PODJELA TURISTI KE POTRA NJE: 1.

Idealna potra nja ine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uklju iti se u turisti ka kretanja. To istovremeno ne zna i da se svi oni i mogu uklju iti u turisti ka kretanja. 2. Potencijalna potra nja predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogu nost da zadovolje svoje turisti ke potrebe, ali koji jo nisu donijeli kona nu odluku o potro nji, odnosno o uklju ivanju u turisti ka kretanja. 3. Realna potra nja to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potro e za zadovoljenje turisti kih potreba. 4. Efektivna potra nja predstavlja onaj dio realne potra nje, koji s aspekta razli itih razina turisti ke ponude (receptivne zemlje, turisti ke destinacije u irem ili u em smislu, odre enog pru atelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod to no odre enog davatelja usluge.

FAKTORI KOJI UTJE U NA TURISTI KU PONUDU

 Pojam turisti ke ponude nu no je razmatrati u naj irem smislu i ona uklju uje sve gospodarske i dru tvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan na in pridonose irenju i razli itosti ukupne ponude i time mogu em pove anju turisti ke potro nje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka doma ih i inozemnih turista. (Pirjevec, 1998)

turisti ku ponudu karakteriziraju  dislociranost  heterogenost  neelasti nost  stati nost sezonalnost  heterogenost turisti ke ponude uvjetovana je heterogeno u turisti ke potra nje i jedan je od klju nih uvjeta privla enja heterogene turisti ke potra nje u razli ite turisti ke destinacije  NEELASTI NOST - ogleda se u nemogu nosti kapaciteta ve eg dijela turisti ke ponude da mo e reagirati na promjene u drugim pojavama na turisti kom tr i tu (na primjer, ako do e do smanjenja zanimanja za odre enu turisti ku destinaciju, turisti ka ponuda se ne mo e proporcionalno smanjiti)  Stati nost ogleda se u nemogu nosti njenog prostornog premje tanja, ali i u injenici da turisti ki potro a i ne mogu konzumirati turisti ki proizvod izvan tr i ta ponude zbog svoje nepokretljivosti ne mo e izravno zaintrigirati potencijalnu potra nju da postanu njezini realni potro a i moraju se izdvajati znatna sredstva za razli ite oblike komunikacije s tr i tem potra nje kako bi tu potra nju potakla na kretanje u smjeru njihove turisti ke destinacije i na kori tenje upravo njihovih proizvoda i usluga  Sezonalnost -cilj je svih sudionika turisti ke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produljiti turisti ku sezonu kako bi se postigli to bolji ekonomski u inci s aspekta razvoja specifi nih oblika turizma kori tenje odre enih resursa ima razli itu vremensku koncentraciju kori tenja tijekom godine

primarna turisti ka ponuda - ponuda prirodnih i kulturnih dobarasekundarna turisti ka ponuda objekti za smje taj i prehranu turista, putni ki promet, trgovina, p o s e b n e proizvodne aktivnosti, razne dru tvene djelatnosti, objekti i ure aji za razonodu turista, turisti ke organizacije itd.

MJESTO SUSRETA TURISTI KE PONUDE I POTRA NJE TURISTI KA DESTINACIJA: - podru je koncentracije turisti ke ponude je iri integrirani prostor, koji svoj turisti ki integritet gradi na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje su zbog do ivljaja to ga omogu uju i s dodatnom turisti kom infrastrukturom, prostor intenzivnog okupljanja turista B.Vukoni , N. avlek i sur. Rje nik turizma, Masmedija,Zagreb, 2001.; str.389 turisti ka destinacija uvjetovana je eljama, sklonostima, interesima i potrebama turista Uvjeti koji odre uju turisti ku destinaciju: turisti ka destinacija nema vrste granice, ona mo e predstavljati bilo koje odredi te od polaska do povratka turista u mjesto svojeg stalnog boravka na tr i tu turisti ke destinacije determinirane su odre enim uvjetima: geografskim, kulturnim, prometnim, atrakcijskim i sl. Atraktivnosti turisti ke destinacije elementi atraktivnosti destinacije: klima i prirodne ljepote, kulturna i dru tvena obilje ja, dostupnost, odnos prema turistima, infrastruktura, razina cijena, mogu nosti za kupovinu, sadr aji za sport, rekreaciju i obrazovanje itd. svi elementi atraktivnosti nemaju kod svih destinacija isto zna enje primjerice: najva niji elementi pri ispitivanju atraktivnosti razli itih destinacija u Hrvatskoj jesu: klima, prirodne ljepote i cijene Prednosti turisti ke destinacije prednosti koje pru a destinacija su: bolje iskori tenje turisti kog prostora, potpunija valorizacija turisti kih resursa, kompleksnija, atraktivnija i kvalitetnija turisti ka ponuda, ire mogu nosti za stvaranje turisti kog identiteta na turisti kom tr i tu, bolja promocija i distribucija na turisti kom tr i tu, kvalitetniji i sadr ajniji odmor turista u destinaciji i dr.

Upravljanje turisti kom destinacijom

upravljanje turisti kom destinacijom je dugoro an proces koji bi trebao osigurati dosezanje visoke kvalitete ivota stanovni tva i o uvanje kulturnog identiteta itave turisti ke destinacije

takav dugoro ni cilj sadr i nekoliko komponenti: optimalan gospodarski razvoj destinacije, visoka razina ivotnog standarda stanovni tva, o uvanje potrebne razine ekolo ke o uvanosti, o uvanje kulturno-povijesne ba tine te njezino stavljanje u funkciju gospodarskog i op eg razvitka upravljanje turisti kom destinacijom na lokalnoj razini pripada destinacijskom menad mentu