(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)

Razumijevajui da je softver openiti naziv za sve programe, u ovom poglavlju upoznat emo se detaljnije s vrstama softvera, emu slue i koje nazive rabimo za njih. Na kraju ove cjeline moi emo: - razlikovati sistemski softver od aplikativnog softvera - navesti razlog zbog kojih postoje inaice softvera - nabrojati glavne funkcije upravljakog sustava - navesti nazive nekoliko razliitih upravljakih sustava - navesti neke od uobiajenih softverskih programa, takozvanih aplikacija, i ukratko opisati za to ih rabimo - objasniti to podrazumijeva pojam Grafiko korisniko suelje, ili skraeno GUI
2.1. TIPOVI SOFTVERA

Sama rije softver ima nekoliko znaenja. Moe predstavljati skupinu programa koji imaju odreenu ulogu, kao npr. sistemski softver, aplikativni softver ili mreni softver. Moe predstavljati jedan konkretan program unutar grupe programa. I na kraju, softver je naziv za bilo koji program kojim se neto izvodi, i to ne nuno na raunalu, ve u bilo kojem tehnikom ureaju. to je program? Program je skup naredbi razumljivih raunalu koje omoguavaju rad hardvera, povezivanje raunala s drugim raunalima ili obavljanje korisniku njegovih poslova. Pisanje tih naredbi unutar programa zovemo kodiranje odnosno programiranje. Postoje razliiti programski jezici kojima se piu programi. Od korisnika se prije svega oekuje razlikovanje sistemskog softvera od aplikativnog. Sistemski softver upravlja radom raunala. Aplikativni softver omoguava korisnicima uporabu odreenih aplikacija za uenje, komunikaciju, rad, igru i ostalo.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)

Programi u svom nazivu imaju i broj inaice. Zato nastaju inaice?Programi se stalno unapreuju i proiruju, pa kaemo da je softver iva stvar, koja se razvija sukladno idejama proizvoaa i zahtjevima i potrebama korisnika.Programima se pored toga dodatno poboljavaju radna svojstva, a po potrebi se i otklanjaju pogreke. Tako nastaju razliite inaice programa. Svaki put kada se program izmjeni i ponovno preda korisnicima na uporabu, mijenja se dio naziva koji oznaava inaicu. Npr. 1.0, 1.1, 2.1 itd. UPRAV 2.2. UPRAVLJAKI SUSTAV Upravljaki sustav zovemo jo i operativni sustav ili sistemski softver. On predstavlja skup programa koji moraju biti postavljeni na raunalo da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljaki sustav automatski se uitava u memoriju raunala i pokree se odmah nakon njegovog ukljuivanja. Aktivan je za cijelo vrijeme rada raunala, a gaenjem raunala zavrava svoj rad. U dananje vrijeme proizvoai raunala najee ugrauju, tj. postavljaju upravljaki sustav i isporuuju ga kupcu zajedno s hardverom raunala. Glavne funkcije upravljakog sustava ukljuuju: - provjeru, povezivanje i upravljanje radom svih dijelova raunala - pokretanje odgovarajuih programa - organizaciju i smjetaj podataka na medije za pohranu - auriranje podataka, tj. njihovo dodavanje, brisanje ili mijenjanje - razmjenu podataka izmeu i unutar medija, tj. premjetanje i kopiranje - rad s perifernim ureajima - pisaima, zvunicima i sl. - povezivanje raunala i ukljuivanje u mreu - odravanje ispravnosti sustava itd. Za osobna raunala postoji cijeli niz upravljakih sustava: - MS Windows XP - MS Windows 2000 - MS-DOS - OS/2 - Novell NetWareo Unix - Linux - Mac OS X.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)
2.3. APLIKACIJSKI SOFTVER Aplikativni softver ili aplikacija je program pomou kojega korisnik obavlja svoje razliite poslove i zadatke. Aplikativne programe ugrauje tj. postavlja na raunalo sam korisnik sukladno svojim potrebama i eljama.Korisnik izravno poziva i pokree pojedini program kada mu ustreba, a zavrava njegov rad kada se ne eli vie sluiti njime. Gotovo da ne postoji ljudska aktivnost ili djelatnost koja se bar na nekakav nain ne moe obavljati uporabom raunala. Neki primjeri primjene aplikativnoga softvera bit e prikazani u sljedeim sekvencama. Programi za obradu teksta omoguavaju izradu raznih tekstualnih dokumenata, a osim ureivanja i oblikovanja teksta mogue je umetati slike, crtee, grafikone, tablice i slino. Tako mogu nastati dopisi, izvjea, seminarski i znanstveni radovi, skripte, eseji, pa ak i cijele knjige. Takve dokumente moemo pohraniti, a po potrebi ponovno mijenjati, dopunjavati, ispisivati na papir i sl. Primjer jednog programa za obradu teksta je MS Word.

U programe iz vrste proraunskih tablica podaci, prije svega brojani upisuju se u tablice. Naredbe u programu omoguavaju raunanje, od najjednostavnijih raunskih operacija zbrajanja do vrlo sloenih. Mogue je i izraivati grafikone raznih oblika. Podaci se mogu slagati po odabranom redoslijedu, filtrirati, analizirati, vriti procjene i predvianja i slino. Primjer programa za rad s tablicama je MS Excel.

Baza podataka skup je strukturiranih podataka o nekome predmetu ili pojmu (npr. o zaposlenicima, o knjigama, o kupcima, o raunima itd.) smjetenih u tzv. polja i organiziranih u slogove i tablice. Programi za obradu baza podataka omoguavaju upravljanje takvim podacima, njihovo auriranje, pretraivanje, slaganje, redanje, pohranu, izvjeivanje, dijeljenje itd. Primjer programa za rad s bazama podataka je MS Access. Za izradu prezentacija postoje programi kojima se stvaraju prezentacije sastavljene od tzv. slajdova koji mogu sadravati tekstove, crtee, grafikone i sl. Prezentacija se moe zatim prikazivati u seriji slika kao slide show na monitoru ili preko projektora. Primjer programa za izradu prezentacija je MS PowerPoint.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)

Web preglednici su aplikacije koje omoguavaju pretraivanje i pregledavanje stranica na Internetu. U irem smislu, preglednici omoguavaju pregledavanje svih sadraja stvorenih u tzv. HTML-formatu. Primjer web preglednika je MS Internet Explorer (ili npr. Mozilla Firefox, Opera, Safari, Netscape Navigator...) Za stolno izdavatvo postoje programi kojima se sadraji pripremaju za tiskaru, tj. radi se prijelom stranice za tisak knjiga, novina, asopisa i sl. Primjer programa za stolno izdavatvo je MS Publisher. Grafiki dizajneri za izradu slika, crtea, logotipova, znakova, prospekata i ostalih vizualnih sadraja rabe specijalizirane programe za grafiki dizajn. Primjer takvog programa je Corel Draw. Projektanti danas uglavnom za izradu projekata, nacrta, crtea u arhitekturi, graevinarstvu, strojarstvu, elektrotehnici itd. rabe za to namijenjene programe i time jednostavno mogu unositi promjene, nove elemente i slino, i jednostavno ispisivati nove inaice. Primjer programa za projektiranje je AutoCAD. Postoje i programi za voenje evidencije i obradu svih poslovnih dogaanja vezanih uz poslovanje firme (ulaz i izlaz materijala, financijske transakcije, izdavanje rauna, praenje tijekova dokumentacije, analiziranje poslovanja i sl.). Primjer programa za financijski i materijalno poslovanje je MS Money. Digitalne fotografije, bilo da su nastale od klasinih fotografije postupkom skeniranja, bilo da su dobivene uporabom digitalnih fotoaparata, mogue je jednostavno obraivati, uveavati, izotravati, mijenjati crvenu boju oiju itd. Primjer programa za obradu digitalnih fotografija je Photoshop.

KORISNIKO 2.4. GRAFIKO KORISNIKO SUELJE Vidimo li na zaslonu nakon uitanog upravljakog sustava niz sliica koje predstavljaju odreene programe ili mape za smjetaj podataka, znai da pred sobom imamo grafike objekte, a suelje s grafikim objektima zovemo grafiko korisniko suelje. Svi programi koji rade u grafikome okruenju izgledaju slino i niz aktivnosti u njima izvravaju se na slian nain. To u mnogome olakava rad i omoguava brzo privikavanje na uporabu novoga programa. Rad s grafikim korisnikim sueljem nezamisliv je bez mia. Pomou mia se oznaavaju, premjetaju ili kopiraju objekti, biraju se naredbe izbornika, oznaavaju se dijelovi teksta, tablice i sl. Vie o radu miem moemo pogledati u 2. modulu koji obrauje uporabu raunala i upravljanje datotekama.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)

Jedna od vanijih upotreba raunala je pomo ljudima u svakodnevnom radu. A kako ljudi neizostavno komuniciraju, izmjenjuju podatke i informacije, tako se i od raunala oekuje mogunost obavljanja i te funkcije. Da bi raunala mogla meusobno komunicirati i izmjenjivati podatke, moraju biti povezana. Najmanje dva raunala koja su meusobno povezana, ine raunalnu mreu. Vie o vrstama mrea i mogunostima koje nam pruaju, saznat emo u ovom poglavlju. Svladamo li njegov sadraj, oekuje se da emo moi: - navesti glavne osobinw lokalne mree (LAN) i prostorne mree (WAN) - opisati koncepciju rada klijent posluitelj - navesti neke od prednosti grupnog rada s umreenim raunalima - opisati to je intranet - razlikovati intranet od Interneta - opisati to je extranet - navesti razliku izmeu intraneta i extraneta - pojasniti to je Internet - nabrojati glavne primjere primjene Interneta - pojasniti to je World Wide Web - WWW - navesti razliku izmeu Interneta i WWW-a - pojasniti kako se telefonska mrea rabi u raunalstvu - pojasniti sljedee pojmove vezane uz mreu: javna telefonska mrea, ISDN i ADSL - pojasniti pojmove: analogni, digitalni, modem i brzina prijenosa, izraena u bitovima po sekundi.
3.1. VRSTE RAUNALNIH MREA Pojam mree i mrenoga rada javlja se im se dva raunala izravno spoje i ponu meusobno komunicirati, tj. izmjenjivati podatke i informacije. Rad u mrenome okruenju ima niz prednosti. Jedna od njih je jednostavna razmjena podataka. Npr. dokument sa svog raunala, moemo postaviti na neko drugo raunalo u mrei, imamo li ovlasti za to. Druga prednost je dijeljenje zajednikih resursa. Npr. vie korisnika moe rabiti isti pisa, modem, skener, CD/DVD ureaj i sl. Trea prednost je viekorisniki rad. Podaci se postave na jedno mjesto dostupno svima, pa vie korisnika koji trebaju odreene podatke, moe po potrebi dohvatiti te podatke sa svog raunala. Ujedno, korisnik moe nove dokumente potrebne svima, pohraniti na isto svima dostupno mjesto. Nedostaci rada u mrenome okruenju su: - znaajno poveana opasnost od irenja virusa - ogranienja u radu, jer je nuno potovati pravila ponaanja u mrenome okruenju, to donekle utjee na smanjenu samostalnost u radu - poveana odgovornost svih lanova mree u smislu zatite i ouvanja tajnosti podataka. Lokalna mrea ili LAN je mrea u koju je povezano do nekoliko desetaka raunala koja se nalaze najee u istoj zgradi i za njihovo povezivanje nije potrebna tzv. vanjska infrastruktura, kao npr. telefonske linije.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)

WAN, ili engleski Wide Area Network, mrea je u kojoj je povezan vei broj raunala i lokalnih mrea sa irega prostora. Vlasnici takvih mrea su uglavnom gradovi, razgranate dravne organizacije, velike korporacije, npr. INA, HT, HRT i drugi. Pri izgradnji takve mree vrlo esto potrebna je dodatna infrastruktura poput telefonskih ili satelitskih linija i sl.

Po organizaciji unutar mree, razlikujemo dva tipa mrea. Jedan tip mree je organiziran po naelu klijent-posluitelj, a u drugi po naelu vor-vor. Klijent-posluitelj je organiziran na naina da je na jedno glavno raunalo koje nazivamo posluitelj ili engleski server, prikljueno jedno ili vie radnih raunala koje nazivamo klijentima. U takvoj organizaciji posluitelj je obino znaajno snanije raunalo od radnih raunala klijenata: ima bri procesor, ugraeno vie memorije, sadri vie prostora na tvrdim diskovima i na njega se smjetaju zajedniki podaci i zajedniki resursi pisai, veze prema Internetu, WAN-u... Klijent-posluitelj tip mree pogodan je za vee organizacije i sustave, gdje moe biti i vie posluitelja i mrea meusobno povezanih. Najvea svjetska mrea Internet organizirana je po naelu klijent - posluitelj. vor-vor je organizacija mree u kojoj su sva prikljuena raunala meusobno ravnopravna. Ovaj tip mree neto je slabijih osobina, pogotovo u uvjetima veih optereenja i pogodan je za manja poduzea ili kunu primjenu. Intranet je privatna mrea neke tvrtke kojoj mogu pristupati samo ovlateni lanovi unutar te tvrtke i koja im omoguava pretraivanje baza podataka, pristup zajednikim dokumentima, planiranje sastanaka, slanje elektronike pote i sl. Sukladno izboru programa, korisnicima je ponekad za sve aktivnosti dovoljan web preglednik, a ponekad je nuno na svojim raunalima imati postavljene, tzv. klijent-programe kojima mogu pristupati specijaliziranim zajednikim sustavima koji su dio intraneta. Iako zvue vrlo slino, Internet i intranet su rijei za posve razliite pojmove. O Internetu e biti govora u nastavku, a ovdje spomenimo samo dvije usporedbe: Glavna slinost je u tome to obje mree rabe iste tehnologije. Glavna razlika je u otvorenosti pristupa: za sve korisnike koji se spoje na Internet pristup je uvijek otvoren, a intranetu je pristup dozvoljen samo ovlatenim korisnicima.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)
Extranet je onaj dio intraneta koji je djelomino dostupan i ovlatenim vanjskim korisnicima. On se esto primjenjuje za dijeljenje informacija izmeu poslovnih partnera. Na primjer, Konzum provjerava stanje na skladitima svog dobavljaa Coca-Cola Hrvatska. Internet ili mreu svih mrea ini veliki broj raunala razmjetenih irom svijeta koji su stalno povezani u mreu (24h dnevno, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini). Sve informacije koje su objavljene, kao i sve usluge koje se pomou tih raunala mogu rabiti, dostupne su, u bilo koje doba dana i noi, svim korisnicima koji se sa svojim raunalima spajaju na mreu Internet.

Za spajanje na Internet potrebno je imati: - raunalo s modemom - telefonsku liniju - korisniku oznaku i lozinku kojom se doputa uporaba telefonske linije za pristup Internetu. Oni se dobivaju, odnosno kupuju se kod davatelja internetskih usluga Nakon spajanja korisnici imaju na raspolaganju velik broj mrenih usluga, odnosno korisnici mogu: - pregledavati informacije objavljene na web stranicama - primati, pregledavati i slati elektroniku potu - komunicirati s korisnicima raznih konferencijskih skupina - pretraivati druge sadraje dostupne na mrei i pohranjivati ih na lokalno raunalo, kao to su razni programi, obrazovni sadraji, igrice, glazba i filmovi - kupovati knjige, glazbu, dijelove raunala, cvijee, hranu, ulaznice za kino, kazalite, ... - oglaavati svoje proizvode, kompanije, konferencije, turnire i dr. - uiti strane jezike ili stjecati mnoga druga znanja putem e-obrazovanja Najpoznatija mrena usluga Interneta, uz elektroniku potu, svakako je i World Wide Web ili skraeno www. To je mrea stranica kojima se na Internetu objavljuju informacije ili omoguavaju transakcije (plaanje, kupovanje, i dr.). Za pretraivanje tih stranica potrebno je na raunalu imati postavljen poseban program, a izmeu njih se kree pomou posebnih veza koje nazivamo linkovima ili hipervezama.

(dru dio) drug ECDL Modul 1 Pojmovi informatike tehnologije (drugi dio)
3.2. TELEFONSKA MREA U RAUNARSTVU Telefonska linija rabi se kod spajanja dvaju udaljenih raunala. S obzirom da su telefoni izvorno ustrojeni za prijenos ljudskoga glasa ili openito zvuka, potrebno je digitalne signale koje izlaze iz raunala pretvoriti u neku vrstu zvuka. U tu svrhu slue ureaji zvani modemi. S druge strane ice gdje je smjeteno raunalo-primatelj podataka, treba takoer postojati modem koji e signal vratiti iz zvunoga oblika u digitalni i proslijediti ga zatim raunalu-primatelju. Brzina prijenosa podataka ili frekvencija prijenosa, engleski baud rate je brzina kojom modem moe slati i primati podatke. Ona se mjeri se u kilobitima u sekundi. Veina dananjih modema ima najveu brzinu prijenosa od 56 kbps. Digitalni sustav za prikaz podataka rabi razliite kombinacije binarnih brojeva odnosno jedinica i nula Analogni sustav odnosi se na ureaj ili signal koji se neprekinuto mijenja u snazi ili koliini (npr. napon struje ili zvuk), a ne u strogo odreenim jedinicama kao to su binarne znamenke 0 i 1.

Navest emo tri vrste telefonskim mrea koje rabimo za prijenos podataka kroz mreu: Javna je telefonska mrea temeljena je na spojevima bakrene ice i tehnologiji kojom se putem ice prenose analogni zvukovi. ISDN je potpuno digitalna telefonska mrea koja omoguava puno bri prijenos podataka u odnosu na postojeu analognu mreu. Ideja razvoja ISDN-a bila je zamjena postojee telefonske mree koja pri prijenosu podataka zahtjeva pretvaranje digitalnih signala u analogne i obratno. ADSL je digitalna pretplatnika linija za vrlo brzi prijenos podataka putem postojeih bakrenih telefonskih linija.