Paleografska analiza ste ka iz Koraja

Emina Hajdarevi

Uvod
Nakon to sam dobila zadatak za seminarski da prona em pisani spomenik iz prve faze razvoja bosanskoga knji evnoga jezika, nije dugo trebalo da se sjetim ste aka u Koraju koje sam pri jednoj posjeti fotografirala. Ono to je zanimljivo jeste da sam tada na la tri razli ite vrste ste aka na tri razli ite lokacije: dva ste ka kod osnovne kole u Koraju, jedan d amije u Koraju i jedan ste ak na privatnoj njivi malo dalje od Koraja. Osim ste aka zanimljivi su bili i ni ani koje sam prona la. U ovome radu re i u ne to o Koraju u srednjovjekovnom razdoblju i uraditi paleografsku i jezi nu analizu jednoga ste ka.

Koraj u srednjem vijeku

Prema knjizi Alije Hamzi a "Koraj: sjecanje na jednu ar iju: (identitet,

zajednica, tradicija i tragedija Bo njaka u Koraju)" u bosanskoj srednjovjekovnoj dr avi postojala je upa Koraj koja se prostirala na kranjem sjeveroistoku velikih upa Usore i Soli i sjeverno od rijeke Save. Prema ovome autoru Crkva bosanska je i u upi Koraj imala svoje sjedi te, a to potkrjepljuje slijede im navodima: (...) Adem Hand ic ukazuje na jednu interesantnu pojavu za nazive naselja i toponima u tuzlanskoj oblasti, koja nose u svom imenu djed. Tako se 1533. godine spominje "Mezra dida ure u blizini sela Koraja, nahije Koraj" u timaru spahije Komira od 5019 ak i. Iste godine spominje se i selo Labska, drugim imenom Dedekovo (Didekovo), nahije Koraj u irmerdovom timaru. U istoj, korajskoj nahiji, ne to kasnije (1548) spominje se tako er jedna naseljena mezra, mezra Dede aj (...) Hand ic u tom smislu postavlja hipoteti ko pitanje: "ne upu uje li ta injenica na djeda, starje inu Crkve bosanske"? To nije isklju eno zbog toga to se Usora i Soli u okviru kojih je i upa Koraj, ve 1225. godine spominju kao oblasti "zara ene hereti kom opa inom".1 Osim tragova Crkve bosanske u Koraju se nalaze i tragovi postojanja franjeva kog samostana na toponimu zv. "Crkvi te" ili Zidine, jednom malom uzvi enju, koje se nalazi na sjeveroisto noj strani Koraja. U dokumentima se doslovno spominje "mezra crkve Sv. Marije u blizini Bilog Potoka u korajskoj nahiji"2.

Alija Hamzi , Koraj: sje anje na jednu car iju: (identitet, zajednica, tradicija i tragedija Bo njaka u Koraju), Harfograf 2002, str. 47. 2 Isto, 47.

Nalazi ta ste aka u Koraju i okolici Koraja

Ste ci se u Koraju nalaze na lokalitetima "Zidina", "Mramorje" i "Stana njik". Na lokalitetu "Zidina" prona eno je 10 ste aka: 1 stoje i, 1 sarkofag i 7 iji se oblici ne mogu odrediti jer su djelomi no utonuli u zemlju i 1 u obliku sanduka. Na drugom lokalitetu zvanom "Mramorje" nalaze se mnogo ve i i obimniji nadgrobni kamenovi. Na "Stana njiku" se nalazi 6 nadgrobnih kamenova. Svi natpisi potje u iz 15. st., a neki i iz 16. st. Koraj se kao nalazi te ste aka pominje i u knjizi u okviru op tine Lopare: efika Be lagi a Ste ci (Katalo ko-topografski pregled), evo dijelova topografske karte na kojoj se nalazi i Koraj

Ste ci koje sam ja prona la nalaze se na slijede im lokacijama:

ar ijska d amija u Koraju

Osnovna kola Dositej Obradovi

Ste ak kojeg samo prona la kod d amije nema natpisa na sebi ve ima samo uklesane ukrase.

Ste ak kod kole ima natpis i njega u u nastavku rada analizirati.

Jo jedan ste ak iju lokaciju na mapi nisam uspjela odrediti. Znatno je ve a od ova dva i razlikuje se po obliku:

Ni ani na mezarju u blizini d amije:

Treba napomenuti da su ova nalazi ta neizvorna i da su ste ci premje tani sa svojih prvobitnih mjesta gdje su nastali ili gdje su postavljeni.

Analiza natpisa na ste ku

Transkripcija:

1.)

...

N ...A

2.) 3.) 4.)

OVE: PR V

TkO GUBI GA BOG

ko: IRAD E SI BilI

Transliteracija: 1.) in ...ak 2.) ove: pr v ko: irad 3.) tko e si bili(g) 4.) gubi ga bog( )

Iz prilo enog se vidi da je ste ak mnogo o te en i da je te ko razjasniti pojedina slova. U rije i pr v ko nisam sigurna da li je drugi glas po redu R ili V (pv v ko). Na kraju rije i bog ne vidi se sasvim jasno poluglas, ali jasno je da bi tu trebao do i. Rije i sam rastavljala prema svojoj intuiciji, ali ne isklju ujem druk iji raspored. Moja pretpostavka jeste da je rije i gubi nedostaje po (pogubi ga bog). Tako er, u tekstu sam na rije bili dodala gas G, jer pretpostavljam da se radi o biligu ili biljegu, to je bio jedan od naziva za ovakve nadgrobne spomenike.

Grafolingvisti ka analiza
Posmatraju i grafeme na natpisu do la sam do zaklju ka da je tekst pisan mije anim stilom, odnosno, da su neki grafemi isklju ivo bosani ni, jer se ponavljaju (grafem I, K, O,V, B i grafemi U, S i erv koji se jednom pojavljuju), a neki grafemi izgledom odgovaraju izgledu irili nim grafemima takvi grafemi su G, iji je vrh ima okomitu malu crticu, zatim, grafem D i grafem A, jer nije zaobljen poput bosani nog grafema. Smatram da je i glas T nebosani an, jer i ovaj znak ima male crtice na krajevima. Moram napomenuti da transkripcija natpisa nije upotpunosti ta na, jer, na alost, nisam imala pristupa ta nome fontu koji bi dosljedno zamijenio svaki grafem, a i dodatan problem je predstavljala bosani ni i irili ni. Grafemi i, k, o, v, u, s, i b: injenica da su grafemi kao to sam ve rekla

Grafemi a, g i d:

Jezi na analiza
Fonolo ke osobitosti: poluglasi izjedna eni i pisan je samo jer; jat je zamijenjen sa i, ikavizam (bilig).

y y

Morfolo ke osobitosti: imenice: bilig, A jd., m. r.; bog, N jd. m.r.; zamjenice: tko, upitna zamjenica, N jd.; si, pokazna zamjenica, A jd., m.r.; ga, li na zamjenica, A jd., m.r.; y glagoli: e, enkl. oblik pomo nog glagola htjeti prezenta 3.l.jd., ; pogubi, imperativ (neka pogubi), 3. l. jd. Sintaksi ke osobitosti: y y y bog, subjekt; ga, objekt; pogubi, predikat.

y y

Mjesto zaklju ka
Donosim skenirane dijelove rada ire Truhelke o jednome ste ku u blizini Koraja za kojeg pretpostavljam da je to ste ak kojeg sam ja analizirala.

10

Literatura
Glasnik zemaljskog muzeja, br. 1895/03, 01/07/1895., efik Be lagi , Ste ci (Katalo ko-topografski pregled), 1971., Alija Hamzi , Koraj: sje anje na jednu ar iju: (identitet, zajednica, tradicija i tragedija Bo njaka u Koraju), Harfograf 2002.

11