OSVRTI, POTICAJI

OSVRTI, POTICAJI

Gvozden RUKAVINA

Koliko brodogradnja stoji hrvatske porezne obveznike i kako bi bilo hrvatskim poreznim obveznicima bez brodogradnje
USD odnosno 4 000 mil. kn. U trokovima gradnje brodova kakvi se grade u Hrvatskoj, osnovne stavke na godinjoj razini sudjeluju kako slijedi:
Stavka

Uvod
S obzirom na dananje ope gospodarsko stanje u Hrvatskoj, te na potrebu prilagodbe gospodarskoga sustava normama rada i poslovanja u Europskoj uniji, pitanja vezana uz znaaj, svrhu, vrijednost i odrivost brodogradnje kao jedne od osnovnih gospodarskih grana Hrvatske aktualnija su nego ikad, a odgovori na ta pitanja i rjeenja koja slijede odredit e u velikoj mjeri budunost Hrvatske. Pored toga ova pitanja trae brze, odlune i cjelovite odgovore i zbog prisutnih nezapamenih promjena svjetskoga trita i po obujmu i po dinamici. U raspravi o navedenim pitanjima povrne, netone ili necjelovite ocjene i podaci, posebno oni od strateke vanosti, mogu odvesti na krivi put s velikom, teko procjenjivom i nepovratnom tetom. U ovom e se prilogu pokuati razjasniti odgovor na dva takva pitanja: 1. Poveava li brodogradnja ili smanjuje dravni proraun Hrvatske? 2. Bi li Hrvatskoj bez brodogradnje bilo bolje ili loije?

Svaki od ovih dobavljaa ostvaruje drugi, pa tako i sljedee krugove potronje pri emu u svakom krugu treba oduzeti dio koji je potroen na uvoz (33 posto kod

Udio u ukupnim Iznos Iznos Napomena trokovima (%) u USD (mil.) u kn (mil.) 1. Materijal 60,0 420 2400 Ukljuuje i izravne usluge 1.1 (uvozni materijal) (33,0) (230) (1320) (udio oko 5%/8% - brod/ materijal) 1.2 (domai materijal) (27,0) (190) (1080) 2. Rad 30,0 210 1200 2.1 (kooperacija) (13,5) (95) (540) 2.2 (vlastiti radnici) (16,5) (115) (660) Neizravni materijal i usluge, 3. Ostalo 10,0 70 400 energenti, amortizacija 4. Ukupno 100,0 700 4000

1.2. Dodana vrijednost Iz gornjih podataka vidljiv je udio znatnih gospodarskih parametara u cijeni izgradnje broda na godinjoj razini kako slijedi: a) Dodana vrijednost radom u brodogradilitima 30 posto odnosno 1 200 mil. kn b) Dodana vrijednost u Hrvatskoj (rad u brodogradilitima plus vrijednost domaeg materijala, umanjena za 33 posto koliko je procijenjena njegova uvozna sastavnica) iznosi 48 posto cijene, odnosno 1 920 mil. kn. 1.3. Ostvarenje potronje u zemlji U gore navedenoj primarnoj raspodjeli 66 posto odnosno 2 640 mil. kn potronje (dakle sve izuzev uvoznog materijala) ostvaruje se u zemlji. Novcem koji je u prvom krugu potroen u zemlji raspolau dobavljai proizvoda, usluga i rada (to ovdje podrazumijeva i vlastite radnike brodogradilita).

1. Utjecaj hrvatske brodogradnje na dravni proraun i druge gospodarske elemente

1.1. Raspodjela novca za gradnju broda Godinji prihod hrvatske brodogradnje od prodaje brodova iznosi oko 700 mil.
Adresa autora: 3. maj - Brodogradilite d.d. Liburnijska 3, 51000 Rijeka e-mail: gvozden.rukavina@3maj.hr

dobavljaa materijala i usluga za brod, 20 posto kod ostalih) sve dok iznos koji preostaje za domau potronju ne postane zanemarivo mali. Po navedenim izraunima ukupno ostvarena domaa potronja izraunata na ovaj nain iznosi 2,91 puta ukupnu vrijednost cijene izgradnje brodova odnosno, primijenjeno na prihod naveden u 1.1, ukupno 11 640 mil. kn odnosno oko 2 000 mil. USD godinje. 1.4. Doprinos proraunu RH Brodogradilita u Hrvatskoj nisu u proteklom razdoblju plaala porez na dobit jer nisu ostvarivala dobit. Uinci PDVa u plaanjima brodogradilita, glede povrata, zanemareni su. Za dobavljae meutim moe se, s dostatnom tonou za ovaj prikaz, pretpostaviti da plaaju svoje obveze prema dravnom proraunu sukladno prosjeku u RH koje objavljuje FINA i koji iznose kako slijedi:

310

59(2008)4

OSVRTI, POTICAJI
- porez: 0,74 posto ukupnoga prihoda, - razlika obraunatoga PDV i pretporeza u odnosu na ukupni prihod: 1,8 posto, - porezi i doprinosi iz plaa i na plae (za sve sudionike) 8,5 posto u trokovima poslovanja. Primijenivi navedene postotke na gore izraunatu ukupnu potronju proizlazi da ostvareni doprinos proraunu i fondovima iznosi 11,04 posto odnosno 1 285 mil. kn godinje. 1.5. Gubici i dravne potpore hrvatskoj brodogradnji 1.5.1. Hrvatska brodogradnja dobiva dravne potpore u iznosu od 8 do 10 posto ugovorene cijene broda, koje su ukljuene u prihod i za koje je predvieno postupno smanjivanje na 6 posto u 2010. godini, odnosno ukidanje u 2011. godini. Uz aktualnih oko 9 posto na cijenu broda te uz navedeni prihod od 4 mlrd. kn ove potpore na godinjoj razini iznose 360 mil. kn odnosno 63 mil. USD. 1.5.2. U protekle dvije godine (2006. i 2007.) prosjeni godinji (novonastali) gubitak hrvatske brodogradnje iznosio je 800 mil. kn odnosno 142 mil. USD. Hrvatska brodogradnja u cjelini nema vlastitih sredstava za pokrivanje ovih gubitaka. Odgovarajua nancijska sredstva osigurana su kreditima za koje je jamstva izdala RH, te u tom opsegu mogu biti vraeni samo na teret drave i stoga predstavljaju dravnu potporu. 1.5.3. Iz gore navedenoga proizlazi da ukupna izdvajanja RH za hrvatsku brodogradnju po osnovi tekue proizvodnje na godinjoj razini iznose 1 160 mil. kn odnosno 205 mil. USD. Napomena: u vezi s akumuliranim prolim gubicima i investicijama u tehnoloku obnovu vidi nie dodatni komentar u toci 4. 1.6. Doprinos / izdvajanje hrvatske brodogradnje u odnosu na dravni proraun 1.6.1. Prema navedenim aktualnim pokazateljima proizlazi da su godinja izdvajanja za hrvatsku brodogradnju iz dravnoga prorauna (1 160 mil. kn) manja ili jednaka doprinosima proraunu i fondovima (1 285 mil. kn) koji se na godinjoj razini ostvaruju iz potronje ostvarene u zemlji po osnovi brodogradnje. 1.6.2. Brodogradnja to ostvaruje uz osiguravanje izravne zaposlenosti 9 300 vlastitih radnika i oko 4 000 kooperanata te jo oko 25 000 ljudi kod dobavljaa u zemlji na izradi materijala za ugradnju u brod i drugim uslugama. S obzirom da je prosjeno u Hrvatskoj zaposlen jedan od etiri stanovnika proizlazi da 38 000 zaposlenih vezano uz brodogradnju osiguravaju egzistenciju za oko 150 000 stanovnika. 1.7. Zakljuak 1.7.1. Hrvatska brodogradnja ne ivi na raun drugih poreznih obveznika budui da se potronjom ostvarenom putem brodogradnje ostvaruju i odgovarajui doprinosi dravnom proraunu. 1.7.2. Hrvatska brodogradnja ne pridonosi dravnom proraunu u mjeri koja se oekuje od prosjenog, uspjenog poslovnog subjekta odnosno gospodarske grane. Da bi se to postiglo trebalo bi doi u stanje dugotrajno odrivog uspjenog poslovanja bez gubitaka i bez izravnih posebnih potpora. Moe li to, u kojoj mjeri, na koji nain i u kojem roku, pitanja su od presudne vanosti, ali nisu predmet ovoga prikaza. 1.7.3. Budui da brodogradnja ne ostvaruje doprinos dravnom proraunu u mjeri koja se oekuje postavlja se pitanje bi li Hrvatskoj bilo bolje bez brodogradnje o emu e biti rijei nie u toci 2. a) nestalo bi 12-15 posto izvoza RH, b) nestalo bi oko 12 mlrd. kn godinje potronje u zemlji, c) nestao bi povezani doprinos proraunu RH u iznosu od oko 1,3 mlrd. kn godinje, d) prestala bi izdvajanja iz prorauna RH za brodogradnju u iznosu od oko 1,2 mlrd. kn godinje, e) smanjio bi se rizik buduih gubitaka i dodatnih izdvajanja iz dravnoga prorauna na teret drugih poreznih obveznika, f) trebalo bi nai drugu poslovno uspjeniju i dugotrajno odrivu gospodarsku djelatnost odnosno djelatnosti koje bi osigurale zaposlenje do 38000 ljudi i time egzistenciju do 150000 stanovnika RH i to po mogunosti izvozno orijentirane. Bez nalaenja i osposobljavanja zamjenske djelatnosti posljedice bi bile nesumnjivo tetne i teko procjenjive. Pitanje rjeavanja akumuliranih prethodnih gubitaka sloeno je i preiroko za ovaj prikaz, meutim nije rjeivo bez znatnog sudjelovanja dravnoga prorauna u mjeri u kojoj je to nuno za izbjegavanje krajnje negativnih ljudskih, socijalnih i gospodarskih uinaka. Iz gore navedenog slijedi da ukidanje brodogradnje drugim poreznim obveznicima ne bi nita olakalo sadanje stanje, uz rizik da se manjak u proraunu i povea ovisno od razine uspjenosti nalaenja zamjenskih djelatnosti. 2.2. Kod rasprava o alternativnim poslovno uspjenijim i perspektivnijim djelatnostima (npr. spominjana drvna industrija) treba imati u vidu sljedee: a) Ukoliko je neka djelatnost doista povoljnija za Hrvatsku, poslovno uspjenija i perspektivnija nema zapreka da se razvija bez ukidanja brodogradnje. Poslovno uspjene i perspektivne djelatnosti u pravilu mogu lake doi do sredstava za ulaganje u razvoj bez obzira da li iz dravnoga prorauna ili drugih izvora. S druge strane, nezaposlenih, potencijalno sposobnih takoer ima vie nego to treba za takve djelatnosti. b) Da bi neka djelatnost bila gospodarski povoljna i uspjena potrebno je i poeljno da ima trite, kupce, znanje, kakvou, po mogunosti to veu dodanu vrijednost (ne samo rasprodaju resursa) i orijentaciju na izvoz jer Hrvatska ve zbog svoje veliine i broja stanovnika ne moe biti sama sebi dostatna u uvjetima dananje svjetske ekonomije.

2. Bi li za dravni proraun i porezne obveznike RH bilo bolje bez brodogradnje

U raspravama i izjavama u vezi s hrvatskom brodogradnjom izneseni su u vie navrata ocjene i stavovi da bi sredstva koja se iz dravnoga prorauna izdvajaju (ili e biti izdvojena) za brodogradnju bilo bolje upotrijebiti za druge gospodarske grane ili namjene (drvna industrija, obrazovanje i dr.). U nastavku u pokuati u glavnim crtama komentirati osnovne pretpostavke i uinke odgovora na ova pitanja. 2.1. Samo iskljuivanje hrvatske brodogradnje iz hrvatskoga gospodarstva odrazilo bi se kako slijedi:

59(2008)4

311

OSVRTI, POTICAJI
Sve ove komparativne prednosti hrvatska brodogradnja ima izuzev visoke protabilnosti koju meutim brodogradnja nema nigdje u svijetu. S druge strane potronju u zemlji ostvaruju trokovi gradnje brodova (bez obzira to jednim dijelom predstavljaju gubitke), te je time i ostvarena potronja u zemlji kao i uinci doprinosa dravnom proraunu u toliko realno vei od iznosa koji je prikazan u toci 1.4. Meutim taj dio potronje vezan je preteito na prethodne gubitke i ne moe se nedvojbeno smatrati pozitivnim uinkom. 4.2. U proteklom petogodinjem razdoblju (2003. - 2007.) hrvatska brodogradnja ostvarila je gubitke od oko 6,5 mlrd. kn koliko sad iskazuje kao negativni kapital budui da su prethodne sanacije (posljednja je bila 2002. godine) nastojale svesti bilancu na nulu a nisu obnavljale kapital (izuzev manjim dijelom u vidu investicija u tehnoloku obnovu). Na godinjoj razini ovi gubici iznosili su 1,3 mlrd. kn godinje, dakle znatno vie od ovdje iskazanih 800 mil. kn. Ovi gubici su nastali, utvreni i obraunati preteito u 2004. i 2005. godini, najveim dijelom zbog nezapamenog rasta cijene elika kao osnovnog brodograevnog materijala (cijena elika je u 2008. godini 4,5 puta vea od cijene poetkom 2003. godine i sudjeluje u cijeni broda oko 25 posto, odnosno u cijeni materijala oko 40 posto) te dramatinoga pada vrijednosti USD prema drugim valutama (vrijednost USD prema kn i EUR smanjena je u razdoblju od 2003. do 2008. godine za vie od 35 posto s time da su tjedne i mjesene oscilacije ponekad vee od 10 posto vrijednosti). Ove promjene i njihove posljedice uz druge promjene na tritu dovele su do toga da brod, koji je u 2003. godini ugovoren za 28 mil. USD, u 2008. godini na tritu stoji 56 mil. USD, dakle dvostruko. Tijekom tih pet godina brodogradnja je takoer putem ostvarene potronje pridonosila dravnom proraunu vie od 1 mlrd. kn godinje, meutim u svakom sluaju manje od navedenih gubitaka (1,3 mlrd. kn) uveanih za 300-400 mil. kn izravnih potpora godinje koliko je potroeno na teret dravnoga prorauna. Iscrpnije elaboriranje uzroka prolih i sadanjih gubitaka, predvianje buduih poslovnih rezultata hrvatske brodogradnje, te utvrivanje uvjeta i mjera (unutarnjih i izvanjskih) za njihovo postizanje nisu predmet ovoga prikaza. Nesporno je da je za budue odrivo poslovanje nuno sanirati i prethodne gubitke, meutim za sagledavanje uloge hrvatske brodogradnje vezano na dravni proraun elim istaknuti sljedee ocjene: a) Podaci izneseni u izraunima u prethodnim tokama 1.1 - 1.7 dostatno reprezentativno odraavaju aktualno stanje u hrvatskoj brodogradnji i uvjete u kojima posluje. b) Ulogu hrvatske brodogradnje ne bi trebalo ocjenjivati iskljuivo na temelju scenarija iz proteklih pet godina s gubicima od 1,3 mlrd. kn godinje, jer nije za oekivati da se potresi takvog opsega i intenziteta na tritu redovito ponavljaju, posebno ne s takvim imbenikom iznenaenja. Tekoa e meutim nesumnjivo biti na to ukazuje i sadanja svjetska nancijsko-gospodarska kriza i smanjenja narudbi brodova kao njezin odraz. Ova kriza po svemu sudei zahvaa cjelokupno svjetsko gospodarstvo i moe se razviti do nesluenih razmjera, meutim to izlazi izvan domene ovog prikaza. c) Hrvatska brodogradnja u proteklih je 8 godina znatno napredovala pojedinano po brodogradilitima i u cjelini - poveanjem produktivnosti i smanjenjem trokova po jedinici proizvoda koji su u pojedinim brodogradilitima dosegli vrijednosti prihvatljive za uspjeno poslovanje, - veom orijentacijom na sloenije brodove, - skraenjem rokova gradnje. Bez ovih rezultata dananja situacija bila bi jo tea sa znatno veim gubicima. Apsolutne vrijednosti za gore iznesene tvrdnje poznate su u strunim krugovima i ovlatenim institucijama, meutim nisu predmet ovoga prikaza premda bi bilo poeljno upoznati javnost s analizom sadanjega stanja hrvatske brodogradnje u pogledu gore spomenutih parametara, te njezinim mjestom i mogunostima u odnosu na europsku i svjetsku brodogradnju. Ovdje je to spomenuto, jer upuuje da hrvatska brodogradnja ima potencijale za dalje smanjivanje i eliminiranje buduih gubitaka i time smanjivanje povlaenja sredstava iz dravnoga prorauna. Primjer uspjenoga poslovanja Brodogradilita Uljanik tu mogunost ve godinama dokazuje. d) Da bi zaokruili sliku potrebno je napomenuti da je postignuti napredak brodogradilita u proteklom razdoblju ostvaren u znatnom dijelu provedbom dviju

3. Zakljune napomene
Problematika i vanost hrvatske brodogradnje za gospodarstvo i Hrvatsku u cjelini daleko premauju dva aspekta vezana za dravni proraun prikazana u ovom lanku. Odgovori na ova pitanja nisu niti po prioritetu najvaniji, meutim mislim da ih treba raistiti jer pogrene interpretacije oteavaju raspravu i nalaenje pravih odgovora na kljuna pitanja u vezi s brodogradnjom koji su nam u ovom trenutku potrebniji nego ikad. Odgovori i rjeenja nisu ni lagani niti jednostavni. Brodogradnja sama po sebi nije nigdje visoko protabilna, niti ima izgleda da e to biti (ako iskljuimo manja plovila i jahte). Pa ipak mnoge zemlje u svijetu su i prije i sada temeljile svoj razvoj i uspjeh upravo na brodogradnji. S druge strane neke tradicionalno brodograevne zemlje su brodogradnju napustile. Kako Hrvatska treba postupiti i to e stvarno poduzeti vidjet e se u sljedeih nekoliko mjeseci.

4. Dodatni komentar
4.1. U elji da se po mogunosti izbjegne diskutabilnost prikaza, koja bi odvukla pozornost od osnovne teme i smanjila njegovu jasnou, u izraunu su uporabljene konzervativne vrijednosti. Na primjer, godinji prihod od 4 mlrd. kn odnosi se na prodajnu cijenu brodova, dakle na stvarni priljev svjeeg novca, dok je prosjeni prihod u 2007. i 2008. godini iskazan u raunima dobiti i gubitka hrvatske brodogradnje iznosio 6,63 mlrd. kn dakle 66 posto vie. Ova razlika ima vie razloga ukljuujui uinke teaja USD, dravne potpore i dr., meutim velikim dijelom proizlazi iz injenice da se sukladno Meunarodnom raunovodstvenom sustavu u prihod uraunavaju vrijednosti gubitaka koji su ranije utvreni da e se dogoditi i ve jednom su uraunati u bilance u prethodnom razdoblju. Ovako iskazani prihodi blii su trokovima, a gubitak tekue godine koji proizlazi iz ovakvoga rauna dobiti i gubitka odraava novonastale gubitke koji ranije nisu utvreni ukljuujui i one koji se predviaju za postojee ugovore u sljedeem razdoblju.

312

59(2008)4

OSVRTI, POTICAJI
faza tehnolokih obnova (prva od 1999. do 2001., a druga od 2003. do 2007. godine) koje su obje nancirane iz sredstava dravnoga prorauna u iznosima koji su u razdoblju od dva puta po 3 godine bili na godinjoj razini oko 2,5 posto prihoda, to su ustvari skromna sredstva ako se u vidu ima prethodni tehnoloki zaostatak hrvatske brodogradnje uzrokovan odsustvom bilo kakvih ulaganja u tijekom protekla dva desetljea. 4.3 Multiplikacijski uinak naveden u toci 1.3 (2,91) ovisi o udjelu domaeg proizvoda/usluga u trokovima gradnje broda (vei udio domae sastavnice daje vei uinak multiplikacije) i u razdoblju od 2003. do 2005. godine kretao se u navedenoj razini. Noviji izraun (23. 07. 2007. godine) pokazuje smanjenje multiplikacijskog uinka (na 2,61) to je rezultat porasta uvozne sastavnice zbog porasta cijene elika i ukljuuje ugovorene brodove koji e se graditi u razdoblju do 2011. godine. Sve te gradnje imaju i primjereno poveane ugovorne cijene (budui prihod) te potronja u zemlji nee biti manja od dane u ovom prikazu. Izvori podataka:
[1] ROI, A: "Multiplikacija (3)", Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, Zagreb, 10. 11. 2005. godine; [2] "Godinji izvjetaj o ostvarenju poslovnih planova brodogradilita za 2006. godinu", Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, Zagreb, 04. 06. 2007. godine; [3] "Godinji izvjetaj o ostvarenju poslovnih planova brodogradilita za 2007. godinu", Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, Zagreb, 17. 04. 2008. godine [4] "Program restrukturiranja drutava u Grupi 3.MAJ, BI 3.MAJ d.d., Rijeka, 15. 05. 2008. godine.

3. maj, Rijeka

59(2008)4

313