. Inzistirala je na tome da lijenica iskua eksperimentalni lijek o kojemu je itala u McCall'su. Iako nije imala dokaza da bi lijek pomogao a vjerojatno bi izazvao i nove komplikacije Jan je inzistirala da medicinsko osoblje poduzme sve to je mogue. ivot je dragocjen, i dokle god ga Bog daje, mislila je, moramo ga uvati na svaki mogui nain. Nikako ne smijemo odustati. Neto e zacijelo djelovati. U me uvremenu, moda Bog napravi udo. Steve je vjerovao da Jan eli ujaka Russa odrati na ivotu ak i ako ne postoji medicinska nada u oporavak. Steve je uoio ironiju u injenici da Mary i Jan, iako imaju oprene pristupe, obje ele kontrolirati situaciju. Steve i njegove sestre nekako su morali donijeti

10

Uvod -

zajedniku odluku. Njihova je dvojba bila protkana pitanjima etikim, pravnim, medicinskim, psiholokim, biblijskim, teolokim. Trebali su razmotriti to je, u svjetlu svih tih injenica, ispravno. Moda ete to morati i vi. U svijetu tehnoloki visokorazvijene medicine mnoge se obitelji na u pred sloenim odlukama kad se njihovim voljenima pribliava smrt zbog nesree ili zbog terminalne bolesti. Hoemo li odravati na ivotu nae voljene, kao to je predloila Jan inzistirajui na medicinskom tretmanu sve do gorkog kraja? Hoemo li nae voljene ukloniti, to je zagovarala Mary okonavajui njihov ivot kako bismo im skratili patnju? Ili emo ih pustiti, kao to nam savjetuje Steve okreui se od nekorisnih medicinskih postupaka emocionalnoj i duhovnoj skrbi sve dok smrt sama ne do e? Mi zastupamo trei pristup. ovjeka nikad ne treba prestati voljeti, ali ga, kad za to do e trenutak, treba pustiti da ode. Zato to kaemo? I kako moemo znati kad je taj trenutak doao? to Bog kani s patnjom? Kako moemo prekinuti lijeenje, uzmemo li u obzir ono to nas o ivotu i smrti ui Biblija? Kako moemo donijeti teku odluku o okonanju ivota? Ako i sami imate svog ujaka Russa, ili vam je posao povezan sa zdravstvenom skrbi, ili ste jednostavno osoba kojoj je stalo do primjene Boje istine u svakodnevnom ivotu zacijelo postavljate slina pitanja. Ovu smo knjigu napisali jer smo s vama eljeli podijeliti

11

Na korak do smrti -

nekoliko uravnoteenih, suosjeajnih biblijskih odgovora na ta tegobna pitanja. Kako bismo vam dali potrebne informacije, razmotrit emo nekoliko tema. Prvo, nekoliko kljunih temeljnih pretpostavki. Neki misle da je zdravstvena skrb jednostavno zdravstvena skrb da postoji samo jedan nain razmiljanja o njoj! No ljudi zapravo imaju vrlo razliita stajalita prema medicini. U prvom poglavlju pokazat emo to moete oekivati od zdravstvene skrbi opisat emo njezine ciljeve i ogranienja. Drugo, dok se suoavate s neugodnim, tekim ivotnim pitanjima, naii ete na ljude koji smatraju da se etike odluke mogu donositi prema pojednostavnjenim formulama. Ostali, pak, ba i ne znaju gdje bi zapoeli i nikad ne dospiju ni do kakva korisnog zakljuka. Moralna su pitanja doista sloena, a ona o svretku ivota me u najteima su. U drugom poglavlju podijelit emo s vama nekoliko jednostavnih injenica koje trebate razmotriti prilikom donoenja odluka povezanih s etikim naelima, i ponudit emo vam niz koraka koje moete obraditi da biste napravili moralno ispravan izbor. Tree, valjane odluke tite vane vrijednosti. Primjerice, Ne uini preljuba! nije negativno pravilo koje zabranjuje dobar ivot, ve pozitivno naelo koje titi vrijednost brane ljubavi. U treem poglavlju pomaemo vam razumjeti zato je, s Bojeg stajalita, svetost ljudskog ivota

12

Uvod -

fundamentalna vrijednost. etvrto, raspravljamo o smislu smrti. Napokon, ako je ivot tako dobar, kako bismo trebali razumjeti smrt? U etvrtom poglavlju pokazat emo vam kako pronai smisao u odnosu due i tijela. Peto, svatko je uo vijesti o ubijanju iz milosr a i lijeniki potpomognutim samoubojstvima. Iako mnogi ljudi odobravaju te zamisli, peto poglavlje nudi vrste argumente protiv izbora toga puta. esto, tvrdimo li da eutanazija nije dobra ideja, moe se initi da nam nije stalo do ljudi koji umiru bolnom smru. elimo da znate kako postoji dobra alternativa. Pokret hospicija, opisan u estom poglavlju, pomae nam da se oprostimo od svojih voljenih i da im olakamo patnju. Imate li bliske osobe nesposobne odluivati o vlastitoj medicinskoj skrbi, nudimo vam korisne informacije o zakonskim mogunostima koje su na raspolaganju u nekim zemljama. Sedmo, ak i u najboljim okolnostima, suoavanje sa smru potie pitanja o patnji. I bolesnici i obitelji pitaju se kako Bog od nas oekuje da postupimo kad bolesnik trpi bolove. U sedmom poglavlju nudimo vam utjene misli o tom prastarom pitanju. Osmo, ak ako i vjerujete u Boga, svejedno je vano pripremiti se za smrt. U osmom poglavlju razmatramo nekoliko kljunih toaka koje treba uzeti u obzir pripremajui se za kraj. I, konano, kad se smrt priblii, najvanije je

Na korak do smrti -

pripremiti se za susret s Bogom. Mnogi ljudi imaju vlastite predodbe o tome. No u devetom emo vam poglavlju priopiti to o tome kako biti u miru s Bogom kae Biblija. Nikoga ne veseli pomisao na umiranje. No ljudi koji su pomireni sa svojim obiteljima i s Bogom mogu spokojno umrijeti. Smrt je trenutak koji iskuava pravu vjeru, i bili vi bolesnik ili lan obitelji, dat emo vam sliku vjere koja moe svakoga pripremiti za susret s Bogom.

14

PRVO POGLAVLJE

MOEMO LI DOBRU MEDICINU POBOLJATI

Ba kao to su se Steve i njegove sestre muili s odlukom o tome kako pomoi ujaku Russu, ljudi se posvuda mue s takvim odlukama jer se stavovi o zdravlju i lijeenju mijenjaju. Suradnica kolumne Red je na meni u asopisu Newsweek jasno to ilustrira. Veterinar je uspavao njezinu bolesnu maku, napisala je, i tako je potedio mnogo bola. Potom primjenjuje istu logiku na ljudska bia. Svakako moemo ublaiti mnoge patnje, zakljuila je. Mogli biste pomisliti da je zabrinuta zbog nekoga tko je na rubu smrti u nesnosnim bolovima. Ali ona pie o Henryju, mentalnom bolesniku sklonom nasilnim ispadima. Zato ga ne ubiti? To je zasigurno humano. Zato ne moemo postupati prema blinjim ljudskim biima jednako humano kao to postupamo s kunim ljubimcima? pita se ona.1

Na korak do smrti -

Kako razmilja moj lijenik

Naa se kultura udaljava od tradicionalnih vrijednosti u medicini. Primjerice, sve vea simpatija prema eutanaziji, ili ubijanju iz milosr a, vie nije ograniena na pomaganje umiruim bolesnicima koji trpe nepodnoljivu bol. Sad se ve otvoreno govori o eutanaziji kao potencijalnom izboru za ljude koji vjeruju da im ivoti nisu vrijedni ivljenja. Nasuprot tome, alternativna medicina i preventivna zdravstvena skrb piu nova pravila o tome to tvori dobru medicinu. No ti novi pokreti ne tite nuno interese vas kao primatelja zdravstvene skrbi. Oni ne rezultiraju automatski najboljom brigom za vama blisku osobu. Dok se uputate u donoenje mudrih odluka o kraju ivota, kljuno je razumjeti svjetonazor vaeg lijenika.

Vrijednosti suvremene medicine

Vie nego ikad u povijesti lijenici promiu nove vrijednosti i vjerovanja. Stariji znanstvenici uvi ali su blisku povezanost znanosti i vjere u Boga. Ali tijekom XVIII. stoljea u razdoblju prosvjetiteljstva zapadni se svijet sekularizirao, udaljivi se od vjere u Boga i od njegova suutnog sudjelovanja u zbivanjima naeg svijeta. Sekularne vrijednosti esto utjeu na lijeniki pristup prakticiranju medicine, ali njihov utjecaj esto pro e nezapaeno. Na nesreu, kao rezultat toga ljudi danas esto predmnijevaju da znanost treba slijepo slijediti

16

Moemo li dobru medicinu poboljati -

sekularne ciljeve poput apsolutne slobode izbora i osobnog uspjeha. Drugim rijeima, elimo savrenu kontrolu nad zdravljem, ivotom i smru i to smjesta! Znanost i medicina postale su promicateljice individualizma upuuju ljude prema odreditima koja sami za sebe izaberu. Zapadnjaci danas ive smatrajui da moraju zadrati kontrolu nad svojim ivotom, prisvajajui sebi mo da iz ivota iskorijene sve to je prijetnja njihovoj individualnoj autonomiji.2 Malobrojni priznaju da se na podruju zdravstvene skrbi mnogi stavovi o ivotu i smrti, zdravlju, bolesti i patnji, prihvaaju bez razmiljanja. Evo primjera. Skloni smo odvojiti tijelo od duha. Potom neupitnom smatramo injenicu da se medicinska znanost bavi samo tjelesnim to objanjava kako neki lijenici, obrazovani u najboljim kolama, nemaju takta u odnosu prema bolesnicima; ne brinu se za ljudsko srce i duu.3 Uzmemo li u obzir samo fiziki dio ivota, to znai da rije ivot definiramo u iskljuivo biolokom smislu. Smrt tako postaje tek svretkom fizikog ivota. Biti zdrav, dakle, znai biti fiziki zdrav. Tako se netko tko moe biti moralni patuljak, primjerice sudionik natjecanja za najjaeg ovjeka svijeta, moe drati zdravim. Ali duhovni se div s Parkinsonovom boleu ne smatra zdravim. Bolest postaje neprijateljicom ivota, a patnja bezvrijedan i besmislen sporedni proizvod bolesti. Naposljetku, od kakve je koristi patnja ako su tjelesna dobrobit i

17

Na korak do smrti -

raznovrsni uici i iskustva koja ih omoguuju ono to najvie cijenimo? Jezik otkriva nae najdublje stavove. Laku bolest nazivamo smetnjom, a intenzivnu patnju besmislenom jer obje iscrpljuju tjelesnu snagu. Posao mog lijenika je rijeiti te probleme uiniti da oni nestanu. (Kao kad bih ja nekoga u Gradskoj vijenici zamolio da rijei moju prijavu za prekoraenje brzine tako da se pobrine da prijava nestane.4) Dakle, ako medicina ne moe izlijeiti bolesnikovo tijelo, smatra se da je osoba u beznadnoj situaciji, i lijenik preko volje priznaje neuspjeh: Bolest je izmaknula kontroli. Kada lijenici vie ne mogu pomoi i kad je smrt neizbjena, neki bolesnici i njihove obitelji pokuavaju zadrati kontrolu zahtijevajui apsolutno pravo na odluku o tome kako e zavriti bolesnikov ivot. To je logika zalaganja za eutanaziju i lijeniki potpomognuto samoubojstvo. Ako ne moemo poraziti bolesti i smrt, barem moemo pljunuti sudbini u lice, iscijediti smisao iz besmislene patnje hrabrim inom volje. elja da se ozakone eutanazija i lijeniki potpomognuto samoubojstvo temelji se upravo na istim pretpostavkama o ljudskim potrebama, zdravlju i ulozi medicine koje su i uzrokovale sadanju krizu na miljenju da imamo pravo i dunost zadrati potpunu kontrolu nad svojom sudbinom.5 U nae se sekularno doba najvie cijene besprijekorno zdravlje, sloboda pojedinca i osobna kontrola.

18

Moemo li dobru medicinu poboljati -

irok utjecaj sekularnih vrijednosti

Neki e ljudi rei da smo u argumentaciji predaleko otili. Zagovarat e ovakav pristup: medicina se koristi neutralnim sredstvima za postizanje ispravnih ciljeva, a u tome nema niega loeg. Palica za bejzbol je, u rukama djelatnika YMCA*, koji je koristi da bi djecu pouio timskom radu, odlunosti i potenoj igri, dobro sredstvo. Ista je ta palica, upotrijebi li je kriminalac da bi napao i orobio starijeg ovjeka, loe sredstvo. Slino tome, moralnu vrijednost medicine moemo prosu ivati samo na temelju svrhe radi koje se nekim sredstvom koristi. Je li u medicini neto dobro ili loe, procjenjuje se prema postignutim rezultatima. Neki zato tvrde da je medicina neutralna, pa da se zato krani njezinim metodama mogu koristiti za postizanje kranskih ciljeva. Priznajemo da smo nae stajalite posve otvoreno iznijeli. Ali misliti da je medicina potpuno neutralna naivno je. Mnogi se krani, pa ak i lijenici, ne dre dosljedno opisanih kulturnih vrijednosti, ve ih kombiniraju s mnogo oitijim kranskim stavovi-ma. Neki su svjetovni lijenici usvojili odre ene religijske vrijednosti jednostavno zato to su one dio kulturne tradicije. I me u vjernicima i me u nevjernicima sekularna se filozofija malokad moe nai u svom najiem obliku. Ipak, krani mogu, ne razmiljajui, usvojiti sekularne vrijednosti. Suoeni s krizom, preesto se uhvatimo u pretpostavci da su
* Kratica za Young Men's Christian Association (Kransko udruenje mladih), nap. prev

19

Na korak do smrti -

tjelesno zdravlje, sloboda pojedinca i potpuna kontrola okolnosti naa najvanija briga. Pritom bismo mogli previdjeti ono to je ispravno i primjereno uiniti. Tako er moemo propustiti da prihvatimo Boju potporu, koja nam olakava da pobjedonosno podnosimo bolest i da, ako moramo, dostojanstveno umremo.

emu nas ui alternativna medicina

Krani nisu jedini kritiari sekularne medicine i njezina preferiranja tjelesnoga. Zagovornici tzv. alternativne medicine strogo osu uju medicinski status quo. Alternativna medicina crpi spoznaje iz razliitih izvora, posebice iz tradicionalnih domorodakih i azijskih kultura. Temelj alternativne medicine jest koncept organizma. Organizam je sloena pojava iji mnogobrojni dijelovi utjeu jedni na druge. Prema alternativnoj medicini, ljudska su bia u svom okoliu organizmi, i cjelokupna medicinska skrb mora uzeti u obzir tu realnost. Osoba nije samo tijelo samodostatan fiziki stroj. Svaka osoba ima psiholoku i duhovnu dimenziju. Ljudsko je bie poput abe u movari, koja se nalazi u dolini, a dolina je na kontinentu, koji je na planetu, a planet je u svemiru. Ako se elim pobrinuti za tu abu, trebam uzeti u obzir cijelu mreu. Za to je stajalite kljuno uoiti povezanost tijela i due. To znai da alternativna medicina ne pridaje vanost samo tjelesnim, ve tako er i duhovnim, 20

Moemo li dobru medicinu poboljati -

emocionalnim

usko

individualnim

oblicima

zdravlja. Pojam holistikog zdravlja odraava tu ideju. Tijelo ne moe biti dobro sve dok dua i um nisu dobro i dok sve troje nisu u finom, uravnoteenom odnosu. Zdravlje je pozitivno stanje, a ne puka odsutnost bolesti, i obuhvaa cijeli organizam, a ne samo tijelo. Alternativna medicina, dakle, naglaava pacijentovu odgovornost za zdravlje, istie preventivnu skrb, za razliku od lijenike skrbi, te prirodne naine iscjeljivanja i zdravlja, i duhovnost kao sastavnicu zdravstvene skrbi.6 Kao reakcija na sekularna gledita slubene medicine, alternativna je medicina donekle privlana kranima. Ta je reakcija ispravna zbog nekoliko vanih razloga. Budui da je Bog stvorio ljudska bia, ona su duhovno i tjelesno u me usobnom djelovanju. U tom smislu kransko je vi enje blie holistikoj nego sekularnoj medicini. Me utim, i alternativna medicina, poput sekularizirane moderne medicine, esto nastoji postii osobnu kontrolu pojedinca nad situacijom. Zvui neobino, ali ljudi koji primjenjuju alternativnu medicinu zapravo se esto koriste holistikom istonjakom filozofijom da bi ostvarili ciljeve tipine za egocentrina stajalita svjetovnog Zapada. U tom smislu alternativna medicina razotkriva svoje pravo lice. Iako preporuuje meditaciju radije nego medikamente, njezini ciljevi uvelike ostaju zapadnjaki.

21

Na korak do smrti -

Poput sekularne, i alternativna medicina uklanja Boga s njegova pravog mjesta u procesu lijeenja. Alternativna medicina obino pretpostavlja da su Bog i ljudska bia dijelovi iste cjeline ili sustava. Bog je u organskom jedinstvu s ljudima. Prema tom nazoru, Bog nije nadnaravni Stvoritelj, kako nam ga predstavlja Biblija. Iako se divimo nekim dijelovima alternativne medicine njezinu naglasku na zdravom ivljenju i preventivnoj skrbi, potrebna nam je potpunija biblijska perspektiva.

Organizirana zdravstvena sluba

Na sekularizirani i alternativni pristup medicini utjeu vrijednosti orijentirane na poslovni uspjeh koje su infiltrirane u sustav zdravstvene skrbi. Prije deset godina moja je prijateljica rodila dijete u velikoj bolnici na Zapadnoj obali SAD-a. Najistaknutija ustanova drutvene zdravstvene zatite, bolnica, kako je rekla, bolesnicima je pruala njege koliko i automobilski servis za brzo podmazivanje. Gegala se od zgrade do zgrade radi rutinskih pretraga i odlazila razliitim lijenicima tijekom svakog prenatalnog pregleda. Sustav je bio jedva dostatan za preventivno odravanje i u cijelosti nedostatan kad se suoila s hitnim carskim rezom tijekom kojega nije djelovala anestezija. Danas je ta bolnica ukljuena u desetogodinji program koji bi osoblju trebao pomoi da promijeni svoj beutan odnos prema pacijentima. Sekularni mentalitet sklon je promatrati odnos

22

Moemo li dobru medicinu poboljati -

lijenika i pacijenta kao ugovor. U poslovnim ugovorima dvije se strane sloe da e razmijeniti proizvod ili uslugu za naknadu. U takvom aranmanu nije nuna dugotrajna osobna odanost, i svaka osoba djeluje radi osobne koristi. To, naravno, ne znai da svatko kri ugovore kad mu padne na pamet. Na duge staze, krenje ugovora vodi u financijsku propast, a njihovo potovanje podupire poslovni probitak svih zainteresiranih. Ljudi se ugovora ne dre zato to su odani poslovnim partnerima, ve da odre poslovnu klimu u kojoj i sami stjeu dobit. Vrijednosti utemeljene na ugovoru prodrle su u sustav zdravstvene zatite. Zapazite da se koristimo potroakim argonom, pa tako govorimo o korisnicima zdravstvene skrbi i pruateljima zdravstvenih usluga. Pruatelj zdravstvene skrbi orijentiran je na proizvod. Nudi uslugu i zaraunava pristojbu. Mogue je da mu briga za ljude nije na prvome mjestu. Znam, primjerice, za zubarsku kliniku u kojoj zaposlene tjeraju da obrade to vei broj pacijenata i da im preporuuju skupe tretmane koji su malokad nuni. Da ste bili njihov pacijent, iskusili biste odnos lijenik-pacijent iskvaren vrijednosnim sustavom orijentiranim na ekonomsku dobit.

Postoji li bolje shvaanje medicine

Skriveni utjecaji oblikuju na odnos prema medicini. Kulturoloki utjecaji djeluju prirodno, kao 23

Na korak do smrti -

to je voda prirodan okoli za ribe. Budui da riba ne poznaje nita drugo doli vodu, nikad joj ne padne na um da se ne bi trebala osjeati mokro. Slino tome, mi ne shvaamo da postoje i druga stajalita o zdravstvenoj skrbi osim onih koje naa kultura smatra normalnima. Zdravstvena skrb moe obuhvaati vie od onoga to suvremena medicina uglavnom nudi. Osobit pristup medicini, koji bismo mogli nazvati zavjetnom skrbi, zapoinje razliitim pogledom na ivot. Religiozna osoba moe uobliiti shvaanje medicine koje odraava Boje vrijednosti. Svi krani podvrgnuti lijeenju, oni zaposleni u medicinskoj profesiji i oni koji se brinu o voljenoj osobi, mogu imati osebujno kranski stav prema medicinskoj skrbi. Naravno, lijenik vjernik i njegov kolega ateist mogu propisati isti antibiotik dvojici pacijenata koji boluju od iste bakterijske infekcije. Razlika, me utim, nije uvijek u onome to ine, ve se ona katkad krije u lijenikovim ili pacijentovim stavovima i ciljevima. (Objasnit emo to opirnije u drugom poglavlju.) Za kranina medicinska praksa, poput svakog drugog oblika ivota, odraava pobono vi enje ivota. Mi smo Boja djeca, stvorena da ljubimo Boga i da on ljubi nas. To je kransko shvaanje neizmjerno drugaije od dananje medicine, proete mentalitetom ugovora. U svojoj sri dobra je medicina zasnovana na savezu ili zavjetu. Savezi su ozbiljni, obvezujui, dugotrajni sporazumi. tovie, oni tee dobrobiti

24

Moemo li dobru medicinu poboljati -

obiju strana i jame unutranju odanost svake strane drugoj. Biblija ukratko spominje obrede koji potvr uju saveze (Knjiga Postanka 15:1-21). U drevno doba savezi su se obiljeavali obrednim postupcima koji su upuivali na ozbiljnu narav sporazuma (Knjiga Izlaska 24:1-11). Bog je sastavio nekoliko specifinih zavjeta koji su utjecali na pojedince i skupine (Knjiga Postanka 12:1-3; 15:121; 17:1-22). U Starom zavjetu, zavjet opisuje cjelinu Bojega dobrog odnosa prema svom narodu (Knjiga Postanka 6:18; 9:8-17). Zavjetna skrb je ono neto vie to nam esto nedostaje u medicini. Kad smo suoeni s vjerojatnom smru voljene osobe, elimo neto vie od tehnologije. elimo neto vie od strunosti. Svakako elimo vie nego sustavu zdravstvene zatite omoguiti dobru zaradu. elimo da draga nam osoba bude izlijeena. Ali bez obzira dogodilo se to ili ne, elimo da se za nju brinu. Zavjetna skrb osigurava okruje puno brinih ljudi, koje moe biti ljekovito kad postoji i najmanji izgled za izljeenje.7 Tako er nudi odnose koji su, nadomak smrti, istinski utjeni. Boje sklapanje saveza saima karakteristinu ideju ljubavi u Starom zavjetu: hesed ili zavjetnu ljubav. Hesed snano naglaava osobni odnos i vjernost drugima.8 Bog nas je stvorio da uivamo u odnosima ispunjenima ljubavlju. To zahtijeva vjernost i osobnu odanost. Odnos lijenika i pacijenta samo je jedan primjer te openite ideje. Ali

25

Na korak do smrti -

skrb zavjetne kakvoe nije samo za lijenike. To je skrb s kakvom bismo eljeli okruiti nae voljene koji trpe. Kao ni medicinsko osoblje, ni lanovi obitelji ne smiju srediti svog ro aka ili odraditi svoje, a zatim nastaviti ivjeti. Neki zavjetnu medicinsku skrb odbacuju kao nerealistinu. Napokon, uvjeravaju nas, bolnica, klinika ili privatna praksa poslovi su koji moraju ostati ekonomski odrivi. To je, dakako, istina. Ali medicinska praksa motivirana iskljuivo profitom nije dobra medicina ili nije u potpunosti kranska, ak i ako u njoj sudjeluju krani. Lijenici i medicinske sestre trebaju svoj posao s pacijentima promatrati kao preutan savez. Njihov je primarni motiv sluiti Bogu i proslaviti ga postupajui prema potrebama pacijenata struno, suosjeajno i vjerno. Ostali mogu priznati da u medicinskoj praksi prevladava filozofija ugovora, ali ne vidjeti izlaz. Tvrde da nas institucionalna narav medicine primorava na shvaanje problema u granicama ugovora. Mi, naprotiv, vjerujemo da je na Boga usredotoena, zavjetom motivirana praksa mogua. Medicina nije samo pitanje tehnike; ona je umjetnost sluenja ljudima. Profesionalci koji kultiviraju naviku promatranja svakog pacijenta kao osobe koju Bog ljubi a ne samo kao tijela koje treba popravak uistinu se kreu prema osobito dobroj i biblijskoj primjeni medicine.

26

Moemo li dobru medicinu poboljati -

to mogu oekivati od svojeg lijenika

Razmiljate li o izboru zdravstvene skrbi za sebe ili nekoga drugog, zamisao o zavjetnoj skrbi moe vam pomoi da prona ete ono najbolje. Moe vam pomoi i da razvijete bolji odnos s lijenikom s kojim ve sura ujete. Promotrimo praktina pitanja vezana za oblik skrbi koja vam je potrebna. Zavjetna skrb u medicini promie ispravno djelovanje i onda kad to znai postavljanje sluenja ljudima u prvi plan. Ukljuuje dvije temeljne skupine naela. Prva skupina istie dunosti profesionalaca u zdravstvenoj slubi, a druga podrazumijeva prava pacijenata.

Ne koditi i initi dobro

Slijedei medicinsku tradiciju, mjerodavni lijenici i medicinske sestre slijede dva temeljna naela. Prvo kae: Prije svega, nemoj bolesniku koditi. To znai da nam je dunost ne povrijediti ili ne ubiti ga.9 Lijenik koji vodi brigu o prvom naelu radije nee lijeiti pacijenta nego da nastavi s postupcima koji pogoravaju njegovo stanje bez realne anse da se zdravlje pacijenta pobolja. Me utim, dobar e lijenik propisati bolnu kuru kemoterapije koja e povesti pacijenta do pakla i natrag ako ima dovoljno izgleda da e se rak povui. Drugo naelo kae: Trai samo ono to je dobro

27

Na korak do smrti -

za pacijenta. Ono izraava biblijsku ideju o agape, boanskoj ljubavi, koja znai eljeti ono to je dobro za drugoga. Ona proistjee iz hesed, zavjetne ljubavi. Drugo naelo smjeta ljubav prema drugomu u odnos vjernosti. Poput nenanoenja tete, injenje dobra temeljno je naelo etike. Ali to naelo povlai vie pitanja. to ako pacijent eli initi neto to oito nije u njegovu najboljem interesu? Treba li lijenik initi sve to pacijent misli da mu je u interesu ili bi trebao, kao medicinski profesionalac, napraviti ono to on misli da je u najboljem interesu pacijenta? To pitanje pokazuje da je injenje dobra u opreci s nekim drugim naelima koja se odnose na prava pacijenata.

Autonomija i paternalizam
Iako je medicinsko osoblje uvjebano slijediti dva temeljna naela naela koja tite prava pacijenata u modelu zavjetne skrbi, istinski hesed tako er zahtijeva potovanje autonomije i dobrobiti drugih.10 Drugim rijeima, lijenici i medicinske sestre ne bi trebali zbog tenje vlastitim ciljevima poput napretka u karijeri ili financijskog probitka postupati s pacijentima kao sa stvarima. Pacijenti su osobe koje imaju vlastite ivotne ciljeve. Iskoritava li netko drugu osobu kao sredstvo postizanja vlastitih ciljeva, ulazi u ugovoran sporazum koji omalovaava obje strane. Autonomija je pravo osobe da zahtijeva poto vanje i da o sebi odluuje pod Bojim vodstvom. To 28

Moemo li dobru medicinu poboljati -

znai biti svoj, bez prisila nametnutih djelovanjem druge osobe ili psiholokih ili fizikih ogranienja.11 U tom smislu autonomna osoba moe birati svoj ivotni put. Posjeduje moralno doputenje da planira tijek svog djelovanja i upotrijebi vlastite snage da ostvari svoj plan. Ona iskazuje moralnu autonomiju: moralno pravo da upravlja vlastitim ivotom. Naravno, neki ljudi ne mogu iskoristiti to pravo. Zbiljska autonomija, istinska sposobnost koritenja moralne autonomije, pretpostavlja i umjenost i prigodu da se djeluje kao potpuno odraslo ljudsko bie. Oito, ljudi u stvarnosti mogu u veoj ili manjoj mjeri upravljati sobom. Neki imaju relativno manje stvarne slobode od drugih jer im manjka sposobnost kreiranja i izvrenja plana djelovanja. Djeca ne mogu funkcionirati neovisno jer im nedostaju potrebne vjetine. Ako odrastu, nauit e misliti unaprijed i provoditi svoje planove u djela drugim rijeima, ponaat e se kao odrasli ljudi. Kad roditelj djetetu ograniava slobodu, to je ograniavanje moralno opravdano i praktiki nuno. Ali sputavanje slobode odgovorne odrasle osobe kao da je dijete paternalizam je u negativnom smislu rijei. Sin vremene udovice, primjerice, moe odabrati stan u kojemu e ona ivjeti a da se ne savjetuje s njom. Paternalizam prema odraslima neprilian je. Zanemaruje pravo na neovisnost koju zrele osobe imaju samim time to su odrasle. Odnositi se prema zreloj osobi paternalistiki znai ne potovati i stoga ne voljeti tu odraslu osobu.

29

Na korak do smrti -

Postupati s djetetom na prikladan paternalistiki nain znai postupati s ljubavlju. Kao to emo vidjeti u sljedeim poglavljima, katkad je nuno donositi odluke umjesto onesposobljenih odraslih ljudi. Ali obitelji grijee ako nameu odluke bolesnome ili povrije enom lanu koji ih je sposoban donositi samostalno. Za veinu odraslih doktor zna najbolje nije najbolji pristup.

Hvatanje ravnotee: donoenje odluka na temelju informacija

Znaajno naelo donoenja odluka na temelju informacija titi temeljno odre enje autonomije i ograniava neopravdani paternalizam. U prolosti je veina pacijenata jednostavno predmnijevala da e se lijenici dobronamjerno pobrinuti za njihove medicinske potrebe. Me utim, danas pacijenti vjeruju da bi i sami trebali sudjelovati u odlukama o lijeenju. Naelo donoenja odluka na temelju informacija postalo je vano jer drutveni kritiari i pravni strunjaci promiljaju o svemu, od gra anskih prava i zatite potroaa, preko prava zatvorenika i nesposobnih, do nacistikih grozota.12 Donoenje odluka na temelju informacija znai da se pacijenti dragovoljno slau s medicinskim postupkom (donose odluku) nakon to su razumjeli objanjenja medicinskog osoblja o rizicima i prednostima (informiranost). Naravno, lijenik nikako ne moe

30

Moemo li dobru medicinu poboljati -

iznijeti sve informacije vezane za odre enu odluku. Tek nekolicina pacijenata zna dovoljno da bi razumjela sve o postupku lijeenja. Zapravo, veina pacijenata ne eli se optereivati detaljima ukljuujui esto zastraujui popis moguih komplikacija. Ali pacijenti trebaju znati neto o prednostima i nedostacima postupka prije no to se sloe s njim. U zdravom odnosu lijenika i pacijenta donoenje odluka na temelju informacija vie je od formalnog nabrajanja razloga za i protiv te potpisivanja izjave o oitovanju. Duh naela donoenja odluka na temelju informacija kae da je ispravno postavljati pitanja, pribaviti druga miljenja ili zatraiti konzultaciju me u lijenicima. To naelo djeluje poput arbitra izme u autonomije i paternalizma. Previe paternalizma i premalo autonomije znai da lijenik izgleda dobrohotno, ali se moda prema pacijentu odnosi s premalo potovanja. To je nepoteno prema pacijentu. Previe autonomije i premalo paternalizma znai da pacijent radi pritisak na lijenika da mu propie recepte koji nisu najbolji za njega ili odredi postupke koje ne razumije. To je pak nepoteno prema lijeniku. Donoenje odluka na temelju informacija raspodjeljuje odgovornosti na oba partnera u odnosu zavjetne skrbi. Tako uravnoteuje i titi prava i znanje medicinskog osoblja, ali i potrebe pacijenata i njihovih obitelji. Kako ete, dakle, donijeti odluke koje e afirmira-

31

Na korak do smrti -

ti ljudski ivot i astiti Boga? O tome govori ova knjiga.

Zakljuak
Da biste dobili najbolju medicinsku skrb, nije dovoljno samo odabrati dobrog lijenika ili bolnicu. Zavjetna skrb je pristup zdravlju i bolesti na kojemu se temelji ostatak onoga to imamo rei i svi nai prijedlozi za donoenje mudrih odluka na kraju ivota. Vrijednosti koje oblikuju zavjetni pristup medicinskoj praksi i odnosima potjeu iz Biblije i zadovoljavaju najdublje potrebe svih ljudi. Jednom kad prihvatimo zavjetni pristup, trebamo pokuati primijeniti zavjetne vrijednosti na odluke o medicinskom postupku. Stoga emo se pozabaviti pitanjem kako donositi ispravne etike odluke. Iako je primamljivo brzo prijei na raspravu o praktinim primjerima odluka koje se donose na kraju ivota, najprije bismo eljeli raspraviti o tome kako donositi moralne odluke. Koji su temeljne sastavnice dobrih moralnih odluka koje e koristiti vaoj voljenoj osobi? Koji su prikladni koraci za donoenje etikih odluka? Je li etika jednostavno pridravanje pravila ili neto vie?

32