Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava Izborni. 1. god. Diplomskog studija/ C segment/ ljetni semestar 2009. Dr.sc.

Vjekoslav Perica, izv.prof. TEST br. 2. SAETAK NA PRAGU AMERIKOG STOLJEA: WOODROW WILSON, PRVI SVJETSKI RAT, I MIROVNA KONFERENCIJA U PARIZU 1901-1914. SAD preuzimaju aktivniju ulogu u meunarodnoj politici. Predsjednici T. Roosevelt i Taft s promjenjivim uspjehom interveniraju u Istonoj Aziji te u Srednjoj i Junoj Americi (tamo je pod Roseveltom i taftom bilo 8 vojnih intervencija). SAD kombinira politiku idealizma i realizma to jest po Rooseveltovim rijeima, pragmatine uinkovitosti. Woodrow Wilson (Predsjednik 1912-1920). Predsjednik Woodrow Wilson, profesor povijesti i politologije s Princetona, najavljuje naglasak na tradiciju idealizma. Imenuje poznatog antiimperijalista veterana Williama Jennigs Bryana za dravnog tajnika. I Wilson i Bryan, obojica kalvinistiki protestanti, vjeruju da vanjska politika SAD mora biti INSPIRIRANA KRANSKIM VRIJEDNOSTIMA. Wilson javno odbacuje politiku ekonomskog imperijalizma (Dollar diplomacy) i diplomacije topovanjaa (gunboat diplomacy) kakvu su vodili T. Roosevelt i Taft u Srednjoj i Junoj Americi. 1912-1916. INTERVENCIJA SAD U MEKSIKU. Wilsonova intervencija u graanski rat i revoluciju u Meksiku (1912-1914) postavlja presedan i neke standarde MIROVNIH I HUMANITARNIH INTERVENCIJA (pecamaking, peacebulding) u kojima Amerikanci razdvajaju zaraene strane i na okupiranom podruju se bave humanitarnim radom, investiraju u ekonomski razvoj i dakako alju
1

evangelike misionare. Uspjeh ove intervencije bio je upitan. Meksiki voa Pancho Villa apelirao je na meksiki nacionalizam protiv amerikog misionara-profesora te krenuo u rat s SAD i prodro na teritorij drava New Mexico i Texas. Poslije eskalacije sukoba, Wilson inicira pregovore i povlaci se iz meksikog rata. SAD I PRVI SVJETSKI RAT. Poslije izbijanja rata Antanta neuspjeno preko Britanije pokuava uvui SAD u rat. U poetku SAD je bila protiv lana Antante Japana koji je na Dalekom Istoku bio u sukobu s Chang Kai ekovom Kinom koju je Amerika podravala. Amerika je javnost bila podijeljena iza veinske podrke Antanti i jakog mirovnog pokreta. 1914. Wilson objavljuje NEUTRALNOST ali iz jaku HUMANITARNU POMO zemljama Evrope. Svibanj 1915. SAD osuuju njemaki zloin protiv ovjenosti: njemake podmornice potapaju britanski putniki brod Lusitania, 1,200 ljudi od toga 90 djece izgubilo ivote. Predsjedniki izbori 1916 i javna debata o ulasku u rat: Sukob INTERNACIONALISTA i IZOLACIONISTA. Wilson blii prvima, govori da SAD MORA POSTATI LIDER SVIJETA U MEUNARODNIM ODNOSIMA jer postoji MORALNA OBAVEZA SAD DA SLUI OVJEANSTVU. Wilsonov govor u Senatu od 22. sijenja 1917: mir bez ratne pobjede, novi tip meunarodne zajednice, ideja o svjetskog organizaciji za uvanje mira i garanciju da se takva katastrofa poput Velikog Rata vie nikad svijetu ne dogodi. Veljaa 1917. THE INQUIRY - Wilson u New Yorku osniva istraivaki tim eksperata koji prouavaju kako restrukturirati Evropu, kolonije i ostvariti pravo naroda na samoodreenje. Sijeanj-travanj 1917. Wilson mobilizira amerike poslovne ljude da uzmu rat kao business oportunity i ansu SAD da se izbori za slobodno globalno trite. Svojim najbliim savjetnicima govori da evropske sile nee prihvatiti ameriki nain razmiljanja o politici ali

da e ih SAD na to prisiliti kad ih bude financijski drala u aci a ovaj rat je prvi korak koji e to omoguiti. 2. travnja 1917. SAD objavljuju rat Njemakoj i njenim saveznicima. 6. travnju 1917. SAD alju trupe u Evropu i ulaze u rat na strani Antante. Predsjednik Wilson, dok 2 milijuna US trupa dolaze u Evropu, govori o ratu za okonanje sviju ratova, ratu za trajni svjetski mir bez pobjednika i pobijeenih te ratu koji e stvoriti svijet siguran za razvoj demokracije. 8. I. 1918. Predsjednik SAD Woodrow Wilson objavljuje Fourteen Points (Program u 14 toaka) ameriki prijedlog za okonanje rata i novi svjetski poredak. Bio je to odgovor prije svega na boljeviko otvaranje i objavu tajnih dokumenata i intriga tajne diplomacije Saveznika iji je carska Rusija bila lanom a Lenjin je to uinio da bi kompromitirao imperijalizam i pozvao na ruenje kapitalizma kao izvora imperijalizma (tada se saznalo i za tajni londonski ugovor iz 1915. o ustupanju istone obale Jadrana Italiji). Wilson je iskoristio objavu tajnih dokumenata evropskih sila za OSUDU TAJNE DIPLOMACIJE i APEL ZA OTVORENU DIPLOMACIJU UTEMELJENU NA MEUDRAVNIM UGOVORIMA KOJI SU USUGLAENI JAVNIM PREGOVORIMA Wilson tada jo ne spominje pravo naroda na samoodreenje, (npr. za narode Austro-Ugarske kojima Saveznici obeavaju iroku autonomiju ili nesmetani autonomni razvoj). Time se takoer iznutra potkopava Austro-Ugarska a ujedno odgovara na komunistiku propagandu koja takoer naglaavapravo naroda na samoodreenje do otcjepljena, (Lenjin) u sovjetskim federalnim republikama. Program 14 toaka je dio uvjeta za ulazak SAD u rat (SAD se pridruuju Antanti u travnju 1917. na nagovor Velike Britanije i pod uvjetom da se prihvati nova diplomacija predsjednika Wilsona). Program 14 toaka sadri izmeu ostalog: 1.otvorenu diplomaciju (umjesto ranije tajne i zasnovane na neprijateljskim savezima);
3

2. poziv Centralnim silama da napuste okupirane teritorije u Rusiji i na 3) Balkanu 4.slobodna plovidba svjetskim morima; 5.ope razoruanje; 6.slobodno trite bez carinskih barijera i protekcionizma 7.objektivna arbitraa kolonijalnih sporova uz potivanje zahtjeva koloniziranih naroda; 8.obnova dravnosti Belgije; 9.izolaciju boljevikog reima i druge mjere protiv komunistike opasnosti u Rusiji; 10. povratak pokrajina Alsace-Lorraine Francuskoj 11. iroka autonomija i nesmetani autonomni razvoj za narode pod vlau carstava Austro-Ugarskog i Otomanskog 12. meunarodni protektorat za otvoreni prolaz kroz Bospor i Dardanelle kako bi se slobodno plovilo iz Mediterana u Crno more 13. obnova dravnosti Poljske 14. kolektivnu sigurnost svih drava svijeta o kojoj e brinuti nova organizacija Liga nacija; Wilson je izdvojio kao najvanije od ovih 14 toaka slijedeih 8 i naglasio da e na njima SAD insistirati i nee praviti kompromise: 1. OTVORENA DIPLOMACIJA 2. SLOBODNA PLOVIDBA SVJETSKIM MORIMA 3. PREKID UTRKE U NAORUANJU 4. UKLANJANJE TRGOVINSKIH I CARINSKIH BARIJERA 5. OBJEKTIVNA ARBITRAA ZAHTJEVA GLEDE KOLONIJA UZ DUNO POTOVANJE PRAVA KOLONIZIRANIH NARODA 6. OBNOVA DRAVNOSTI BELGIJE 7. BEZUVJETNO POVLAENJE NJEMAKE S RUSKOG TERITORIJA 8. OSNIVANJE SVJETSKE ORGANIZACIJE LIGA NACIJA Wilson je takoer uputio poziv Njemakoj za prestanak rata i zajedniko stvaranje novog svjetskog poretka s lanovima Antantine koalicije.

NOVI SVJETSKI POREDAK KAKO GA WILSON ZAMILJA UTEMELJEN JE NA MORALNIM A NE GEOPOLITIKIM NAELIMA. Na Mirovnoj konferenciji u Parizu, iako su SAD i Francuska najutjecajnije sile, Wilsonova nova politika je u sukobu s tradicionalnom Francuskom. Veina odluka su rezultat kompromisa dvaju politika s tim da je Francuska ipak imala vie utjecaja. Wilsonu je bilo najvanije dobiti odluku o osnivanju Lige Nacija. 14. II. 1919. Wilson na plenarnoj sjednici konferencije u Parizu objavljuje Povelju Lige Nacija. Neslaganje oko nove i stare diplomacije: SAD protiv Francuske, Britanije, Italije i drugih evropskih sila. Od poetka SAD i evropske sile se razlikuju u poimanju otvorene diplomacije u uloge Lige Nacija. Za SAD Liga je instrument primjene nove otvorene diplomacije i kolektivne sigurnosti u praksi, a za evropske sile Liga brine o kanjavanju Njemake i uva kolonijalne posjede te interese najjaih drava. Za Wilsona, ratovi izbijaju zbog starog naina razmiljanja u politici i nedostatka moralnih vrijednosti u njoj a za evropske drave zbog prirode interesa drava da povremeno budu u konfliktu. Zato poslije Pariza evropske sile kreu u staru politiku formiranja vojnih alijansi a SAD u izolacionizam u toj mjeri da ne pristupaju ni Ligi Nacija. Ljeto 1918 proljee 1919: Zajedniki protiv komunista Intervencija u Rusiji. Intervencija snaga 13 zemalja (SAD, V. Britanija, Francuska, Italija, Srbija, Poljska, ehoslovaka, itd.). interveniraju u graanski rat u Rusiji na strani Bijelih protiv Crvenih. Ratni brodovi SAD i Britanije okupirali luke Murmansk i Arhangelsk na Sjevernom moru. Boljevici koriste ovu intervenciju za mobilizaciju svih patriotskih Rusa u obrani domovine od agresora i pridobivaju mnoge carske oficire na svoju stranu.

Ljeto 1919-- proljee 1920. Velika debata oko ratifikacije Versajskog ugovora i Lige Nacija i Wilsonov poraz. Wilsonova kampanja za ratifikaciju Versajskog ugovora koji je ukljuivao odredbu o osnivanju Lige Nacija bila je uvod u predsjednike izbore 1920. ali i prva velika amerika debata o novoj, aktivnoj i vodeoj ulozi SAD u svijetu. Iako veina Amerikanaca podrava ideju Lige Nacija i internacionalizam, Wilson se suoava s jakom opozicijom: Republikanci ele dobiti izbore i osjeaju priliku za udarac Demokratima kroz poraz Wilsonovih politikih prioriteta; neki Republikanci su NEPOMIRLJIVI (irreconcilables) izolacionisti i ameriki nacionalisti koji smatraju ideju postojanja nekog autoriteta (Super-drave) protuustavnom i neamerikom; ni politika Ljevica ne voli Wilsona iako podrava Ligu Nacija jer je Wilson iskoristio ratno stanje i RED SCARE, strah od komunistike revolucije, za BRUTALNI OBRAUN S RADNIKIM SINDIKATIMA I AMERIKIM SOCIJALISTIMA. Veliki broj Demokrata i Republikanaca podrava Ligu Nacija ali ne eli ratifikaciju Versajskog ugovora jer favorizira Francusku i pretjerano kanjava Njemaku uz niz drugih nedostataka. Wilson vodi intenzivnu kampanju ali posustaje zbog bolesti. Na kraju doivljava poraz najprije u Senatu a potom i u Predstavnikom Domu, Demokrati gube izbore a Wilson umire tri godine kasnije. Na meunarodnom planu, SAD tonu u izolacionizam a unutarnja kriza se zaotrava Velikom Recesijom krajem 1920-tih. POVRATAK NA SVJETSKU SCENU: II. SVJ. RAT, ATLANTSKA POVELJA I KRATKOTRAJNA ALIJANSA NESPOJIVIH IDEOLOGIJA 1938-1941. Izolacionisti pruaju otpor formiranju antihitlerovske koalicije i uvlaenju SAD u evropske probleme. Unato Hitlerovom otvorenom progonu idova, aneksiji Austrije i zapadnog dijela ehoslovake, te pritisku Britanije i Sovjetskog Saveza na SAD da se formira antihitlerovska koalicija, u SAD je jak otpor
6

internacionalizmu. Mnogi i u Britaniji u u SAD zagovaraju sporazum s Hitlerom u cilju unitenja SSSR-a tako da ograniavaju useljavanje idova koji bjee iz Evrope. Predsjednik F.D. Roosevelt je sklon savezu s Britanijom naroito nakon Hitlerovih zranih napada 1940. ali ne i SSSR-om koji je s Hitlerom potpisao pakt o nenapadanju. Nakon Njemakog napada na SSSR, i SAD i Britanija su blii ideju saveza s komunistikom zemljom usprkos ideolokim razlikama na emu naroito insistira Britanija.

1941. Atlantska Povelja (The Atlantic Charter). Predsjednik SAD F.D. Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill sastaju se u kolovozu 1914. na ratnom brodu kod obale Newfoundlanda i objavljuju dokument koji podsjea na Wilsonov Program 14 Toaka iz 1918. Saveznici obeavaju implementaciju prava samoodreenja naroda; slobodnu svjetsku trgovinu i jednaki pristup prirodnim resursima, kolektivnu sigurnost i sprjeavanje agresivnih ratova. 1943. Sastanak u Casbalanci, Maroko. U sijenju 1943. Churchill i Roosevelt objavljuju da nema nagodbe s neprijateljem i da e pristati samo na bezuvjetnu predaju lanica Osovine odluka o sustavnom bombardiranju Njemakih gradova i industrijskih sredita. Na tom je sastanku i voa francuskog pokreta otpora De Gaulle. Dogovora se savezniko iskrcavanje na Siciliji. 1943. Sastanak u Teheranu, Iran. U prosincu, prvi put Churchill i Roosevelt sjedaju za isti stol sa Staljinom. Saveznitvo je ojaalo, zapadna pomo Sovjetskom Savezu poveana a Staljin je raspustio Kominternu kao znak dobre volje i odustajanja od izvoza komunistikih revolucija na Zapad. Dogovaraju strategiju zavrnih operacija za pobjedu (Churchill i Staljin su bili za savezniku invaziju evropskog kontinenta na Balkanu u Grkoj ili Jugoslaviji tako da mogu odmah odrediti budue interesne sfere u Istonoj Evropi -- ali na nagovor Roosevelta odluuju ii dalje preko Italije i izvriti invaziju na obalama Francuske u Normandiji), poratnu okupaciju i demilitarizaciju Njemake, te formiranje nove meunarodne organizacije koja je sprjeavati ratove i uvati mir na kriznim podrujima. Tu se ve razgovara o podjeli istone Evrope, Staljin hoe cijelu Poljsku a o ostalom se moe razgovarati. 1944. Susret Churchill-Stalin i dogovor o procentima u Istonoj Evropi. U listopadu Churchill posjeuje Staljina, donesen tajni sporazum u stilu stare

diplomacije i ravnotee snaga: Grka: 100% Zapadu; Poljska, Bugarska i Rumunjska 100% Sovjetima; fifty-fitfy u Madarskoj, ehoslovakoj i Jugoslaviji. 1945. Yalta. U veljai velika trojica Churcill, Roosevelt i Staljin se opet sastaju na Krimu. Postignut dogovor o poratnoj upravi nad Njemakom, a u istonoj Evropi Churchill i Staljin ostaju podjele interesnih sfera ali su zbog Roosevelta morali pristati tamo organizirati demokratske izbore i garancije prava na samoodreenje i suverenitet naroda, ulasku SSSR-a u rat protiv Japana na Dalekom Istoku, te konano, o osnivanju Organizacije Ujedinjenih Nacija (OUN). 1945. Potsdam (Berlin). U srpnju se sastaju Churchill, Staljin i novi ameriki predsjednik Truman. Detaljni dogovori o okupacionim zonama u Njemakoj i o i denacifikaciji te meunarodnom tribunalu za ratne zloine. Dogovorene su i nove granice Poljske i ehoslovake, znatno proirene na raun Njemake. 1945. 25.-26. IV. San Francisco. Osnovana OUN. Ima 50 drava utemeljiteljica. Donesena Povelja UN. Prvo zasjedanje generalne skuptine UN odrano 30. I. 1946. u Londonu. Za prvog generalnog tajnika izabran norveki diplomat Trygve Lie. Odlueno da sjedite OUN bude u New Yorku. 6. i 9. VIII. 1945. SAD bacile atomske bombe na japanske gradove Hiroimu i Nagasaki. 20. IX. 1945 1 . X. 1946. Proces nacistikim ratnim zloincima u Nurnbergu. Prvi takav meunarodni tribunal u povijesti . 1948. Generalna skuptina OUN donosi Opu deklaraciju o ljudskim pravima. 1946-1989. HLADNI RAT. TKO IMA VEU DOGOVORNOST ZA IZBIJANJE HLADNOG RATA: SAD ILI SSSR? Od Dana pobjede do Atomske bombe: Euforija i bliskost meu pobjednicima. 8. V. 1945 (VE Day Victory in Europe). do 6-9. VIII (Atomske bombe nad Japanom). Zapadni mediji hvale Sovjetski Savez i Staljina. Sovjetska propaganda sve najbolje o kapitalistima. Predvia se svijetla budunost i suradnja. Staljin definitivno ne eli konflikt sa Zapadom: SSSR je opustoen, preko 20 milijuna ljudskih rtava, oteeni industrijski

resursi, nema atomsku bombu, SSSR treba i prima veliku zapadnu ekonomsku pomo. Pitanje A bombe: nakon amerike uporabe A bombe u kolovozu 1945. Staljin nareuje intenzivna tajna znanstvena istraivanja u cilju proizvodnje bombe na emu su angairani zarobljeni njemaki znanstvenici. Staljin nareuje: SSSR mora imati A-bombu u roku od 3 godine! Trzavice oko Istone Evrope i Balkana: Britanci protestiraju sovjetske okupacije Rumunjske i Bugarske i nametanje marionetskih komunistikih reima tamo. Britanci takoer protestiraju okupaciju Trsta od jugoslavenske vojske, Staljin nareuje Titu povlaenje ali ovaj odbija. Tito i dalje pravi probleme: 1946. oboren je ameriki transportni avion u jugoslavenskom zranom prostoru i Staljin kritizira Tita a takoer mu nareuje da prestane pomagati grke komuniste u grkom graanskom ratu jer Staljin hoe prepustiti Grku Britancima ali Tito odbija. 1946-1948. U Istonoj Evropi se odravaju viestranaki izbori i na nekima su komunisti poraeni (Madarska, ehoslovaka) ali na kraju pritiscima, prijevarama i dravnim udarima komunisti zavode diktature u svim istonoevropskim zemljama. 1947-1948. vojna pomo SAD Grkoj i Turskoj da blokiraju moguu sovjetsku ekspanziju u ove zemlje. 1948. Sukob Tito-Staljin, Afera Kominform. Zapad podrava Tita, Staljin alje vojsku na jugoslavenske granice ali se suzdrava od invazije, Tito preivljava uz pomo Zapada. Graanski rat u Grkoj zavrava porazom komunista i probritanskom vladom. 1948-1953. Staljinistiki montirani procesi i teror u zemljama komunistikog bloka. 1946. eljezna zavjesa, Hladni rat i kapitalistiko okruenje: metafore iz poznatih govora Churchilla, Trumana i Staljina najavljuju poetak otvorenog konflikta medu ratnim saveznicima i pobjednicima. 1946. Tzv. Dugi telegram amerikog diplomata eksperta za Rusiju, George F. Kennana u kom na 30 stranica on objanjava da su ruska kultura a pogotovo komunistiki sistem nespojivi sa zapadnom kulturom i demokracijom i nemogue je odrati saveznike odnose sa SSSR-om te predlae politiku zaustavljanja sovjetske ekspanzije (containment policy ili Trumanova doktrina). Slijedi slian telegram sovjetskog ambasadora iz Washingtona u Moskvu u kom se odbacuje mogunost suradnje s kapitalistikim zemljama i angloamerikim imperijalistima. 1947. Tzv. X article lanak Georgea F. Kennan objavljen pod pseudonimom (X) u najutjecajnijem vanjskopolitikom asopisu Foreign Affairs, pod
9

naslovom Izvori sovjetskog ponaanja (The Sources of Soviet Conduct. Kenan objanjava pojam neurotskog osjeaja nesigurnosti koji po njemu karakterizira Ruse kroz stoljea a koji se pogoravao zbog tiranskih reima koji su nad njima uvijek vladali. 1947. Marshallov plan. U Parizu odrana konferencija za ekonomsku obnovu Evrope. Na inicijativu amerikog dravnog tajnika Georgea C. Marshalla SAD investiraju u obnovu ekonomija evropskih zemalja. Najvei iznos pomoi dobiva Njemaka. SSSR odbija pristupanje planu i prisiljava istonoevropske satelite da uine isto. Komunistike zemlje osnivaju COMECON (SEV). 1948-1949. Prva berlinska kriza. Sovjetska blokada Berlina i angloameriki zrani most za opskrbu grada 1949. Osnovan NATO savez. SAD i zemlje zapadne Evrope. 1955. Osnovan Varavski Pakt. SSSR i zemlje istone Evrope. 1962. Kubanska raketna kriza. Svijet na rubu nuklearne katastrofe. 1989-2009. SLOM KOMUNIZMA U EVROPI I NOVI SVJETSKI POREDAK Neoliberalni fundamentalizam, Globalizacija, Pax Americana hegemonija jedne globalne supersile. Rezultati: regionalni ratovi, terorizam, intervencije u Iraku i Afganistanu. Iz SAD se iri po svijetu najvea globalna recesija poslije one iz 1929.

10