SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999.

ZAKON
O RADU I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuje se zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljuivanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno. lan 2. Zakljuivanjem ugovora o radu izmeu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos. lan 3. Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fiziko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao, te mu za obavljeni rad isplauje plau i izvrava druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lan 4. Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fiziko lice koje u radnom odnosu lino obavlja odreene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lan 5. Lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj zbog rase, boje koe, pola, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roenja ili kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu, te tjelesnih i duevnih potekoa. lan 6. Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zatitu i druga prava u sluaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne sposobnosti i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne sigurnosti, u skladu sa zakonom.

1/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 7. Zaposlenik - ena ima pravo i na posebnu zatitu za vrijeme trudnoe, poroaja i materinstva. Zaposlenik stariji od 15, a mlai od 18 godina (u daljem tekstu: maloljetnik), uiva posebnu zatitu. lan 8. Zaposlenik, kome prestane radni odnos, prijavom slubi za zapoljavanje, ostvaruje pravo na zdravstvenu zatitu u sluaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa zakonom. lan 9. Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruenje poslodavaca, te da se u njega ulane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruenja. Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja. lan 10. Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruenja poslodavaca. Zaposlenik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno udruenju poslodavaca. lan 11. Djelatnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti. lan 12. Pitanja iz oblasti radnih odnosa, ureuju se i propisom kantona, u skladu sa ovim zakonom. lan 13. Na sva pitanja koja su u vezi sa ugovorom o radu, a koja nisu ureena ovim ili drugim zakonom,primjenjuju se opi propisi obligacionog prava.

2/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. II - ZAKLJUIVANJE UGOVORA O RADU lan 14. Ugovor o radu zakljuuje se u pismenoj formi. Ako poslodavac ne zakljui sa zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu u roku od 15 dana od dana poetka rada ne urui pismenu potvrdu o zakljuenom ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme. Poslodavac moe u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije zakljuio sa zaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog lana nikada nije radio kod poslodavca. Potvrda iz stava 2. ovog lana mora sadravati osnovne podatke iz ugovora o radu, posebno one o stranama, poetku rada i plai. lan 15. Ugovor o radu moe da zakljui lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu zdravstvenu sposobnost utvrenu od nadlene zdravstvene ustanove. Maloljetnik ne moe zakljuiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj. Smatra se da invalidno lice koje je osposobljeno za obavljanje odreenih poslova, ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova. lan 16. Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe zakljuiti samo lice koje ispunjava te uvjete. lan 17. Strani dravljani mogu zakljuiti ugovor o radu pod uvjetima utvrenim zakonom. 1. Probni rad lan 18. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due od tri mjeseca.

3/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana. 2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme lan 19. Ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 20. Ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme u sluajevima:

sezonskih poslova, zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, rada na odreenom projektu, privremenog poveanja obima poslova, i drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom.

Ugovor o radu zakljuen na odreeno vrijeme prestaje istekom roka utvrenog tim ugovorom za svaki pojedinani sluaj iz stava 1. ovog lana. 3. Sadraj zakljuenog ugovora o radu lan 21. Ugovor o radu sadri, naroito, podatke o: 1. nazivu i sjeditu poslodavca ; 2. imenu, prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu zapo-slenika; 3. trajanju ugovora o radu ; 4. danu otpoinjanja rada; 5. mjestu rada; 6. radnom mjestu na kojem se zaposlenik zapoljava i kratak opis poslova; 7. duini i rasporedu radnog vremena; 8. plai, dodacima na plau, naknadama, te periodima isplate; 9. trajanju godinjeg odmora;

4/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. 10. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati zaposlenik i poslodavac; 11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka iz stava 1. ta. 7. do 11. ovog lana, moe se u ugovoru o radu naznaiti odgovarajui zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ureena ta pitanja. lan 22. Ako se zaposlenik upuuje na rad u inozemstvo zakljuuje se pismeni ugovor o radu prije odlaska zaposlenika u inozemstvo. Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri, pored podataka iz lana 21. ovog zakona, i podatke o: 1. trajanju rada u inozemstvu; 2. valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu; 3. uvjetima vraanja u zemlju. 4. Podaci koji se ne mogu traiti lan 23. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od zaposlenika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja. lan 24. Lini podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim licima, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD lan 25. Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.

5/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad. Uvjeti i nain obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 1. i 2. ovog lana ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. 1. Prijem pripravnika lan 26. Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se kolovalo, radi strunog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu sa pripravnikom zakljuuje se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugaije odreeno. lan 27. Nakon zavrenog pripravnikog staa, pripravnik polae struni ispit, u skladu sa zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu. 2. Volonterski rad lan 28. Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje, primiti na struno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa ( volonterski rad ). Period volonterskog rada iz stava 1. ovog lana rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uvjet za rad na odreenim poslovima. Volonterski rad iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue godinu dana, ako zakonom nije drugaije odreeno. Ugovor o volonterskom radu zakljuuje se u pismenoj formi. Nain i trajanje volonterskog rada i polaganje strunog ispita ureuje se zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za sluaj

6/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. povrede na radu i profesionalne bolesti, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. IV - RADNO VRIJEME lan 29. Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdue 40 sati sedmino. lan 30. Ugovor o radu moe se zakljuiti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zakljuio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe zakljuiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duine radnog vremena (plaa, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. lan 31. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi zaposlenika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom. Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog lana izjednaava se sa punim radnim vremenom. lan 32. U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnog poveanja obima posla, kao i u drugim slinim sluajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtijev poslodavca, obavezan je da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad ), a najvie do 10 sati sedmino. Ako prekovremeni rad zaposlenika traje due od tri sedmice neprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijetava organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona). Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.

7/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Inspekcija rada kantona zabranit e prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog lana. lan 33. Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moe se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje due, a tokom drugog perioda krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od 52 sata sedmino, a za sezonske poslove najdue 60 sati sedmino. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti due od 40 sati u sedmici. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. lan 34. Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi nou uzastopno najvie jednu sedmicu. lan 35. Zabranjen je noni rad ena u industriji. Zabrana iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koje obavljaju rukovodee i tehnike poslove i ene zaposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj slubi, kao i na poslodavce koji zapoljavaju samo lanove svoje obitelji. Zaposlenici - eni moe se narediti noni rad u industriji u sluaju zatite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), ako je dobijena saglasnost federalnog ministra nadlenog za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar) nakon prethodnog konsultiranja sa sindikatom, poslodavcem ili vie poslodavaca odnosno udruenjem poslodavaca. eni se moe narediti noni rad i bez prethodne saglasnosti, ako je takav rad neophodan zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama.

8/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. O nonom radu iz stava 4. ovog lana obavjetavaju se nadleni organ kantona i inspekcija rada kantona u roku 24 sata od uvoenja ovog rada. Ako inspekcija rada kantona ocijeni da noni rad iz stava 4. ovog lana nije neophodan, odnosno da ne postoji via sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit e noni rad. lan 36. Zabranjen je noni rad maloljetnih zaposlenika. Za maloljetne zaposlenike u industriji, rad u vremenu izmeu 19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom. Za maloljetne zaposlenike koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom. Izuzetno, maloljetni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije, na osnovu saglasnosti nadlenog organa kantona. V - ODMORI I ODSUSTVA 1. Odmori lan 37. Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta. Izuzetno, poslodavac je duan zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice. Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne uraunava se u radno vrijeme. Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lan 38. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno. Izuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

9/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 39. Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenika. lan 40. Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmini odmor. lan 41. Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi od tetnih uticaja, ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog lana ureuju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. lan 42. Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu stava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne slube i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana. lan 43. Trajanje godinjeg odmora due od najkraeg propisanog ovim ili drugim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godinjeg odmora ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u sta osiguranja.

10/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno. lan 44. Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja. lan 45. Zaposlenik se ne moe odrei prava na godinji odmor. Zaposleniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora. 2. Odsustva sa rada lan 46. Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva. lanom ue obitelji, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se: suprunici odnosno vanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac, majka, ouh, maeha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braa i sestre. Zaposlenik ima pravo na plaeno odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. lan 47. Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plae - neplaeno odsustvo. Izuzetno, poslodavac je duan omoguiti zaposleniku odsustvo do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo.

11/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze zaposlenika koji se stiu na radu i po osnovu rada, miruju. VI - ZATITA ZAPOSLENIKA lan 48. Poslodavac je duan omoguiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Poslodavac je duan osposobiti zaposlenika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika, te sprjeava nastanak nesree. lan 49. Poslodavac je duan da osigura potrebne uvjete za zatitu na radu kojima se osigurava zatita ivota i zdravlja zaposlenika, u skladu sa zakonom. lan 50. Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu i o tome je duan odmah obavijestiti inspekciju rada kantona. 1. Zatita maloljetnika lan 51. Maloljetnik ne moe da radi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom da utiu na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizike osobine. Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz stava 1. ovog lana. Inspektor rada kantona zabranit e rad maloljetnika na poslovima u smislu stava 1. ovog lana. 2. Zatita ene i materinstva lan 52. eni se ne moe narediti, niti se ena moe rasporediti da obavlja naroito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizike osobine, ugroavaju njen ivot i zdravlje.

12/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Izuzetno, zabrana rada iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ene koje obavljaju rukovodee poslove i poslove zdravstvene i socijalne zatite, studente, pripravnike i volontere koji tokom kolovanja ili strunog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike prirode. lan 53. Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove. lan 54. ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik. Ako poslodavac nije u mogunosti da osigura rasporeivanje ene u smislu stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plae, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene. enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni pristanak. lan 55. Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na poroajno odsustvo od jedne godine neprekidno, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ena ima pravo na poroajno odsustvo od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog lijenika ena moe da otpone poroajno odsustvo 45 dana prije poroaja, a obavezno 28 dana prije poroaja. Ako ena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlatenog lijenika, ne koristi poroajno odsustvo 28 dana prije poroaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije poroaja. Izuzetno, ena, na osnovu svog pismenog zahtjeva, moe koristiti krae poroajno odsustvo, ali ne krae od 42 dana poslije poroaja. lan 56.

13/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Otac djeteta, odnosno usvojilac moe da koristi pravo iz lana 55. st. 1. i 3. ovog zakona u sluaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena da koristi to pravo. lan 57. Nakon isteka poroajnog odsustva, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno due trajanje ovog prava. Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i zaposlenik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu. lan 58. Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene zdravstvene ustanove, potrebna pojaana briga i njega. Pravo iz stava 1. ovog lana moe da koristi i usvojilac, odnosno lice koje se stara o djetetu, u sluaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se brinu o djetetu. lan 59. ena, koja nakon koritenja poroajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlatenog lijenika. Pravo iz stava 1. ovog lana ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota djeteta. Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana rauna se u puno radno vrijeme. lan 60. Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima pravo da produi poroajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu poroajnog odsustva. lan 61. Jedan od roditelja moe da odsustvuje sa rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

14/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog lana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju. lan 62. Za vrijeme koritenja poroajnog odsustva, kao i odsustva iz lana 59. ovog zakona, zaposlenik ima pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom. Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l. 57. i 58. ovog zakona, zaposlenik ima za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom. lan 63. Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripada pravo na naknadu plae, u skladu sa zakonom. Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni pristanak. 3. Zatita nesposobnog za rad lan 64. Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu. U sluajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, poslodavac ne moe zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zakljuen u skladu sa ovim zakonom i na odreeno vrijeme. lan 65. Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno utjecati na ostvarivanje prava zaposlenika iz radnog odnosa. zaposlenika privremeno ili trajno

15/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka nadlena zdravstvena ustanova ili ovlateni lijenik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajue poslove. Zaposlenik je duan,u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad. lan 66. Ako nadlena zdravstvena ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pismenoj formi ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban. Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunom obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju koje organizira poslodavac. lan 67. Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost vijea zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti. VII - PLAE I NAKNADE PLAA 1. Plae lan 68. Plae zaposlenika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lan 69. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa, te uvjeti i nain njenog usklaivanja. Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe zaposleniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. lan 70.

16/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreuju se periodi isplate plae, koji ne mogu biti dui od 30 dana. Prilikom isplate plae poslodavac je duan zaposleniku uruiti pismeni obraun plae. Pojedinane isplate plae nisu javne. lan 71. Zaposlenik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. 2. Naknada plae lan 72. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih sluajeva predvienih zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godinji odmor, privremena nesposobnost za rad, poroajno odsustvo, plaeno odsustvo i sl.). Period iz stava 1. ovog lana za koji se naknada isplauje na teret poslodavca, utvruje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zaposlenik ima pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (via sila, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zatite na radu, ima pravo na naknadu plae u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zatite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeen na druge odgovarajue poslove. 3. Zatita plae i naknade plae lan 73. Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela, odnosno uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae. lan 74.

17/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Najvie polovica plae ili naknade plae zaposlenika moe se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze zakonskog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenika. VIII - IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA ZAPOSLENIKA lan 75. Zaposlenik je duan da obavijesti poslodavca o izumu odnosno tehnikom unapreenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom. Izumi odnosno tehnika unapreenja u smislu stava 1. ovog lana, su izumi odnosno tehnika unapreenja, odreena zakonom. Podatke o izumu odnosno tehnikom unapreenju zaposlenik je duan da uva kao poslovnu tajnu koju ne moe saopiti treem licu bez odobrenja poslodavca. Poslodavac ima pravo preeg otkupa izuma, odnosno tehnikog unapreenja iz stava 1. ovog lana, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana obavjetenja iz stava 1. ovog lana, izjasni o ponudi zaposlenika. lan 76. O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, zaposlenik je duan da obavijesti poslodavca, ako je izum u vezi sa djelatnou poslodavca, te da mu pismeno ponudi ustupanje prava u vezi sa tim izumom. Poslodavac je duan da se u roku od mjesec dana od dana obavjetenja iz stava 1. ovog lana, izjasni o ponudi zaposlenika. Na ustupanje prava na izum iz stava 1. ovog lana na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe obligacionog prava. IX - ZABRANA TAKMIENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM lan 77. Zaposlenik ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac. lan 78. Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne moe zaposliti kod drugog lica koji je u trinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe za svoj ili za raun treeg lica, sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem.

18/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ugovor iz stava 1. ovog lana moe biti sastavni dio ugovora o radu. lan 79. Ugovorena zabrana takmienja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosjene plae isplaene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade iz stava 1. ovog lana usklauje se na nain i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. lan 80. Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se ugovorom izmeu poslodavca i zaposlenika. X - NAKNADA TETE lan 81. Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio tete koju je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenika ne moe utvrditi dio tete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie zaposlenika prouzrokovalo tetu krivinim djelom sa umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno. lan 82. Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom. Ako je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknade tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.

19/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 83. Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokuje tetu treem licu, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treem licu. lan 84. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja zaposlenika od obaveze naknade tete. lan 85. Ako zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan zaposleniku naknaditi tetu po opim propisima obligacionog prava. XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU 1. Nain prestanka ugovora o radu lan 86. Ugovor o radu prestaje: 1. smru zaposlenika; 2. sporazumom poslodavca i zaposlenika; 3. kad zaposlenik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugaije ne dogovore; 4. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o utvrivanju gubitka radne sposobnosti ; 5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika; 6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; 7. ako zaposlenik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne; 8. ako zaposleniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; 9. odlukom nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa. 2. Otkaz ugovora o radu

20/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 87. Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u sluaju prestanka potrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, iz lana 98. ovog zakona, kao i u sluaju kada zaposlenik nije u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa zbog gubitka radne sposobnosti za obavljanje tih poslova. Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stava 1. ovog lana, mogu je samo ako poslodavac ne moe zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne moe obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim poslovima. lan 88. Poslodavac odnosno zaposlenik moe otkazati ugovor o radu, bez obaveze potivanja propisanog otkaznog roka, kada, zbog krenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu, nastavak radnog odnosa nije mogu. Prije otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe zaposlenika pismeno upozoriti na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza za sluaj nastavka krenja tih obaveza. lan 89. Ugovor o radu, u sluaju iz lana 88. stav 1. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz. Ugovorna strana, koja u sluaju iz lana 88. stava 1. ovog zakona, otkae ugovor o radu, ima pravo od strane koja je kriva za otkaz da trai naknadu tete koja je nastala neizvravanjem preuzetih obaveza iz ugovora o radu. lan 90. Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenika, obavezan je omoguiti zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. lan 91. Ako zaposlenik odnosno poslodavac otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u lanu 88. stav 1. ovog zakona, obavezan je da dokae postojanje opravdanog razloga za otkaz. lan 92. Ako poslodavac namjerava da otkae ugovor o radu, u smislu ovog zakona, obavezan je da o tome pribavi miljenje vijea zaposlenika.

21/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ako poslodavac nije pribavio miljenje vijee zaposlenika, odluka o otkazu ugovora o radu je nitavna. lan 93. Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost sindikata, moe otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti i est mjeseci nakon obavljanja te dunosti. 3. Forma i trajanje otkaznog roka lan 94. Otkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposleniku. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje. lan 95. Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana niti dui od est mjeseci, s tim da se konkretna duina otkaznog roka ureuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu. lan 96. Ako zaposlenik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz poslodavca nezakonit, poslodavac e vratiti zaposlenika na rad i isplatiti naknadu plae u visini plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio. Zaposlenik koji osporava dati otkaz, moe traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora. 4. Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu lan 97. Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima.

22/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovog lana, zadrava pravo da pred nadlenim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora. 5. Program zbrinjavanja vika zaposlenika lan 98. Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika, a koji u periodu od est mjeseci ima namjeru da zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika, duan je izraditi program zbrinjavanja vika zaposlenika. lan 99. Program iz lana 98. ovog zakona sadri, naroito:

razloge nastanka vika zaposlenika, broj i kategoriju zaposlenika koji e se pojaviti kao viak, mogunost promjene u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja vika zaposlenika, mogunost zapoljavanja zaposlenika na druge poslove, mogunost pronalaenja zaposlenja kod drugog poslodavca, mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije zaposlenika, mogunost skraivanja radnog vremena.

Program iz stava 1. ovog lana poslodavac je obavezan dostaviti na konsultiranje vijeu zaposlenika i obavezan je izjasniti se vijeu zaposlenika o njegovim miljenjima i prijedlozima. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, o programu iz stava 1. ovog lana poslodavac se konsultira sa sindikatom i obavezan je da se izjasni o miljenjima i prijedlozima sindikata. Ako programom iz stava 1. ovog lana nije mogue zaposlenicima osigurati zaposlenje, moe im se otkazati ugovor o radu. U sluaju otkaza iz stava 4. ovog lana, poslodavac ne moe u roku od dvije godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica iz stava 4. ovog lana, ako je to lice nezaposleno. 6. Otpremnina lan 100. Zaposlenik koji je sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog

23/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem. Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvruje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae isplaene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca. Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog lana, poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog lana, utvruju se pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca. XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA 1. Odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa lan 101. O pravima i obavezama zaposlenika iz radnog odnosa odluuje, u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugim propisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice odreeno statutom ili aktom o osnivanju. Ako je poslodavac fiziko lice moe pismenom punomoi ovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da ga zastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom. lan 102. U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa zaposlenik moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred nadlenim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom. 2. Zatita prava iz radnog odnosa lan 103. Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moe u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

24/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtijeva zaposlenika iz stava 1. ovog lana ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik moe u daljem roku od 15 dana traiti zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, moe se predvidjeti postupak mirnog rjeavanja radnog spora, u kom sluaju rok od 15 dana za podnoenje zahtjeva sudu, tee od dana okonanja tog postupka. Propust zaposlenika da zahtijeva naknadu tete ili drugo novano potraivanje iz radnog odnosa u rokovima iz st. 1.do 3. ovog lana, nema za posljedicu gubitak prava na to potraivanje. lan 104. Rjeavanje nastalog radnog spora stranke u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitrai. Kolektivnim ugovorom odnosno sporazumom ureuje se sastav, postupak i druga pitanja znaajna za rad arbitrae. lan 105. U sluaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog poloaja (npr. zbog nasljeivanja, prodaje, spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva i dr. ), ugovori o radu prenose se na novog poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom. lan 106. Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraivanja, ako zakonom nije drugaije odreeno. XIII - PRAVILNIK O RADU lan 107. Poslodavac koji zapoljava vie od 15 zaposlenika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga pitanja znaajna za zaposlenika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultira sa vijeem zaposlenika odnosno sindikatom. Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Vijee zaposlenika odnosno sindikalni povjerenik moe od nadlenog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.

25/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. XIV - SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA lan 108. Zaposlenici kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijee zaposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa. Ako kod poslodavca nije formirano vijee zaposlenika, sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose na ovlatenja vijea zaposlenika, u skladu sa zakonom. lan 109. Vijee zaposlenika formira se na zahtijev najmanje 20 % zaposlenika ili sindikata. lan 110. Nain i postupak formiranja vijea zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vijea zaposlenika, ureuju se zakonom. XV - KOLEKTIVNI UGOVORI lan 111. Kolektivni ugovor moe se zakljuiti za teritoriju Federacije, za podruje jednog ili vie kantona, odreenu djelatnost, jednog ili vie poslodavaca. lan 112. Na strani zaposlenika kod zakljuivanja kolektivnog ugovora moe biti sindikat ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca. Ako je u pregovaranju i zakljuivanju kolektivnog ugovora zastupljeno vie sindikata odnosno vie poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pregovarati samo oni sindikati odnosno poslodavci koji imaju punomo od svakog pojedinanog sindikata odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutom. Do formiranja udruenja poslodavaca na strani poslodavca kod zakljuivanja kolektivnog ugovora iz lana 111. ovog zakona, moe biti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije ), odnosno vlada kantona. lan 113. Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. ZAPOSLENIKA U ODLUIVANJU VIJEE

26/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenoj formi. Ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno, nakon isteka roka na koji je zakljuen, kolektivni ugovor primjenjivae se do zakljuivanja novog kolektivnog ugovora. lan 114. Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obaveze strana koje su ga zakljuile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektvnih radnih sporova. lan 115. Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile. lan 116. Ako postoji interes Federacije, federalni ministar moe proiriti primjenu kolektivnog ugovora i na druga pravna lica za koja se ocjeni da je to potrebno, a koja nisu uestvovala u njegovom zakljuivanju ili mu nisu naknadno pristupila. Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, federalni ministar je obavezan zatraiti miljenje sindikata, poslodavca ili vie poslodavaca odnosno udruenja poslodavaca, na koje se kolektivni ugovor proiruje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain utvren za njezino donoenje. Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. lan 117. Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vae i za njihovo donoenje. lan 118. Zakljuen kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, za teritoriju Federacije ili podruje dva ili vie kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu nadlenom za rad (u

27/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. daljem tekstu: federalno ministarstvo), a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenom organu kantona. Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovog lana federalnom ministarstvu odnosno nadlenom organu kantona, pravilnikom e propisati federalni ministar, odnosno nadleni kantonalni ministar. lan 119. Kolektivni ugovor, zakljuen za teritoriju Federacije, objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH, a za podruje jednog ili vie kantona u slubenom glasilu kantona. lan 120. Kolektivni ugovor moe se otkazati na nain i pod uvjetima predvienim tim kolektivnim ugovorom. Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim ugovornim stranama. lan 121. Strane kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora. XVI RADNIH SPOROVA 1. Mirenje lan 122. U sluaju spora o zakljuivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor),ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjeavanja spora, sprovodi se postupak mirenja, u skladu sa ovim zakonom. Mirenje iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vijee. lan 123. Mirovno vijee moe biti formirano za teritoriju Federacije, odnosno za podruje kantona. MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH

28/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Mirovno vijee za teritoriju Federacije sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje federalni ministar, a formira se za period od dvije godine. Mirovno vijee iz stava 2. ovog lana donosi pravila o postupku pred tim vijeem. Administrativne poslove za mirovno vijee formirano za teritoriju Federacije, vri federalno ministarstvo. Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje federalni ministar, snosi federalno ministarstvo. lan 124. Formiranje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona. lan 125. Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora. O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavaju u roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalno ministarstvo, odnosno nadleni organ kantona, u skladu sa propisom kantona. 2. Arbitraa lan 126. Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrai. Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u vezi sa arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana. lan 127. Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravinosti. Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drugaije. Protiv arbitrane odluke alba nije doputena. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog ugovora.

29/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. XVII - TRAJK lan 128. Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova. trajk se moe organizirati samo u skladu sa Zakonom o trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnim ugovorom. trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se strane sporazumjele. lan 129. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, u smislu lana 128. stav 2. ovog zakona. Zaposlenik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku. Ako se zaposlenik ponaa suprotno lanu 128. stav 2. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka namjerno nanese tetu poslodavcu, moe mu se dati otkaz, u skladu sa zakonom. XVIII - EKONOMSKO - SOCIJALNO VIJEE lan 130. U cilju ostvarivanja i usklaivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno ineresa zaposlenika i poslodavaca, te podsticanja zakljuivanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, moe se formirati ekonomsko - socijalno vijee. Ekonomsko - socijalno vijee moe se formirati za teritoriju Federacije odnosno podruje kantona. Ekonomsko - socijalno vijee temelji se na trostranoj saradnji Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, sindikata i poslodavaca. Ekonomsko - socijalno vijee iz stava 2. ovog lana osniva se sporazumom zainteresiranih strana kojim se ureuje sastav, ovlatenja i druga pitanja od znaaja za rad ovog vijea. Ekonomsko - socijlano vijee iz stava 2. ovog lana donosi poslovnik o radu, kojim e urediti nain donoenja odluka iz svog djelokruga rada.

30/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. XIX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU lan 131. Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. Ako se radi o preduzeu ili ustanovi od interesa za Federaciju, nadzor iz stava 1. ovog lana obavlja federalni inspektor rada, u skladu sa zakonom. lan 132. U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlatenja utvrena zakonom i na osnovu zakona donesenih propisa. Zaposlenik, sindikat, poslodavac i vijee zaposlenika mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora. XX - POSEBNE ODREDBE 1. Radna knjiica lan 133. Zaposlenik ima radnu knjiicu. Radna knjiica je javna isprava. Radnu knjiicu izdaje opinski organ uprave nadlean za poslove rada. Federalni ministar donijet e propis o radnoj knjiici, kojim e se urediti: sadraj, postupak izdavanja, nain upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjiica, nain voenja registra izdatih radnih knjiica, oblik i nain izrade, kao i druga pitanja predviena propisom o radnoj knjiici. lan 134. Na dan kada pone da radi, zaposlenik predaje radnu knjiicu poslodavcu, o emu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti zaposleniku radnu knjiicu, a zaposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog lana. Vraanje radne knjiice iz stava 2. ovog lana ne moe se uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku.

31/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 135. Pored radne knjiice iz lana 134. stav 2. ovog zakona, poslodavac je duan zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi iz stava 1. ovoga lana ne mogu se unositi podaci koji bi zaposleniku oteavali zakljuivanje novog ugovora o radu. 2. Privremeni i povremeni poslovi lan 136. Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima: 1. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, 2. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju due od 60 dana u toku kalendarske godine. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za zaposlenike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju . lan 137. Za obavljanje poslova iz lana 136. ovog zakona zakljuuje se ugovor u pismenoj formi. Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri: vrstu, nain, rok izvrenja poslova i iznos naknade za izvreni posao. 3. Utjecaj vojne slube na radni odnos lan 138. Zaposleniku za vrijeme sluenja vojnog roka i sluenja u rezervnom sastavu (u daljem tekstu: vojna sluba) prava i obaveze iz radnog odnosa miruju. Zaposlenik koji nakon zavretka vojne slube eli da nastavi rad kod istog poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka vojne slube, a poslodavac je duan primiti zaposlenika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti zaposlenika.

32/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Zaposlenika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stava 2. ovog lana, poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu slubu ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga u smislu lana 98. ovog zakona. Ako poslodavac ne moe vratiti zaposlenika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stava 3. ovog lana, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu u lanu 100. ovog zakona, s tim da se prosjena plaa dovede na nivo plae koju bi zaposlenik ostvario da je radio. Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 3. ovog lana, poslodavac ne moe u roku od godinu dana zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica iz stava 1. ovog lana. Prava utvrena ovim zakonom u vezi sa vojnom slubom imaju i lica na slubi u rezervnom sastavu policije. 4. Prava zastupnika - poslanika i funkcionera lan 139. Zaposleniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti, u organe Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, organe kantona, grada i opine i zaposleniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obaveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdue etiri godine od dana izbora odnosno imenovanja. Na zaposlenika iz stava 1. ovog lana shodno se primjenjuju odredbe iz lana 138. st. 2. do 5. ovog zakona. XXI - KAZNENE ODREDBE lan 140. Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00, KM kaznit e se za prekraj poslodavac - pravno lice, ako: 1. sa zaposlenikom ne zakljui ugovor o radu (lan 2.), 2. lice koje trai zaposlenje, kao i lice koje zaposli stavlja u nepovoljniji poloaj (lan 5.), 3. zaposleniku ne urui pismenu potvrdu u skladu sa lanom 14.ovog zakona, 4. zakljui ugovor o radu na odreeno vrijeme suprotno lanu 20. ovog zakona, 5. zakljui ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim zakonom (lan 21.),

33/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. 6. uputi zaposlenika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadri propisane podatke (lan 22.), 7. od zaposlenika trai podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom (lan 23.), 8. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim licima podatke o zaposleniku, (lan 24.), 9. zakljui ugovor o radu kojim je ugovoreno trajanje pripravnikog staa due od zakonom predvienog (lan 26.), 10. ugovor o volonterskom radu ne zakljui u pismenoj formi (lan 28.), 11. sklopi ugovor o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovoreno u trajanju duem od zakonom propisanog (lan 29.), 12. od zaposlenika zahtijeva da na poslovima, na kojima se uz primjenu mjera zatite na radu nije mogue zatititi od tetnih uticaja, radi due od skraenog radnog vremena (lan 31). 13. od zaposlenika zahtijeva da radi due od punog radnog vremena (prekovremeni rad) suprotno lanu 32. stav 1. ovog zakona, 14. ne obavijesti inspektora rada kantona o prekovremenom radu o kojem ga je duan obavijestiti (lan 32.stav 2.) 15. ne postupi po zabrani inspektora rada kantona kojim se zabranjuje prekovremeni rad (lan 32. stav 5. ), 16. maloljetnom zaposleniku naredi prekovremeni rad (lan 32. stav 3.), 17. trudnici, majci sa djetetom do tri godine starosti ili samohranom roditelju sa djetetom do est godina ivota, bez njegovog pismenog pristanka, naredi prekovremeni rad (lan 32. stav 4.), 18. eni zaposlenoj u industriji naredi noni rad suprotno lanu 35. ovog zakona, 19. maloljetniku naredi noni rad (lan 36.), 20. zaposleniku ne omogui koritenje odmora, u toku rada (lan 37.), 21. zaposleniku ne omogui koritenje dnevnog i sedminog odmora (l. 38. i 39.), 22. zaposleniku ne omogui koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ovim zakonom (lan 41. stav 1.),

34/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. 23. zaposleniku uskrati pravo na godinji odmor, odnosno isplati mu naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora (lan 45.), 24. zaposleniku ne omogui koritenje plaenog odsustva (lan 46. stav 1.), 25. rasporedi maloljetnika da radi na poslovima suprotno lanu 51. stav 1. ovog zakona, 26. zaposli enu na poslovima na kojima je enama zabranjen rad (lan 52.), 27. zbog trudnoe odbije zaposliti enu, otkae joj ugovor o radu, ili je suprotno odredbama ovog zakona, premjesti na druge poslove (lan 53.), 28. ne omogui eni odsustvo sa rada uz naknadu plae (lan 54. stav 2.), 29. premjesti enu suprotno lanu 54. stav 4. ovog zakona, 30. ne omogui eni da koristi poroajno odsustvo (lan 55.), 31. ocu djeteta odnosno usvojiocu ne omogui koritenje prava iz lana 55. ovog zakona (lan 56.), 32. eni odnosno ocu djeteta ne omogui da radi polovinu punog radnog vremena (lan 57.), 33. jednom od roditelja odnosno usvojiocu ne omogui da koristi pravo pod uvjetima propisanim lanom 58.ovog zakona, 34. onemogui eni da odsustvuje sa posla radi dojenja djeteta(lan 59.) 35. jednom od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) odnosno usvojiocu onemogui da koristi pravo iz lana 63. stav 1. ovog zakona, 36. otkae zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, usljed ega je privremeno nesposoban za rad (lan 64.), 37. ne vrati zaposlenika na poslove na kojima je prije radio ili na druge odgovarajue poslove (lan 65. stav 2.), 38. poslodavac ne ponudi zaposleniku druge poslove (lan 66. stav 1.), 39. poslodavac ne da prednost zaposleniku pri strunom obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju (lan 66.stav 2.), 40. poslodavac otkae ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti suprotno lanu 67. ovog zakona,

35/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. 41. isplati plau manju od utvrene kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (lan 69. stav 2.), 42. ne isplati plau u roku utvrenom u lanu 70. stav 1. ovog zakona, 43. poslodavac svoje potraivanje prema zaposleniku naplati suprotno lanu 74. ovog zakona, 44. ugovor o radu prestane suprotno lanu 87. ovog zakona, 45. ne omogui zaposleniku da iznese svoju odbranu (lan 90.), 46. postupi suprotno lanu 93.ovog zakona, 47. ne urui otkaz zaposleniku u pismenoj formi (lan 94.), 48. ne ispuni obaveze prema zaposleniku iz lana 96. stav 1. ovog zakona, 49. ne izradi program zbrinjavanja vika zaposlenika u skladu sa lanom 98. ovog zakona, 50. pri izradi programa vika zaposlenika ne konsultira vijee zaposlenika odnosno sindikat (lan 99. st. 2. i 3.), 51. zakljui ugovor o radu sa drugim zaposlenikom (lan 99. stav 5.), 52. poslodavac stavi u nepovoljniji poloaj zaposlenika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku (lan 129. stav 1.), 53. onemogui ili pokua onemoguiti federalnog odnosno kantonalnog inspektora rada u provoenju nadzora (lan 131.), 54. odbije zaposleniku vratiti radnu knjiicu (lan 134. stav 2.), 55. postupi suprotno odredbama l. 136. i 137. ovog zakona, 56. u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ne uskladi pravilnik o radu (lan 141.), 57. u roku od tri mjeseca iz lana 142. ovog zakona ne zakljui sa zaposlenikom ugovor o radu, 58. zaposli drugo lice suprotno lanu 143. stav 6. ovog zakona. Ako je prekraj iz stava 1. ovog lana uinjen prema maloljetnom zaposleniku najnii i najvii iznos novane kazne uveava se dvostruko.

36/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se poslodavac - fiziko lice novanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod poslodavca koji je pravno lice, novanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. XXII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 141. Poslodavci su duni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. lan 142. Poslodavci su duni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ponuditi zaposleniku zakljuivanje ugovora o radu, u skladu sa ovim zakonom . Zaposlenik, kojem poslodavac ne ponudi ugovor o radu iz stava 1. ovog lana, ostaje u radnom odnosu na neodreeno odnosno odreeno vrijeme. Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe biti nepovoljniji od uvjeta pod kojima je radni odnos zasnovan, odnosno pod kojima su bili ureeni radni odnosi zaposlenika i poslodavca do dana zakljuivanja ugovora iz stava 1. ovog lana, ako odredbama ovog zakona ta pitanja nisu drugaije ureena. Ako zaposlenik ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog lana, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na zakljuivanje. Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji mu je ponudio poslodavac nije u skladu sa stavom 3. ovog lana, moe pred nadlenim sudom da ospori valjanost ponude poslodavca u roku od 15 dana od dana prihvatanja ponude. lan 143. Zaposlenik koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekao na ekanju posla, ostat e u tom statusu najdue est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako poslodavac prije isteka ovog roka zaposlenika ne pozove na rad. Zaposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. decembra 1991. godine i koji se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona pismeno ili neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa, a u ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca smatrat e se, takoer,zaposlenikom na ekanju posla.

37/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. Za vrijeme ekanja posla zaposlenik ima pravo na naknadu plae u visini koju odredi poslodavac. Ako zaposlenik na ekanju posla iz st.1.i 2. ovog lana ne bude pozvan na rad u roku iz stava 1. ovog lana, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu najmanje u visini tri prosjene plae isplaene na nivou Federacije u prethodna tri mjeseca, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, do navrenih pet godina staa osiguranja, a za svaku narednu godinu staa osiguranja, jo najmanje jednu polovinu prosjene plae. Izuzetno, umjesto otpremnine poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 4. i 5. ovog lana, utvruju se pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca. Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 4. ovog lana, poslodavac ne moe u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stepen strune spreme, osim lica iz st. 1.i 2. ovog lana, ako je to lice nezaposleno. lan 144. Zaposlenici, iji radni odnos miruje u skladu sa propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona, a koji po ovom zakonu nemaju pravo na mirovanje radnog odnosa, imaju pravo da se vrate na poslove koje su prije obavljali ili na druge odgovarajue poslove u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 145. Postupci ostvarivanja i zatite prava zaposlenika, zapoeti prije stupanja na snagu ovog zakona, zavrit e se po odredbama propisa koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako je to za zaposlenika povoljnije. lan 146. Do ureivanja plaa kolektivnim ugovorom, a najdue za vrijeme od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije utvrdit e, uz prethodno konsultiranje strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora, visinu, nain i uvjete usklaivanja najnie plae. Odluka o visini najnie plae iz stava 1. ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. lan 147. Propisi, koji su predvieni za sprovoenje ovog zakona, donijet e se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

38/39

SLUBENE NOVINE FBIH 43/99 Objavljeno 28.10.1999. lan 148. Do donoenja propisa iz lana 147. ovog zakona, primjenjivat e se propisi koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 149. Nadleni organi kantona donijet e propise, u skladu sa ovim zakonom, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 150. Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa o radnim odnosima i plaama koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije, do dana stupanja na snagu ovog zakona, osim propisa iz lana 148. ovog zakona. lan 151. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH. Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Pero Madar, s. r. Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, s. r

39/39