AD i AS

Na agregatnu potra nju utje u: - ponuda novca - potro nja i porezi -ostali utjecaji /egzogeni / Na agregatnu ponudu utje u: - razina cijena i tro kova - potencijalna proizvodnja - kapital, rad, tehnologija - ostali utjecaji

Uzajamni utjecaj agregatne ponude i agregatne potra nje utje e na: - razinu proizvodnje /realni BDP/ - zaposlenost/ nezaposlenost - razinu cijena / inflaciju - razmjenu s inozemstvom Grafi ki prikaz utjecaja

AS
Ukupna koli ina dobara i usluga proizvedenih u godini dana. AS ovisi o razini cijena, proizvodnom kapacitetu zemlje i razini tro kova. to odre uje proizvodni kapacitet zemlje? 1. raspolo ivi inputi / rad i kapital su najva niji/ 2. tehnolo ka efikasnost kojom se ti faktori kombiniraju

AD i AS
Agregatna potra nja ili AD je ukupna ili agregatna koli ina proizvodnje koja se kupuje pri danoj razini cijena, kad se druge stvari ne mijenjaju. AD se sastoji od: Potro nje - osobna potro nja koja je odre ena raspolo ivim dohotkom, dugoro nim trendovima dohotka, bogatstvom i razinom cijena. Investicijske potro nje - uklju uje privatne kupovine zgrada i opreme i gomilanje zaliha. Javne potro nje- odre uju je odluke o tro enju dr ave. njeNeto izvoza - jednak je razlici izme u vrijednosti izvoza i vrijednosti uvoza, odre uju ga doma i i inozemni dohodak, relativne cijene i devizni te ajevi.

AD
Za to je krivulja AD opadaju a - kada krivulja AD opada realna se potra nja za proizvodima smanjuje kad se razina cijena pove ava. Monetarna politika - pove anje ponude novca sni ava kamatnjake i pobolj ava uvjete kreditiranja, poti u i vi e razine investicija i potro nje trajnih dobara. Fiskalna politika - pove anje izdataka na dobra i usluge neposredno pove avaju tro enje, smanjenja poreza ili pove anja transfera dohotka i poti u ve u potro nju.

Utjecaji na AD
Inozemna proizvodnja - rast proizvodnje u inozemstvu dovodi do pove anja neto izvoza. Vrijednost imovine - pove anje cijena dionica ili cijena stanova dovodi do ve eg bogatstva ku anstava a time do ve e potro nje. To tako er dovodi do ni ih tro kova kapitala i pove ava investicije poduze a. Smanjenje cijena nafte - ve a proizvodnja nafte u svijetu smanjuje cijene nafte na svjetskom tr i tu. Ve i realni dohoci potro a a i ve e poslovno povjerenje pove avaju potro nju, kupovine automobila i investicije. Napredaki u tehnologiji - nove mogu nosti investiranja i rast AD. Ostalo - politi ki doga aji, sporazumi o slobodnoj trgovini.

Ra unanje BDP-a BDPBDPBDP- ukupna vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj dr avi u godini dana. Izra ava se u nov anim jedinicama. BDPBDP- zbroj nov anih vrijednosti svih finalnih dobara i usluga proizvedenih za potro nju, bruto investicije, dr avnu potro nju i neto izvoz. BDP= C+I+G+X C= consumption: potro nja I= investment: investicije G= government expanditure: dr avni izdaci/ potro nja X= net export: neto izvoz= izvoz-uvoz izvoz-

2 na ina ra unanja BDP-a: BDP1. tok roba i usluga: C+I+G+X 2. tok zarada i tro kova: zbroj profita, kamata, renti i tro kova proizvodnje Oba na ina ra unanja daju ekvivalentni rezultat.

BDPBDP- ukupna vrijednost finalnih proizvoda i usluga. U ra un BDP-a ne ulaze intermedijarna dobra i BDPusluge, tj. dobra i usluge koje se upotrebljavaju u proizvodnji drugih dobara i usluga. Ra un BDP-a uklju uje npr. vrijednost kruha, ali BDPne i p enice, automobil ali ne i vrijednost elika, odvjetni ku uslugu, ali ne i uslugu pisanja albe

Da bi se izbjeglo uklju ivanje roba ili usluga koje su proizvedene ali ulaze /kao input/ u neki drugi finalni proizvod ili uslugu koristi se pristup dodane vrijednosti. Ili: da bi se izbjeglo dvostruko ra unanje: dodana vrijednost zahtjeva da se u ra unu odbijaju izdaci za intermedijarna dobra ili usluge koja su kupila druga poduze a za daljnju proizvodnu ili uslu nu djelatnost.

Pri mjerenju nov ane vrijednosti BDP-a koriste BDPse tr i ne /teku e/ cijene razli itih dobara i usluga. Kako se cijene vremenom mijenjaju /inflacija/, BDP se ra una u stalnim cijenama. Nominalni BDP- izra ava se u tr i nim / teku im BDPcijenama/. Realni BDP- izra ava se u stalnim BDP/nepromjenljivim/ cijenama.

Realni BDP= Nominalni BDP/ BDP deflator BDP deflator= indeks cijena: ponderirani prosjek cijena svih roba i usluga koje ulaze u ra un BDPBDP-a. Tako se otklanja utjecaj inflacije / ili deflacionira BDP/. Dobiva se statisti kim putem, s ponderom svake robe i usluge koji je jednak njihovoj postotnoj va nosti u BDP-u. BDPNominalni BDP raste br e od realnog zbog inflacije.

Bruto doma i proizvod- zbroj svih finalnih dobara i proizvodusluga uklju uje bruto investicije. investicije. Bruto investicije- ukupne investicije. investicijeNeto investicije- bruto investicije- amortizacija investicijeinvesticijeBruto doma i proizvod- zbroj svih finalnih dobara i proizvodusluga uklju uje i dr avnu potro nju, ali ne i ukupnu. ali ukupnu. Tzv. Transferna pla anja ne ulaze u ra un BDP-a. BDPTransferna pla anja: izdaci dr ave pojedincima koji se anja: ne obavljaju u zamjenu za ponu ena dobra ili usluge. Npr. Pomo nezaposlenima, socijalna pomo ...

Kritike BDP-a kao mjere koja ne pokazuje realno BDPsituaciju ekonomije neke zemlje. Podsjetimo se: biv e, tzv. socijalisti ke zemlje, povijesno su imale najvi e stope rasta BDP-a, a kvalitet ivota? A BDPblagostanje stanovnika? ? Neregistrirana /siva, crna/ ekonomija? ? Okoli ? Kvalitet ivota Ekonomisti: James Tobin, M. Mishan, J. Schumacher......rastSchumacher......rast- za koga? Kakav rast? Posljedice ekonomskog rasta po kvalitetu ivota? Rast- razvoj? RastPrimjeri

Ra unanje BDP-a BDPU ra un BDP-a ulaze bruto investicije BDPBruto investicije- amortizacija= neto investicijeinvesticije U RA UN BDP-a ne ulaze svi dr avni BDPizdaci. Npr. Transferna pla anja izdaci dr ave pojedincima /ne na osnovu rada/: pomo nezaposlenima, socijalna pono ... ne ulaze u ra un BDP-a. BDP-

Ra unanje BDP-a BDP? Bruto dru tveni proizvod za razliku od bruto doma eg proizvoda Bruto dru tveni proizvod- vrijednost svih proizvodfinalnih roba i usluga proizvedenih radom i kapitalom u vlasni tvu subjekata neke zemlje, a bruto doma i proizvod odnosi se na ukupnu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji!

Ra unanje BDP-a BDPNeto doma i proizvod: ukupna finalna proizvod: proizvodnja u nekoj dr avi tijekom godine, gdje proizvodnja ukllju uje neto investicije ili bruto investicije umanjene za tro kove amortizacije. Ili : NDP= NI /neto investicije/ +C+G+X Ili: BDP-amortizacija= NDP BDP-

Ra unanje BDP-a BDPNeto dru tveni proizvod umanjen za sve posredne poreze = Nacionalni dohodak Ili: NDP- posredni porezi=ND NDPNacionalni dohodak /ND/ umanjen za neposredne poreze i neto tednju poduze a= raspolo ivi dohodak / u raspolo ivi dohodak ulaze transferna pla anja/ Ili: ND- neposredni porezi- neto tednja NDporezipoduze a+ transferna pla anja= DI / disposable income: raspolo ivi dohodak/.

Potro nja i investicije

Potro nja se sastoji od razli itih oblika:  trajna dobra (motorna vozila, oprema za ku anstvo),  potro na dobra (hrana, odje a, energija),  usluge (stanovanje, prijevoz, zdravstvena za tita). tednja je onaj dio raspolo ivog dohotka koji se ne tro i = raspolo ivi dohodak - potro nja. To ka pokri a - to ka u kojoj ku anstvo potpuno tro i sav svoj raspolo ivi dohodak. Funkcija potro nje prikazuje vezu izme u razine izdataka na potro nju i razine raspolo ivog dohotka J.M. Keynes-postojanje deterministi kog odnosa izme u Keynespotro nje i dohotka.

Potro nja
Potro nja ku anstva je najve a pojedina na sastavnica BDP-a. BDPEkonomskim razvojem- mijenjaju se ob razvojemrasci potro nje: izdaci za hranu, stanovanje..... Ali. Demonstracioni efekt: opona aju se obrasci potro nje karakteristi ni za vi i stupanj materijalnog razvoja....:

Veza dohotka i potro nje

RASPOLO IVI DOHODAK NETO TEDNJA (-/+) POTRO NJA

A B C D E F G

24 000 25 000 26 000 27 000 28 000 29 000 30 000

- 110 0 + 150 + 400 + 760 +1 170 +1 640

24 110 25 000 25 850 26 600 27 240 27830 28 360

Funkcija potro nje i to ka pokri a

30000
tednja To ka pokri a

27000 24000

Funkcija potro nje

Potro nja

21000 18000 15000 20000 22000 24000 26000 28000 30000 32000

Raspolo ivi dohodak

Funkcija potro nje

Funkcija potro nje prikazuje odnos potro nje i raspolo ivog dohotka / DI /. Funkcija tednje prikazuje odnos tednje i raspolo ivog dohotka. DI= C + S DI= raspolo ivi dohodak C= potro nja S= tednja

Funkcija potro nje

Grani na sklonost potro nje /MPC: marginal propensity of consumption/: dodatna potro nja koja proizlazi iz dodatne nov ane jedinice dohotka. Grani na sklonost tednji /marginal propensity to save/: dodatna tednja koja proizlazi iz dodatne nov ane jedinice dohotka.

Potro nja
Teku a razina raspolo ivog dohotkadohotkanajbitniji je faktor potro nje dru tva Bogatstvo je va na odrednica veli ine potro nje Generalno: ve e bogatstvo dovodi do ve e potro nje: u inak bogatstva

Investicije
Investicije utje u na proizvodnju u kratkom roku preko u inka na agregatnu potra nju, a na dugoro ni rast proizvodnje preko utjecaja rasta kapitala na potencijalnu proizvodnju i agregatnu ponudu. Vrste investicija: kupovina stambenih objekata, investicije u opremu, dodaci zalihama. Odrednice investicija: investicija: -o ekivani prihodi -tro kovi -o ekivanja / vezana uz poslovnu klimu: business climate/

Investicije
Poduze a investiraju da bi stekla profite. Budu i da kapitalna dobra traju du e razdoblje, odluke o investicijama ovise o potra nji za proizvodima ili uslugama koje proizvode nove investicije, kamatnjacima i porezima koji utje u na tro kove investicija i o ekivanjima poduze a.

Krivulja potra nje za investicijama

Krivulja potra nje za investicijama pokazuje odnos izme u investicija i kamatnjaka. Investicije su odre ene neto profitom investicija. Krivulja je negativno nagnuta zbog rasta kamatnjaka. Di

M M Di 0 10 20 30 40 55 60 70

Ve a proizvodnja

Ve i porezi

Pesimizam

Investicije
Dugoro no kretanje investicija u nekoj dr avi: grafi ki prikazano... Nestabilno, hirovito.

Agregatna potra nja i model multiplikatora

AD: ukupna koli ina proizvodnje koja se kupuje pri danoj razini cijena. Realna potra nja za proizvodima i uslugama se smanjuje kad se razina cijena pove ava Glavni razlog opadanja krivulje AD : u inak ponude novca: ve a ponuda novca...vi e cijene... ni a AD i obrnuto

Utjecaji na AD
1. Monetarna politika: npr. Pove anje politika: ponude novca...... 2. Fiskalna politika: u inak dr avne politika: potro nje i poreske politike: npr. Pove anje dr avnog tro enja... Ili: smanjenje poreza Grafi ki prikaz u inaka

Utjecaji na AD
Inozemna proizvodnja. Npr. Rast proizvodnja. proizvodnje u inozemstvu: rast neto izvoza Vrijednost imovine. Npr. Pove anje cijena dionica..... Smanjenje cijena nafte. Tehnolo ki napredak: stvaranje novih proizvodnih mogu nosti.... Ostalo: politi ki doga aji. Terorizam....

Investicije i model multiplikatora

Model multiplikatora

Model multiplikatora

Model multiplikatora

Novac i poslovno bankarstvo

Novac i poslovno bankarstvo

Novac i poslovno bankarstvo

Novac i poslovno bankarstvo

Poslovno bankarstvo

Poslovno bankarstvo

Poslovno bankarstvo

Tr i te vrijednosnih papira

Tr i te vrijednosnih papira i financijske strategije

Centralno bankarstvo i monetarna politika

Centralno bankarstvo i monetarna politika

Centralno bankarstvo i ponuda novca

Centralna banka

Centralna banka i ponuda novca

Centralna banka i ponuda novca

Centralna banka

Centralna banka

Utjecaj novca na proizvodnju i cijene

Tr i te novca

Agregatna ponuda i ekonomski rast

Ekonomski rast

Faktori rasta

Teorije ekonomskog rasta

Teorije ekonomskog rasta

Ekonomski rast

Ekonomski rast

Poslovni ciklus

Faze ciklusa

Teorije poslovnih ciklusa

Poslovni ciklusi

Nezaposlenost

Nezaposlenost

Oblici nezaposlenosti

Problemi tr i ta rada