SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET U TRAVNIKU TRAVNIK

DIJANA ILJEG ARKINOVI

ODNOS IZMEU DRUTVENIH NORMI, MORALA, OBIAJA I PRAVA

ESEJ

Travnik, 2011.g. 1

SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET U TRAVNIKU TRAVNIK

ODNOS IZMEU DRUTVENIH NORMI, MORALA, OBIAJA I PRAVA

ESEJ

Predmet Metodologija pravnih nauka sa osnovama nomotehnike Mentor: Prof.dr.Zdravko Je Asistent : dipl.iur. Ajdin Huseinspahi Student: Dijana iljeg arkinovi Broj Indeksa: Odsjek: Ope Pravo

Travnik, mart 2011.g.

SADRAJ
1. POJAM I ODNOS DRUTVENIH NORMI, MORALA, OBIAJA I PRAVA

1. POJAM I ODNOS DRUTVENIH NORMI, 3

MORALA, OBIAJA I PRAVA Za drutvenu normu moemo rei da je pravilo ili standard ponaanja u okviru neke drutvene grupe, koji pripadnici te grupe smatraju obaveznim. Svaka norma je sredstvo da se ljudi navedu da nesto ine ili ne ine. To moe biti drutveni obiaj, dravni ili boiji zakon, te svaki drugi oblik normativnog pritiska. U drutvene norme ubrajamo obiajne norme, moralne, pravne. Pravo je skup normi koje sankcionie drava radi ostvarivanja svoje funkcije odreene preovlaujuim drutvenim i pravnim interesima i vrijednostima. Obiaj je norma koja predstavlja rezultat jednog dugog i stihijskog izgraivanja od strane drutvene mase. To su propisi, u pravilu lokalnog karaktera. Za razliku od prava i morala, koji reguliraju odnose u cijeloj dravi, odnosno u globalnom drutvu, obiaji uglavnom vrijede za lokalne zajednice i pojedince. Samo kao iznimka neki obiaj moe vrijediti i za globalnu zajednicu: narod, naciju, drutvo. Znamo da dugotrajnim ponavljanjem neki religijski obiaji postaju tradicionalni za cijelu religijsku zajednicu ili za cijeli narod koji prihvaa odreenu religiju. Obiaj se moe definisati kao sustav normi dugotrajnog ponaanja ljudi koji se smatra obaveznim u odreenim prilikama. U obinom narodu obiaj je visoko cijenjen, ljudi se dobrovoljno pridravaju njegovih normi, dovoljno ih prihvaaju jer ih ne smatraju nametnutim i nisu skloni olako postupati suprotno obiajnim pravilima ponaanja. Obiaj je snaan drutveni propis koji svoju snagu vue iz demokratskog postanka njegovih normi, dobrovoljnog ljudskog prihvaanja i dugotrajna ponavljanja. Obiaj je esto povezan i s pojedincem, porodicom, skupinom ili sredinom, gdje su skoro svi znaajniji datumi u ivotu pojedinca ili zajednice popraeni odgovarajuim obiajima. Oni se lako ue od rane mladosti. Nenametljivo se prenose na nove narataje, s jednoga na drugi. Vrlo esto obiaji sadre tenju neke sredine ili skupine sauvati sjeanje na neki dogaaj iz prolosti, nki visokocijenjeni praznik, te nain obiljeavanja neke proslave ili tradicije. Tako neki obiaji prestaju pa se ponavljaju nakon odreenog vremena, naroito ako su bili zabranjeni zbog nekih politikih razloga, pa ti razlozi prestanu postojati nakon odreenih politikih promjena. Meutim, udnja i nostalgija za nekim dragim, starim i potisnutim obiajima u sjeanju pojedinca i naroda moe vrlo dugo postojati da bi, jednostavno, izniknula u odreenom povoljnom trenutku. ak i neka moda spada u obiaj odreenog drutva ili drutvene skupine, to moemo nazvati posebnim obiajem.

Obiaj ima unutranju i spoljanu stranu. Spoljana strana sadrana je u regularnosti odreenog ponaanja, a unutranja strana u uvjerenju o obaveznosti. Dobra strana obiaja je to stalno pridonosi odravanju lokalne tradicije i dobrih navika. On je vrlo postojan. Sporo nastaje, ali se jo sporije mijenja. Meutim, njegova je negativna strana to s vremenom postaje konzervativan i ne uklapa se u drutvene promjene. On zato mnogo vie odgovara tradicionalnim drutvima. S druge strane imamo moral, koji predstavlja skup nepisanih pravila i obiaja koji utvruju meuljudske odnose i prosuuju ta je dobro, a ta zlo. Definie se kao oblik drutvene svijesti, sistem obiaja, navika, normi. Moral je relativan, jer nije isti u svim drutvenim grupama i istorijskim periodima. Centralne vrijednosti morala su: dobro, ispravno i pravedno. Moral je objektivna drutvena pojava koja je odreena skupom pravila ili normi koja reguliu ponaanje lanova jedne drutvene zajednice, ali i navikama ponaanja. Procenjivanje morala ili moralni sud se donosi na osnovu postupaka, rasuivanja, ponaanja ili uopte karaktera nekog oveka. U skladu sa tim i sa sloenom komunikacijom koja se odvija u drutvu, ljudi formiraju svoje linosti, usmeravaju svoju motivaciju i delovanje, vrednuju i sude i sebi i drugima. Osnovna karakteristika moralnih normi je njihova obaveznost, koja je dvostruka, to znai da je moral obavezujui i drutveno (spolja) i individualno (unutra), za razliku od pravne i obiajne obaveznosti koja je iskljuivo drutvena. Takoe, kao bitne karakteristike morala, navode se i trenutanost, bezuslovnost, nametnutost i sl.1 Po Sigmundu Frojdu je potpuno usvajanje moralnih normi koje jedno drutvo propisuje praktino nedostino. Zbog nagonske, impulsivne strane ljudske prirode, ovjek tek djelimino usvaja te norme, posebno one kojima se odreena ponaanja zabranjuju. Prema tumaenjima Hristovih uenja, moralnost je dobrota prema slabijima. Nie je definisao moralnost kao smelost jaih, a Platon kao stvaralaku harmoniju celine2. Razliita drutva imala su u razliitim periodima razliite moralne vrijednosti, mada se izmeu njih esto moe povui zajedniki imenitelj. Prema gledanju na razliitost vrijednosti i

http://hr.wikipedia.org/wiki/pravo i moral (15.02.2011.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/moral (15.02.2011.)

istorijski razvoj morala postoje moralni relativizam, moralni apsolutizam i moralni univerzalizam3. Moral i pravo srodni normativni poreci. Smatram da su mnogi drutveni odnosi istovremeno i u istom smislu usmjeravani i moralnim i pravnim normama, kao to se moe vidjeti na primjeru branih i roditeljskih odnosa. Namee nam se pitanje zato se duplira normiranje, a razlog moemo nai u psiho-socijalnoj injenici da su ti odnosi veoma vani za drutvo, pa njihovo primarno moralno usmjeravanje treba pojaati pravnim usmjeravanjemstrahom od pravne sankcije. Znamo da drava zadrava za sebe iskljuivu ovlast za izricanje i izvravanje svih fizikih i novanih sankcija. Smatram da je odnos izmeu drtvenih normi, morala, obiaja i prava, s jedne strane usko vezan, s tim to jedino pravo, odnosno pravna norma kao drutvena norma ima karakteristiku sankcije, za sluaj nepotivanja, koju osigurava drava svojim aparatom prinude. Moemo navesti i jedan od primjera u kojem je izraen odnos ovih drutvenih normi, a to je Meunarodno javno pravo. Nastaje kao proizvod meusobnih odnosa drava, a putem obiaja i meudravnih ugovora.

2. LITERATURA
3

www.bh-pravnici.com (01.03.2011.)

1. Knjiga: Bundalo.P., Nomotehnika sa metodologijom prava, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, 2007 2. Materijal sa web portala: http://www.scribd.com/doc/29054705/Transformacija-politi%C4%8Dkih-sustava (15.12.2010.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/pravo i moral (15.02.2011.) http://hr.wikipedia.org/wiki/ moral (15.02.2011.) www.bh-pravnici.com (01.03.2011.)