distinguished: 'cxmscious-symbolic interactionism' (SCI) and 'psychoanalytic charaoterology' (PC). Their contributions to the explanatory task aire appraised.

Bait them it As argued that there is an _ area of explanatory theory, as yet largely undeveloped, that lies between CSI and PC, which can ibe termed psychodynamic group psychology. Some hypotheses in this area are advanced, moving towards an account of the demonic in social life. 'If we look behind the sober scenes that the members of our bourgeoisie create, aind see the way they really work and adt, we see that these solid citizens would tear down the world if it paid. Even as they frighten everyone with fantasies of proletarian rapacity and revenge, they themselves, through their inexhaustible dealing and developing, hurtle masses of men, materials and money up and down ithe earth, and erode or explode the foundations of everyone's lives as they go. Their seoret aseoret they have managed -to keep even firom themselves is thait, behind their facades, they are most violently destructive .ruing class on history. All the anarchic, measureless, axplosive drives thalt a later generation will baptise by the naime of nihilism drives that Nietzsche and his followers will ascribe to such cosmic trauimas as the Death of God are locaited by Marx in the seemingly banal everyday wonkimg of the market economy. He uraveilis the modem bourgeois as consummate nihilists on a far vaster scale than modem intellectuals can conceive. Bu)t these bourgeois have alienated themselves from their own creativity because they cannot bear to look into the moral, social and psychic abyss that their creativity opens up. 'Some of Marx's most vivid and striking images are meant to force us aiLl to confront that abyss... When MaTX depicts the bourgeois as sorcerers he is poiimltiing to depths they deny... For this miraoulous and magical world is also demonic and terrifying, swinging wildly out of control, menacing and destroying blindly as it moves. The members of the bourgeoisie repress both wonder and dread at whart they haive made: these possessors don't want to iknow how deeply they are possessed'. from Marshall Berman All That Is Solid Melts Into Air (1983)

trevor I- pinch wiebe e. bijker DRUTVENO PROIZVOENJE INJENICA I TVOREVINA: O CJELOVITOM PRISTUPU IZUAVANJU ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE * UVOD*'1 Jedna od najupeatljivijih crta izuzetnog rasta studija o znanosti posledinjih godina jest razdvajanje znanosti od tehnologije. Na primjer, socioloke studije obiluju novim spoznajama o znanosti, poput studija o tehnolokim inovacijama, ali je malo pokuaja koji tee objedinjavanju ova dva podruja.1) Da li su .doista znanost i tehnologija u svojoj biti tako razliiti, da se to odraava i na razli* Ovaj rad prezentiran je na seminaim Social Interpretation of Technics, Dubrovnik, 113. travnja/apirila 1984. godine. Znanstvenoj javnosti izvan nae zemlje poznat je na osnovu publiciranja u asopisu Social Studies of Science (SAGE, London, Beverly Hills and New Delhi, vol. 14 (1984, 399441). Smatrajui ..- rad dovoljno vrijednim i zanimljivim i za iru iitalatku publiku, . objavljujemo ga u asopisu Gledita. Zahvaljujemo se i autorima i izdavau (SAGE) to su oam < tome pomogli (Napou . mena Redakcije). ** Zahvalni smio Henk van den Beltu, Ernstu Homburgu, Donaldu Madkemzieu i Steveu Woolgaru na komentarima ranijeg teksta ovoga rada. eljeli bismo se takoer zahvaliti Zadubini Volkswagen, Saveznoj Republici Njemakoj, Sveuilitu tehnologije Twente, Nizozemska, fcao i UK SSRC (G/00/23/0072/1) na J K nansdjsikoj podrci. !) Razvod znanosti i tehnologije nije uslijedio kao posljedica izostanka opih analitikih ciljeva unutar studija znanosti, ve prije zbog trajnih zahtjeva za empirajsikam radovima u ovim podrujima. Da damo samo jedan primjer: nova sociologija znanstvene spoznaje, koja uzima u Obzir aiktualni sadraj znanstvene spoznaje, svoje najbolje reprezentainte ima meu istraivaima koji imaju i odreeno isGoustvo u , podruju koje prouavaju, ili su barem vrlo blisiki sa irom tehnikom literaturom (i zaista, mnogi od istraivaa su bivi znanstvenici prirodnih znanosti). Jednom obavljena ekspertiza pojaava tendenciju ostanka unutar podruja gd'je se ona moe najbolje razvijati.

BELEKA 0 PISCU TOM KITVUD 'je profesor na koli za nauku i drutvo na Univerzitetu Bredford (Engleska). Bavi ise istraivanjima u oblasti socijalne i masovne ipisiholagiije i teorije naoke, tehnologije i drutva. Autor je veeg broja rasprava i knjiga od kojih su najznaajnije: Disclosures at a Stranger, R. K. Paul, London, 1980; Technology, Development and Domination, Manchester Monographs, 1984. Sarauje kao organizacioni direktor u Interuniverzatetskom centru za poslediplomske stadije u Dubrovniku, na kursu "Social Initeipretation of Technics".. (Prim. red.).

ite pristupe (njihovom izuavanju? Kako bilo da bilo, sve dok se vre napori da se stave u isti analitiki okvir, nismo za tu razliitost. Jedna cjelovita studija bi, na lcraju ,krajeva, pomogla u tonijem razjanjavanju razliitosti izmeu znanosti i tehnologije. Osnovna nakana ovoga rada saeta je u tvrdnji: prouavanje znanosti i prouavanje tehmoilog-ilje trebalo 'bi, to je i mogue, doprinositi uzajamnim koristima u oba podruja ljudskoga znanja. Nastojei promotriti mogue .koristi, predlaemo jedan cjeloviti socioloki pristup zasnovan na idejama prisutnima u sociologiji znanosti i sociologiji tehnologije. Posebno pokazujemo kako je stajalite drutvenog proizvoenja, ve prisutno unutar sociologije znanosti, sada i unutar sociologije tehnologije, plodna polazna pozicija za takav pristup. Razmotriemo na analitiki i empirijski nain i konstitutivna pitanja cjelovitog pristupa ina osnovu drutvenog proizvoenja znanosti i tehnologije. Kako ne namjeravamo samo dati odreeni programatski poziv, empirijski primjeri uzeti .iz naeg dosadanjeg rada na znanosti i tehnologiji, moi e ilustrirati dosege ovog programa istraivanja.2) Rad ine tri cjeline. U prvom dijelu .naznait e se razni a-rgumentacijski trendovi i prikazati korpus literature za koji drimo da je relevantan za ciljeve naeg stajalita. U drugom dijelu razmatramo poblie dva specifina pristupa iz kojih se razvija nae cjelovito stajalite: Empirijsiki Program Relativizma (EPR)3 i pristup drutvenog proizvoenja u izuavanju tehnologije4 (Bijiker et al., 1982). U treem dijelu sintetski se donose oba pristupa
Sliraojsiu istraivanja 2oarastveffM-i9traivaakiih odijela (firmi) j inovacijske stadije, sa naglaskom analize na firmi i poloaju na -tritu, zahtijevala specijalistiku -kompetenciju ekonomista. Talko razliiti poduhvati ne vode laiko prema integralnoj koncepciji znanosti d tehnologije. Izuzetak je vrijedan panje J. R. Ravetz, Scientific Knowledge and its Social Problems (Oxford, Oxford University Press, 1971). To 'je jedan -od rijetkih radova meu -novijim studijama u kojem ,se znanosti d tehnologija i njihove r-azlike isitraiujiu unutar zajednikog teorijsikog okvira. 2) Prouavanja znanosti preuzeta su od Pincha. Primjeri na kojima temelijimo ovaj irad dolaze iz nedavne komparativne studije o etani sluaja zmanstveniiih sporova. Za nelke od privremenih nalaza u ovoj studiji, treba pogledati u: T. J. Pinch, Towards an Analysis of Scientific Observation: The Externality and Evidential Sdgmficannce of Observation: Reports in Physics, Social Sudies of Science, u tisku. U ovom radu koni'sfciemo primjere vezaine uz rad jednoga od znanstvenika Henryja Hilla. Prouavanja 'tehnologije vrio je Biijlker. Istraeno je est tehnolokih inovacija. Via W. E. Biijeiker i E. C. J. van Oost, The Social Cons&ruatdon of Technological Artefacts, rad prezentiran na EASST Conference (Deutschlandsberg, Austrija, 2426. rujna /septembra/, 1982). U ovom radu najvie se sluimo pnknjerima iz stadija o razvoju biciikla. 3) H. M. Collins, Stages in the Empirical Programme of Relativism, Social Studies of Science, vol. 11 (1981), 310.
4)

kao i empirijski primjeri za njih. Zakljuiti emo saimanjem naih hipotetskih nalaza iz komparativinog prouavanja znanosti i tehnologije i naznakom pravaca u fco' jima 'bi se program istraivanja mogao plodno nastaviti. RELEVANTNA LITERATU-RA U ovom odjeljiku usmjeravamo nau panju na tri skupine literature unutar studija znanosti i -tehnologije. Razmot- ' rit emo pomnije -studije iz domene sociologije znanostii, domene odnosa znanost tehnologija, -te tehnoloke studije. Sociologija znanosti Mije nam namjera prikazati sveobuhvatno razvoj ovoga podruja kao zasebne cjeline.5 Ovdje smo zaokupljeni samo novijom pojavom luaiutar sociologije znanstvene spoznaje.6 Studije unutar sociologije znanstvene spoznaje, naime, za predmet analize uzimaju aiktualni sadraj znanstvenih ideja, teorija i eksperimenata, nasuprot ranijim ra-dovima koji su zaokupljeni prouavanjem znanosti ikao institucije, prouavanjem ponaanja znanstvenika, obrascima karijere i strukturama nagrada u znanosti.7 Veliki, ako ne i najvei, napredak u ovom podruju u zadnjem desetljeu predstavlja irenje sociologije znanosti u sferu tvrdih znanosti. Potrebu za ijednim takvim -.-.- strogim programom u sociologiji znanstvene spoznaje ocrtao je Bloor8: njegovi osnovni principi pretpostavljaju nepristrasnost sociologa spram istine ili lanosti vjerovanja koje prouavaju i zahtjev da se ta uvjerenja razjanjavaju simetrijstki. Drugim rijeima, razliita obja.:..- njenja ne bi se trebala smatrati odreenom znanstvenom istinom -(npr. postojanje X-zra-ka) ili .znanstvenom lai (postojanje N-araka). Unutar ovog programa cjelokupna spoznaja i spoznajni ciljevi promatraju se kao odreena drutvena tvorevina. To znai da se objanjenja za genezu, prihvaanje ili odbijanje odreenih spo5) Dublji -pregled moe se nai u M. J. Muffikay i V. MiM, The , Sociology of Science in East and West, Current Sociology, vol. 28. (Zima 1980), 1342. 6) Za noviji pregled sociologije znanstvene spoznaje, vidi H. M. . Collins, The Soaiology of Scientific Knowledge: Studies of Contemporary Science, Annual Review of Sociology, vol. 9 <1983), :v 26585. ') Za raspra-vu o ranijim radovima (najire povezanim za Ro; berta Mertona i njegove nastavljae), vidi R. D. Whitley, Blaok . -.Boxism and the Sociology of Science: A -Discussion of the Major Developments in .the Field, u: P. HaiLmos (ed.), The So.., ciology of Science, Sociological Review Monograph, No. 18. (Kecle: University of Keele, 1972), 6192. 8) D. Bloar, Wittgenstein and Mannheim on the Sociology of Mathematics, Studies in History and Philosophy of Science, vol.

Bijker et 1., op oit. biljeka 2.

-4 (1973), 173-91.

znajnih ciljeva trebaju traiti p r i j e u -domeni drutvenoga nego li prirodnoga svijeta. 9 Ovaj pristup proizveo j e jedan ustri program empirijskih istraivanja tako da smo u mogunosti razumjeti procese stvaranja znanstvene spoznaje u razliitim mjestima i kontekstima. N a primjer, grupe istraivaa usmjerile su se na izuavanje lahori torjs:kei radionice. 10 Drugi su za sadraj istraivanja odabrali znanstvenu raspravu i stoga se usredotoili na problem drutvenog proizvoenja znanstvene spoznanje unutar ire zajednice znanstvenika.11 K a o i u tvrdim znanostima, poput fizike ili biologije, pnistap se pokazao plodnim i u studijama srodnih znanosti12, te u prouavanju rasprava javnost znanost, ikao to j e sluaj zagaivanja okoline olovom. 13 ') Za obuhvatniju raspravu, vidi B. Bames, Scientific Knowledge and Sociological Theory (London: Routladge and Kegan Paul, 1974); M. Mdlikay, Science and the Sociology of Knowledge {London: Allen and Unwin, 1979); Collins, otp. cit. biljeka 6; i B. Barnes, D. Edge (eds), Science in Context (Milton Keynes, Bucfcs.: The Open University Press, 1982). Izvorita ovoga pristupa mogu se nai u: L. Bleck, Entstehung und Entwicklung einer wissenschaftlichen Tatsache: Einfiihrung in die Lehre vom Denkstil und Denkkollektiv (Basel: Beimo Schwalbe &Co., 1935; Frankfurt am Main: Suhricamp, 1980); englesko_ izdanje: L. Fledk, The Genesis and Development of a Scientific Fact (Chicago: The University of Chicago Press, 1979). i") Vidi, na primjer, B. Latour i S. Woalgar, Laboratory Life (London and Beverly Hills, Calif.: Saige, 1979); K. D. Kniorr Cetina, The Manufacture of Knowledge: An Essay on the Constructivist and Contextual Nature of Science (Oxford: Pargamon, 1981); M. Lynch, Art and the Artefact in Laboratory Science: A Study of Shop Work and Shop Talk in a Research Laboratory (London:. Routledge and Kegain Paul, < tiisiku,1984); d S. Woolgair, u Laboratory Studies: A Comment on the State of Art, Social Studies of Science, vol. 12 (1982), 48198. u ) Vidd, na primjer, H. M. Collins, The Seven Sexes: A Study in the Sociology of a Phenomenon, Or 'the 'Replication of Experiments in Physics, Sociology, vol. 9 (1975) 20524; B. Wynne, C. G. Barkla and the J. Phenomenon: A Case Study of ithe Treatment of 'Deviance in Physics, Social Studies of Science, vol. 6 (1976) 30747; T. J. Princh, What Does a Proof Do if it Does not Prove? A Study of 'the Social Conddtdons and Metaphysical Divisions 'leading rto David Bohm amd John von Neumann Fadffing to Communicate in Quantum iPhyisics, u: E. Mendelsohn, P. Weiingart i R. Whiitley(eds), The Social Production of Scientific Knowledge (Dordrecht and -Boston, Mass.: Redidel, 1977, 171215); 'bao i studije A. Pickeringa, B. Harveya, H. M. Collinsa, G. D. L. Traivisa i T. J. Pinincha objavljene zajedno u: Collins (ed.), Knowledge and Controversy, Social Studies of Science, vol. 11 (1981), 3158. 12) H. M. Collins i T. J. Princh, The Construction of the Paranormal: Nothing UoscderatiifiLc i-s Happening, iu: R. Wallis (ed.), On the Margins of Science: The Social Construction of Rejected Knowledge,Sociological Review Monograph, No. 27. (Keele: University of Keele, 1979), 23770; i Collins i Pinch, Frames of Meaning: The Social Construction of Extraordinary Science (London: Routledge and Kegan Paul, 1982). D. Robhiras i R. John9ton, The Role of Cognitive and Occupational Differentiation in -Scientific Controversies, Social Studies of Science, vol. 6 (1976) 34968. Za slinu analizu javnih znanstvenih rasprava, vidi B. Gillespie, D. Eva i R. Johnston, Carcinogenic Risk Assesmenit an -the United States and Great Britain:

lako

i o v d j e postolje uobiajene razlike u miljenjima meu istraivaima u vezi ma p r i m j e r , o tome g d j e locirati ; istraivanje, kao, recimo laboratoriju, raspravu ili znanstveni rad i kalkvu metacMoiku strategiju slijediti, 14 postoji iroko slaganje u tome da znanstvena spoznaja jest, drutveno konstituirana. Ovi pristupi, k o j e emo nazvati pristupima drutvenog proizvoenja, oznaav a j u novi trend razvoja unutar sociologije znanosti. Tretman znanstvene spoznaje kao drutvene tvorevine/konstrukcije implicira stav da ne postoji epistemoloki nita posebno u vezi s prirodom znanstvene spozmaj'e: radi se samo o jednoj izmeu mnogih spoznajnih kultura (ukljuujui, npr. i spoznajne sisteme tzv. primitivnih plemena) 15 . Naravno, jo uvijek se m o r a j u -razjasniti -razlozi uspjeha i neuspjeha izvjesnih spoznanjnih kultura; no, t o j e p r i j e socioloki -nego epistemoloki zadatak. Sociologija znanstvene spoznaje jo vie obeava u ostalim podrujima studija o znanosti. N a p r i m j e r , ve se dokazuje da novii .rad ima veliki znaaj za historiju znanosti,16 'filozofiju znanosti,17 i znanstvenu politiku. 18 Osim toga, ini -sa da stajalite drutvenog proizvoenja znanosti i tehnologije, stalno 'dokazuje m o ire primjene. Upravo o n o ini jedasn o d stubom naeg vlastitog pristupa prouavanju znanosti i tehnologije. Odnos znanost tehnologija

Literatura o odnosima izmeu znanosti i tehnologije, nasuprot prethodno naznaenoj, prilino j e heterogena i ukljuuje radove iz razliitih disciplinarnih perspektiva. I ovdje emo se ograniiti na parcijalan pregled, i m a j u i u vidu nae posebne interese. Jedna od tema k o j u slijede f i l o z o f i jest pokuaj odjeljivanja tehnologije od zn-amosti na analitikoj osnovi. Pri tome The Case of Aldrin/DieMrin', Social Studies of Science, vol. 9 (1979), 265301; i F. B. McCrea d G. E. MaiMe, The Estrogen Replacement Controversy in the USA and UK: Different Answers to the Same Question? Social Studies of Science, vol. 14 (1984), 126. M ) Neke od najnovijih rasprava mogu se nai iu: K. D. Knorr Cetina i M. J. MuLkay (eds), Science Observed-Perspectives in the Social Study of Science (London and Beverly Hills, Calif.: Sage, 1983). :15) Kao to, na primjer, dokarauje Barnes, op. ct. biljeka 9, te Collins i Pinch, op. ok. biljeka 12. ls ) S. Shapdn, History of Science and its Sociological Reconstructions, History of Science, vol. 20 .(1982), 157211. " ) T. Niokles, ERISS and International Sociology of Science, prezentirano na estom godinjem sastamikiu Drutva za drutvena prouavanja znanosti .(Atlanta: 57. studenoga 1981.), i Nickles, How Discovery is Important to Cognitive Studies of Science, rad prezentiran na sastanfiou Udruenja za filozofiju znanositd (Philadelphia: 30. listopada 1982). 'P F. Healey, The Research Eumdiog Organization As a Focus for Science Studies, rad prezentiran na Science Studies Conference '(Oxford: 2728. rujna/septembcra 1982.) -i H. M. OoUAas, Scientific Knowledge and Science Policy: Some Foreseeable Implications, EASST Newsletter, vol. 2 (studeni 1983), 58.

25

filozofi tee stvaranju (pare-idealiziranih distinkcija, kao to je npr. ona da is'ei znanost bavi otkrivanjem istine, dok se tehnologija bavi primjenom istine. Uistinu, literatura o filozofiji tehnologije iprilino razoarava u tom smislu.19 Meutim, uzdraemo se od (konane ocjene sve dok filozofi ne predloe realistinije modele i znanosti i tehnologije. Istraivai inovacija predstavljaju drugu liniju istraivanja prirode veza izmeu znanosti i tehnologije. Oni su pokuali empirijski istraivati stupanj u koj'Eim tehnoloka inovacija ukljuuje, ili u kojem je proizvod, temeljn znanosti (fundamentalne znanosti). Logina posljedica ovoga pristupa rad je izvjesnih uenjaka koji su traili relacije u idrtuigom pravcu tj. dokazivali su da ista/fuodamentalna znanost svoj razvoj duguje razvoju tehnologije.20 Rezultati empirijskih ispitivanja zavisnosti tehnologije od znanosti bili su prilino frustrirajui. Bilo je teko specificirati meuzavisnost. Na primjer, Projekt Hindsight, financiran od Amerikog ministarstva obrane, pronaao je da najvei tehnoloki rast dolazi iz ciljno-orijentiranih projekata (mission-oriented projects) i inenjerskog istraivanja i razvoja (engineering R & iD), a ne od iste znanosti.21 Ovi su rezultati bili podrani u izvjesnom stupnju kasnijim britanskim istraivanjem22. Na dnugoj strani, Proje'kt TRACES, financiran od strane National Science Foundation, naao je da najvei tehnoloki razvoj potjee iz fundamentalnog istraivanja23. Sve su te studije ve kritizirane zbog metodoloke nedosljednosti i sitoga valja ibiti oprezan u donoenju bilo kalkvih vrstih zakljuaka iz tih radova.24 Veina istraivaa danas se slae u tome da se tehnoloka inovacija odvija u razliitim okolnostima i Mstorijskam epohama i da se stoga utjecaj fundamenta'lne/iste znanosti umnogome
19)

razlikuje od prilike do prilike.25 Izvjesno j's da vie ne vrijedi stav iz .loih starih dana26 kako znanost otkriva a tehnologija primjenjuje. Naputeni su pojednostavljeni modeli d generalizacije. Kao to je Layton zamijetio u jednom novijem prikazu: Znanost i tehnologija su se ispreplele. Moderna tehnologija ukljuuje znanstvenike koji 'ina' tehnolgiju i tehnologe koji funkcioniraju ikao znanstvenici... Stari pogled prema kojem fundamentalne znanosti proizvode cjelokupnu spoznaju .koju poitom tehnolozii primjenjuju jednostavno vie nee pomoi u razumijevanju suvreme ne tehnolgije 27 ini se da su istraivai, zaokupljeni mjerenjem tone meuzavisnosti [znanosti i tehnologije, zapravo provjeravali pogreno pitanje pretpostavljajui da su znanost i tehnologija dobro definirane monolitne strukture28. Ukratko, nisu shvaali da su i znanost i tehnologija i same drutveno proizvedene u svoj razliitosti drutvenih prilika. Ipak, unato tome pojavljuje se pomak prema jednoj sociolokoj ikoncepciji odnost znanost tehnologija. Na primjer, Layton pae: Podjele izmeu znanosti i tehnolgije nisu podjele .izmeu apstraktnih funkcija znanja i injenja. Prije da su socijalne naravi.. ,29 Barnes je nedavno ovu promjenu u miljenju opisao na slijedei nain: Zapoinjem sa prevladavajuom orijentacijom naeg miljenja u pogledu odnosa znanost tehnologija koja se oitovala zadnjih godina... Moramo priznati da su znanost i tehnologija ravnopravne jedna drugoj. Obje pretpostavljaju profesionalce koji 'kreativno ire i razvijaju njihove postojee kulture; ali isto tako obje preuzimaju i eksploatiraju izvjesni dio kulture one drngei.. one su zapravo zapletene u jednoj simbiotskoj relaciji.30 Iako je Barnes moda preoptimistian kad govori o pojavi prevladavajue orijentacije, vidljivo je da se stajalite drutvenog proizvoenja znanosti i tehnolgije vrlo dobro slae sa njegovom koncepcijom veze znanost teVidi, .na primjer, Derek J. de Solla Pcrice, The Structure of Publication in Sence and Technology, iu: W. H. Gruber i D. G. Marquis (eds), Factors in the Transfer of Technology (Cambridge, Maiss.: MIT Press, 1969), 91104; F. R. Jevons, The Interaction of Science and Technology Today, or, is Science the Mother of Invention? Technology and Culture, vol. 17 (1976) 72942; i O. Mayr, The Science Technology Relationship as a H'istariographic Problem, Technology and Culture, vol. 17 (1976), 66373. 26) B. Barnes, The Science technology Relationship: A Model and a Query, Social Studies of Science, vol. 12 (1982), 16672 2 ') E. Layitan, Conditions of Technological Development u- I Spiegel Rosing i D. J. deSolla Price (eds), Science, Technology and Society (London aod Beverly Hills, Calif.: Sage, (1977), 210. a ) 'Mayr, op. cat. biljeka 25. n ) Lay-ton, op. oit. biljeka 27, 209. 3) Barnes, op. oit. biljeka 26, 166.

Za noviji ipnilcaz 'dijela ove .literature, vidi Ron Johnston, Gorateoliinig Technology: Am Issue for the Social Studies of Science, Social Studies of Science, vol. 14 >(1984), 97112. 20) Klasina studija toga Itiipa (locus classicus) jest B. Hessena, The Social arad Economic Roots of Newton's iPrincipria', u: N. I. Bukhanin, A. F. Joffe, M. Riubinistein, B. ZaivadOMsky, E. Colman, N. I. Vavilov, W. Th. MitJkewuch i B. Hessen, Science at the Crossroads (London: Frank Cass, .1931), 147212. 21) C. W. Sherwin i R. S. Isenson, First Interim Report on Project Hindsight: Summary (Washington, DC: Office of the Director of Defense Research and Engineering, 1966); Sherwin i Iisenison, Project Hindsight: A Defence Department Study of the Utility of Research, Science vol. 156 <23. Jiipraja/juna 1967.), 157177. a ) J. Langrish, M. Gibbons, W. G. Evans i F. R. Jevons, Wealth from Knowledge .(London: Macmillan, 1972). H ) Illinois Institute of Technology, Technology in Retrospect and Critical Evants in Science (TRACES) {Chicago: IIT Research Institute, 1968). 24) Vidi K. 'Kreulkamip, Hindsight and -the Real World of Science Policy, Science Studies, vol. 1 (1971), 4366, i D. C. Mowery i N. Rosenberg, The Influence, of Marikeit Demand upon Iranovatiion: A Giitdcai Reiview of Some Recent Empirical Studies, Research Policy, -vol. 8 (1979), 10353.

hnologija. Znanstvenici i tehnolozi konstruiraju vlastita znanja i ,tehnike unutar i na osnovu resursa ananosti i tehnologije tada, i tamo gdje se oni mogu uspjeno iskoristiti. Drugim rijeima, i znanost i tehnologija .drutveno ;su konstatirane kulture, -koje istovremeno i stvaraju kulturne resurse podobne za svrhe pri ruci i prilici. Prema ovom stavu, granica izmeu znanosti i tehnologije je u zasebnim prilikama stvar drutvenog pregovaranja/dogovora, i ne predstavlja vrstu distinkciju: stoga nema smisla da se. sa vezom znanost tehnologija postupa na jedan jednosmjerni nain. Premda u ovom radu dalje ne razvijamo ovu temu, bez sumnje je da drutveno proizvoenje veze znanost tehnologija: zasluuje dalje empirijsko ispitivanje. Tehnoloke studije Naa rasprava o radovima pod ovim naslovom jo je shematinija. Postoji vrlo veliki :broj tekstova koji se vode pod rubrikom tehnoloke studije. Uobiajeno se dijele na tri .grupe studije o inovacijama, Misteriju, tehnologije i na sociologiju tehnologije. Raspravicemo svaku od njih zasebno. Veinu inovacijskih studija radili su ekonomisti koji tragaju za (uvjetima uspjenih inovacija. Istraivani faktori ukljuuju razliite aspekta inovativne organizacije {na .primjer, veliina ulaganja u istraivanje i razvoj (R&D), snaga managamenta i sposobnost marketinga) zajedno s makroekonomskim faktorima, koji su odraiz ekonomije u cjelini. Na neki nain, ovaj tip literature .podsjea na rane dane u sociologiji znanosti, kad je znanstvena spoznaja drana za crnu kutiju31, a poradi svrhe takvih studija znanstvenici su mogli jednako uspjeno proizvoditi i mesnate pite. Na slian nain, u ekonomskim analizama (tehnoloke inovacije nalazimo sve one elemente za koje se oekuje da iutjeu na inovaciju, izuzev bilo kakve rasprave o samoj tehnologiji. Kako je Layton zamijetio: Potrebno nam 'je razumijevanje tehnologije iznutra, d to istovremeno kao odreenoga znanja i jedne vrste socijalnog sistema. Umjesto toga, tehnologija se esto tretira 'kao 'orna kutija' za iji se sadraj i ponaanje pretpostavlja neko openito znanje.32 Tek odnedavno zapoeli su i ekonomisti gledati unutar ove ome kutije.33 Zanemarivanje stvarnog sadraja tehnolokih inovacija rezultira u iroko 'koritenom jednostavnom linearnom modelu pomou kojega se opisuje proces inovacija. Broj razvojnih koraka koje ukljuuje taj model prilino je pro31)

izvaljaa <za primjer, vidjeti estofazni proces na Slici l.)34. Premda su taikve studije bez sumnje mnogo doprinijele naem razumijevanju okolnosti podobnih za ekonomski .uspjeh u tehnolokoj inovaciji35, zbog ignoriranja njenog tehnolokog sadraja mogu se upotrijebiti za osnovu stajalita dmtvenog proizvoenja .tehnologije. slika-1.
f i n e a m i model inovaciiskog procesa u est faza Yjpotrebaj

Ova kritika ne vrijedi jednaiko i za historiju tehnologije, koja ima vrlo temeljite studije o razvoju pojedinih tehnologija. Ipak, zbog cljeva sociologije tehnologije, ovdje nalazimo dvije vrste problema. Prvi 'lei u tome to je deskriptivna historiografija jo uvijek (rijetkost u ovom podruju. Samo je nekoliko znanstvenika zaokupljeno pokuajem .generalizacije odreenih historijskih situacija, pa je vrlo teko i razabrati neki openitiji obrazac na kojem bi se gradila neka teorija tehnologije36. To ne znai .da ova vrsta studija ne bi mogla biti korisna kao graevna opeka za stajalite 'drutvenog konstruktivizma, prije je rije o tome da ovi .historiari jo uvijek ne demonstriraju stvaranje sociologije spoznaje u neto ...--. drugaijem okvirno37. Drugi problem odnosi se na asimetrij'siki fokus analize. Na primjer, u dvadeset i pet godita asopisa (Technology and Culture nalazimo svega devet lanaka posveenih izuavanju neuspjelih tehnolokih inovacija38. To doprinosi implicitnom usvajanju jedne linearne
M ) Prilagoeno prema L. Ublmann, Der Irmovationsprozess in westeuropaischen Industrielandern. Band 2: Den Ablauf industriellen Innovationsprozesse (Berlin and Miinchen: Dunoker arad Humblot, 1978), 45. M ) Vidi, na primjer, C. Freemain, The Economics of Industrial Innovation (Hanruondswonth, Mdddx: Penguin, 1974), i Freeman, Economics of Research and Development, u: Spiegel Rosing i deSolla Price (eds), op. ait. hiljeka 27, 22375. 3f ) John M. Staudenmaier, SJ, What SHOT hath Wrought and What SHOT Hath Not: Reflections on 25 Years of the History of Technology, rad prezentiran na 25th Annual Meeting of SHOT, 1983. Za opirniji ievjetaj, vidi Staiudenmaier, Technology's Storytellers: Recovering the Human Fabric (Cambridge, Mass.: Mit Press, .u tisku), zasnovano ina njegovom radu Design and Ambience: Historians and Technology, 19581977 neobjavljena dototorSka teza, University of Pennsylvania, Philadelphia, 1980). 3T) Shap&n pie da osnovna perspektiva upotreba znanosti moe oitikiitd da sociologija spoznaje d historija tehnologije imaju mnogo vie zajednikoga no to se to uobiajeno misli: S. Shapin, Social Use of Science, u: G. S. Rousseaiu and R. Porter (eds), The Ferment of Knowledge (Cambridge: Cambridge University Ptress, 1980), 93139, str. 132. Premda simpaitizsiramo . Shapinov argument, mislimo da ije sazrelo vrijeme da se mnogo vie trai od histoid jakih studija. 38) Staudenmaier, op. cit. biljeka 36.

32)

Vidi WMtley, op. cit. biljeka 7. Laystall, op. cat. biljeka 27, 198. 33) Vidi, za primjer, N. Rosenberg, Inside the Black Box: Technology and Economics (Cambridge : Cambridge Umlivemsity Press,

strukture tehnolokog razvoja, .koji sugerira da je cijela historija tehnolokog razvoja slijedila jedan uobiajeni ili iracionalni pravac, kao da je dananji svijet imao precizan cilj prema .kojem su svjesno usmjeravane sve odluike, uinjene od poetka historije do danas39. Sklonost uspjenim inovacijama ini se da je dovela neke znanstvenike do postavke da je uspjeh neke tvorevine nsa vrsta objanjenja njenog kasnijeg razvoja. Historiari tehnologije esto se oslanjaju -na manifestni uspjeh tvorevine kao na evidenciju zbog koje nema potrebe za daljnjim eksiplanatoimim radom. 'Na primjer, mnoge historije sintetskih plastinih masa zapoinju sa tehniki draesnim .karakteristikama bakelita: te se osobine potom implicitno koriste da bi se pozicija bakelita oznaila za polaznu toku izuzetnog razvoja na ovom podruju: Bog ree: 'Neka bude zemlja Bakelita', i sve postade plastina masa!'10 Ipak, iscrpnije studije razvoja plastine industrije 'koje su us'lijedle nalkon publikacije o nastaniku bakelita u 1909. .godini pokazuju da je na poetku bakelit jedva prepoznat kao kasnija udesna sintetska smola.42 Ta se situacija nije mijenjala znaajnije u iduih desetak godina. Za vrijeme prvoga svjetskoga rata naglo su se pogorale trine perspektive za sintetske plastine mase. No, durnping-cijene ratnih zaliha fenola (koritenog za proizvodnju bakelita) u 1918. godini sve su izmjenile43, i omoguile dovoljno niske cijene za takmienje .sa (polu)prirodnim smolama, kao to je to celuloid. Moe se, dakako, spekulirati da li bi bakelit osigurao svoju dominaciju
3 ')

bez dumping-cijena fenola. U svakom sluaju, jasno je da historijsko saopenje utemeljeno na retrospektivnom . uspjehu neke tvorevine ostavlja mnogo toga nedoreenoga. Imajui u vidu nau nakanu izgradnije sociologije tehnologije koja promatra tehnoloko znanje na isti simetrijski nain, nepristrano, kako se znanstvene injenice promatraju unutar sociologije znanstvene spoznaje, ini se da veina historijskog matenijala ne ide dovoljno duboko. Ono to treba razjasniti precizno jest uspjeh neke tvorevine. Za socioloku teoriju tehnologije to ibi trebao biti explanandum, nikako explanans. Meutim, na pregled ne bi bio kompletan ako ne bismo spomenuli i novije trendove razvoja, posebno u amerikoj historiji tehnologije. Oni pokazuju da raste broj .teorijskih tema na koje se koncentriraju istraivanja44. Na primjer, sistemski pristupi tehnologiji45, i razmatranja efeikata radnih odnosa na tehnoloki razvoj46, ini se da navjeuju odvajanje od stare historij'a tehnologije. Ovakvi radovi su od velike vrijednosti za socioloku analizu tehnologije, stoga emo im se .malo docnije opet vratiti. Poslednja skupina radova na koju se osvremo moe se nazvati .sociologija tehnologije41 Poslednjih godina svjeStaudenmaier, op. cat. biljeka 36. Viidii takoer Thomas P. Hughes, Emerging Themes in ithe Historv of Technology, Technology and Culture, vol. 20 (1979), 697711. 45) Vidi, na primjer, Edward W. Constant, II, The Origins of the Turbojet Revolution (Baltimore, Md.: Johns Hopkins University Press, 1980); Thomas P. HAghes, Networks of Power: Electrification in Western Society: 18801930 (Baltimore, Md.: Johns Hopkins University Press, 1983); i John F. Haniieski, The Airplane as an Economic Variable: Aspects of Technological Chaoge in Aeronautics, 19031955, Technology and Culture, . vol. 14 (1973), 53552. ) Vidi, na patimjer, David F. Noble, Sooial Choice dn Machine Design: The Case of Automatically Controlled Machine Tools, u: . A. ZirrobaiMst <ed.). Case Studies on the Labor Process <New York: Monthly Review Press, 1979), 1850; Merritt Roe Smith, Harpers Ferry Armory and the New Technology: The Callenge of Change .(Ithaca, N Y and London: Cornell University Press, 1977); i W. Lazonick, Industrial Relations and Technical Change: the Case of the Self Acting Mule, Cambridge Journal of Economics, vol. 3 (1979), 23162. 47) Postoji odreena amerika tradicija u sociologiji. Vidi, na primjer, S. G. Gilfillan, The Sociology of Invention (Cambridge: Mass.: MIT Press, 1935); W. F. Ogbiron. The Social Effects of Aviation <B>ston, Mass.: Houghton Mifflin, 1945); Ogfaurn i F. Meyers Nimikoff, Technology and the Changing Family (Boston, Mass.: Houghton Mifflin, 1955). Pogledaj, taikoer R. Wesfcrum, What Happened to the Old Sociology of Technology?, rad .prezentiran na Osmom godinjem sastanku Drutva za drutveno prouavanje znanosti (B'laoksb.urg, Virginia: 36. studeni/nc-vcmbar 1983.). Vario temeljiti uvid .u dosadanji razvoj sociologije tehnologije u SR Njemakoj nalazi ise .u knjizi R. Jotaisch (ed.\ Techniksoziologie (Frankfurt: Suhrkamp, 1982). Nekoliko studija iz sociologije .tehnologije ikoje pokuavaju prekinuti s tradicionalnim pristupom mogu se nai u W. Krohn, E. T. Layton i - P. Weingart (eds), The Dynamic of Science and Technology, Sociology of the Sciences Yearbook, vol. 2. (Dordrecht and Boston, Mass.: Reidel, 1978).
44)

Eugene Ferguson, Toward a Discipline of the History of Technology, Technology and Culture, vol. 15 <1974), 1330, 19.
40) 41)

M. Kauf-mam, The First Century of Plastics; Celluloid and its Sequel .(London: Plastics Institute, 1963), 61. and Uses of vol. 1 (1909), Condensation of Industrial

L. H. Baekeland, The Synthesis, Constitution, Balkelite, Industrial and Engineering Chemistry, 14961; i Baekland, On Soluble, Fusible, Resinous Products of Phenols and Formaldehyde, Journal and Engineering Chemistry, vol. 1 (1909), 54549.

42) Piiitnuonici o smolastim materijalima spominju baikelit, ali ne tajko paljivo, ikao to on .to, po marna, retrospektivno zasluuje. Na pnimijsr, profesor Max Bottler posveuje bakeliltu samo ijeidinu .stranu .u svojoj .knjizi od 228 stranica, koja govoiri o smolama i industriji smole: Bottler, Harze und Harzindustrie (Leipzig: Max Janecke, 1924). aik kada Bottler govori, iu jednoj drugoj knjizi, o sintetikim smolastim materijalima, bakelit meu nijima .ne zaiuaima nedvojbeno prvo mjesto. Gotovo polovica knjige posveena je kondenzacdjakim proizvodima fenola/formaidehida, a tek etvrtina stranica govori o bakelitu: Bottler, Uber Herstellung und Eigenschaften von Kunstharzen und deren Verwndung in der Lack und Firnisindustrie und zu elektrotechnischen und industriellen Zwecken <Miinchen: J. F. Lehmanns Verlag, 1919). Pogledaj talkoer A. R. Matthis, Insulating Varnishes in Electrotechnics (London: John Heywood, priblino oko 1920). 43) W. Haynes, American Chemical Industry, vol. 2 (New York: Van Nostraind, 1954), posebno 13738.

doci srno nekoliko radova 'koji rade na zasnivanju ove sociologije, koristei se pri tome idejama iz historije i sociologije znanosti npr. studije Johnstona48 i Dosija45 zagovaraju opis tehnolokog znanja u terminima paradigme50. Zasigurno, ovi pristupi obeiavaju mnogo vie od standardne deskriptivne Mstoriografije, no nije jasno dijele li ovi autori nae shvaanje tehnolokih tvorevina kao drutvenih proizvoda. Na primjer, niti Johnston niti Dosi ne razmatraju eksplicitno potrebu za simetrijskim sociolokim objanjenjem koje promatraju na ekvivalentan nain i uspjene i neuspjene tvorevine'. I zaista, locirajui svoju diskusiju na razinu tehnolokih paradigmi, oni su ostavili nerazjanjene pristupe samim tvorevinama. Kako do sada ni jedan od autora nije zavrio neku empirijsku studiju koristei Kuhnove ideje, teiko je procijeniti mogunost operacionalizacije Kuhnovih termina.51 Zasigurno je ovo jedan od .tekih problema sociologije znanosti, jer nije uvijek ibilo mogue Kuhnovim terminima dati jasna empirijska uporita52. Mulkay je, meutim, odsikora nagovijestio nove mogunosti radikalnijeg stajalita drutvenog proizvoenja znanosti i tehnologije.53 On pokazuje kako uspjeh i efikasnost te4S)

R. Johnston, The Internal Stnuoture of Technology, u: Hatmos (ed.), op. cit. biljeka 7, 11730. G. Dosd, Technological Paradigms and Technological Trajectories: A Suggested Interpretaifiion of .the Determinants and Directions of Technical Change, Research Policy, vol. 11 (1982), 14762. Dosi korist koncept tehnoloke paitamje (technological trajeotory), koji su razradili R. R. Nelson i iS. G. Winter, In Search of a Useful Theory of Innovation, Research Policv, vol. 6 (1977), 3676. 50) Osltali pristupi tehnologiji utemeljeni na Kuihijovoj ideji o zajednikoj strukturi znanosti .mogu se nai u Constanta., op. cit. biljeka 45, i u P. Weingarta, Struktuiren technologischen Waffldels. Zu einar sociologi'sche Analyse der Technik, u: Jokisch (ed.), op. ait. biljeka 47, 11241. s l ) Dobro je podsijetiti se prve pojave KubnovsMh sitiidija u sociologiji znanosti. Oekivalo se da e se koncept Kuhnove paradigme vrlo jednostavno primjenjivati u sociolokim istraivanjima znanosti. I doista, napisano je nekoliko radova s pokuajima identifikacije faza znanosti, kao to su pre-paradigmatska, narma'lna i revolucionarna. Ipak, ubrzo se pokazalo da su Kuhnove kategorije loe formulirane, i kao takve v.rlo podlone razliitim interpretacijama, te da njihova operacionalizacija iskljuuje' bilo kakvu jednostavnost. Takoer se pokazalo da opis znanosti, pogotovo .'kada ise paradigme tamae kao forma socaiometrijske mree ili nevidljivi fakultet, i nije osobito radikalan. Pogledaj osobito T. J. Pinch, Kuhn The Conservative and Radical Intearpretatians: Are some Mertonians Kulmiams and some Kuhnians Mertonians?, S Newsletter, vol. 7, No. 1 (1982), 1025. 52) Vidi, na primjer, jo nezakljuenu rasipraivu o tome moe li Kuhmova analiza primijeniti na psihologiju, u D. S. Palermo, Is a Scientific Revolution Taking Place in Psychology?, Science Studies, vol. 3 (1973), 21144. Izuzetak .vrijedan .panje jest Barnesov noviji doprinos raspraivi o Kuhnovom dijelu: B. Barnes, T. S. Kukn and Social Science (London: Macmillam, 1982). B ) M. J. Mulkay, Knowledge and Utility: Implications for .the Sociology o Knowledge, Social Studies of Science, vol. 9 (1979), 63-80.

bnologije postavlja specijalan problem tza pogled drutvenog proizvoenja znanstvene spoznaje. Mulkay se zapravo suprotstavlja stavu prema koj'ettn praktika efektivnost tehnologije na izvjestan nain demonstrira privilegiranu apistmiiologiju znanosti, te je stoga izuzima od sociolokog Objanjenja. Mulkay se suprotstavlja tom stajalitu, po nama posve opravdano, naglaavajui da inherentna pretpostavka istog stava jest .ideja o znanosti koja otkriva, i tehnologiju koja primjenjuje. U drugom argumentu protiv ove pozicije, Mulkay biljei (slijedei Maria Bungea)54 da je mogua da posve, ili djelomino pogrena teorija postane temelj uspjenih praktinih aplikacija: u tom sluaju uspjenost tehnologije nitta nam ne govori o .istinitosti znanstvene spoznaje na kojoj je zasnovana. Ne .drimo da je ovaj argument dovoljno vrst. Prije bismo podvukli da su istina i'li laanoist znanstvene spoznaje irelevantni za socioloku analizu vjerovanja: a .priklanjanje argumentu, ka'ko znanost grijei iako je na njoj zasnovana (tehnologija dobra, promauje ovo uvjerenje. Nadalje, unutar ove argumentacije i dalje ostaje nerazjanjen uspjeh neke tehnologije. Jedini djelotvorni nain za hvatanje ulkotac sa ovim potekoama lei .u prihvaanju perspesktive koja nastoji pokazati da se i tehnologija, kao i znanost, mogu razumjeti 'kao drutvene tvorbe. se da Mulkay odbija poduzeti takav jedan korak, jer, kao to 'je naglasio, postoji svega nekoliko studija... koje razmatraju drutveno proizvoenje tehnikog znaenja tvrde tehnologije55. Meutim, ova se situacija ipak mijenja: jedan broj takvih studija javio se u novije vrijeme. Na primjer, Michel Gallon je u jednoj takvoj pionirskoj studiji pokazao veiliku djelotvornost usmjeravajui se na tehnoloke sporove. Na primjeru jednog ekstanzivnog :case-study rada o elektrinom vozilu u Francuskoj (I9601975) .on pokazuje kako je gotovo sve stvar pregovora: to je izvjesno a to nije; tko je znanstvenik a tlko tehnolog;. to je tehnoloko, a to Ije drutveno; i tko sve moe sudjelovati u diskusiji.56. Studija Davida Noblea o uvoenju numeriki-kontroliranih strojnih orua takoer- predstavlja vaan doprinos stajalitu
5 ') M. Bunge, Technology as Applied Science, Technology and Culture, vol. 7 (1966), 32947. a ) Mulkav, op. cit. biljeka 53, 77.

M. Calton, The State and Technical Innovation: A Case Study of the Electrical Vehicle in France, Research Policy, vol. 9 (1980), 35876. Skladite empirijsikos! materijala o razvoju elektrinog vozila jo nije publicirano. U [jednoj seriji .naipisa Callon koristi primjere iz isvoga rada da bi ilustrirao vlasl&ti pristup tehnologiji: pogledaj Caillom, Struggles and Negctolioms to Define what is Problematic and what is Not-the Soaiologic of Translation, u: K. D. Knorr, R. Krohn i R. Whitley (eds). The Social Process of Scientific Investigation, Sociology of the Sciences Yearbook, vol. 4 (Dordrecht aind Boston, Mass.: Reidel, 1980), 197219; d Callon, Pour une sociologie des controveitses teebnofogiques, Fundamenta .Scientim, vol. 2.. (19S.V), 38199...

ss)

drutvenog .proizvoenja tehnologije57. Nobleovi eksplanatorni ciljevi dolaze iz jedne prilino drugaije (marksistike) -.tradicije38, a njegova studija ima mnogo toga da preporui: on razmatra jednako razvoj i uspjene i neuspjene tehnologije, i idaje -simetrijs-ki pregled njihova razvoja. Drugu intrigantou studiju iz ove tradicije predstavlja Lazonickova studija o uvoenju automatske predilice (self-acting mule)59: ona pokazuje da se aspekti tehnolokog razvoja mnogo bolje poimaju preko kategorija odnosa proizvodnje nego bilo Osalkvom unutarnjom -logikom tehnolokog razvoja. Rad Bij'kera, Boniga i Van Oosta predstavlja drugi pokuaj da se pokae kako se drutveno proizvedeni sadraj tehnolokih tvorevina moe zahvatiti na empirijski nain60: u tu svrhu zavreno je est studija sluaja, koristei se histori'j'skim izvorima. Zakljuno se moe rei da dominirajue tradicije kako u tehnolokim studijama, tako i 'kod studija inovacija i unutar 'historije tehnologije, jo uvijek nedovoljno potvruju i ohrabruju na pristup. No, bez obzira na to, postoje i izuzeci, tako da novije -studije unutar sociologije tehnologije predstavljaju obeavajue poetke na kojima se moe graditi jedan cjeloviti pristup. Sad emo prezentirati ekstenzivniji izvjetaj o -moguoj sintezi tih ideja. EMPIRIJSKI PROGRAM RELATIVIZMA (EPR) I DRUTVENO PROIZVOENJE TEHNOLOGIJE '(DPT-e) U ovom .dijelu rada naznait emo detaljnije koncepte i -metode koje koristimo u daljem izlaganju. -Poinjemo 'opisom Empirijskog programa relativizma i(EPR) onakvog kakav je razvijen u sociologiji znanstvene spoznanje. Potom emo razmotriti iscrpnije jedan pristup preuzet iz sociologije tehnologije. Empirijski program relativizma (EPR)

Empirijski program relativizma predstavlja jedan pristup ikoji je ve proizveo vie studija pokazujui drutvenu proizvodnju znanstvene spoznaje u tvrdim znanostima. Ova istraivaka tradicija nikla je iz novije sociologije znanstvene spoznaje. Njene glavne karakteristike, koj's
Noble, iop. cit. biljeka 40. Za dublji pnilkaz manksistilkog pristupa -u ovoj domeni, pogledaj D. Maokenzie, Marx and ithe Machine, Technology and Culture, u tislku. 59) Lazonidk, op. dit. biljeka 46. 6 J Za privremeni izvjetaij o toj studiji, vidi 'Bijiker et al., op. 0 ailt. biljeika 2. Rije tvorevina (artefact) oznaava materaiatae proizvode, ikao i proizvodne procese. Prouavano je slijedeih est tvorevina: aluminij, bakailiit, 'fluorosceritna iamipa, safety bicycle, Sulzerov tkalaki stan 'i 'tranzistor.
57)

je razlikuju od ostalih pogleda na ovom .polju, jesu usmjerenost na empirijsko prouavanje suvremenog znanstvenog razvoja, a posebno prouavanje znanstvenih sporova (nedoumica).61 Unutar EPR-a razlikujemo tri stupnja na raeini eksplanatormi'h oiljeva. U prvom stupnju razmatra se interpretativna fleksibilnost znanstvenih rezultata; dragim rijeima, pokazuje se da su znanstveni nalazi otvoreni za vie interpretacija. To mijenja arite objanjenja znanstvenog razvoja od Prirodnog ka Drutvenom svijetu. Ipak, premda se iinterpretativna fleksibilnost razotkriva u izvjesnim okolnostima, najee imamo sluaj da fleksibilnost brzo nestaje u znanosti to samo znai da se pojavljuje odreeni znanstveni consensus oko toga to jest istina u svakom zasebnom sluaju/probemu. Na drugom stupnju opisuju se drutveni mehanizmi koji ograniavaju inteipretativnu fleksibilnost i tako zakljuuju znanstvene rasprave. Na treem stupnju 'koji jo uvijek nije realiziran niti 'jednom zasebnom studijom suvremene znanosti, dovodi se u vezu takav zakljuni mehanizam sa irim socio-ikulturnim milieuom. Kad ba se u nekoj studiji mogli realizirati ciljevi sva tri navedena stupnja utjecaj drutva na spoznaju 'proizvedenu' i u laboratoriji ikako je pisao Collins feio bi .prepoznat ak i u najtvrem moguem sluaj-u62 Empirijski program relativizma predstavlja kontinuirani nauor sociologa da sadraj prirodnih znanosti razumiju u kategorijama drutvenog tvorenja. Razliiti dijelovi programa bolje su istraivani no ostali. Trei stupanj programa jo uviiek mije do kraja -razvijen, no postoje mnoge vrsne studije koje realiziraju njegov prvi stupanj. Veina tekuih istraivanja usmjerena je -ka razjanjavajuem zakljunom mehanizmu iza kojeg se pojavljuje consensus '(drugi stupanj). Mnoga su istraivanja unutar EPR-a (najplodnija u domeni znanstvenih sporova. Sporovi nude odreenu .prednost u komparativnoj olakici s koiom se razotkriva in-terpretativna fleksibilnost znanstvenih rezultata. Kako fleksibilnost vrlo brzo iezava iz znanosti, teko ju je rekonstruirati na temelju tekstualnih izvora s kojima obino rade historiari. Collins ie rasvijetlilo znaaj grupe u sporu u znanosti koristei se terminom Grupa-jezgro (Core-Set)63. To su zapravo oni znanstvenici najintimnije ukljueni u komtroverzmu istraivaku temu. Upravo stoga to je Grupa-jezg.ro definirana u odnosu na proizvodnju zna-

,-

58)

Istraivanja ikoja moemo svrstati cod EPR raena su -prvenstveno pri Science Studies Cen-treu. Urafversitv of Bath (Collins, Pinch i Travis) -i twi Science Studies Unit, University of Edinburgh (Harvev i Pickering). Vidi. na ranimier, studije saJtmpljene zajedno u: Collins (ed.), op. edit, biljeka 11. 62) Collins, op. cilt. biljeke 3, 7. H. M. Collins, The Place of the Core-set ie Modern Science: social Contingency with Methodological Propriety in Science, History of Science, vol. 19 (1981), 619.

uja u znanosti (Grupa j jezgro) stvara/konstruira znanstvenu spoznaju), neki od empirijskih problema s kojima se obino susreemo pri identifikaciji igsnupa u znakljuuju iz vidokruga. Druga ja prednost kategorije Gmpa-jezgro mogunost promatranja rezultirajueg consensusa. Drugaije kazano, odreena rupa znanstvenika, koja eksperimentira i teoretizira o istraivakim granicama, i koja je upletena u znanstvene rasprave, isto tako odraava rastui consensus 'kao moguu posij ediou rasprava. Zato se iista Grupa-jezgro znanstvenika moe prouavati i na prvom i na drugom stupnju Empirijskog programa relativizma".
nosti Masianim sociometrijs'ki'm sredstvima esto se is-

jednim 'multi-smjemkn modelom (multi-directional model), za razliku od linearnih modela eksplicitno koritenih u mnogim inovacijskm studijama, ili implicitno u historijama tehnologije. Multi-smjemo stajalite je u sri bilo kojeg rada o drutvenoj proizvodnji tehnologije. Naravno, sa historijskim uvidom mogue je svesti multi-smjerni model na jednostavniji linearni model; no to promauje na argument prema kojem .uspjeni stupnjevi razvoja nisu d jedini mogui stupnjevi razvoja.

Drutveno proizvoenje

tehnologije

(DPT)

Prije no ocrtamo plodne koncepte Bijkera i njegovih suradnika iz njihovih prouavam ja unutar sociologije tehnologije, potrebno je svratiti pozornost ma odreenu neravnoteu izmeu ova dva pristupa koja razmatramo (EPR, DPT). EPR 'je dio blistave tradioije u sociologiji znanstvene spoznaje:, to je temeljno zacrtan .program zasnovan na mnogim empirijskim istraivanjima. iNjemu nasuprot, sociologija tehnologije je jedno embrionalno podruje s nedovoljnom tradicijom istraivanja: pristup kojega razlaemo (DPT) je u svom ranom empirijskom stadiju. Moda stoga veina italaca, imajui otprije uvid u EPR, i nee biti svjesna ncrvih koncepata koritenih u DPT-e. Kad se zajedno povezuju jedna zrela istraivai a tradicija i jedno istraivako podruje u nastajanju, uvijek postoji opasnost da se neravnotea interpretira na tetu mlaeg partnera. Nastojei to izbjei, posvetit emo neto vie prostora .razvoju koncepata i empirijskog materijala koji se 'koristi unutar programa DPT-e. Naravno, i dalje e postojati osjeaj neravnotee, jer je to realna neravnotea. Meutim, smatramo da samo krajnjom islkrenoou o statusu naih vlastitih istraivanja moemo pofcazasti -to 'jesmo, a to ni'stmo postigli. Razvojni proces neke tehnoloke tvorevine .shvaa se u DPT-e kao izmjenjivanje varijacije i selekcije. To rezultira
**) Zbog ciljeva (treega stupnja ovdje pojam treba ikooistiti vrlo oprezno. Gmpa-jeagro

Razmotrimo razvoj bicikla00). Multi-smjerno stajalite primjenjeno na razvoj tvorevina na ovom podruju saeto je prikazano na Slici 2. Ovdje vidimo tvorevinu Ordinary (kad je postala manje obinom, preimenovana je u bicikl pod nazivom Peany-arthing) i 'dijapazon moguih varijacija. Vano je shvatiti da su sve ove varijante u oima njihovih zastupnika istovremeno bile vrlo razliite i jednako ozbiljni rivali jedna drugoj. Samo ih (.nae) retrospektiv-no razmatranje svodii na kvazildnearini obrazac razvoja, kako to prikazuje Slika 3. U toj retrospektivi .taikozvani sigurnosni bicikli (safety ordinaries) (Extraordinary /187S/, Facile /1879/, i Club Safety /1885/) stoje samo kao zabaivna zastramjemja koja se ne trebaju uzimati previe ozbiljno. Prava situacija postaje jasnija pogledamo li na aktualnu situaciju iz 1880. godine. Neki od /sigurnosnih bicikla .poeli su se proizvoditi komercijalno, dok se Lawsonova Bdcyclette pokazala kao potpuni komercijalni promaaj67. Prihvaanje .multi-smjernog modela omoguuje pitanja o tome zato neke varijante urniru, a druge preivljavaiju. Da bismo osviijelflMii taj selekcijski dio razvojnog procesa, razmotrimo probleme d rjeenja vezane za svaki od pojedinih momenata. Racionala za ovaj potez ista je poput one koja se usmjerava u EPR-u na problem znanstvenih sporova na ovaj nain se moe mnogo jasnije prikazati intenpretativna fleksibilnost tehnolokih proizvoda.
Bie IkOrusno ikaemo li eiksplioitno da bicikle razmatramo kao posve .razvijenu .tehnologiju, ikao ito je to, na primjer, auitobomil ili avion, itaoce izvan zemalja sa .tako dugom tradicijom bioilkia 'kao to sm Nizozemsika, Framcusika iJi Britanija bit e dobro .podsjetiti -da su i automobilska i avionska industrija na neki nain nasljednici industrije .bicikla. Mnoga su : imena zajednika i historiji bicikla kao i historiji automobila: Triumph, Rover, Huimber, Ralaigh, da samo neke spomenemo. ' Braa Wright su prije izgradnje letjelica prodavala i proizvodila biaiikle iminoge letjelice imale su ,u sebi i dijelove .bicikla. Vidi C. F. Caiuoter, The History and Development of Light Cars (London: HMSO, 1957); Caunter, The History and Development of Cycles (as illustrated by the collection of cycles in the Science Museum); Part I: Historical Survey (London: HMSO, 1955); C. H. Gibbs Smith, The Aeroplane: An Historical Survey of its Origins and Development .(London: HMSO, 1960). " ) J. Woodforde, The Story of the Bicycle (London: Routledge and Kegan Paul, 1970).

) Za slian evolucijski pristup opisu tehnolokog razvoja vidi u Constanta, op. cit. biljeka < 5 CoUstantov i na model poV. javljuju se miimo radova u evolucijskoj epistemologiji: vidi, na primjer, S. Toulmin, Human Understanding, vol. 1 (Oxford: Oxford University Press, 1972), i D. T. Campbell, Evolutionary Epis-temology, u: P. A. SchMpp (ed.), The Philosophy of Karl Popper The Librarv of Living Philosophers, vol. 14I (La Salle, III.: Open Court, 1974), 41363. Za .prifcaz evolucijskih modela tehnike promjene, vidi Jon Elster, Explaining Technical Change (Cambridge: Cambridge University Press, '1983).

S l i k a 2. Multismjerni pristup razvoju b i c i k l a Penny-farthing

fGuilmetoT l bicikl

1 ] I \Safetj \ /

/Lawsonova' | \fiicycletteX ' '

/ \ cKanjeroo f

'

Primjedba:Sadraj crnoga kruga objanjen ja na S l i c i 7 Tuma za s l i k e 2-7. ^Tvorevina \ [Drutvena grupa\

Pri odluivanju o relevantnim problemima kirucijalnu ulogu imaju drutvene grupe zaokupljene odreenom tvorevinom i znaenje koje te grupe pridaju pojedinim proizvodima: problem je kao takav definiran samo onda kad postoji neka drutvena grupa koja mproblem konstituira. Upotreba koncepta relevantna drutvena grupa prilino je jednostavna. Taj koncept oznaava institucije i organizacije (kao to su vojska ili neka posebna industrijska 'kompanija), kao i organizirane ili .neorganizirane grupe pojedinaca. Kljuni zahtjev meutim, jest u tome da svi lanovi izvjesne drutvene grupe imaju isti znaemjski

Uspjean

razvoj

Neuspjeli razvoj

'

okvir koji pripisuju specifinoj tvorevini68. Odluujui o relevantnosti drutvenih grupa, pivo se pita ima Li (tehnoloki) proizvod uope neko znaenje za drutvenu
" ) Ne postoji kuhinjski recept za idenitofikaciju drutvene grupe. U izvjesnim sluajevima mogu biti od pomoi kvantitativni instrumenti koji koriste podatke o citatima. Potrebno je jo istraivanja da bd se razvila operacionalizacija pojma relevamtdrutvena grupa, podobna za razliita historijska i socio-

loska istraivanja.

griupu koja je u istraivanju. Oigledno je da drutvena gnupa potroaa ili korisnika proizvoda ispunjava 1 ovaj zahtjev. Meutim, itu mogu ibiti relevantne i manje vidljive drutvene -grupe. U sluaju bicikla, na primjer nuno je spomenuti i anti-cibliste. Njihove su akcije ile od velikog oduevljenja do destruktivnih metoda. ,Na primjer, L. Meadows White opisao je takav otpor biciklu u. 'knjizi A Photographic Tour on Wheels: . . . ali ikad se trojetina dodaju djela, baoa kamenje, turaju tapovi (u kotae, ili bacaju krpe na stroj, slika je poneto drugaija. tJ nekim regijama to se sve javlja zajedno, i sve mi se to najee dogaalo dok sam prolazio kroz sela neposredno po svretku -nastave.65 Jasno je da za anti-cikiiste rije bicikl nije imala nikakvo znaenje. Drugo pitanje koje se postavlja jest da li je neka privremeno definirana drutvena .grupa (homogena s obzirom na znaenja koja za nju ima odreena tvorevina, ili je mnogo efektnije opisati cijeli razvojna proces dijelei prilino heterogenu grupu na vie razliitih drutvenih grupa? Tako unutar grupe korisnika .bicikla moemo posabrio izdvojiti cfctftvetnsu guupu ena biciklista. Za vremena visoko-kotanog Ordinaryja nije se oekivalo da ene voze bicikl. Na primjer, u savjetodaraoj rubrici jednog magazina, kao odgovor nekoj mladoj eni (1885) stajalo je slijedee: Vonja (biciklom sama po sebi i nije girijena, posebno kad je bicikl jedino sredstvo prevoza do crkve nedjeljom.70 enama dozvoljene maine bile su tricikli. No, inenjeri i proizvoai navijestili su svu vanost ena kao potencijalnih biciklista. \Neki autor je u prikazu godinje Stanleyeve izlobe bicikla 1890. pisao slijedee: .Sudei prema broju bicikla prilagoenih, enama za upotrebu biciklizam postaje sve populanniji meu slabijim spolom, to i nije tako iznenaujue, ima li se u vidu uteda snaga to je proizvodi stroj .sa samo jednim ramenom.11 Dakle, neki (momenti u razvoju bicikla mogu se bolje razjasniti uzmemo li u obair ane-konisnike bicikla kao zasebnu drutvenu grupu. Ovo, naravno, ne mora biti pravilo: na primjer, vjerojatno nije osobito plodno razmatrati ene kao posebnu drutvenu grupu korisnika kod pojave fluorescentne lampe.72 Po identifikaciji relevantnih drutvenih grupa slijedi njihov detaljniji opis. Jer, iako je njihovo jedino definiramo svojstvo odreeno homogeno znaenje koje pridaju odreenoj tvorevini, njihov opis ne moe se svesti na istroene i opa iskaze o potroaima i proizvoaima. Isanpniji opis relevantnih .drutvenih grupa po-

treban je prvenstveno zbog toga da se bolje definira funkcija tvorevine u odnosu na svaku grupu ponaosob. - - Bez toga je teko doi do valjanoga objanjenja razvoj" noga procesa. Na primjer, drutvena grupa biciklista na visoko-kotanom Ordinaryj sastojala se od mladih ljudi od stila i ivaoa: ljudi od profesije, inovnika, uitelja i (uglednika 73 .Za ovu. drutvesnju grwpu bicikl ije imao prvenstveno sportsku funkciju. Naredili komentar u Daiily Telegraiphu stavlja sport ispred transporta: Biciklizam rje zdravo i muko zanimanje koje preporuujemo svima, i kao i mnoge druge smijene ludosti, nee nikada umrij eti .74 No, vratimo se sada daljnjem izlaganju naega modela. Poto smo identificirali relevantne drutvene grupe za odreenu tvorevinu, {Slika 4.) moramo vidjeti koje probleme posebno naglaavaju svaka od giupa u odnosu na dotini proizvod (Sliica 5.) Za svaki problem moe se nai vie varijanti rjeenja {Slika 6.). Za primjer bdcilkla neke od relevantnih .problema i rjeenja vide se na Slici 7., .(na kojoj se nalazi naznaen sadraj crnoga kruga iz Slike 2.). Ovaj nain opisivanja razvojnog procesa iznosi na viidjelo sve vrste moguih konflikata: konflikte zbog tehnikih zahtjeva razliitih drutvenih grupa (na primjer, zahtjevi .brzine i zahtjevi sigurnosti); konfliktna rjeenja u vezi istoga problema (na primjer, bicikli malih kotaa i bicikli tipa Ordinary-ova vrsta konflikata esto se (razrjeavala (tek patentnom zatitom); kao i moralne konflikte (na primjer, izmeu ena-bioilkli'sitkinja sa suknjama i ena-bieiMistikinja s hlaama). Unutar ove sheme, mogua su razliita rjeenja konflikata i problema i to ne samo tehnolokih, ve i pravnih, ili ak i moralnih problema (na .primjer, promijenjeni stavovi spraim ena u hlaama). Na ovom stupnju razvojnog procesa primjeuju se -vei ili manji stupnjevi stabilizacije75 razliitih tvorevina. Principijelno, stupanj .stabilizacije razliit je za razliite drutvene grupe. Koristei koncept stabilizacije moemo vidjeti da izium safety Bdcyolea nije jedan izolirani dogaaj (1884), ve devetnaestogodinji proces (187998). Primjera satno, na poetku tog perioda relevantne grupe nisu zapazile .safety bicycle, ve su usmjerene na razli, ite bicikle izmeu njih i na jedan runi, bicikl slian krokodilu s relativno malenim prednjim kotaem i sfcraWoodforde, op. oit. biljeka 67, 47. Daily Telegraph (7. rujna/septembra 1877.), citirano prema Woadftwdeu, op. oit. hflijeaka 67, 42. 75) Koritena 'su dva koncepta, koja se mogu shvatiti kao dva distinktivna kcxncepita unutar iire ideje stabilizacije. Postvarenje (reificatdon) oznaaiva drutveno postojanje postojanje u svijesti lanova odreene drutvene grupe. Ekonomska stabili, zacija (economic stabilization) oznaava ekonomsko postojanije " odreene tvorevine ina tritu. Oba koncepta koritena su i i.; pa jedan. (kontinuirani i na relatdirod nain; odaitle i odgovarajui Poput narednog: stupanj postvarenje bioifcla sa visokim i i i Koitalem vei je .u .gnupi wmladdli Ijiudi od ugleda i ivaca nego
74J ,3 )

fi? i ^ ? 1 , Woodfordeu, qp. cat. biljeka 67 49-50 I $ f a t ^ Woodfomdea, op. rit. biljeka 67, 122. ' A T h?jSita0ley Exhibition of Cyoles, Thk Enineer vol m (7. veljaa/februara 1890.), 10708 *n0ineer, vol. 6V

K j S ^"cit'tugfcfz.'4'^113

k o j a ,se s p o r a i n j e

XUJ.fi u grupi starih ljudi. Pogledaj u Bijfcer et al., op. cit. bilje-

Slika 4.

Slika 6.
Odnos izmedju jednog problema i mopruih rjeenja

Slika 5. Odaos izmed.ju .jedne drutvene grupe i percipiranih problema

.poseibno naglaavati: nakon 1898. oni isu postali bitni dijelovi safety bicyclea. Treba naglasiti da ne 'drimo na model nekakvim kalupom u kojega se na silu trebaju tepati empirijski podaci. Model je razvijen na osnovu serije studija slualjeva, a ne na temelju iste filozofske ili teorijske analize. 'Njegova je uloga prvenstveno heuristika da iznese na vidjelo sve aspekte relevantne za svrhe kojima teimo. To, dakako ne znai da on ne pretpostavlja eksplanatonne i .teorijske ciljeve analogne razliitim stupnjevima Empirijskog programa relativizma.76 Uostalom, kako smo viPojam relevantne drutvene grupe omoguuje polaznu toku za stvaranje teorijskih hipoteza o javljanju specifinog zakljunog mehanizma pod izvjesnim uvjetima. Pokusna .skica takvog teorijskog okvira moe se nai u: W. E. Bijker, Collectifs technoiogiques et styles technoiogiques: elements pour un modele expldcaitif de la constaucticm sooiale des artefacts techniques, : rad prezentiran na Collogue STS TraviaiMeur collectif et relations science production, Lyon, France, 1011. listopada/ok: tobra^ 1983. U tom radu koritene su ideje Ludwika Flecka, op. cit. biljeka 9;kako ibi se povezala struktura drutvenih grupa sa ^ pojavljivanjem specifinih zakljunih .mehanizama. U analizu : su uvedeni takoer koncepti tehnoloke zajednice, stehnoloc? stila i ukljuivanje u tehnoloki stil. Vidi takoer W. Shrum, Scientific Specialist and Technical Systems, Social if';/ , Studies of Science, vol. 14 (1984.), 6390.
n)

njim lananim pogonom (Lawsonova Bicyolette). Na kraju perioda auje safety .bicycle oznaavala je bicikl sa malim prednjim kotaem, stranjim lananim pogonom, romiboidnini okvirom i sa zranim gumama. Ove momente na iraju stabilizacionog perioda nitko nije trebao

43

djeli, ovaj model ve ide mnogo dalje od rauW tehnolokog razvoja: on osvjetljava n L o v ffifL^ karakter. Osini toga, kako e se on ukazuje m ioteipretalSvnu fl^Mno^tSm&l' tvorevina t na n ogu koju u stabiiizac odvSene t } lvo" revine unaju razliiti zakljuni mehanizmi.
Slika 7.

DRUTVENO PROIZVOENJE INJENICA I TVOREVINA Nakon opisa dva pristupa prouavanju znanosti i tehnologije ^ j razmotri titi emo iscrpnije neke paralele izmeu njih. Pri tome emo nau argumentaciju, tamo gdje to drimo primjerenim, podrati i sa empirijskim ilustracijama iz naeg vlastitog istraivanja. P r v a stepenica u EPR-u obuhvaa (i) demonstraciju interpreti.: tativnc fleksibilnosti znanstvenih nalaza. Radi ilustracije ove misli pogledajmo slijedei primjer. Interpretativna fleksibilnost sluaj znanosti Na primjer potjee iz spora o solarnoj oscilaciji. Ova se rasprava usredotoila na mjerenja prvi put izvrena od Henryia Hilla 1975. godine (fiziar, Sveuilite u Ari:.. zoni, Tucson) koja su indicirala da sunce oscilira na !vie razliitih frekvencija. Slijedei Hillov izvjetaj, nekoliko drugi'h grupa fiziara 'i astronoma pokualo je : pomou raznih tehnika promatrati ove oscilacije. Do v 1978. godine est Efrupa dalo je negativne izvjetaje u pogledu Hillovih frekvencija i time bacilo sumnju na -.[i-, njegove rezultate. inilo se da unutar zajednice solarriih fiziara izrasta consensus o .nepostojanju po Hillu j navedenih oscilacija. Da bi pokazao interpretativmu fleksibilnost znanstvenih nalaza, sociolog znanosti mora pokazati da su mogue ra: v , zliite interpretacije prirodnog svijeta: ukratko, mora . dokazati da priroda na ovaj ili onaj nain ne sili na postojanje ili nepostojanje izvjesnih smisaonih pojava, i U ovom sluaju, oznaena pojava su 'solarne oscilacije. Kako eksperimentalni rezultati nisu potvrdili niihovo postojanje, nema potekoa u obrani intepretacije da oscilacije doista ne postoje. Potekoa, meutim, kao i uvijek u ova'feovim sluajevima, lei u zadobivanju uvjerljivosti odbaenog stajalita prema kojemu te oscilacije zaista postoje. Metodu zadobivanja vjerodostojnosti od/ : baenog stajalita demonstrirao je Collins u svojoj dobro poznatoj studiji o epizodi sa gravitacijskim talasoni.77) U ovom sluaju radilo se o jednom eksperimentato.ru, Josephu Weberu, 'i njegovim oponentima koji su pobijali njegove nalaze o postojanju velikih strujanja - gravitacijske radijacije. Intervjuirajui Webera i njegove kritiare, Collins je pokazao manjkavost negativnih nalaza jer nije bilo mogue saglasiti se o tome to se s j - rauna kao isti eksperiment. .No bilo je mogue piW ^tati se, da li su zaista opovrgavajui eksperimenti predri'- stavljali ponavljanje Weberova originalnoga ebsperimeno;, ta. Na taj nain potkopano je povjerenje spram opovrgavajuih eksperimenata.
"J Collins, op. cat. biljeka 11.

Slina metodologija koristila se u sluaju solarne oscilacije. Interpretativna fleksibilnost demonstrirana je promatranjem Hillovih odgovora na negativne rezultate, do kojih se dolo posve razliitim tehnikama od onih koje je koristio sam Hill. Da bi se usporeivale razliite tehnike potrebno je, meutim, prethodno imati odreene teorijske pretpostavke o fizikalnim procesima u sunevoj fotosfari. Hillov odgovor na protivnike rezultate sastojao se u opovrgavanju valjanosti tih pretpostavki i tvrdnji kaiko razliiti rezultati zapravo indiciraju siromatvo teorijskih premisa. Potom je mogao ustvrditi postojanje njegovih oscilacija, koje se iz razliitih teorijskih razloga, nisu mogle zamijetiti u drugim mjerenjima. Slijedei Hillov (komentar (iz intervjua) ilustrira snagu ovog pristupa u odnosu na kritiku: Drim da Stanford nije pogreio, niti je pogreio Kitt Peak, ili Eric Fossat (grupe sa opovrgavajuim eksperimentima). Postoje izvjesna mjerenja koja se smatraju korektnima, stoga i uzimate brojke kao vjerodostojne podatke i pitate se to dalje initi... Pretpostavljam da je to ba znanost: gledate na prirodu, vrite osmatranja i potom se okreete i pitate se to to nije u redu sa teorijom. Izraavajui sumnju u teoriju Hill je priznao da su svi eksperimenti dali koreiktne rezultate, meutim oni se nisu mogli 'korektno i usporeivati. S novim teorijskim pretpostavkama je zatim pokuao pokazati zato te druge tehnike ne bi moglo biti osjetljive na oscilacije. Tako je mogao spasiti pojavu. Stav kritiara bio je posve drugaiji. Jedan od neuspjenih promatraa je rekao: Trebali biste uzeti upravo ono to promatramo, i koristei vrlo jednostavne pratpostavlke . . . , trebali biste imati jednu veliku oscilaciju prema naim podacima ali je nemate. Za kritiare su se njihovi negativni rezultati mogli vrlo valjano upotrijebiti za opovrgavanje Hillovih mjerenja, implicirajui nepostojanje solarnih oscilacija. Naravno, ovaj je primjer tipina ilistracija; da bi se jedan ta'kav sluaj jo uvjerljivije prikazao trebali bi se ispitati svi tehniki argumenti u pogledu realiteta oscilacija te istinitost razliitih teorijskih analiza. Ipak, mislimo da je :i takav dovoljan za demonstraciju interpretaitivne fleksibilnosti u sluaju znanosti. Interpretativna fleksibilnost sluaj tehnologije U DPT-e pristupu ekvivalent prvom stupnju EPR-a predstavlja demonstracija kulturnog proizvoenja i interpretacije tehnolokih tvorevina drugaije reeno, mora se pokazati to znai interpretativna fleksibilnost tehnolokih tvoreviina. Pod tim ne mislimo samo na fleksibilnost miljenja ili na fleksibilnost interpretacije odreene tvorevine, ve i na fleksibilnost u pogledu tehnike reali-

zacije tvorevine. Ne postoji samo jedan mogui, ali samo jedan, najbolji nain tehnike realizacije proizvoda. U principu se to moe pokazati na isti nain kao i u sluaju znanosti preko intervjua sa tehnolozima sudionicima aktualnih tehnolokih rasprava. Na primjer: da su se vodili intervjui sa inenjerima bicikla iz 1890. godine vjerojatno bismo mogli pokazati interpretativnu fleksibilnost zrane gume. Za neke je ova tvorevina bila rjeenje problema vibracija u vozila sa malim 'kotaima: (Zrana guma je bila) proizvedena radi naraslih prednosti koje pokazuju vozila na 'kotaima poglavito ona lake kategorije kao to su dvokolice, invalidska kolica, ambulantna kola kad se nau na cestama i puteljcima, osobito na onima od grubog i neujednaenog materijala.78) Za druge je zrana guma omoguavala samo bru vonju (ovo emo neto nie objasniti detaljnije). Za jednu drugu grupu inenjera ona je predstavljala samo jo jedan od runliih naina kako da -bicikli sa malim kotaima postanu jo nesigurniji (zbog bonog iskliznua). Ilustrativan je u tom sluaju slijedei komentar iz opisa Stanleyeve izlobe bicikla: Najdvojbenija inovacija u konstrukciji bicikla jest pojava pneumatskih guma. Gume su uplje, promjera oko dva incha, a pumpaju se malenom zranom pumpom. Pria se da omoguuju vrlo udobnu vonju, tako da se, ak i najgrublja makadamsika cesta moe usporediti sa asfaltnim putem. Kako ih nismo isprobali, ne moemo o njima govoriti na osnovu praktinog iskustva. No, gledajui isto sa teorijskog stajalita, smatramo da e biti velikih potekoa u odravanju valjanog pritiska u gumama. Zrak pod pritiskom izaziva mnoge nevolje. Na osnovi izvjetaja onih 'koji ih koriste da se naslutiti da esto istklieuju po vlanim cestama. Ako je to tono, bojimo se da e njihova upotreba na biciklima s upravljaem a ti su manje-vie svi skloni bonom iskliznuu (prevrtanju) biti izlina, a svako budue poboljanje na ovom podruju trebalo bi tititi korisnike od mogueg prevrtanja i pojaati sigurnost vonje. Osim ovih nedostataka, pojava guma naruava simetriju i ljupki izi gled bicikla, to je ve po sebi dovoljno da se zabrani njihova opa upotreba.7') inilo se doista, da neke druge tvorevine uspjeno rjeavaju problem vibracija: Sa pojavom bicikla na stranji pogon doao je i zahtjev za anti-vibracijskim proizvodima, jer su maleni 'kotai tih vozila podloni vibracijama aik

l J B. Duntap, An Improvement in Tyres of Wheels for Bicycles, Tricycles, or other Road Cars, British Patent No. 10607 (datum primjene: 23. snpn-ja/'jula 1888.). " ) Op. cit. biljeka 71, 107,

i na najboljim cestama. Gotovo svaki izlaga ovog tipa strojeva ima i neki proizvod za suzbijanje vibracija.8') Veina rjeenja koristila su izvornu konstrukciju okvira, sjedita i upravljaa. ak su se i 1896. godine, nakon visokog stupnja stabilizacije modela "safetu bicycle" (sa zranim gumama), jo uvijek prodavali izvorne konstrukcije okvira. Vano je shvatiti da je demonstracija interpretativne fleksibilnosti putem intervjua i historijskih izvora samo jedna od moguih metoda. Jedna od ostalih moguih metoda ve je isprobana upravo u prouavanju tehnologije. Moe se pokazati da razliite drutvene grupe imaju radikalno razliita shvaanja tehnolokih tvorevina. 'Ove razlike nazivamo radikalnima jer obuhvaaju sam sadraj neke tvorevine. To je, meutim, mnogo vie od intencije Mulkaya da pokae kako drutveno znaenje televizije varira zavisno od razliitog drutvenog konteksta u kojem djeluje. Rako biljei Mulikay, mnogo je tee pokazati kako je i ono to se smatra televizijskim aparatom na slian nain ovisno o kontekstu u svakom pogledu.81) Mislimo da na pristup, u kojem razliite interpretacije sadraja tvorevina od strane drutvenih grupa vode preko razliitih lanaca problema i rjeenja daljnjem razvoju ukljuuje i sam sadraj nekoga proizvoda. Na to ukazuje ve i na prethodni primjer sa "safety bicycleom". Drugi primjer predstavljaju varijacije meu biciklima sa visokim kotaima. Znaenje visoko-kotanog bicikla, kao muevnog i brzog 'bicikla, dovelo je do razvoja veeg prednjeg kotaa, jer je to, budui je imao fiksiranu ugaonu brzinu, bio jedini mogui nain poveanja transmisijske brzine u radijusu. Jedan od zadnjih modela bicikla ovog razvojnog pravca bio je "Rudge Ordinary" iz 1892, sa zranim gumama i promjerom kotaa od 56 inha. No, visoko-kotani bicikl imao je posve drugaije znaenje za grupe ena i starije ljude. Za njih je njegova najvanija osobina bila njegova nepouzdanost. Zahvaljujui nesrazmjeru promjera kotaa i maloj teini hrbata i pogonskog kotaa, kao i poloaju vozaa koji je praktiki iznad centra kotaa, ukoliko prednji kota iznenada naleti na neku prepreku od kamena ili cigle na cesti, .nepripremljeni voza se obino nae na zemlji letei preko 'upravljaa. Zbog toga je to vrlo opasan stroj, i koliko god je netko, moda, zaljubljen u bicikl i ja sam ga vozio vrlo ushien njime jedan: puta nema sumnje da je to vozii'lo samo za relativno mlade i atletski graene ljude.82)
SJ 0

aJsav stav utjecao je na smanjenje prednjeg kotaa, premjetanje sjedita unazad, i na okomitiju konstrukciju prednjih vilica bicikla. Drugim nizsom problema i \-rjeenja (vidi sliku 7) to je rezultiralo pojavom Lawsonove Bicyclette (1979) i Xtraordinaryja (1878). Dakle, nije bio u igri samo jedan visoko-kotani bicikl; postojao je macho stroj, koji je doveo do kreiranja bicikla sa jo veim prednjim kotaima, ali i nesiguran stroj, koji je doveo do bicikla sa niim prednjim kotaima, sjeditem otpozadi, i do obrnutog rasporeda malog i velikog kotaa.83) Na taj je nain interpretativna fleksibilnost "Penny-farthing" bicikla materijalizirana u posve razliitim konstrukcijskim linijama. Zakljuak i stabilizacija Drugi stupanj EPR-a predstavlja dobivanje mehanizama koiima se zakljuouiu rasprave, ili kod programa DPT-e odvija stabilizacija neke tvorevine. Ve smo napomenuli da je stabilizacija odreenoga proizvoda uvijtek pitanje odreenog stupnja stabilizacije: slinim kategorijama moe se opisati i consensus u znanosti. Na primier, Latour i Woolgar su pokazali da su razliiti modaliteti u drutvenom proizvoenju znanstvenih injenica postavljani i'li povueni iz iskaza o inienicama u skladu sa'Stupnjem stabilizacije injenice.84) Zato iskazi: Eksperimenti sugeriraju postojanje X-a, Eksperimenti pokazuju da X postoji i X nostoii ne oznaavaju samo progresivno manje modalitete ve istovremeno i progresivne stupnjeve stabilizacije X-a.85) U sluajevima tehnologiie takoer smo nali razliitosti u definicijama, specifikacijama i pojanjenjima vezane za iskaz o tvorevinama. To moemo uzeti kao mjeru stupnja stabilizacije koju ie dosegla neka tvorevina. Ipak, tu postoii jedan metodoloki problem lingvistike naravi. Potreba za dodavanjem definicija i razjanjenja radi komunikacije o nekoj tvorevini zavisi io vie neao li sam stupanj stabilizacije tvorevine od dotine drutvene grupe; takoer zavisi od konteksta iskaza (radi li se na primjer, o istraivakom oradu, o patentu, ili o nekom priruniku).86) Postoji ipak jedna razlika kod poiave consensusa i stabilizacije izmeu znanosti i tehnoloftiie. U znanosti se poiava consensusa moe prouavati studiranjem jedne grupe (Grupa-jezgro), iako i "ovdje specifinu uilogu igra ira znanstvena zajednica, posebno u sluaiu retorikog zakliu. ivanja rasprava (vidjeti neto nie). No, u sluaju teh83j

The Stanley Exhibition of Cycles, The Engineer, vol. 67 (22. velijae/febnuar a 1889.), 15758. 81) Mulkay, op. ait. biljeika 53, 80. 82) W. Grew, The Cycle Industry, its Origin and Latest Developments (London: Sir I. Piitman& Sons, 1921), 8.

The Amernican Star (1881) je imao maleno kormilo ispred velikog kotaa. 84) Latoiinr i _ Woolgar, oip. cit. biljeka 10. Postojanja razliitih stupnjeva consensusa meu pripadnicima Gruipe jezgra jo nisu istraena. 86l Vidi taikoer Lautor i Woolgar, op. ait. biljeka 10.

nologije (potrebno je stabilizaciju odreene tvorevine analizirati na vie grupa, kako smo ve pokazali; a kako' se radi o identifikaciji razliitih drutvenih rupa, u sluaju tehnologije nije mogue nainiti tako pomne studije sluajeva kao u znanosti. Djelomino je to i pitanje strategije, jer je ak i u znanosti ponekad nuno slijediti vie od jedne drutvene skupine. Na primjer, -KnorrCetiina je u isvojoij atudiiji znanstvene laboratorije pokazala kako se stabilizacija javlja meu razliitim grupama pripadnicima takozvanih trans-znanstveniih podruja.87) Razliiti mehanizmi zakljuivanja igraju uloge i kod znanstvenih dogovora ,i kod stabilizacije odreene tvorevine. U nekim sluajevima dominira odreeni mehanizam; drugi se sluajevi razrjeavaju ostalim mehanizmima i kombinacijama. to smatramo zakljunim mehanizmima ilustriraemo na primjerima dva posebna tipa koji su odigrali vanu ulogu u slinim sluajevima. Razmotriemo posebno retoriki zakljuak i zakljuak putem redefinicije problema. Prvo emo iznijeti retoriki zakljuak na primjerima iz znanosti i tehnologije, a potom emo na primjeru tehnologije ilustrirati zakljuak putem redefinicije problema. Retoriki zakljuak sluaj znanosti "Rije je o izvjesnim brucijalniim eksperimentalnim rezultatima, definitivnim dokazima, ili o obarajuim argumentima koji zakljuuju raspravu o nekoj odreenoj temi. Po svom karakteru ta'kvi eksperimenti, dokazi ili argumenti nisu uobiajeni za znanstvenike koji su glavni sudionici rasprave za one ikoji tvore Grupu jezgro. Ti su znanstvenici, naime, obino svjesni nedostatnosti takvih krucijalnih eksperimenata, definitivnih dokaza i obarajuih argumenata, kojima su obino skloniji pripadnici ire znanstvene zajednice. Primjer za to prua nam jedan eksperiment koji je odigrao znaaljnu .ulogu u sporu oko gravitacij skog talasa. Ovaj eksperiment (izvrilo ga je Ques;t) nije imao dovoljnu osjetljivost da bi opovrgao Weberove rezultate, ali je igrao vanu ulogu u njihovom nipoitavanju.88) Drugi je primjer ritualno deiklamiranje von Neumannova dokaza nemogunosti skrivenih varijabli kao sredstva za zakljuivanje rasprave o interpretaciji kvantne mehanike Davida Bohma iz 1952. .godine. Taj se dokaz i kasnije nastavio citirati i bez mnogo .pokuaja da se provjeri njegova vjerodostojnost.89) Pickeringova studija o usva-

janju Briceove teze o magnetskom monopolu prua - trei primjer retorikog argumenta u slubi zakljunog mehanizma. Razgovor sa Louisom Alverezom, koji je vrvio retorikim argumentima (to nije uobiajeno za i - jednog specijalistu), pri tome je odigrao znaajnu ulogu v. . u odbacivanju te teze unutar zajednice fiziara velikih -energija.00) Da bismo jo jednom ilustrirali ovaj tip mehanizma, pogledajmo primjer iz rasprave o sunevoj zakrivljenosti.91) Ovaj spor je zapoeo 1967. godine, usmjerivi se na tvrdnje Roberta Diokea, fiziara u Princetonu, o sunevoj zakrivljenosti ito jest, njegove nalaze prema kojima je sunev ekvatorijalni promjer vei od suneva polarnoga promjera. Rezultat je imao vanost stoga to je sugerirao alternativno objanjenje dobro poznate anomalije peirtiheMj'skog (perihelion) udaljavanja Mer.kiurove putanje. Ova se nepravilnost openito i prihvaeno objanjavala Einsteinovom opom teorijom relativnosti; tovie, .predstavljala je jedan od najveih uspjeha same teorije. Bilo kako bilo, etverostruka moment suneve zakrivljenosti (pretpostavljalo se da je zakrivljenost prouzroena izuzetno brzim okretanjem jezgre) uzimao je u obzir i nepravilnost putanje Merkura, itako da je istovremeno sugerirao da bi se ispravno objanjenje moglo nai u suparnikoj teoriji kao to je to Brans-Dickeova scalar-tensor teorija. Po publiciranju Dickeovih rezultata o zakrivljenosti Sunca dolo je do estokih rasprava. Do 1974. godine publicirano j e osamnaest velikih teorijskih radova koji su oponirali Dickeovim nalazima. Henry Hill (sudionik i rasprava o solarnoj oscilaciji) je izvrio nova mjerenja zakrivljenosti. Njegova su mjerenja protivurjeila Dickeovima i nadalje podrala ispravnost Einsteinove teorije. Izazvala su veliku pozornost i u znanstvenom tisku, tako da su zapravo zakljuili raspravu. Kadgod prijeti ponovno otvaranje teme o zakrivljenosti Sunca, Hillovi . se rezultati ritualno citiraju, kao da su dokaz pogrenosti Diokeovih nalaza. I kako je tipino za retoriki zakljuak, nijedna od moguih interpretativnih. rupa u HAllovom eksperimentu nije istraena (to nije bio sluaj s njegovim radom o solarnim oscilacijama), tako da su postali od veeg znaaja za cijelu znanstvenu zajednicu nego li za pripadnike Grupe jezgra.

S TrC0411121' P- cit biljeka 10. Zr ' 9^. S c of Seven Sexes: The Social Destruction (1981) 33^62 Phenomenon, Social Study of Science, vol. 11 89j Pinch, op. cit. biljeka 11.

l. Piakeitinig je to miljenje potvrdio u linoj 'komunikaciji. Vidi taScoer A. Pickering, Discovery Clams, Ad Hamnnem Arguments and Research Programmes: Case Studies in Elementary Particle Physics (Edinburgh:- Science Studies Unit, University of Edinburgh, rujna/septemhra 1978, neobjavljeno, rukopis), " j Za vie detalja u vezi ove rasprave, vidi Pinch, op. oSt. biljeka 2. Podvlaimo da je primjer jednino ilustracija.

Retoriki zakljuak sluaj tehnologije Zakljuak u tehnologiji ukljuuje stabilizaciju odreene tvorevine i iezavanje problema. Da bi se razrijeila tehnoloka kontroverza nije mogue razrjeavati probleme u obinom smislu -te rijei. Kljuno je pitanje da li relevantna drutvena grupa .problem vidi kao rjeeni problem. Ne zaboravimo, u tehnologiji i reklama igra znaajnu ulogu u stvaranju znaenja koje odreena grupa daje nekoj tvorevini.08) Tako, na primjer, razni materijali svjedoe o tome da se rasprava o visoko-kotanim biciklima pokuala zavriti tezom o njihovoj savrenoj sigurnosti. Jedan oglas za model "Facile Bicycle" obznanjivao je ovo: Biciklisti! Zato da riskirate vae glave i ivote na visokim strojevima kad vam za cestovni transport 'Facile Bicycle' od 40 ili 42 inoha prua -sve mogue prednosti, kao i gotovo apsolutnu sigurnost.93) Teza o gotovo apsolutnoj sigurnosti bila je retoriki potez koji se odnosio na teinu bdciskla i preteji poloaij vozaa, to je bilo poznato inenjerima od tadanjih modela bicikla pa sve do danas. Zakljuak .pomou redefinicije problema. sluaj tehnologije Ve smo spomenuli raspravu oko zrane gume: za veinu inenjera ona je ibila teorijska i pra&tika nakaza. Za javnost 'su u poetku 'predstavljale tek estetski grozne sporednosti: : ... potari su se smijali ikobasiastoj gumi, .tvonnike radnice previjale su se od smijeha, ak su se i oaMljni graani odavali zabavi s tom neobinou, koja je stvorena izgleda samo zato da bi uljepala za tren njihovu sumornu svakodnevnicu.94) Za Dunlopa i ostale protagoniste zrana guma je izvorno bila samo rjeenje problema vibracija. Meutim, grupe sportskih biciklista na visoko-kotakim biciklima vibracije uope nisu shvaale taJko problematino. Vibracije su bile problem samo za potencijalne korisnike nisko-ikotanih bicikla. Meu protivnicima zraniiea moemo razlikovati tri igmpe. V meuvremenu je i trkai ibicik'l dobio zrane 'gume. Kad su prvi put impotrebljene ina trkaim stazama, doekivane su sa podrugljivim smijehom.
Reklamne (oglasne ponude) su veliki i potencijalno vrlo_ plodan izvor za empirijsko prouavanje tehnologije. Razmiljanja profesionalnih reiklamera o razJiffisim >*potroaIam grupama dobro se slau s .koritenjem razMMh relevantnih grupa. Zadivljujui izvijetaj o ulozi reMame u razvoju tehnologije za domainstva pogledaj u Ruth Schwartz Cowan, More Work For Mother: The Ironies of Household Technology from The Open Hearth to the Microwave {New Yortk: Basic Booiks, 1983). ) Illustrated London News, 1880, citirano prema Woodfordeu, op. cit. biljelsa 67, 60. M ) Woodforde, op. cit. 67, 89.
9I)

Ali, nalkon postizanja Velikih brzina bicikla sa raonicama, smijeh se utiao i potom ustupio mjesto uenju, pogotovo pobijeenih rivala.95) Nakon toaeg perioda jedva da je i bio kvalitetnijeg trkaa koji j-e vozio neto drugo osdim li bicikl sa zranim gumama.96 to se dogodilo? U odnosu na dvije vane grupe sportae i obinu javnost dolo >je do svretka rasprave, ali ne procesom uvjeravanja ikako je zrana guma izvrsno anti-vd'bracdjslco sredstvo. Moe se rei da je znaosmje zrane gume prevedemo97 ina novu razinu: ona je postala . rjeenije posve dragog problema, (naime, problema kako voziti to hre!. Stoga je svretak rasprave za dvije od relevantnih .grupa uslijedio po redefiniciji kljunog problema u odnosu na koji j<& dotina tvorevina, u poetku imala znaenje rjeenja. Kako je trea grupa '(inenjeri) prihvatila konano zranu .gumu, ifco ve predstavlja drugu priu koju ovdje i ne moramo ispriati. Naravno, ne postoji nita prirodno ili 'logiki nuno to odreuje ba ovu foonmu zakljuka rasprave. Moglo bi se dofcazivati da brzina i nije najvanija osobina bicikla, ili da trke bioiMa nisu adekvatni prostori za testiranje prave : brzine koj,u bicikl moe postii '(nakon svega, idealizirani svijet trkaih staza daleko ja od svakodnevnih cesta, jednako ikao to su osobine trkaih 'kola tipa Formula1 daleko iznad tehnikih osobina bilo koljeg prosjenog obiteljskog automobilskog salona). Ipak, bicdblistioke trke odigrale su veliku ulogu u razvoju bicikla, a uzmemo li utiskivanje 'kao .specifinu formu testiranja, onda je to posmatrainje posve sukladno Constantovom zahtjevu da se u prouavanju tehnologije mnogo vea panja poklani tesitkajuim postupcima.98 ? Siri kontekst Konano, doli smo i do treeg stupnja naeg programa. Na podmju tehnologije imamo zadatak stocan onomei az domena znanosti da poveemo sadraj odreene tehnoloke tvorevine sa irim sociopolitikim miheuom. U ; sluaju znanosti ovaj aspekt jo .uvijdk noije prouen, )
95j

Viidi L. Qraon, Das Fahrrad und seine Entwicklung IBerlin:

VDI Verlag, 1939). % ) Viidi Grew, op. cat. biljeka 82. 97) Koncept prenoenja (translation) plodno je upotrebljen na jedan iri nain u Caliona, op. cit. biljeka 56; vidi takoer M. Caiion d J. Law, On interests and their Transformation: Enroimant -and Counter Enml'mmt, Social Studies of Science, vol. 12 (1982), 61525, i B. Laltour, Give Me a Laboratory and I will Raise the World, ,u: Knonr Cetina i Mulkay (eds), op. cit. biljeka 14, 14170. 98) E. W. Constant, Scientific Theory and Technological Testability: Science, Dynamometers, and Waiter Turbines in the 19th Century, Technology and Culture, vol. 24 (1983), 18398. Model jednog taikvog objanjenja stapnj-a 3 ponudio je H. M. Coliins u: Am Bmpiaieal Relativist Programme in the Sociology of Scientific Knowledge, u: Know Cetina i Mulkay (edis), op. cat. baijeska 14, 85113, posebno 9697.

bat-em u savremenmm .sociolokim studijama.1) Iipa/lc, metoda opisivanja tehnolokih tvorevina usmjerena na odnos odreene drutvenia grupe i znaenja ikoje ona pridaje odreenoj tvorevini '(proigram DPT-e) pokazuje na put moguih istraivanja. Jasno je da sociokulturna i politika situacija dmutveaie 'grupe stvara i njene norme i vrijednosti, ikoje paik povratno utjeu na znaenja tvorevina. Kako .smo ve pokazali kaiko razliita znaenja .proizvode i razliite razvojne linije, mislimo da deskriptivni model DPT-e nudi i moguu operacionalizaciju izmeu 'ireg imiMeua i aktualnog sadraja tehnologije.101) ZAKLJUAK I IMPLIKACIJE ZA BUDUA ISTRAIVANJA U ovom radu pokuali .smo zacrtati ijedan integralni drutveno izveden pristup empirijskom prouavanju znanosti i tehnologije. Prvo .smo prikazali nekoliko relevantnih literaimih korpusa i argumentacijskih trendova. Naznaili smo da drutveno dzvedmi pristup ima .blistavu tradiciju unutar sociologije znanosti i da mnogo obeava u drugim podrujima. Razmotrili smo i literaturu o odnosu znanost tehnologija i pokazali moguu valjanost pristupa d na ovom polju. -Uz (to smo prodiskutirali neke od glavnih tradicija unutar tehnolokih studija. Pokazali snao zato smatramo da su studije o inovacijama i veina historija tehnologije nepodesni za nae socioloke interese. Potom smo razmotrili neka od najnovijih radova iz sociologije tehnologije i ustvrdili ohrabrujue znaike movog italasa studija sluajeva .utemeljenih na drutveno izvedenom .pristupu. Zatim smo iscrpnije opisali dva pristupa jedan iz podnuja sociologije znanstvene spoznaje (EPR), drugi iz podruja sodiologij tehnologije (DPT-e) na 'kojima smo utemeljili na integralni pristup. Konano, naznaili smo i slinosti eksplanatonndh effljeva u oba .pristupa, i ilustrirali ih na nekoliko primjera iz znanosti i tehnologije. Osim neravnotee izmeu ova dva stajalita koja je posljedica nerazvijenosti sociologije tehnologije ovdje snio zapazili i nekoliko vanih momenata usporedbe. Posebnio smo primj etili ida koncepti imterpretatSvne fleksibilnom ) Historijske studije ikoje naznauju trei stupanj mogu ovdje biti vario koristan vodi. Vidi, na primjer, D. MaoKenzae, Statistical Theory and Social Interests: A Case Study, Social Studies of Science, -vol. 8 (1978) 3583, i S. Shapin, The Politics of Qbsesrvaifiian: Cerebrai Anatomy and Social interests An the Edinburgh Phrenology Disputes, u: Waffiis (ed.), op. oit. biljeka 12, 13978.

siti, .zakljunog mehanizma i pojam drutvene grupe imaju adekvatnu empirijsku osnovu u znanosti i na podruju tehnologije. O tome svjedoe i zakljuci izvedeni' iz naih usporedbi.102) Ve smo napomenuli da metoda interpretativne fleksibilnosti demonstrirana kad tehnologije .predstavlja samo jednu od moguih meitoda. Bilo bi plodno primijeniti i metodu rasprave, dokazanu .uspjeno u sluaju znanosti, te istraiti suvremene sporove oko (tehnologije. Potrebne su nam i .sistematinije studije kljunih mehanizama u znanosti i itehno'logjiji. Ovdje smo govorili samo o dvije vrste zakljunog mehanizma: drugi se tek trebaju istraiti. Mogue je da se dominantni tipovi zakljunog mehanizma u znanosti razlikuju od onih kod tehnologije. Na primjer, inJismo mogli pronai blisku analogiju sa zakljukom pomou redefinicij e problema u solarnoj fizici. Meutim, ajni se da su pojave kao zanemarivanje problema ili .nastavimo dalje, s kojima smo se sretali u drugim podrujima znanosti, uslco povezane sa zakljukom pomou redefanicije. Moe se razmiljati da li su razlike u tipovima zakljunih mehanizama povezane sa razlikama u broju relevatnih grupa ukljue nih u razvojni proces? U znanosti i(u najmanju ruku za dobro istraene dijelove fizike i biologije) drutveno proizvoenje znanstvene spoznaje moe se pratiti prouavanjem djelatnosti 'jedne dominantne drutvene grupe Grupe jezgre. U tehnologiji nemamo takve ekvivalentne 'grupe, ovdje se mora prouavati nekoliko grupa. to je vie .grupa .ukljueno, wredefdnioija problema kao zakljuak rasprava efektnija je u tehnologiji nego li u znanosti. Stoga bi prouavanje (tehnologije trebalo omoguiti i bodlju analizu zaMjuciih mehanizama. Povratno, ovo bi trebalo dovesti i do sistematinijeg prouavanja funkcioniranja razliitih drutvenih grupa, kako kod tehnologije tako i u znanosti. Na primjer, uloga ikoju govornitvo (teoiijko-logiki dokazi) ima u odnosu 'izmeu Grupe jezgra i ire znanstvene zajednice gotovo je analogna ulozi koju ima reklama u odnosu izmeu drutvene grupe proizvoaa i razliitih grupa (potencijalnih) korisnika. Razliitost relevantnih drutvenih grupa donekle osvjetljava i razliite pravce razvoja sociologije znanosti i sociologije tehnologije. Veliki broj u tehnologiji relevantnih drutvenih grupa predstavljaju probleme za mikro-pristup koji se pokazao tako plodan u sociologiji znanstvene spoznaja No, kako se kod tehnologije ne pojavljuje
) Za detaljniju rasptravu o nekim metodolokim i stratekim zakljucima, 'dobivenim na osnovu naieg komparativnoj prouaivanja znanosrti i tehnologije, pogledaj W. E. Bijkar i T. J. Pinch, La Construction socdale de fadfcs et d'artefacts: Imjperatifis strategdques et methodologdques pour ime approche unifiee de Iletude des sciences et de la technique, rad prezentiran za L'atelder de recherche (III) sur les problemes starategiques et methodo'logiques des 'sciences socdales en (milieu scientifiqiue et technique (Paris: 23. oujka 1983.).
m

) Studije koje izgleda idu u isuisret ebajjlanatornim ciljevima treega stupnja su one Noblea, op. cit. biljeka 46, d Laaonika, op. <s!t. biljeka 46. Viidi tatooer i D. MacKenaie, Technology, the Staite asnd the Strategic Missile: A Pre&rainaiiy Working Paper (Bddrfxingh: Science Studies Uriit, University of Edinburgh,
m

1983, neobjavljeno, rokopis).

samo jedna 'kljuna drutvena grupa, istraivai misu esto sMoni prouavanju detalja, bojei se da promae osnovne pravce razvoja povezane sa neistraenim drutvenim gxiupama. Rjeenje za ovaj problem oito ne lei u drugom ekstremu d u -koritenju sakupljakih tehnika, jer se tada .(kako smo ve primjetili) zanamanuje tehnoloki sadraj odreene tvorevine. .Vjerujemo da upravo ocrtani pristiup identifikacije relevantnih drutvenih grupa omoguuje valjano istraivanje tehnologije, i ne gubei pri itome osjetljivost za sadraj odreene tworevdne; na taj nain ovaj pristup omoguuje plovidbu iiameu Scale izolirane tvorevine i Hailibde masovnog sakupljanja.103) Odnedavno postoje i zagovornici alternativnih podruja za mikro-prouavanje znanosti o tome svjedoe etnografske stuidije znanstvene laboratorije. Ova isu se istraivaka mjesta pokazala djelomino korisna za dokazivanje intarpretativne fleksibilnosti znanstvene spoznaje.104) Meutim, prostor laboratorije prilino je siromaan da bi se unutar cajega moglo prouavati stvaranje znanstvenog consensusa. Upravo stoga to itaj proces nadmaa pojedinanu laboratoriju. Sve dok netko zastaje samo na .takvim etnografskim podacima, virio je teko prouavati proces nastajanja consensusa.105) Problem je ak izrazitiji radi li se o prouavanju stabileacije tehnoloke tvorevine. Ovdje je potrebno prouavati i vei broj drutvenih grupa, o kojiima se jo manje podataka moe nai u pojedinanim laboratorij ama. Zasigurno, takve su etnografske studije npr. o nekoj istraivakoj laboratoriji vrlo znaajne, no (njihova je korisnost vea za dokazivanje intenpretatiwne fleksibilnosti tehnolokog proizvoda nego li za prouavanje zakljunih mehanizama. Studije o utjecaju ireg kulturalnog i drutvenog milieua jo uvijek su rijetke i (meusobno udaljene, kako u znanosti tako i u podruju tehnologije. Pojaim relevantna drutvena. grupa, kako simo ve naznaili unutar DPT-e, ovdje izgleda da omoguuje pllodan pristup. Ovo su i najtee studije, i moemo se samo nadati da naim uskoro predstoje, budui su integralni dio naeg drutveno utemeljenog programa.
no) Izgleda .da Bruno Latour slijedi jedinu slinu liniju argumentacije sa viojim zadnjim zahtjevom za drugom generacijom laboratorijskrih studija; on predlae .da ise posluimo metodologijom razvijenom za prouavanja laboratorijskih podruja, ali sada se ne usnoj erarajuai na samu laboratoriju ve na odnos laboratorije i njene diriu-ltvene sredine: Latour, oip. cit. biljeka 97, 143. U skladu s tim, on mora prouiti "vie .drutvenih grupa no to je nelko laboratorij siko pleme. U svojoj studiji o Pasteurovoj laboratoriji zaista |e opisao (razliite (uioge statistiara, >veteninara, zemljoradnika, .draivnih slubenika, te javnosti. m ) LatCausr i Woolgar, ap. cit. biljeka 10, i Ksrvorr Cetina, op. cit. biljeka 10. m ) Izgleda da Latour i Woolgar (komiste 'druge podatke iu njihovoj studiji o .proizvoenju TRF; Laitouir i Woolgar, op. cat. biljeka 10, glava 3.

Kako smo esto spominjali, u odnosu na sociologiju znanstvene .spoznaje sodi'ologija tehnologije jo uvijek je nerazvijeno istraivako podruje. Bila bi teta da se poslednjii dosezi iz sociologije ananstvene spoznaje uskoro ne primjene i na podruje tehnologije. S druge strane, ima indikacija da metoda koju smo primjeniM u naem prouavanju tehnologije (koja uMjuuje u analizu vie drutvenih .grupa) moe biti plodonosna u istraivaiuju znanosti. Stoga na cjeloviti pristup drutvenom prouavanju znanosti i tehnologije istovremeno pokaizuje podruja od uzajamne koristi i za sociologiju znanosti i za sociologiju tehnologije. Za takav cjieloviiii pristup postoji jo jedan, moda jo vaniji, razlog. Rije ije, naime, o pitanju za koje se moda oekvailo da iga i prije postavimo: kako razdvojiti znanost od tehnologije? Bojimo se da je vrlo nekorisno vriti ovo razlikovanje a priori, koristei se pri tome nekim gotovim definicijama. Mnogo je vrednije zapoeti sa opeusvojenim pojmovima znanosti i tehnologije, te ih prouavati integrallmo na ve predloeni nain. Kakve god zanimljive razlike da se pojave izmeu ananosti i tehnologije, one e se oitovati i unutar takvoga pristupa. To (bi predstavljalo jo jedan konkretan rezultat integralnog prouavanja drutvenog .proizvoenja injenica i .tvorevina.

prevod s engleskog drago engi

BILJEKA 0 AUTORIMA: TREVOR PINCH je profesor sociologije Sveuilita u Yorku. Bavi se istraivanjima .u sociologiji znanstvene spoznaje, posebno na podruju prirodnih znanosti (fizika). Aiktualne istraivake interese vee uz pojam promatranja u znanosti a pokuaj primjene spoznaje iz sociologije znanstvene spoznaje u domenu tehnologije. Osim radova u sociologija znanosti Pinch je objavio .knjigu (zajedno sa H. M. Coliinsom) Frames of Meaning (London: Routledge and Kegan Paul, 1982). WIEBE E. BIJKER radi kao istraiva pri Tehnolokom sveuilitu Twente. Studirao je fiziku i filozofiju znanosti. Bavi se posebno teorijskim analizama tehnolokog razvoja. Osim studija djela iz podruja historije i sociologije tehnologije, radi na aktivnom prenoenju .receotmih spoznaja iz znanosti i tehnoloikdh studija u nastaivne materijale za znanst-veno obrazovanje

(D. .)